Aktio

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Akcioni plan prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine

AKCIONI PLAN AKCIONI PLAN ZA PRESTRUKTURIRANJE I MODERNIZACIJU RUDNIKA UGLJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE SASTAVNI JE DIO ODLUKE O UTVRĐIVANJU AKCIONOG PLANA PRESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE RUDNIKA UGLJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE, OBJAVLJENE U "SLUŽBENIM NOVINAMA FEDERACIJE BIH ", BROJ 42/04 OD 7.8.2004.
PRESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE RUDNIKA UGLJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Cilj implementacije Akcionog plana prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine je dostizanje ekonomski održivije i konkurentnije vlastite proizvodnje uglja u odnosu na ugalj iz drugih zemalja i druge energente. Isto tako cilj je da cijena domaćeg uglja u proizvodnji električne energije bude znatno niža od sadašnje kako bi proizvedena električna energija iz uglja bila konkurentna na domaćem i inostranom tržištu, rudnici uglja poslovali bez gubitaka i obezbjedili znatno bolje radne i životne uslove zaposlenim rudarima.

Realiziacijom plana prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja i dostizanjem proizvodne cijene uglja od 4,00 KM/GJ rudnici obezbjeđuju svoj opstanak na tržištu, svoju konkurentsku sposobnost, siguran i dugoročan plasman u termoelektrane i industriju i široku potrošnju.

Aktuelno stanje u rudnicima uglja

U Federaciji Bosne i Hercegovine registrovani su sljedeći rudnici uglja:

  • -
    Rudnici "Kreka" u Tuzli, d.o.o.
  • -
    Rudnici mrkog uglja "Banovići" u Banovićima, d.d.
  • -
    Rudnik mrkog uglja "Đurđevik' u Đurđeviku, d.o.o.
  • -
    Rudnik mrkog uglja "Kakanj" d.o.o. Kakanj,
  • -
    Rudnik mrkog uglja "Zenica " d.o.o. Zenica,
  • -
    Rudnik mrkog uglja "Breza" d.o.o. Breza,
  • -
    Rudnik mrkog uglja "Abid Lolić" d.o.o. Travnik-Bila,
  • -
    Rudnici uglja "Tušnica" d.o.o. Livno,
  • -
    Rudnik uglja "Gračanica" d.o.o. Gornji Vakuf- Uskoplje,
  • -
    Rudnik mrkog uglja "Kamengrad" d.d. Sanski Most, i
  • -
    Rudnik mrkog uglja "Mostar" d.o.o. Mostar.

Na osnovu Uredbe o vršenju ovlaštenja i obaveza organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima po osnovu državnog kapitala organi Federacije Bosne i Hercegovine imaju ovlaštenja i obaveze prema svim rudnicima uglja osim prema Rudnicima uglja "Tušnica" u Livnu,Rudniku mrkog uglja "Kamengrad" u Sanskom Mostu i Rudniku mrkog uglja "Mostar" u Mostaru. Zbog tehničko tehnoloških problema i nedostatka plasmana u Rudniku "Kamengrad" i Rudniku "Mostar" obustavljena je proizvodnja.Rudnik mrkog uglja "Kamen- grad" je privatiziran.

Rudnici uglja nad kojim po osnovu državnog kapitala ovlaštenje i obaveze imaju organi Federacije Bosne i Hercegovine su u 100 % vlasništvu države osim Rudnika mrkog uglja "Banovići" u Banovićima u kome je evidentirano 31,36 % dioničkog kapitala, a preostali iznos od 68,64 % je državni kapital.

U rudnicima uglja je zaposleno 13.726 radnika od čega je 2.668 ili 19,4 % radnika sa umanjenom radnom sposobnošću- invalida rada.Od ukupnog broja invalida rada njih 365 je neraspoređeno i nalaze se na čekanju. I pored toga što je broj radnika smanjen za 3.624 ili 20,8 % u odnosu na brojno stanje koje je bilo u 1996. godini (17.350 radnika) rudnici uglja još zapošljavaju znatno više radnika od optimalno potrebnog broja.

Proizvodnja uglja odvija se u 20 proizvodnih pogona od čega je 12 jama (podzemnih rudnika) i 8 površinskih kopova.

U 2003. godini rudnici su proizveli 5.412.252 tona od čega je u jamskoj eksploataciji proizvedeno 1.668.796 tona ili 30,83 %, a u površinskoj 3.743.456.tona ili 69,17 2%. U odnosu na ukupno ostvarenu proizvodnju u prošloj godini lignita je proizvedeno 2.126.487 tona ili 39,29 % i mrkog uglja 3.285.765 tona ili 60,71 %. U prvom kvartalu ove godine rudnici su proizveli 1.429.159 tona i više je proizvedeno 174.962 tona u odnosu na isti period prošle godine.

Dostignuta proizvodnja uglja u prošloj godini (5.412.252 tona) iznosi 44,64 % od ostvarene proizvodnje u 1990. godini. Rudnici uglja su u poslijeratnom periodu povećali proizvodnju sa 2.163.652 tone koliko je proizvedeno u 1996. godini na 5.412.252 tona koliko je proizvedeno u 2003. godini odnosno 250,00 %.

Od ukupno proizvedenih količina uglja u 2003. godini (5.412.252 tona) termoelektranama u Tuzli i Kaknju je prodato 4.287.215 tona ili 79,21 %. Za potrebe industrije i široke potrošnje u Bosni i Hercegovini prodato je 746.033 tona i susjednim zemljama 355.619 tona.

Količine uglja utrošene u proizvodnji električne energije koja se izvozi, obračunavaju se po cijeni nižoj od utvrđene Odlukom Vlade Federacije BiH od 4,0 KM/GJ odnosno obračunavaju se u skladu sa ostvarenom prodajnom cijenom Kwh. Ovakav način obračuna primjenjuje se u zadnjih šest godina.

Po ovom osnovu samo u prošloj godini rudnici su ostvarili manji ukupan prihod za 28,4 miliona KM.

I pored značajnih rezultata postignutih u povećanju proizvodnje i smanjenju neproduktivnog broja radnika, rudnici uglja zbog nedovoljne tehničke opremljenosti, nedostatka opreme i rezervnih dijelova, zapošljavanja znatno većeg broja radnika od optimalno potrebnog i ograničenog tržišta posluju sa gubitkom. U prošloj godini ostvarena proizvodna cijena uglja iznosila je 4,75 KM/GJ i veća je od odobrene za 18,75 %.

Ostvareni gubici u poslovanju svih rudnika uglja u 1997. godini iznosili su 235 miliona KM i smanjeni su na 42,1 miliona KM koliko su ostvareni u 2003. godini.

Polazeći od činjenice da termoelektrane u JP Elektroprivreda BiH proizvode oko 75 % električne energije u odnosu na ukupnu proizvodnju, jasno je da će domaći ugalj predstavljati ključni resurs i za buduće snadbijevanje termoelektrana.

U Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH ukupno instalisana snaga proizvodnih kapaciteta je 1.845 MW, a na termoelektrane u Tuzli i Kaknju otpada 1.357 MW ili 73,5 %.

Očekujemo da će rudnici i u narednom periodu kao i do sada do 80 % svoje proizvodnje isporučivati termoelektranama.

Prestrukturiranje i modernizacija rudnika uglja je specifična i sveobuhvatna aktivnost, koja zadire po prvi put u sve elemente organizacione strukture i poslovanja svakog rudnika.

Prestrukturiranje i modernizacija rudnika uglja

Shvatajući težinu postojeće situacije i svjetska kretanja u proizvodnji uglja i električne energije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je odlučila izvršiti prestrukturiranje elektro energetskog sektora uključujući i rudnike uglja.

Za izradu ovog Akcionog plana prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine korištena je slijedeća dokumentacija:

  • -
    Studija troškova u proizvodnji uglja i energije iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini koju je uradila firma Bechtel Consulting, august 1997. godine,
  • -
    Fizibiliti studija rudnika uglja Srednja Bosna i Tuzla,koju je uradila firma Marston & Marston Inc.St.Missouri,USA-a u skladu sa ugovorom o grantu u iznosu od 351.400 US$ između Vlade SAD i Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije za plaćanje izrade ove studije koji je potpisan 11.06.1999. godine. Izrada Studije završena je 2000. godine,
  • -
    Preporuka za ublažavanje socijalnih posljedica prestrukturiranja rudnika uglja Federacije Bosne i Hercegovine, koje je uradilo Ministarstvo rada USA 2000. godine,
  • -
    Program modernizacije rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine kojeg je uradila firma DMT-Montan Consalting GmbH,Essen.Njemačka,a čiju je izradu finansiralo Ministarstvo privrede,energije i saobraćaja pokrajine Sjeverna Vestfalija. Izrada programa završena je 2002. godine,
  • -
    Program prestrukturiranja svakog rudnika uglja pojedinačno u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Plan prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine obuhvata tehničko-tehnološko, finansijsko i organizacijsko prestrukturiranje kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi i zadaci.

Fedreralno ministarstvo energije, rudarstva i industrije opredjelilo se da se realizacija Akcionog plana prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine odvija se u dvije faze:

  • -
    Prva faza u periodu od 2004. -2007. godine,
  • -
    Druga faza u periodu od 2008. -2014. godine.

Prva faza prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja

Na osnovu navedene dokumentacije o prestrukturiranju rudnika uglja, koju su uradile inostrane firme i programa koji su izradili rudnici uglja uz učešće JP Elektroprivreda BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ovim Akcionim planom prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u FBIH - I Faza utvrđuje sljedeće pokazatelje i zadatke koje treba realizovati zaključno sa 2007. godinom:

  • -
    proizvodnja 7,07 miliona tona uglja i veća je za 30,6 % od ostvarene proizvodnje u 2003. godini,
  • -
    prodaja 5,2 milona tona uglja termoelektranama što je više za 21,3 % u odnosu na ostvarenu prodaju u 2003. godini,
  • -
    po osnovu kriterija proizvodnje uglja po cijeni usvojenoj od 4,0 KM/GJ doći će do zatvaranja nekih proizvodnih objekata. Plan likvidacije ovih objekata sadržavat će način rješavanja viška zaposlenih radnika,
  • -
    prodaja industriji i širokoj potrošnji 1,8 miliona tona uključujući i izvoz,što je više za 67 % od prodaje u 2003. godini,
  • -
    smanjenje broja radnika sa sadašnjih 13.726 na 8.391 do kraja 2007. godine uz prethodno rješavanje viška radnika,
  • -
    obezbjeđenje finansijskih sredstava za rješavanje socijalnog statusa viška radnika u iznosu cca 73,9 miliona KM,
  • -
    investiciona ulaganja u novu opremu i revitalizacija postojeće u iznosu od 385,6 miliona KM,
  • -
    dostizanje prosječne proizvodne cijene uglja za sve rudnike od 3,82 KM/GJ što je manje za 24 % od ostvarene u 2003. godine koja je iznosila 4,75 KM/GJ.
  • -
    unapređenje organizacije rada u cilju povećanja produktivnosti rada;
  • -
    unapređenje održavanja rudarskih objekata i elektromašinske opreme;

Sigurnost na radu

  • -
    dostizanje većeg stepena sigurnosti na radu obezbjeđenjem savremene rudarske opreme za dobivanje uglja i otvaranje novih otkopnih kapaciteta, transporta i prerade uglja
  • -
    obezbjeđenje dovoljnih količina potrebnih sredstava za ličnu i kolektivnu zaštitu radnika;
  • -
    poboljšanje radne i tehnološke discipline

Rješavanje socijalnog statusa viška radnika

Osiguranje socijalnog statusa za višak radnika rješavat će se na slijedeće načine:

  • -
    redovno penzionisanje radnika,
  • -
    ponovna ocjena radne sposobnosti-revizija invalidnosti za sve invalide rada u rudnicima uglja,
  • -
    prijevremeno penzionisanje u skladu sa članom 137. Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju,
  • -
    izdvajanjem sadašnjih vanrudarskih djelatnosti u posebne organizacione jedinice koje će svoje usluge pružati rudnicima i na drugom tržištu,
  • -
    formiranjem novih vanrudarskih djelatnosti,
  • -
    prekvalifikacijom u druga zanimanja,
  • -
    isplata otpremnina u skladu sa Zakonom,
  • -
    dokup radnog staža.

U skladu sa ovim zadacima koji se odnose na zbrinjavanje viška radnika predlažemo da primjena člana 137. Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju bude do 31.12.2010. godine umjesto do 31.12.2005. godine.

Osiguranje financijskih sredstava

Osiguranje finansijskih sredstava za nova ulaganja u rudnike uglja i za zbrinjavanje viška radnika rješavat će se na slijedeće načine:

  • -
    donacijama,
  • -
    komercijalnim kreditima,
  • -
    dodjelom koncesije,
  • -
    dokapitalizacijom rudnika i
  • -
    zajedničkim ulaganjima.
  • -
    sredstvima iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine
  • -
    sredstvima Europske zajednice
  • -
    sredstvima Svjetske banke

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine iz sredstava Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine financirat će dio troškova za rješavanje tehnološkog viška radnika u rudnicima i za kupovinu zaštitne opreme u cilju poboljšanja kolektivne zaštite rudara.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sagledati će mogućnosti reprograma ili otpisa finansijskih obaveza koje rudnici imaju po osnovu obračunatih, a ne uplaćenih poreza i doprinosa.

Organizovanje rudnika

Akcionom planu Federacije Bosne i Hercegovine za prestruktuiranje i privatizaciju elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini navedeno je da "Prestruktuiranje proizvodnih kompanija mora biti praćeno sa prestruktuiranjem rudnika uglja,da bi se kreirali efikasniji i ekonomičniji rudnici koji će biti moguće privatizirati sa termoelektranama".

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u maju 2003. godine donijelo je rješenje o imenovanju Komisije za prestrukturiranje i modernizaciju rudnika uglja u Federaciji BiH u kojoj su uključeni predstavnici ministarstva, rudnika i termoelektrana.

Obzirom da rudnici uglja u Federaciji BiH posluju kao samostalna privredna društva Fedralno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će putem Komisije za prestrukturiranje rudnika uglja pratiti i usmjeravati aktivnosti na realizaciji ovog plana.

Na prijedlog ovog ministarstva Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u decembru 2005. godine izvršiti analizu realizacije usvojenih zadataka iz Plana prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja i Akcionog plana Federacije BiH za prestrukturiranje i privatizaciju elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini i opredijeliti se o načinu organiziranja rudnika uglja i povezivanja sa termoelektranama.

U sklopu aktivnosti na realizaciji ovog plana sagledat će se mogućnost i opravdanost organizacionog povezivanja rudnika uglja u skladu sa zakonskim mogućnostima.

Realizacija ovog plana ovisit će od obezbjeđenja financijskih sredstava za rješavanje odnosno zbrinjavanje viška radnika i ulaganje u nabavu opreme, rezervnih dijelova i zaštitne opreme.

U prilogu ovog plana su tabele sa slijedećim pokazateljima:

  • -
    u tabeli broj 1. dat je pregled ukupno planirane proizvodnje i plasmana uglja u termoelektrane po rudnicima i godinama;
  • -
    u tabeli broj 2. dat je pregled smanjenja broja radnika po godinama i rudnicima;
  • -
    u tabeli broj 3. dat je pregled investicionih ulaganja za period 2003.-2007. godina po rudnicima i godinama;
  • -
    u tabeli broj 4. dat je pregled planirane proizvodne cijene koštanja uglja KM/GJ po rudnicima i godinama.

Plan aktivnosti

Pregled aktivnosti:

  • 1.
    Usvojiti Akcioni plan prestrukturiranja i modernizacije rudnika uglja u Federaciji BiH. Rok: Juli 2004. godine. Nosioci aktivnosti: Vlada Federacije BiH i rudnici uglja.
  • 2.
    Uskladiti planove prestrukturiranja rudnika uglja sa aktivnostima utvrđenim u ovom planu. Rok: Septembar 2004. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 3.
    Usvojiti kriterije za utvrđivanje osnovnih i neosnovnih (pomoćnih) djelatnosti rudnicima uglja. Rok: Oktobar 2004. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja i Federalno ministarstvo energije,rudarstva i industrije.
  • 4.
    Sačiniti spiskove zaposlenih radnika u osnovnim i neosnovnim (pomoćnim) djelatnostima u rudnicima uglja. Rok: Novembar 2004. godine. Nosioc aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 5.
    Utvrditi koje se neosnovne (pomoćne) djelatnosti izdvajaju iz rudnika uglja, a koje ostaju. Rok: Novembar 2004. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 6.
    Usvojiti nove sistematizacije radnih mjesta u skladu sa obimom posla u djelatnostima koje ostaju u rudniku. Rok: Decembar 2004. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 7.
    Uraditi spiskove i jedinične kartone za iskazani višak radnika sa podacima o radnom mjestu u jami ili vani, školskoj spremi, zanimanju, godinama života i penzijskog staža, radnoj sposobnosti, broju članova porodice koje izdržava, godinama života članova porodice, riješenom ili neriješenom stambenom pitanju, imovinskom stanju i drugim bitnim pitanjima iz ove oblasti. Rok: Decembar 2004. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 8.
    Usvojiti dinamički plan aktivnosti odvajanja neosnovnih (pomoćnih) djelatnosti od osnovnih djelatnosti u rudnicima uglja. Rok: Decembar 2004. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 9.
    U skladu sa radnom sposobnošću radnika za čijim angažovanjem u rudnicima prestaje potreba usvojiti po godinama plan i način rješavanja njihovog pojedinačnog socijalnog statusa u skladu sa predloženim mogućnostima u ovom Planu (poglavlje socijalni aspekt). Rok:Februar 2005. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
  • 10.
    Izabrati privremene rukovodioce novih organizacionih jedinica vanrudarskih djelatnosti. Rok: Januar 2005. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 11.
    Usvojiti Statut i druga neophodna akta uključujući i financijske dokumente potrebne za funkcionsanje i poslovanje novih organizacionih jedinica vanrudarskih djelatnosti. Rok: Januar 2005. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 12.
    Utvrditi cijene usluga koje će pružati rudnicima samostalne organizacione jedinice formirane u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Rok: Februar 2005. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja i nove organizacione jedinice.
  • 13.
    Izvršiti registraciju organizacionih jedinica neosnovnih (pomoćnih) djelatnosti formiranih u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Rok: Mart 2005. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja.
  • 14.
    Početak rada novih organizacionih jedinica. Rok: April 2005. godine. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja i nove organizacione jedinice.
  • 15.
    U skladu sa predloženim mogućnostima u ovom Planu preduzimati aktivnosti na obezbjeđenju finansijskih sredstava za kupovinu opreme i rezervnih dijelova. Rok: Stalno. Nosioci aktivnosti: Rudnici uglja i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kandidiovanjem finsiranja Akcionog plana domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama.
  • 16.
    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog ovog Ministarstva izvršit će analizu realizacije zadataka iz ovog plana i opredijeliti se o organizovanju i povezivanju rudnika uglja sa termoelektranama. Rok: Decembar 2005. godine. Nosioci aktivnosti: Vlada Federacije (NO Rudnika uglja i JP EPBiH).
  • 17.
    Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će usvojiti dinamički plan aktivnosti na realizaciji Odluke Vlade Federacije BiH o organizovanju i povezivanju rudnika i termoelektrana. Rok: U skladu sa zaključkom Vlada Federacije BiH. Nosioci aktivnosti: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije rudnici uglja i termoelektrane.

Mostar, 15. juna 2004. godine