Aktio

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Pravilnik za organsku biljnu i stočarsku proizvodnju

Na osnovu člana 13. stav (3), člana 14. stav (2), člana 17. stav (5) i člana 23. stav (2) Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/16) federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK
ZA ORGANSKU BILJNU I STOČARSKU PROIZVODNJU

DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet

Ovim se pravilnikom propisuju minimalni zahtjevi za organsku biljnu proizvodnju koji obuhvaćaju postupke i određene norme uzgoja bilja, uslove prijelaznog perioda, paralelnu proizvodnju, održavanje plodnosti, plodored, liste odobrenih đubriva, liste sredstva za zaštitu bilja i sredstava za poboljšanje tla; minimalne zahtjeve za organsku stočarsku proizvodnju za uzgoj životinja, uslove prijelaznog perioda, način držanja životinja, ishranu, njegu i liječenje životinja; i uslovi za prilagođavanje proizvodnih pravila za biljnu i stočarsku proizvodnju u izuzetnim slučajevima.

Član 2.Definicije

Uz izraze utvrđene članom 3. Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/16) (u daljnjem tekstu: Zakon), primjenjuju se i izrazi u smislu odredbi ovog pravilnika koji imaju sljedeća značenja:

  • 1)
    za izraz "veterinarski lijekovi" i "veterinarsko-medicinska sredstva" važi definicija utvrđena Zakonom o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 15/98 i 70/08);
  • 2)
    "uvoznik" je fizičko ili pravno lice koje na tržište Federacije BiH stavlja uvezenu pošiljku organskog proizvoda koja potiče iz organske biljne i/ili stočarske proizvodnje, direktno ili putem predstavnika;
  • 3)
    "prvi primatelj" je fizičko ili pravno lice kojem se isporučuje uvezena pošiljka, a koje će istu primiti za daljnju preradu i/ili plasman;
  • 4)
    "gazdinstvo" su sve proizvodne jedinice kojima rukovodi jedinstvena uprava za potrebe dobivanja poljoprivrednih proizvoda u sistemu organske biljne i stočarske proizvodnje;
  • 5)
    "hidroponski uzgoj" je metoda uzgoja bilja u kojem se korijenje biljke nalazi samo u rastvoru mineralne hranjive supstance ili u inertnom mediju kao što je perlit, pijesak ili mineralna vuna kojima se dodaje rastvor hranjive supstance;
  • 6)
    "liječenje životinja" označava sva preventivna postupanja u svrhu sprječavanja određene bolesti;
  • 7)
    "organski reprodukcioni materijal" označava sjeme i sadni materijal poljoprivrednog bilja proizveden po pravilima proizvodnje za organsku proizvodnju najmanje jednu generaciju, odnosno, u slučaju višegodišnjih biljaka, najmanje dvije vegetacijske sezone u skladu sa posebnim propisima kojim se uređuje sjeme i sadni materijal poljoprivrednog bilja u Bosni i Hercegovini;
  • 8)
    "neorganski reprodukcioni materijal" označava sjeme i sadni materijal poljoprivrednog bilja proizveden u skladu sa posebnim propisima kojim se uređuje sjeme i sadni materijal poljoprivrednog bilja u Bosni i Hercegovini;
  • 9)
    "dobavljač" označava pravno lice sa sjedištem u Federaciji i Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Federacija BiH), koji proizvodi, stavlja u promet ili uvozi organski reprodukcioni materijal, i ispunjava propisane uslove za obavljanje ove djelatnost u skladu sa propisima kojima se uređuje sjeme i sadni materijala poljoprivrednog bilja i zaštita zdravlje bilja u Bosni i Hercegovini;
  • 10)
    10)"hrana za životinje iz prijelaznog perioda" jeste hrana za životinje proizvedena u toku prijelaznog perioda, i to po isteku roka od 12 mjeseci od dana zaključivanja ugovora sa ovlaštenim kontrolnim tijelom o uključivanju subjekta u sistem stručne kontrole.

DIO DRUGI – ORGANSKA BILJNA I STOČARSKA PROIZVODNJA POGLAVLJE I. ORGANSKA BILJNA PROIZVODNJA

Član 3.Izbor vrsti i sorti

(1) U organskoj biljnoj proizvodnji se koristi organski reprodukcioni materijal vrsta i sorti bilja koje su prilagođene lokalnim agroekološkim uslovima, a pri izboru sorti za organski uzgoj prednost se daje autohtonoj i sorti tolerantnoj na štetne organizme.

(2) U proizvodnji organskih proizvoda biljnog porijekla, koji nisu sjeme i sadni materijal poljoprivrednog bilja u smislu odredbi posebnih propisa kojima se uređuje sjeme i sadni materijal poljoprivrednog bilja u Bosni i Hercegovini, koristi se organski reprodukcioni materijal upisan u bazu podatka iz člana 41. ovog pravilnika na zahtjev dobavljača organskog reprodukcionog materijala.

(3) Za svaku biljnu vrstu i sortu koja nije upisana u bazu podataka iz člana 41. ovog pravilnika, smatra se da nije dostupna za organsku biljnu proizvodnju, odnosno da je nema na tržištu Federacije BiH.

Član 4.Plodored i sistem obrade zemljišta

U skladu sa članom 13. stav (1) tačka b) Zakona, subjekat je dužan izraditi i primijeniti plan plodoreda radi dugoročnog održavanja plodnosti i nezakorovljenosti tla u kojem se izmjenjuju uzgajane kulture s različitom dubinom zakorjenjivanja, te različitim potrebama za pojedinim hranjivima i vodom. Plodored treba da sadrži leguminoze i/ili djetelinsko travne smjese (najmanje na 1/3 obradivih površina) a strnine i okopavane ne smiju zauzimati više od 2/3 obradivih površina.

Član 5.Lista odobrenih đubriva i sredstava za poboljšanje tla

(1) U slučaju kada se mjerama iz člana 13. stav (1) tač. a), b) i c) Zakona ne mogu zadovoljiti potrebe u ishrani bilja, u organskoj biljnoj proizvodnji, u mjeri koja je neophodna, subjektu je dozvoljeno da koristi odobrena đubriva i sredstava za poboljšanje tla iz Aneksa I. ovog pravilnika u skladu sa članom 17. stav (1) tačka b) Zakona za održavanje i povećanje plodnosti i aktivnosti tla, a o potrebi za korištenjem istog, subjekat je dužan da vodi evidenciju i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

(2) Ukupna količina stajskog đubriva, osušenog stajskog đubriva i dehidriranog đubriva peradi, kompostiranih životinjskih izlučevina, uključujući đubrivo peradi, kompostirano stajsko đubrivo ili tečno stajsko đubrivo koja se koristi u organskoj proizvodnji, ne može biti veća od 170 kg dušika/azota godišnje po hektaru korištene poljoprivredne površine.

(3) U svrhu raspoređivanja viškova stajskog đubriva iz stava (2) ovog člana iz organske proizvodnje ili u svrhu prava raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, subjekat koji primjenjuje proizvodna pravila organske proizvodnje mora zaključiti pisani ugovor o saradnji isključivo sa subjektima koja primjenjuju proizvodna pravila organske proizvodnje.

(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, najveća dozvoljena granica đubriva iz organskog uzgoja iz stava (2) ovog člana obračunava se na svim proizvodnim jedinicama uključenim u sistem organske proizvodnje koja su obuhvaćena ugovorenom saradnjom.

(5) U organskoj biljnoj proizvodnji dozvoljeno je da se koriste odgovarajući pripravci na bazi mikroorganizama za poboljšanje cjelokupnog stanja tla ili dostupnosti hranjivih materija u tlu ili u usjevima, a za aktiviranje komposta dozvoljena je upotreba odgovarajućih pripravaka na bazi bilja ili mikroorganizama.

(6) Pravna i fizička lica koja stavljaju đubriva na tržište Federacije BiH, a na kojima se navodi da su prihvatljiva za poljoprivrednu organsku proizvodnju, moraju se pridržavati liste odobrenih đubriva iz Aneksa I. ovog pravilnika.

Član 6.Zabrana hidroponskog uzgoja

U organskom uzgoju bilja, zabranjeno je korištenje metode hidroponskog uzgoja.

Član 7.Upravljanje štetnim organizmima, bolestima i korovima

(1) Kada se bilje ne može na adekvatan način zaštititi od štetnih organizama, bolesti i korova mjerama iz člana 13. stav (1) tač. a), b), c) i g) Zakona, a utvrdi se da postoji neposredna opasnost za bilje i biljne proizvode, u organskom uzgoju bilja dozvoljeno je koristiti u skladu sa članom 17. stav (1) tačka a) Zakona, uz primjenu odredbi posebnih propisa kojim se uređuju sredstva za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, samo odobrena sredstava za zaštitu bilja za organsku proizvodnju iz Aneksa II. ovog pravilnika.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odobrena sredstva za zaštitu bilja koja nisu biljnog, životinjskog, mikrobiološkog ili mineralnog porijekla i koja nisu identična sa svojim prirodnim oblikom, mogu se upotrijebiti samo u slučaju kada uslovi za njihovu upotrebu isključuju direktni kontakt s jestivim dijelovima biljke.

(3) Kada se u organskoj biljnoj proizvodnji koriste klopke odnosno raspršivači, izuzev feromonskih raspršivača, u kojima se koriste odobrena sredstva za zaštitu bilja, moraju se preduzeti mjere da se spriječi ispuštanje supstanci u okolinu i kontakt s biljnom vrstom koja se uzgaja, a nakon upotrebe klopke se moraju sakupiti i sigurno zbrinuti.

(4) Za svaku proizvodnu jedinicu na gazdinstvu, subjekat je dužan da vodi evidenciju u koju se unose podaci o preduzetim mjerama u cilju suzbijanja štetnih organizama, bolesti i korova i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

Član 8.Način sakupljanja samoniklih vrsta iz prirodnih staništa

(1) U skladu sa članom 13. stav (2) Zakona, sakupljanje plodova, biljaka ili dijelova biljaka samoniklih vrsta bilja i gljiva koje rastu u prirodnom okruženju, šumama i poljoprivrednim područjima smatra se organskom proizvodnjom, pod uslovom da subjekat:

  • a)
    uspostavi zaštitni pojas pored puteva i drugih izvora kontaminacije, koji mu odredi ovlašteno kontrolno tijelo;
  • b)
    sakupljanje vrši u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13) i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona kojim se uređuje zaštita endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta ili podvrsta; i
  • c)
    može da dobije dokument kojim dokazuje da područja sakupljanja, u periodu od najmanje tri godine, prije planiranog početka sakupljanja samoniklih vrsta bilja i gljiva nisu tretirana proizvodima i supstancama koja nisu odobrena za organsku proizvodnju.

(2) Za svaku samoniklu vrstu bilja i gljiva, najmanje pet dana prije početka sakupljanja, subjekat je dužan ovlaštenom kontrolom tijelu dostaviti dokaz iz stava (1) tačka c) ovog člana i sljedeće podatke:

  • a)
    naziv samonikle vrste/a bilja i gljiva koje planira da sakuplja na jednom od službenih jezika (narodni naziv) u Federaciji BiH i latinskom;
  • b)
    planirani datum započinjanja sakupljanja i datum završetka sakupljanja;
  • c)
    mapu područja u kojem će vršiti sakupljanje, s tačnim i jasno označenim granicama proizvodne jedinice područja za sakupljanje;
  • d)
    ime i prezime lica koja će vršiti sakupljanje;
  • e)
    lokaciju potencijalnih izvora zagađenja u odnosu na proizvodnu jedinicu područja sakupljanja;
  • f)
    lokaciju otkupnih mjesta; i
  • g)
    lokaciju i detaljan opis objekta za skladištenje i drugih objekata koji će služiti za pripremu i preradu sakupljenih plodova, biljaka ili dijelova biljaka samoniklih vrsta bilja i gljiva.

(3) Sakupljanje organskih i neorganskih plodova, biljaka ili dijelova biljaka samoniklih vrsta bilja i i gljiva koje rastu u prirodnom okruženju, šumama i poljoprivrednim površinama može se vršiti istovremeno, pod uslovom da su preduzete mjere za osiguravanje stalne odvojenosti i odvojenost sakupljenih organskih i neorganskih proizvoda i njihova identifikacija.

(4) Subjekat je dužan u periodu sakupljanja samoniklih vrsta bilja i gljiva da vodi evidenciju i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

(5) U slučaju iz stava (3) ovog člana, subjekat je dužan da uspostavi i vodi odvojenu evidenciju o neorganskim proizvodima koji se sakupljaju i da detaljno opiše mjere koje su preduzete u svrhu osiguravanja stalne odvojenosti i odvojenost sakupljenih organskih i neorganskih plodova, biljaka ili dijelova biljaka samoniklih vrsta bilja i gljiva, i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

Član 9.Posebna pravila za uzgoj gljiva

Za uzgoj gljiva mogu se koristiti supstrati kompostirani isključivo iz sljedećih sastojaka:

  • a)
    stajskog đubriva i životinjskih izlučevina, koji potiče:
    • 1.
      s gazdinstva koje primjenjuje proizvodna pravila organske proizvodnje; ili
    • 2.
      u slučaju kada proizvod iz tačke a) podtačka 1) ovog člana nije dostupan mogu se koristiti proizvodi i supstance iz Aneksa I. ovog pravilnika, ako njihov udio nije veći od 25% mase ukupnih sastojaka supstrata prije kompostiranja, izuzev pokrovnog materijala i dodate vode;
  • b)
    proizvoda poljoprivrednog porijekla, izuzev proizvoda iz tačke a) ovog člana s gazdinstva na kojem se primjenjuju proizvodna pravila organske proizvodnje;
  • c)
    treseta koji nije hemijski tretiran;
  • d)
    drva koje nakon sječe nije tretirano hemijskim proizvodima ili supstancama; i
  • e)
    mineralnih proizvoda iz Aneksa I. ovog pravilnika, vode i zemlje.

POGLAVLJE II. ORGANSKA STOČARSKA PROIZVODNJA

Član 10.Proizvodna pravila za organsku stočarsku proizvodnju

(1) Proizvodna pravila za organsku stočarsku proizvodnju obuhvaćaju pravila u odnosu na: porijeklo životinja; uzgojnu praksu i uslove držanja; razmnožavanje; hranu za životinje i sprječavanje bolesti; liječenje životinja i prijelazni period utvrđen Zakonom i odredbama ovog pravilnika, koja se primjenjuju od dana uključivanja subjekta u sistem stručne kontrole, odnosno od datuma zaključivanja ugovora o vršenju stručne kontrole sa ovlaštenim kontrolnim tijelom.

(2) U organskoj stočarskoj proizvodnji pravila iz stava (1) ovog člana primjenjuju se za uzgoj sljedećih vrsta životinja: goveda, kopitara, svinja, ovaca, koza, vrsta peradi iz Aneksa III. ovog pravilnika i pčela.

Odjeljak A. Porijeklo životinja

Član 11.Porijeklo, izbor pasmine i soja životinja za organski uzgoj

(1) U organskoj stočarskoj proizvodnji se koriste životinje koje se rađaju i uzgajaju na gazdinstvu koje primjenjuje proizvodna pravila za organski uzgoj.

(2) Pri odabiru pasmine i soja životinja u organskoj stočarskoj proizvodnji na koje će se primjenjivati proizvodna pravila za organski uzgoj iz člana 10. ovog pravilnika, u obzir se uzima mogućnost životinje da se prilagodi lokalnim uslovima, njena vitalnost i otpornost na bolest tako da se izbjegnu određene bolesti ili zdravstveni problemi tipični za određenu pasminu ili soj koji se koriste u intenzivnom uzgoju, kao što je stresni sindrom svinja, PSE sindrom (blijedo, meko, vodnjikavo meso), iznenadna smrt, spontani pobačaj i težak porod koji zahtijeva carski rez.

(3) Prednost pri odabiru pasmine i soja životinje za organski uzgoj imaju autohtone pasmine i sojevi; kod peradi spororastući hibridi, a kod pčela, prednost kod organskog uzgoja treba da ima vrsta Apis mellifera i njeni lokalni ekotipovi.

Član 12.Uslovi za dopremanje životinja iz neorganskog uzgoja

(1) U skladu s članom 14. stav (1) tačka a) podtačka 2) Zakona, dozvoljeno je dopremiti životinje iz neorganskog uzgoja na organsko gazdinstvo za potrebe razmnožavanja i to samo u slučaju:

  • a)
    kada se stado osniva prvi put, mladunčad sisara, pod uslovom da se odmah po odlučenju, danom ulaska u stado uzgajaju prema proizvodnim pravilima organskog uzgoja i pod uslovom da:
    • 1)
      telad i ždrebad, imaju manje od šest mjeseci starosti;
    • 2)
      jagnjad i jarad/kozlići, imaju manje od 60 dana starosti; i
    • 3)
      odojci /prasad imaju težinu manju od 35 kg;
  • b)
    kada se stado obnavlja, odrasli mužjaci i ženke sisara koje nisu imale podmladak u neorganskom uzgoju, pod uslovom da se danom ulaska u stado uzgajaju u skladu s pravilima organskog uzgoja, a broj u odnosu na ukupan broj životinja u stadu na godišnjem nivou je ograničen i mora da bude:
    • 1)
      najviše do 10% odraslih ženki kopitara ili goveda, te 20% odraslih ženki svinja, ovaca i koza; a
    • 2)
      najviše jedna ženka, u slučaju kada se radi o organskom gazdinstvu s manje od 10 grla kopitara ili goveda, ili s manje od pet svinja, ovaca ili koza.

(2) Izuzetno od stava (1) tačke b) podtačka 1) ovog člana, u uslovima iz člana 23. stav (1) tačka b) Zakona, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), može subjektu odobriti povećanje udjela do 40 %, u slučaju:

  • a)
    značajnog proširenja kapaciteta organske proizvodne jedinice gazdinstva;
  • b)
    promjene uzgajane pasmine;
  • c)
    kada se uvodi/započinje s novim tipom organske stočarske proizvodne; i
  • d)
    kada postoji opasnost od gubitka pasmine (prestanka uzgoja) u skladu sa važećim zakonskim odredbama, ženke ne moraju biti one koje nisu imale podmladak, ako pripadaju toj pasmini.

(3) U organskom uzgoju pčela za potrebu obnove pčelinjaka, u skladu sa stavom (1) ovog člana dozvoljeno je da se na godišnjem nivou zamjeni 10% matica i rojeva sa neorganskim maticama i rojevima u proizvodnoj jedinici za organski uzgoj, pod uslovom da matice i rojevi iz neorganskog uzgoja se stave u košnicu sa saćem ili satnim osnovama koji potiču iz jedinica organskog uzgoja.

Odjeljak B. Uzgojna prakse i uslovi držanja životinja

Član 13.Objekti i površine za smještaj životinja

(1) Objekti za smještaj životinja u organskoj stočarskoj proizvodnji treba da imaju takvu izolaciju, grijanje i ventilaciju koja unutar objekta omogućava cirkulaciju zraka i osigurava da nivo prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracije gasa budu unutar granica koje nisu štetne za životinje i koje omogućavaju prirodnu ventilaciju i dovoljnu količinu prirodnog svjetla.

(2) U područjima s klimatskim uslovima koji životinjama omogućavaju da žive na otvorenom, subjekat nema obavezu da osigura objekat za smještaj životinja.

(3) U objektima iz stava (1) ovog člana, broj životinja po jedinici površine koje se uzgajaju treba da bude odgovarajući, odnosno da omogućava da svaka životinja u zavisnosti od vrste, pasmine, soja, starosti, spola i veličine grupe, ima dovoljno prostora za stajanje u prirodnom položaju, mogućnost da normalno legne, da se okrene, njeguje te da može da zauzme sve prirodne položaje tijela i da čini sve prirodne kretnje kao što je istezanje udova i mahanje krilima.

(4) Minimalna površina za životinju u objektima i prostoru na otvorenom te ostale karakteristike smještaja za različite vrste životinja i uzgojne prakse u organskoj stočarskoj proizvodnji, utvrđeni su u Aneksu III. ovog pravilnika.

Član 14.Posebni uslovi za smještaj životinja i uzgojne prakse

(1) U organskoj stočarskoj proizvodnji, objekat za smještaj životinja treba da ima glatke, ali ne klizave podove, a najmanje polovina površine poda iz Aneksa III. ovog pravilnika treba da bude puna odnosno da nije rebraste ili mrežaste konstrukcije.

(2) Životinji u objektu iz stava (1) ovog člana treba obezbijediti udobnu, čistu i suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje odnosno odmaranje pokrivenu steljom koja treba da se sastoji od slame ili drugih prirodnih materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti samo nekim od mineralnih proizvoda ili supstanci iz Aneksa I. ovog pravilnika.

(3) Uz primjenu odredbi Pravilnika o uslovima koje moraju zadovoljavati farme i o uslovima za zaštitu životinja na farmama ("Službeni glasnik BiH", br. 46/10 i 12/13), u organskoj stočarskoj proizvodnji, smještaj teladi u individualne boksove dozvoljen je samo do starosti od jedne sedmice, a krmače se drže u grupi, izuzev u posljednjoj fazi gravidnosti i tokom perioda laktacije, a prasiće nije dozvoljeno držati u kavezima ili u boksovima sa rešetkastim podom.

Član 15.Posebni uslovi za smještaj i postupci uzgoja peradi

(1) U organskoj stočarskoj proizvodnji, perad nije dozvoljeno držati u kavezima.

(2) Vodena perad u organskom uzgoju treba da ima pristup tekućici, ribnjaku, jezeru ili bazenu kad god vremenski i higijenski uslovi to dozvoljavaju, da bi se zadovoljile posebne potrebe uzgojne vrste i zahtjevi za dobrobit životinja.

(3) Objekti za organski uzgoj peradi treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

  • a)
    da je najmanje jedna trećina ukupne površine poda u objektu puna odnosno da nije rebraste ili mrežaste konstrukcije, te da je pokrivena steljom kao što je slama, strugotina drva, pijesak ili treset;
  • b)
    za koke nosilje, objekti treba da imaju dovoljno veliku površinu poda koja im je dostupna i koja je pogodna za prikupljanje izmeta;
  • c)
    da su postavljene prečke/grede koje veličinom i brojem odgovaraju vrsti peradi i veličini jata iz Aneksa III. ovog pravilnika;
  • d)
    da imaju otvore odgovarajuće veličine za izlaz i ulaz peradi, a ukupna dužina tih otvora treba da bude minimalno četiri metra na 100 m² površine prostora koji je peradi na raspolaganju;
  • e)
    maksimalni kapacitet objekata za organski uzgoj peradi je:

1. 4 800 pilića;

2. 3 000 koka nosilja;

3. 5 200 biserki;

4. 4 000 ženki mošusne ili pekinške patke odnosno 3 200 mužjaka mošusne ili pekinške patke ili drugih patki; i

5. 2 500 kopuna, guski ili ćurki;

  • f)
    ukupna korištena površina objekta za tov peradi u organskom uzgoju, u bilo kojoj pojedinačnoj proizvodnoj jedinici, može da bude maksimalno do 1 600 m²;
  • g)
    objekti za organski uzgoj peradi treba da su izgrađeni na način da je svim peradima omogućen pristup površini na otvorenom.

(4) U objektima za organski uzgoj peradi, prirodno svjetlo se može dopuniti vještačkim da bi se osiguralo najviše do 16 sati svjetla dnevno, uz neprekidan period za odmor u toku noći, bez vještačkog osvjetljenja, u trajanju od minimalno osam sati.

(5) Perad u organskom uzgoju se uzgajaju do dostizanja minimalne dobne starosti ili treba uzgajati spororastuće hibride peradi. U slučaju kada subjekat ne koristi spororastuće hibride peradi, minimalna dozvoljena starosna dob na dan klanja je:

  • a)
    81 dan za piliće;
  • b)
    150 dana za kopune;
  • c)
    49 dana za pekinške patke;
  • d)
    70 dana za ženke mošusne patke;
  • e)
    84 dana za mužjake mošusne patke;
  • f)
    92 dana za divlje patke;
  • g)
    94 dana za biserke;
  • h)
    140 dana za ćurane i guske za pečenje; i
  • i)
    100 dana za ćurke.

(6) Federalno ministarstvo će utvrditi kriterije za spororastuće hibride peradi i izraditi njihov spisak koji će objaviti na svojoj službenoj Internet stranici.

Član 16.Posebni zahtjevi i uslovi smještaja u pčelarstvu

(1) Smještaj pčelinjaka vrši se u skladu sa članom 14. stav (1) tačka b) podtačka10) Zakona, tako da u opsegu od tri kilometra od lokacije pčelinjaka izvori nektara i polena, potiču većinskim dijelom sa organski uzgojenih usjeva ili samoniklog bilja ili prirodne vegetacije šuma ili bilja koje je tretirano sredstvima odobrenim za korištenje u organskoj proizvodnji i da je na dovoljnoj udaljenosti od izvora koji mogu da dovedu do kontaminacije pčelarskih proizvoda i da ugroze zdravlje pčela u skladu sa članom 14. stav (1) tačka b) podtačka 11) Zakona.

(2) Izuzetno, uslovi iz stava (1) ovog člana se ne primjenjuju u vremenskom periodu kada nema cvatnje ili kada su pčelinja društva u fazi mirovanja.

(3) Federalno ministarstvo na prijedlog nadležnog kantonalnog ministra za oblast poljoprivrede može odrediti područja koja nisu prihvatljiva za organsku pčelarsku proizvodnju.

(4) U skladu sa članom 14. stav (1) tačka b) podtačka 12) Zakona, košnice i materijali koji se koriste u organskom pčelarstvu moraju biti izrađene većinskim udjelom od prirodnih materijala koji ne predstavljaju rizik za zagađenje životne okoline ili pčelinjih proizvoda.

(5) Pčelinji vosak koji se koristi za nove osnove, odnosno za zamjenu pčelinjeg voska u toku prijelaznog perioda, treba da potiče iz organskih proizvodnih jedinica.

(6) Uz primjenu odredbi iz člana 27. ovog pravilnika, u košnicama je dozvoljeno koristiti i prirodne proizvode kao što su propolis, vosak i biljna ulja.

(7) Zabranjeno je korištenje voštanog saća i hemijskih sintetičkih sredstava za odbijanje insekata i toku postupaka ekstrakcije/vrcanja meda.

Član 17.Pristup površinama na otvorenom

(1) U skladu s članom 14. stav (1) tačka b) podtačka 3) Zakona, životinje biljojedi treba da imaju pristup pašnjacima i površinama na otvorenom kada god to uslovi dozvoljavaju, a te površine mogu biti djelomično natkrivene.

(2) Kada u toku perioda ispaše životinje biljojedi imaju pristup pašnjacima i površinama na otvorenom, a sistem zimskog smještaja im omogućava slobodu kretanja, subjekat nema obavezu da osigura površine na otvorenom, izuzev za bikove starije od jedne godine dana, koji treba da imaju tokom cijele godine obezbjeđen pristup pašnjaku ili površinama na otvorenom za ispašu.

(3) Peradi se mora obezbijediti pristup površinama na otvorenom koje trebaju biti većinskim dijelom pokrivene vegetacijom, imati zaštitna skloništa i odgovarajući broj korita za napajanje i hranjenje, u periodu od najmanje jedne trećine životnog vijeka.

(4) U slučajevima kada se iz razloga uvedenih mjera na osnovu propisa o zabrani ili ograničenju kretanja životinja donesenih u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje suzbijanje zaraznih bolesti životinja i ljudi u Bosni i Hercegovini, i kada perad mora da se drži u zatvorenom prostoru, treba da joj se obezbijedi stalan pristup dovoljnim količinama kabaste krme i odgovarajuće uslove da može da zadovolji svoje etološke potrebe.

Član 18.Broj životinja po jedinici površine

U organskoj stočarskoj proizvodnji, broj životinja za organski uzgoj po jedinici površine je ograničen, a maksimalno dozvoljen broj životinja po hektaru je utvrđen u Aneksu IV. ovog pravilnika u skladu sa ograničenjem iz člana 5. stav (2) ovog pravilnika.

Član 19.Zabrana organskog uzgoja životinja subjektu bez poljoprivrednog zemljišta

Subjektu koji ne posjeduje ili ne raspolaže poljoprivrednim zemljištem ili nije s drugim subjektom zaključio ugovor o saradnji u pisanom obliku, u skladu s odredbom iz člana 5. stav (3) ovog pravilnika, nije dozvoljen organski uzgoj životinja.

Član 20.Paralelni uzgoj životinja

(1) U organskoj stočarskoj proizvodnji, životinje iz neorganskog uzgoja dozvoljeno je držati na organskom gazdinstvu pod uslovom da su objekti za te životinje, životinje i zemljišne parcele jasno odvojene od proizvodnih jedinica na kojima se primjenjuju proizvodna pravila za organski uzgoj, i u slučaju kada se radi o različitim vrstama.

(2) Ispaša životinja iz neorganskog uzgoja dozvoljena je na površinama za organsku ispašu u ograničenom vremenskom periodu svake godine, pod uslovom da te životinje potiču iz sistema poljoprivrede iz stava (3) tačka b) ovog člana i da životinje iz organskog uzgoja nisu prisutne tokom njihove ispaše.

(3) Ispaša organski uzgojenih životinja može biti na zajedničkom poljoprivrednom zemljištu, pod uslovom da:

  • a)
    to zemljište u periodu od najmanje tri godine nije bilo tretirano proizvodima ili supstancama koji nisu odobreni za organski uzgoj;
  • b)
    da životinje iz neorganskog uzgoja koje koriste predmetno zemljište za ispašu potiču iz ekološkog ili ekstenzivnog sistema uzgoja; i
  • c)
    da se svi proizvodi dobiveni od organskih životinja koje su bile na ispaši na zajedničkom poljoprivrednom zemljištu ne smatraju organskim proizvodom, kada se ne može dokazati njihova odvojenost od neorganskih životinja tokom ispaše.

(4) Tokom perioda sezonske selidbe (transhumance), dozvoljeno je da životinje budu na ispaši na neorganskom zemljištu, a udio neorganske hrane za životinje u obliku trave i drugog bilja, tokom ovog perioda, ne može biti veće od 10% ukupnog godišnjeg unosa hrane, a ova količina se izračunava kao postotak suhe materije krme poljoprivrednog porijekla.

(5) Subjekat je dužan da vodi evidenciju i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

Član 21.Postupanje sa životinjama

(1) U postupanju sa životinjama u organskom uzgoju, radnje kao što su pričvršćivanje elastičnih traka na repove ovaca, podrezivanje repa, brušenje zuba, obrezivanje kljunova i odstranjivanje rogova ne obavlja se rutinski, a pčelinjim maticama je zabranjeno rezanje krila.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Federalno ministarstvo može subjektu da odobri neku od radnji zbog sigurnosti ili ako su namijenjeni unapređenju zdravlja, dobrobiti ili higijene životinja, a pri tome svaka patnja životinje mora biti svedena na minimum uz primjenu određenog anestetika ili analgetika od strane stručnog lica i primjena u odgovarajućoj životnoj dobi životinje.

(3) Fizička kastracija životinja u organskom uzgoju je dozvoljena da bi se održavao kvalitet proizvoda i očuvale tradicionalne metode uzgoja, ali samo pod uslovima utvrđenim odredbom iz stava (2) ovog člana.

(4) Utovar i istovar organskih životinja se obavlja bez upotrebe bilo koje vrste električne stimulacije za prisiljavanje životinja na kretanje, a upotreba alopatskih sredstava za smirivanje prije ili tokom prijevoza životinja je zabranjena.

Odjeljak C. Hrana za životinje

Član 22.Hrana za životinje sa vlastitog gazdinstva ili iz drugih izvora

(1) U ishrani životinja biljojeda, izuzev u periodu sezonske selidbe iz člana 28. stav (4) ovog pravilnika, najmanje 60% hrane za životinje, subjekat mora da proizvode na proizvodnoj jedinici unutar vlastitog gazdinstva, a u slučajevima kada to nije moguće mora da je osigura od drugog gazdinstva iz iste regije koje primjenjuje pravila organskog uzgoja.

(2) Za svinje i perad, najmanje 20% hrane za životinje subjekat mora da proizvode na proizvodnoj jedinici unutar vlastitog gazdinstva, a u slučajevima kada to nije moguće, mora je osigurati od drugog gazdinstva iz iste regije ili od subjekta u poslovanju s hranom za životinje koji primjenjuje pravila organskog uzgoja.

(3) Za pčele na kraju proizvodne sezone, subjekat mora ostaviti u košnicama dovoljno meda i polena u količini koja osigurava njihovo prezimljavanje tokom zime.

(4) U slučajevima kada je zbog klimatskih uslova preživljavanje pčelinjih društava dovedeno u opasnost, dozvoljena je prihrana dodavanjem organskog meda, organskog šećera ili organskog šećernog sirupa, i to samo u periodu između posljednje ekstrakcije meda i 15 dana prije početka narednog perioda punjenja košnica nektarom ili medljikom.

(5) Subjekat je dužan da vodi evidenciju i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje primjenu odredbi iz ovog člana.

Član 23.Hrana za životinje koja zadovoljava nutritivne potrebe životinja

(1) U organskoj stočarskoj proizvodnji, mladunčad sisara se hrani isključivo majčinim mlijekom, i to u trajanju od najmanje tri mjeseca od rođenja za goveda i kopitare; 45 dana za ovce i koze; i 40 dana za svinje.

(2) Sistem uzgoja i uslova držanja životinja biljojeda se zasniva na maksimalnom korištenju ispaše prema raspoloživosti pašnjaka u različitim periodima godine.

(3) U dnevnim obrocima biljojeda, najmanje 60% suhe materije treba da čini kabasta krma, svježa ili suha krma ili silaža, a za životinje koje se uzgajaju za proizvodnju mlijeka, u dnevnim obrocima u prva tri mjeseca laktacije dozvoljeno je da se taj udio smanji na 50% suhe materije.

(4) U dnevnim obrocima svinja i peradi treba dodavati kabastu krmu, svježu ili sušenu krmu ili silažu.

(5) Zabranjeno je držanje stoke u uslovima ili načinom ishrane koji mogu uzrokovati anemiju.

(6) Postupci tova životinja u svakoj fazi postupka uzgoja se ponavljaju, a prisilno hranjenje životinja je zabranjeno.

Član 24.Hrana za životinje iz prijelaznog perioda

(1) U organskoj stočarskoj proizvodnji, u prosjeku udio do 30% obroka hrane za životinju, može sadržavati hranu za životinje proizvedenu u toku prijelaznog perioda, a kada hrana za životinje iz prijelaznog perioda potiče s proizvodne jedinice vlastitog gazdinstva subjekta, udio se može povećati i do 100%.

(2) U slučaju kada je hrana za životinju u toku prijelaznog perioda obezbjeđena na vlastitom gazdinstvu subjekta, sa proizvodnih jedinica na kojima se u posljednjih pet godina nije odvijala organska proizvodnja, a ta hrana za životinju se obezbjeđuje ispašom ili košnjom/žetvom pašnjaka i/ili zemljišnih parcela s višegodišnjim krmnim biljem ili proteinskim kulturama u njihovoj prvoj godini prijelaznog perioda, udio te hrane može da iznosi do 20% ukupne prosječne količine hrane koja se daje životinjama.

(3) U slučaju kada se u ishrani životinja koristi istovremeno hrana za životinje iz st. (1) i (2) ovog člana, njen zajednički udio ne može biti veći od utvrđenog u stavu (1) ovog člana.

(4) Količina udjela hrane za životinje iz st. (1) i (2) ovog člana se izračunava na godišnjem nivou kao procent suhe materije hrane za životinje biljnog porijekla.

Član 25.Korištenje odobrenih proizvoda i supstanci u hrani za životinje

U skladu sa članom 14. stav (1) tačka d) podtačka 4) Zakona, u proizvodnji hrane za životinje i ishrani životinja dozvoljeno je da se koriste odobrene neorganske sirovine za hranu za životinje biljnog, životinjskog i mineralnog porijekla iz Aneksa V. ovog pravilnika u skladu sa članom 17. stav (1) tačka c) Zakona, i to:

  • a)
    neorganska krmiva biljnog ili životinjskog porijekla ili druga krmiva iz Odjeljka 2. Aneksa V. ovoga pravilnika, pod uslovom da su proizvedena ili pripremljena bez hemijskih otapala i u skladu sa ograničenjima iz člana 36. i/ili u uslovima iz člana 40. stav (1) tačka c) ovoga pravilnika;
  • b)
    neorganski začini, začinsko bilje i melasa pod uslovom da nisu dostupni iz organske proizvodnje, pod uslovom da su proizvedeni i pripremljeni bez hemijskih otapala i da je njihova upotreba ograničena na 1% od obroka hrane pojedine vrste, izračunato na godišnjem nivou kao procentualni udio suhe materije hrane za životinje poljoprivrednog porijekla;
  • c)
    organska krmiva životinjskog porijekla;
  • d)
    sirovine za proizvodnju hrane za životinje mineralnog porijekla iz Odjeljka 1. Aneksa V. ovoga pravilnika;
  • e)
    sol kao morska sol, gruba kamena sol; i
  • f)
    u skladu sa članom 17. stav (1) tačka d) Zakona odobreni dodaci hrani za životinje iz Aneksa VI. ovoga pravilnika.

Odjeljak D. Sprečavanje bolesti i liječenje životinja

Član 26.Sprečavanje bolesti

(1) U organskoj stočarskoj proizvodnji, za prevenciju bolesti životinja, zabranjeno je koristiti hemijski sintetizirane alopatske veterinarske lijekove, izuzev u slučaju iz člana 27. stav (3) ovog pravilnika.

(2) Zabranjeno je korištenje proizvoda i supstanci za pospješivanje rasta ili prinosa (uključujući antibiotike, kokcidiostatike i druge vještačke supstance za pospješivanje rasta) i korištenje hormona ili sličnih supstanci za kontrolu reprodukcije ili za druge namjene (npr. indukcija ili sinhronizacija estrusa).

(3) Za životinje dopremljene iz neorganskih proizvodnih jedinica na organsko gazdinstvo, dozvoljena je primjena posebnih mjera kao što su pregled ili period karantina, ovisno o okolnostima.

(4) Objekti, ograde, oprema i pribor koji se koriste u organskoj stočarskoj proizvodnji treba da budu propisno očišćeni i dezinfikovani, kako bi se spriječila eventualna zarazna bolest i razvoj organizama prenosnika bolesti. Životinjske izlučevine, nepojedena ili razasuta hrane za životinje se mora uklanjati redovno i onoliko često koliko je potrebno da se neprijatni mirisi, pojava insekata i glodara svedu na najmanju moguću mjeru.

(5) Čišćenje i dezinfekcija objekata u kojima se drže životinje, infrastrukture tih objekata i opreme dozvoljeno je samo odobrenim proizvodima iz Aneksa VII. ovog pravilnika, u skladu sa članom 17. stav (1) tačka e) Zakona. Za uklanjanje glodara, insekata i drugih štetočina u objektima u kojima su smještene životinje i drugim objektima dozvoljeno je koristiti samo odobrene proizvode i supstance iz Aneksa II. ovog pravilnika, a proizvode i supstance protiv glodara dozvoljeno je koristiti samo u klopkama.

(6) Objekti za organski uzgoj peradi trebaju da se isprazne od životinja između svakog turnusa peradi za uzgoj, a u tom periodu objekti za perad i oprema se čiste i dezinficiraju. Nakon završetka svakog proizvodnog turnusa peradi, ograđeni prostor za ispust peradi mora ostati prazan u periodu od minimalno tri sedmice, kako bi se bilju omogućilo da ponovno naraste, a subjekat je dužan da vodi evidenciju i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

(7) Izuzetno, za perad koja se ne uzgaja u turnusima i ne drži u ograđenim prostorima već ima slobodu kretanja tokom dana, odredba iz stava (6) ovog člana se ne primjenjuje.

Član 27.Liječenje životinja

(1) Kada i pored primjene preventivnih mjera za sprječavanje bolesti životinja iz člana 14. stav (1) tačka e) podtačka 1) Zakona i odredbi ovog pravilnika, životinja u organskom uzgoju oboli ili se ozlijedi, odmah se podvrgava liječenju, a kada je to potrebno, stavlja u izolaciju i u odgovarajuće mjesto za boravak.

(2) U liječenju životinja u organskom uzgoju, prednost se daje primjeni fitoterapeutskih i homeopatskih proizvoda, elemenata u tragovima i odobrenim proizvodima i supstancama iz Odjeljka 1. Aneksa V. i Odjeljka 3. Aneksa VI. ovog pravilnika u odnosu na hemijski sintetizovane alopatske lijekove ili antibiotike, pod uslovom da je njihov terapijski učinak efikasan za vrstu životinje i za uslove za koje je namijenjeno to liječenje.

(3) Kada primjena preventivnih mjera iz st. (1) i (2) ovog člana nije efikasna u liječenju bolesti ili rane, ili ako je liječenje neophodno da bi se izbjegla patnja ili bol životinje, dozvoljeno je pod nazorom nadležnog veterinara, primijeniti odobreni alopatski veterinarski lijek.

(4) Izuzev cijepljenja i obaveznih programa iskorjenjivanja bolesti u skladu sa veterinarskim propisima, u toku kojeg životinja ili grupa životinja u organskom uzgoju primi više od tri terapije liječenja alopatskim veterinarskim lijekovima unutar razdoblja od 12 mjeseci ili primi više od jedne terapije ako je životni vijek te životinje kraći od jedne godine dana, te životinje i njihove proizvode zabranjeno je stavljati na tržište kao organski proizvod, a te životinje se moraju podvrgnuti prijelaznom periodu u skladu s članom 31. stav (1) ovog pravilnika. Subjekat je dužan da uspostavi i vodi evidenciju o načinu liječenja i da čuva pisane dokumente kojim dokazuje nastanak takve okolnosti i primjenu odredbi ovog člana.

(5) Trajanje karence između posljednjeg davanja alopatskog veterinarskog lijeka životinji u redovnim uslovima primjene, i dobivanja organske životinje i organskog proizvoda od te životinje mora biti dva puta duže od utvrđenog zakonskog roka za karencu navedenog u uputstvu proizvođača lijeka, a kada vremenski rok nije naveden treba da traje 48 sati.

Član 28.Posebna pravila za sprečavanje i liječenje bolesti u pčelarstvu

(1) U organskom uzgoju pčela, za zaštitu okvira, košnica i saća, posebno od štetočina, dozvoljeni su samo proizvodi iz Aneksa II. ovog pravilnika, a sredstva protiv glodara dozvoljeno je da se koriste samo u klopkama, a gdje je god to moguće, treba koristiti mjere mehaničke zaštite od glodara.

(2) U organskom uzgoju pčela dozvoljen je i postupak mehaničke dezinfekcije košnica i pribora, parom ili direktnim plamenom.

(3) U slučajevima kada se i pored primjene preventivnih mjera, pčelinja društva razbole ili zaraze, subjekat mora odmah započeti s njihovim liječenjem, a kad je to potrebno, vrši premještanje pčelinjih društva u pčelinjak u izolaciji.

(4) U slučaju zaraze s Varroa destructor dozvoljeno je da se koristi mravlja, mliječna, sirćetna i oksalna kiselina, kao i mentol, timol, eukaliptol (eukaliptusovo ulje) ili kamfor.

(5) Postupak uništavanja legla trutova dozvoljen je samo u cilju izoliranja zaraženosti s Varroa destructor.

(6) Kada se primjenjuje liječenje alopatskim veterinarskim lijekovima, u toku tog perioda tretirana pčelinja društva se stavljaju u pčelinjake u izolaciji, a cjelokupni vosak zamjenjuje voskom iz organskog pčelarstva, a na ta pčelinja društva se primjenjuje prijelazni period u trajanju od 12 mjeseci u skladu s članom 31. stav (3) ovog pravilnika.

(7) Odredbe stava (6) ovog člana se ne primjenjuju kada su za liječenje zaraze korišteni proizvodi iz stava (4) ovog člana.

POGLAVLJE III. PRAVILA ZA PRIJELAZNI PERIOD U ORGANSKOJ BILJNOJ I STOČARSKOJ PROIZVODNJI

Član 29.Pravila za prijelazni period za bilje i biljne proizvode

(1) Da bi se bilje i proizvodi biljnog porijekla smatrali organskim proizvodom, proizvodna pravila iz čl. 10., 11., 12. , 13 . i 18. stav 1. tač. a), b), c), d) i e) Zakona i POGLAVLJA I. ORGANSKA PROIZVODNJA BILJA, i kada je to primjenljivo odredbi iz POGLAVLJA III. PRILAGOĐAVANJE PROIZVODNIH PRAVILA U IZUZETNIM SLUČAJEVIMA ovog pravilnika moraju biti primijenjena na svakoj proizvodnoj jedinici gazdinstva uključenoj u plan prijelaznog perioda tog subjekta i to u vremenskom roku od najmanje:

  • a)
    kod jednogodišnjih kultura, dvije godine prije sjetve odnosno sadnje;
  • b)
    kod travnjaka ili višegodišnjih krmnih kultura, dvije godine prije njihovog korištenja kao organske hrane za životinje; i
  • c)
    kod višegodišnjih kultura koje nisu krmno bilje, tri godine prije prve berbe organskog proizvoda.

(2) Izuzetno, od stava (1) ovog člana, Federalno ministarstvo može odobriti subjektu kraći vremenski rok za prijelazni period odnosno retroaktivno priznati kao dio prijelaznog perioda svaki prethodni vremenski period za koji:

  • a)
    subjekat za proizvodne jedinice/katastarske parcele ima dokaze da su bile podvrgnute mjerama definisanim u programima i mjerama u skladu sa propisima za oblast zaštite prirode ili ruralnog razvoja, koje se odnose se na poljoprivredne prakse koje su korisne za klimu i okolinu ili su bile uključene u zaštićena područja koja su zaštićena (parkovi prirode i sl.), te dokaze da na tim proizvodnim jedinicama/katastarskim parcelama nisu korišteni proizvodi ili supstance koja nisu odobrene za organski uzgoj. Ovaj zahtjev subjekat može da podnese nakon 12 mjeseci prijelaznog perioda od datuma provedene prve stručne kontrole; ili
  • b)
    subjekat ima dokaz ili izjavu da su proizvodne jedinice/katastarske parcele neobrađeno poljoprivredno zemljište ili poljoprivredno zemljište koje nisu bile tretirane proizvodima ili supstancama koji nisu odobreni za organsku proizvodnju, u periodu od najmanje tri godine. Ovaj zahtjev subjekat može da podnese nakon 12 mjeseci prijelaznog perioda, od datuma provedene prve stručne kontrole.

(3) U slučaju kada se utvrdi da je tlo kontaminirano proizvodima ili supstancama koji nisu odobreni za organsku poljoprivredu, Federalno ministarstvo donosi rješenje kojim subjektu utvrđuje duži vremenski period za prijelazni period od utvrđenog stavom (1) ovog člana.

(4) Za proizvodne jedinice/katastarske parcele subjekta kod kojeg je prijelaz na organsku poljoprivredu već obavljen ili je prijelazni period u toku, a tretirane su proizvodom ili supstancom koje nisu odobrene za organski uzgoj, Federalno ministarstvo može da odobri kraći vremenski rok za prijelazni period, u sljedeća dva slučaja, ako postoji dokaz:

  • a)
    da su proizvodne jedinice/katastarske parcele tretirane proizvodom ili supstancom koji nije odobren za organski uzgoj, ali su dio obaveznih mjera za suzbijanja bolesti ili štetnih organizama propisanih od strane nadležnog organa u BiH; i
  • b)
    da su proizvodne jedinice/katastarske parcele tretirane proizvodom ili supstancom koje nisu odobrene za organski uzgoj, ali su dio naučnih ispitivanja odobrenih od strane nadležnih organa u BIH.

(5) U slučajevima iz stava (4) tač. a) i b) ovog člana, vremenski rok za prijelazni period se utvrđuje uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

  • a)
    postupak razgradnje korištenog proizvoda i/ili supstance garantuje da će na kraju prijelaznog perioda, ostati zanemariv nivo ostataka/rezidua u tlu i, odnosno u slučaju višegodišnjih kultura, i u biljci; i da
  • b)
    nakon tretiranja to bilje i biljne proizvode je zabranjeno stavljati na tržište kao organski proizvod.

Član 30.Pravila prijelaznog perioda u odnosu na poljoprivredno zemljište povezano s organskim uzgojem životinja

(1) Pravila iz člana 29. ovog pravilnika za prijelazni period se primjenjuju i na svim proizvodnim jedinicama/katastarskim parcelama na kojima se uzgaja hrana za životinje.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, vremenski rok za prijelazni period može se smanjiti na:

  • a)
    12 mjeseci za pašnjake i druge površine na otvorenom ako ih koriste životinje koje nisu biljojedi; i
  • b)
    šest mjeseci za pašnjake i druge površine na otvorenom ako ih koriste životinje koje nisu biljojedi, a koje tokom prethodnog vremenskog perioda od 12 mjeseci od utvrđenog datuma za početak prijelaznog perioda, nije bilo tretirano proizvodima koji nisu odobreni za organsku proizvodnju.

Član 31.Proizvodna pravila prijelaznog perioda u odnosu na životinje i proizvode od životinja

(1) Kada je životinja iz neorganskog uzgoja dopremljena na gazdinstvo, u skladu s članom 14. stav (1) tačka a) podtačka 2) Zakona i čl. 12. i 35. ovog pravilnika, da bi se ta životinja i proizvodi od životinja smatrali organskim proizvodom, proizvodna pravila uzgoja iz čl. 10., 11., 12., 14. i 18. Zakona i POGLAVLJA II. ORGANSKA STOČARSKA PROIZVODNJA i kada je primjenljivo odredbi iz člana 35. ovog pravilnika moraju biti primijenjena, u prelaznom periodu od najmanje:

  • a)
    tri četvrtine životnog vijeka životinje, a za kopitare i goveda koje se uzgajaju za tov 12 mjeseci;
  • b)
    šest mjeseci, u slučaju malih biljojeda, svinja i životinja za proizvodnju mlijeka;
  • c)
    deset sedmica za perad za proizvodnju mesa koja su dopremljena na proizvodnu jedinicu prije dostizanja starosti od tri dana; i
  • d)
    šest sedmica za perad za proizvodnju jaja.

(2) Životinje i proizvodi od životinja koji se na početku prijelaznog perioda već nalaze na gazdinstvu, u skladu s članom 14. stav (1) tačka a) podtačka 3) Zakona, mogu se smatrati organskim, ako postoji istovremeni prijelaz svih proizvodnih jedinica tog gazdinstva, koje se koristi za ili kao hrana za životinje. Ukupno trajanje prijelaznog perioda tog gazdinstva za postojeće životinje i njihove potomke, pašnjak i/ili svaku zemljišnu parcelu koje se koristi za hranu za životinju, može se smanjiti na 24 mjeseca pod uslovom da se životinje hrane proizvodima koji su uzgojeni na proizvodnim jedinicama unutar tog gazdinstva.

(3) Proizvodi pčelarstva, smatraju se organskim proizvodima, samo ako su se proizvodna pravila za organsku proizvodnju primjenjivala u prijelaznom periodu u trajanju od 12 mjeseci.

(4) Izuzetno, od stava (3) ovog člana, vremenski rok prijelaznog perioda se ne primjenjuje u slučaju obnavljanja pčelinjaka iz člana 12. stav (3) ovog pravilnika.

(5) Tokom prijelaznog perioda iz stava (3) ovog člana, subjekat mora vosak zamijeniti voskom koji potiče iz organskog pčelarstva.

POGLAVLJE IV. PRILAGOĐAVANJE PROIZVODNIH PRAVILA U IZUZETNIM SLUČAJEVIMA Odjeljak A. Proizvodna pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima, gazdinstva izložena klimatskim, geografskim ili struk

Član 32.Vezivanje životinja

U uslovima iz člana 23. stav (1) tačka a) Zakona, Federalno ministarstvo može da odobriti subjektu koji upravlja malim gazdinstvom, sa najviše do 20 grla, izuzeće od proizvodnog pravila odnosno da životinje biljojede drži vezane, ako ih nije moguće čuvati u grupama u skladu sa njihovim etološkim potrebama pod uslovom da u skladu sa članom 17. stav (2) ovog pravilnika tokom perioda ispaše imaju pristup pašnjacima, a kada ispaša nije moguća, da imaju najmanje dva puta sedmično pristup površinama na otvorenom.

Član 33.Pravila u izuzetnim slučajevima u odnosu na paralelni uzgoj

(1) U uslovima iz člana 23. stav (1) tačka a) Zakona, subjekat može na istoj površini upravljati jedinicama organskog i neorganskog uzgoja, i to:

  • a)
    kod proizvodnje višegodišnjih kultura, koje zahtijevaju period uzgoja od najmanje tri godine, pod uslovom da se sorte mogu lako razlikovati, i da su ispunjeni sljedeći uslovi:
    • 1)
      taj uzgoj čini sastavni dio plana prijelaznog perioda u odnosu na koji se subjekat ugovorno obavezao i koji omogućava početak prijelaznog perioda posljednjeg dijela površine kojom subjekat upravlja na organski i uzgoj u najkraćem vremenskom roku, a koji ne može biti duži od pet godina;
    • 2)
      preduzete su odgovarajuće mjere da se osigura stalno odvajanje i odvojenosti proizvoda dobijenih sa svake pojedinačne organske i neorganske proizvodne jedinice;
    • 3)
      kontrolno tijelo je najmanje 48 sati unaprijed obaviješteno o žetvi svakog od proizvoda;
    • 4)
      po završetku žetve, subjekat obavještava kontrolno tijelo o tačnim količinama požnjevenih proizvoda na organskim i neorganskim jedinicama i o mjerama koje su primijenjene u cilju osiguranja stalnog odvajanja i odvojenosti proizvoda; i
    • 5)
      plan prijelaznog perioda i mjere stručne kontrole kontrolnog tijela kod subjekta odobrilo je Federalno ministarstvo, a izdato odobrenje se potvrđuje svake godine u toku trajanja prijelaznog perioda;
  • b)
    kod površina namijenjenih poljoprivrednim istraživanjima ili formalnom obrazovanju odobrenim od strane nadležnih organa u Bosni i Hercegovini, i kada su ispunjeni uslovi iz tačke a) podtačke. 2), 3) i 4) i ogovarajuće odredbe iz podtačke 5) ovog stava;
  • c)
    kod uzgoja sjemena, vegetativnog reprodukcijskog materijala i presadnica i kada su ispunjeni uslovi iz tačke a) podtač. 2), 3) i 4) i 5) ovog stava; i
  • d)
    kod travnjaka koji se koristi isključivo za ispašu životinja.

(2) U organskoj stočarskoj proizvodnji, Federalno ministarstvo može subjektu koji na gazdinstvu obavlja poljoprivredna istraživanja ili formalno obrazovanje, odobriti da se životinje istih vrsta uzgajaju u organskom i neorganskom uzgoju kada su ispunjeni sljedeći uslovi:

  • a)
    subjekat može da dostavi dokaz da ima odobrenje da obavlja poljoprivredna istraživanja ili formalno obrazovanje;
  • b)
    preduzete su odgovarajuće mjere o kojima je kontrolno tijelo unaprijed obaviješteno kako bi se garantovala stalna odvojenost životinja, proizvoda od životinja, đubriva i hrane za životinje sa svake proizvodne jedinice;
  • c)
    subjekat je unaprijed obavijestio kontrolno tijelo o svakoj isporuci ili prodaji životinja ili proizvoda od životinja; i
  • d)
    subjekat je obavijestio kontrolno tijelo o tačnoj količini proizvedenih proizvoda na organskim i neorganskim proizvodnim jedinicama gazdinstva i o karakteristikama koje omogućavaju identifikaciju svakog proizvoda i dostavio opis poduzetih mjera kako bi se osiguralo njihovo odvajanje i odvojenost.

Član 34.Držanje pčelinjih društava u izuzetnim slučajevima za potrebe oprašivanja

(1) U uslovima iz člana 23. stav (1) tački a) Zakona, za potrebe oprašivanja, subjekat može na istom gazdinstvu upravljati proizvodnim jedinicama organskog i neorganskog pčelarstva ako su ispunjeni svi uslovi za organski uzgoj, s izuzetkom odredbe za smještaj pčelinjaka, a proizvodi koji se dobiju u ovim uslovima se ne mogu prodavati kao organski proizvod.

(2) Subjekat je dužan da vodi evidenciju i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

Odjeljak B. Prilagođavanje proizvodnih pravila u izuzetnim slučajevima koji se odnose na nedostupnost repromaterijala s organskog gazdinstva

Član 35.Upotreba peradi iz neorganskog uzgoja u izuzetnim slučajevima

(1) U uslovima iz člana 23. stav (1) tačka b) Zakona, i kada subjektu organski uzgojena perad nije dostupna u dovoljnim količinama na tržištu, Federalno ministarstvo može odobriti subjektu upotrebu neorganski uzgojenih peradi, i to:

  • a)
    kada se jato osniva po prvi put, obnavlja ili ponovo osniva, perad iz neorganskog uzgoja može da se dopremi na proizvodnu jedinicu za organski uzgoj peradi pod uslovom da su mlade kokoši za dobivanje jaja i perad za dobivanje mesa, životne dobi koja je manje od tri dana; i da
  • b)
    mlade kokoši za dobivanje jaja su starosti od najviše 18 sedmica, a mogu se dopremiti na proizvodnu jedinicu za organski uzgoj životinja do 31. decembra 2020. godine pod uslovom da organski uzgojene mlade kokoši nisu dostupne na tržištu i pod uslovom da su ispunjene odgovarajuće odredbe iz POGLAVLJA II. ORGANSKA STOČARSKA PROIZVODNJA, Odjeljak C. Hrana za životinje i Odjeljak D. Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje ovog pravilnika.

(2) Subjekat je dužan da vodi evidenciju i čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

Član 36.Korištenje neorganskih proteinskih krmiva biljnog i životinjskog porijekla za uzgoj svinja i peradi u izuzetnim slučajevima

(1) U uslovima iz člana 23. stav (1) tačka b) Zakona, i kada subjekat ne može da nabavi proteinska krmiva isključivo iz organske proizvodnje, dozvoljeno je korištenje ograničene količine neorganskih proteinskih krmiva za svinje i perad.

(2) Najveći dozvoljeni procenat neorganskog proteinskog krmiva odobrenog unutar razdoblja od 12 mjeseci za vrste iz stava (2) ovog člana iznosi 5% za kalendarske godine 2018., 2019. i 2020.

(3) Dozvoljena količina neorganskog proteinskog krmiva iz stava (2) ovog člana se izračunava na godišnjem nivou kao procentualni udio suhe materije hrane za životinje poljoprivrednog porijekla.

(4) Subjekat je dužan da vodi evidenciju i da čuva pisane dokumente kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

Član 37.Korištenje neorganski dobivenog pčelinjeg voska

(1) Kod uspostave novih ili u toku prijelaznog perioda utvrđenog za pčelinjak, neorganski dobijen pčelinji vosak može se koristiti samo kada su ispunjeni sljedeći uslovi da:

  • a)
    pčelinji vosak iz organskih pčelinjaka nije dostupan na tržištu;
  • b)
    je pribavljen dokaz da nije onečišćen supstancama koje nisu odobrene u organskom uzgoju; i
  • c)
    potiče od čahure/saća.

(2) Subjekat je dužan da vodi evidenciju i čuva dokaze kojima dokazuje potrebu za primjenu odredbi iz ovog člana.

Član 38.Korištenje neorganskog reprodukcionog materijala

(1) U uslovima iz člana 23. stav (1) tačka b) Zakona, subjektu je dozvoljeno da koristi reprodukcioni materijal proizveden na proizvodnoj jedinici gazdinstva u toku prijelaznog perioda, a kada nema dostupnog reprodukcionog materijala proizvedenog u prijelaznom periodu, Federalno ministarstvo može odobriti subjektu da koristi neorganski reprodukcioni materijal ako su ispunjeni uslovi iz st. 2), 3), 4) i 7) ovog člana.

(2) Neorganski reprodukcioni materijal dozvoljeno je koristiti pod uslovom da nije tretiran sredstvima za zaštitu bilja osim odobrenih u skladu sa članom 7. st. (1) i (2) ovog pravilnika i sredstvom za zaštitu bilja kada je to od strane nadležnih organa u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima za zaštitu zdravlja bilja propisano tretiranje za sve sorte određene vrste bilja u području u kojem će se koristiti.

(3) Federalno ministarstvo može subjektu izdati odobrenje iz stava (1) ovog člana, samo kada su ispunjeni i sljedeći uslovi:

  • a)
    ako sorta vrste bilja koju subjekat želi nabaviti nije upisana u bazu podataka iz člana 41. ovog pravilnika;
  • b)
    ako ni jedan dobavljač organskog reprodukcionog materijala sorte određene vrste bilja, nije u mogućnosti isti isporučiti prije sjetve ili sadnje, a subjekat je isti naručio pravovremeno;
  • c)
    ako sorta određene vrste bilja nije upisana u bazu podataka iz člana 41. ovog pravilnika, a subjekat može da dokaže da ni jedna od upisanih sorti iste vrste bilja nije odgovarajuća za proizvodnju kojom se taj subjekat bavi; i
  • d)
    ako je namijenjeno za korištenje u istraživanju, za postavljanje malih poljskih ogleda ili za potrebe očuvanja sorte na osnovu odobrenja/dozvole koju je izdao nadležni organ u Bosni i Hercegovini, u kojem se obavezno navode i podaci o odobrenoj količini, vrsti i sorti neorganskog reprodukcionog materijala.

(4) Odobrenje iz stava (1) ovog člana se izdaje prije roka za sjetvu i/ili sadnju date biljne vrste.

(5) Subjektu se izdaje s odobrenje samo za jednu sezonu i obavezno sadrži podatak o količini neorganskog reprodukcionog materijala koja je odobrena.

(6) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Federalno ministarstvo može izdati i opće odobrenje: