Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta
Na temelju članka 25. stavak 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O METODOLOGIJI ZA PRAĆENJE STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, program sustavnog praćenja kakvoće zemljišta, kriteriji/indikatori za ocjenu rizika od degradacije zemljišta te način izradbe remedijacionih programa.
Članak 2.
Metodologija se propisuje za:
- 1.trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu;
- 2.praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste pravne ili fizičke osobe na temelju zakupa, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i koncesije za ribnjake.
Članak 3.
Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. točke 1. ovog Pravilnika provodi Federalni zavod za agropedologiju (u daljnjem tekstu: Zavod) i druge ovlaštene znanstveno-stručne institucije koje su dobile ovlaštenje temeljem Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati znanstveno-stručne institucije i laboratoriji za vršenje poslova izradbe projekata te mjerenja i ispitivanja zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/10) u okviru Programa trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: Program) koji donosi Zavod ili županijsko/kantonalno ministarstvo poljoprivrede, a koji sadrži sve relevantne podatke o periodičnom ili trajnom monitoringu zemljišta.
Članak 4.
Za organizaciju i provedbu praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. točke 2. ovog Pravilnika odgovora Zavod, kantonalno ministarstvo mjerodavno za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), općinski organ mjerodavan za poslove poljoprivrede i ovlaštene znanstveno stručne institucije iz članka 3. ovoga Pravilnika.
Poslove praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta mogu obavljati i druge institucije, odnosno laboratoriji uz koordinaciju sa Zavodom, na temelju rješenja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) o ispunjavanju propisanih uvjeta te na temelju drugih važećih propisa.
Laboratoriji i institucije iz članka 3. ovoga Pravilnika dužni su dostavljati podatke o analizama poljoprivrednog zemljišta Zavodu i Ministarstvu, a po pisanom zahtjevu i županijskom/ kantonalnom ministarstvu i općini.
II - PROGRAM SUSTAVNOG PRAĆENJA KAKVOĆE ZEMLJIŠTA
Članak 5.
Zavod, ovlaštene institucije i laboratoriji pri izradbi svoje studije, elaborata i sl. moraju prije izradbe istoga imati Operativni program rada/plan koji sadrži:
- 1.pripremne radove (prikupljanje svih raspoloživih podataka za istraživano područje);
- 2.terenski rad - rekognosciranje terena, odnosno obilazak istražnog područja u cilju izbora reprezentativnih lokacija - mjesta uzorkovanja u svrhu realizacije monitoringa vodeći računa o udaljenostima izvora zagađenja, ekspozicijama, nagibima, nadmorskim visinama - mjerne stanice;
- 3.otvaranje pedoloških profila i uzimanje uzoraka zemljišta iz otvorenih profila-istraživanje;
- 4.sakupljanje uzoraka zemljišta po genetskim horizontima za istraživanja fizičkih i kemijskih osobina zemljišta i tipoloških pripadnosti zemljišta;
- 5.sakupljanje uzoraka zemljišta dubine 0-25 cm prosječni uzorak na kraju vegetacijske sezone;
Uzorkovanje tla se vrši na način propisan u Naputku o postupku, radnjama i uvjetima za vršenje kontrole plodnosti tla ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09).
- 6.sakupljanje uzoraka zemljišta u površinama humusni sloj na dvije dubine 0-10 cm i 10-25 cm na kraju vegetacijske sezone - cilj je utvrditi podrijetlo teških metala;
- 7.odabir biljaka indikatora za monitoring teških metala/ standardna metodologija/ i drugih štetnih tvari/trava, leguminoze, kopriva, kupus, salata, špinat, krumpir, luk, mrkva jagodičasto voće, list šljive i jabuke, i drugih biljnih vrsta ovisno o njihovoj zastupljenosti na pojedinim lokalitetima;
- 8.laboratorijski rad:
- a)priprema sakupljenih uzoraka tla za analizu/usitnjavanje, sušenje/;
- b)određivanje fizičkih i kemijskih osobina zemljišta;
- c)određivanje koncentracije ukupnog sadržaja teških metala na atomskom apsorpcijskom spektrofotometru nakon njihove ekstrakcije u zlatotopci iz zračno - suhog uzorka zemljišta;
- a)
- 9.određivanje sadržaja rezidua pesticida u uzorcima zemljišta;
- 10.biljni materijal za analizu priprema - sušenje, mljevenje, razlaganje);
- 11.određivanje sadržaja teških metala u pripremljenim uzorcima biljnog materijala na atomskom apsorpcijskom spektrofotometru.
Članak 6.
Program sustavnog/trajnog praćenja kakvoće zemljišta iz članka 3. ovoga Pravilnika obuhvata:
- 1.broj i raspored lokaliteta, položaj mjernih mjesta prikazan Gauss - Krigerovim koordinatama;
- 2.listu parametara koji će se prikupljati na mjestima uzorkovanja zemljišta;
- 3.listu metoda i standarda koji se koriste za uzorkovanje zemljišta, analizu uzoraka i obradu podataka;
- 4.definiranje vremenske dinamike uzorkovanja zemljišta, analize uzoraka, obradbe i prikaza podataka;
- 5.određivanje stručnih akreditiranih institucija koje će vršiti sustavno praćenje kvaliteta zemljišta.
Članak 7.
Program sustavnog/trajnog praćenja kvaliteta zemljišta obuhvata uspostavljanje jedinstvene mreže lokaliteta za praćenje kvaliteta zemljišta.
Članak 8.
Federalna mreža lokaliteta uspostavlja se za praćenje kvaliteta zemljišta na razini Federacije na lokalitetima na kojima je došlo ili može doći do zagađenja zemljišta i koji su od posebnog interesa za Federaciju.
Članak 9.
Lokalna mreža lokaliteta za praćenje kvaliteta zemljišta (u daljnjem tekstu: lokalna mreža) uspostavlja se za praćenje kvaliteta zemljišta na razini kantona i jedinice lokalne samouprave koji su od posebnog interesa za županiju ili općinu.
Lokalnu mrežu čine dopunski lokaliteti koji se određuju na temelju mjerenja ili postupaka procjene, a za koje nema podataka o razini zagađujućih tvari, u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.
Lokalna mreža lokaliteta se uspostavlja uz obveznu suglasnost Zavoda.
Članak 10.
Lista parametara obuhvata podatke i informacije koji se prikupljaju na mjestima uzorkovanja zemljišta.
Prilikom izbora parametara uzimaju se u obzir oni parametri koji mogu dostići vrijednosti koje mogu izazvati značajan rizik po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Članak 11.
Lista metoda i standarda koji se koriste za uzorkovanje zemljišta, analizu uzoraka i obradu podataka obuhvata popis referentnih metoda i standarda koji će se koristiti pri realizaciji programa sustavnog praćenja kvaliteta zemljišta za uzorkovanje, analizu uzoraka, kao i za ocjenjivanje vrijednosti koncentracija.
Članak 12.
Vremenska dinamika uzorkovanja zemljišta, analiza uzoraka, obrada i prikaz podataka zavisi od postojanosti analiziranih parametara, njihovih oblika i koncentracija u životnoj sredini.
Iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka utvrđuju se parametri sa godišnjom, trogodišnjom i petogodišnjom dinamikom mjerenja.
Članak 13.
Podatci dobiveni realizacijom programa sustavnog praćenja kvaliteta zemljišta dostavljaju se Federalnom ministarstvu, Zavodu i kantonalnom ministarstvu do 31.ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Podatci iz stavka 1. ovoga članka koriste se za ocjenjivanje kvaliteta zemljišta, kao i za izradbu izvješća o stanju zemljišta i sastavni su dio informacionog sustava zaštite poljoprivrednog zemljišta, ali i zaštite životne sredine.
Članak 14.
Na temelju analize podataka iz čl. 5. i 6. ovoga Pravilnika izrađuje se elaborata/studija koji treba sadržavati slijedeće dijelove:
- 1.cilj rada;
- 2.metoda rada;
- 3.kriteriji procjene i rezultat procjene/kriteriji za ocjenu rizika od degradacije;
- 4.rekapitulacija rezultata procjene;
- 5.rezultati istraživanja sa stanjem onečišćenosti i interpretacijom;
- 6.preporuke.
Posebice se mora izvršiti:
- 1.analiza rezultata istraživanja, obrade podataka i interpretacija dobivenih rezultata;
- 2.analiza i ocjena proizvodno ekološkog stanja zemljišta utvrđivanje prijedloga načelnih mjera za dekontaminaciju zemljišta;
- 3.izradba karte kontaminacije zemljišta u razmjeru 1:10.000.
Studijski rad ili elaborat iz stavka 1. ovoga članka se izrađuju za različite svrhe i u različitoj razmjeri, a razmjeru određuje razina istraživanja, postavljeni ciljevi i iznos sredstava koja stoje na raspolaganju, a treba poslužiti kao temelj za izradbu remedijacijskog projekta iz članka 54. ovoga Pravilnika.
Članak 15.
Kriteriji/indikatori za ocjenu rizika od degradacije zemljišta su:
- 1.stupanj ugroženosti zemljišta od erozije;
- 2.stupanj ugroženosti zemljišta od gubitka organske tvari;
- 3.stupanj ugroženosti zemljišta sa rizikom od zbijanja zemljišta;
- 4.stupanj ugroženosti zemljišta od zaslanjivanja i/ili alkalizacije;
- 5.stupanj ugroženosti zemljišta od klizišta, osim klizišta koja mogu nastati rudarskim aktivnostima za vrijeme trajanja aktivnosti;
- 6.stupanj ugroženosti zemljišta od acidifikacije;
- 7.stupanj ugroženosti zemljišta od kemijskog zagađenja.
Izbor kriterija/indikatora za ocjenu rizika od degradacije zemljišta vrši se na bazi očekivanog stanja ili rezultata prethodnih istraživanja.
Članak 16.
Kriteriji/indikatori iz članka 15. ovog Pravilnika ocjenjuju se na temelju općih elemenata za ocjenu rizika od degradacije zemljišta te stupnja ugroženosti zemljišta od kemijskog zagađenja koja se određuje na temelju vrijednosti zagađujućih tvari danih u posebnom propisu kojim se reguliraju granične vrijednosti opasnih i štetnih tvari u zemljištu i remedijacijskih vrijednosti koncentracija opasnih i štetnih tvari i vrijednosti koje mogu ukazati na značajnu kontaminaciju zemljišta u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovog ispitivanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09).
Članak 17.
Parametri i dinamika uzorkovanja tla ispituju se na svim postajama prve godine trajnog praćenja, te svake treće godine, osim analize procjedne vode koja se obavlja samo na postajama prve razine, svake godine.
Članak 18.
U slučaju ekstremnih razlika u rezultatima praćenja stanja određenog procesa jedne postaje, te potreba povećanja broja uzoraka i vrste dodanih parametara, procjenjuju se zasebno za svaki takav slučaj prilikom njegove pojave.
Članak 19.
Uzorci za mikrobiološke analize trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta uzimaju se iz svih dubina profila tla i iz prosječnog uzorka plohe.
Članak 20.
Za analizu postojanih organskih onečišćenja zemljišta, uzima se samo jedan prosječni uzorak tla pri zasnivanju postaja, a policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) i poliklorirani bifenili (PCB) analiziraju se svake 9. godine, ukoliko su njihove prve vrijednosti zanemarive, a organoklorni pesticidi i triazinski herbicidi se analiziraju svake treće godine.
Članak 21.
Broj i raspored postaja za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 3. ovog Pravilnika određen je na razini agro-ekoloških područja.
Za potrebe intenzivnijeg praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta može se uspostaviti gušća mreža postaja na regionalnoj, odnosno lokalnoj razini prema određenim kriterijima odabira postaja iz Programa.
Članak 22.
Za potrebe praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta Zavod će ustrojiti i voditi Informacijski podsustav o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta u okviru Informacijskog sustava podataka o poljoprivrednom zemljištu u F BiH.
Podatci dobiveni praćenjem stanja poljoprivrednog zemljišta će koristiti i za potrebe praćenja i izvješćivanja o stanju tala u BiH/FBiH kroz Informacijski sustav.
III - TRAJNO PRAĆENJE STANJA (MONITORING) POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Članak 23.
Za potrebe glave II ovog Pravilnika definiraju se sljedeći pojmovi:
- 1.Trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. točke 1. ovog Pravilnika predstavlja stalno periodično praćenje fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u tlu s ciljem uočavanja negativnih posljedica, a radi njihove prevencije i ublažavanja, i organizirano je na postajama prve i druge razine.
- 2.Program trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta obuhvaća:
- a)skup opisnih podataka koji se prikupljaju na postajama trajnog praćenja;
- b)parametre, metode i vremensku dinamiku za prikupljanje, analizu i obradbu uzoraka i podataka,
- c)preporuke prostornog smještaja postaja trajnog praćenja i izradbu financijske konstrukcije za provedbu ciklusa u trajanju od 9 godina.
- a)
- 3.Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Pravilnika smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji;
- 4.Zemljište u širem smislu obuhvaća fizikalni prostor - tlo, klimu, hidrološke i geološke značajke, te vegetaciju u opsegu koji utječe na mogućnost korištenja, zatim rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka sa ili bez društveno-ekonomskih uvjeta;
- 5.Tlo je samostalno "živo" i dinamičko prirodno-povijesno tijelo, nastalo postupnim razvojem iz trošina stijena djelovanjem fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa koji ovise o konstelaciji pedogenetskih čimbenika, temeljem čega tla poprimaju karakteristična svojstva;
- 6.Postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta je oblika kvadrata površine 750 m" (27,39 - 27,39 m) i smještena je na odabranoj poljoprivrednoj parceli ne manjoj od 5000 m";
Detaljan opis postaje trajnog praćenja nalazi se u Prilogu 1. ovog Pravilnika.
- 7.Postajom prve razine podrazumijeva se mjesto trajnog praćenja stanja koje svojim geomorfološkim položajem, pedosustavnom jedinicom i načinom korištenja reprezentira agro-ekološko područje, odnosno, poljoprivrednu podregiju u kojoj se nalazi. Postaje prve razine trajnog motrenja raspoređene su na cijelom području Federacije BiH tako da je svako agro-ekološko područje, odnosno, poljoprivredna podregija zastupljeno jednom postajom.
Postaju prve razine trajnog motrenja tala čine:
- a)ploha kvadratnog oblika na čijim dijagonalama su postavljene točke za uzimanje pojedinačnih uzoraka tla;
- b)pedološki profil s kojeg se uzimaju uzorci u porušenom i neporušenom stanju i prikupljaju podatci o endomorfološkim značajkama tla;
- c)lizimetar ugrađen u tlo u kojemu se prikuplja procjedna voda.
- 8.Postaje druge razine predstavljaju mjesta trajnog praćenja stanja raspoređena unutar pojedinih agro-ekoloških područja, odnosno, podregija na način da u što većoj mjeri reprezentiraju njihove agro-ekološke uvjete. Broj postaja druge razine u pojedinoj podregiji ovisi o veličini njenih poljoprivrednih površina.
- 8.
Postaju druge razine trajnog motrenja tala čine:
- a)ploha
- b)pedološki profil
- 9.Agroekološka područja koja su određena Programom, s obzirom na prirodnu raznovrsnost BiH/FBiH, dijele ju na tri jasno definirane regije: AEZ 1. ravničarski i blago valovito područje - sjever Federacije, AEZ 2. Brdovito područje - središnji dio Federacije i AEZ 3. Mediteransko područje - južni dio Federacije.
- 9.
Sve tri zone imaju specifične klimatske uvjete, specifične uvjete postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je podijeljena na podregije koje pružaju različite uvjete za uzgoj bilja, na Istočnu (P1), Središnju (P2), Zapadnu (P3) i Sjeverozapadnu (P4), Gorska na Predplaninsku (G1) i Planinsku (G2), a mediteranska na Sjevernu (J1), Središnju (J2) i Južnu (J3).
Članak 24.
Kriteriji za izbor postaja određeni Programom, osiguravaju reprezentativnost postaja unutar agro-ekoloških područja, odnosno, podregije:
- 1.Postaje moraju reprezentirati što je veći broj formi reljefa karakterističnih za agro-ekološko područje, kao i najraširenije pedosustavne jedinice unutar njih;
- 2.Postaje moraju biti smještene na poljoprivrednom zemljištu na kojem su način korištenja i uvjeti gospodarenja reprezentativni za pojedino agro-ekološko područje;
- 3.Postajama je potrebno obuhvatiti i područja s negativnim utjecajima prirodnog i antropogenog podrijetla unutar agro-ekološkog područja;
- 4.Pri izboru postaja potrebno je uvažiti i blizinu već postojećih ili planiranih objekata za trajno praćenje stanja okoliša;
- 5.Postaje je potrebno postaviti na područja na kojima su riješeni vlasnički odnosi i nisu predviđene izmjene prostornih planova (gradnja prometnica i objekata), kako bi bila dugoročno raspoloživa za trajno praćenje stanja.
Članak 25.
Područja i lokacije pogodne za smještaj postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta i karta područja i lokacija predložena su Programom.
Članak 26.
Lokacije iz čl. 8. i 9. ovog Pravilnika su odabrane prema načinu korištenja, geomorfološkim obilježjima i rasporedu pedosustavnih jedinica i reprezentativne su za područja koja predstavljaju.
Članak 27.
Zasnivanje postaja obavlja se u suradnji s vlasnicima poljoprivrednog zemljišta i jedinicama lokalne samouprave koje su obvezne osigurati sve potrebite usluge za zasnivanje istih.
Članak 28.
Zasnivanjem postaja, otvaranjem i opisom profila tla prikupljaju se opće informacije određene Programom i upisuju u Obrasce za opis postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta koji se nalaze u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.
Članak 29.
Klasifikacija tla vrši se na temelju morfoloških svojstava utvrđenih na profilu tla i staništu, te na tmelju analitičkih podataka za fizikalna, kemijska i biološka svojstva, prema važećoj klasifikaciji tla u Federaciji, kao i prema Svjetskoj Referentnoj Osnovi za tlo (World Reference Base for Soil Resources - WRB).
Članak 30.
Uzimanje uzoraka sa profila tla obuhvaća sve utvrđene horizonte.
Ovisno o planiranim analizama uzorci se uzimaju u porušenom i neporušenom stanju s lica profila s kojega se prethodno obavlja i opis profila.
Za svaki horizont uzima se određen broj uzoraka ovisno o planiranim vrstama laboratorijskih analiza i sprema u plastične vrećice.
Kod pašnjaka se uzorci uzimaju s dubine 0 - 10, 10 - 20 i 20 - 30 cm, neovisno o utvrđenim genetskim horizontima.
Lizimetri se postavljaju prilikom otvaranja profila, na svakoj postaji prve razine ispod ekološke dubine.
Članak 31.
Pojedinačno uzorkovanje tla s točaka postaje obavlja se pedološkom (holandskom) sondom iz tri dubine utvrđene na profilu, osim kod pašnjaka, gdje se uzorci uzimaju s dubina 0 - 10, 10 - 20 i 20 - 30 cm, neovisno o utvrđenim granicama genetskih horizonata.
Članak 32.
Svi podatci prikupljeni prilikom opisa staništa i profila postaje upisuju se u Obrasce za opis postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta II, III, IV i V koji se nalaze u Prilogu 3. ovoga Pravilnika, te pohranjuju u Informacijski podsustav o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.
Obrasci za uzorkovanje na postajama trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta I i II nalaze se u Prilogu 4. ovog Pravilnika i popunjavaju svake tri godine, te pohranjuju u Informacijski podsustav o održavanju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.
Članak 33.
Priprema uzoraka tla za analizu i čuvanje uzoraka obavlja laboratorij Zavoda i drugi ovlašteni laboratoriji sukladno Prilogu 1. ovog Pravilnika.
Članak 34.
Dinamika zasnivanja postaja trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta prilagođena je agro-ekološkim područjima, prve godine zasnivaju se postaje P2, P4, G1 i J2, druge godine P1, G2 i J3, a treće godine P3 i J1.
Članak 35.
Četvrte, pete i šeste godine, istim redoslijedom agro-ekoloških područja, obrađuju se parametri koji su predviđeni za praćenje nakon tri godine.
Sedme, osme i devete godine, istim redoslijedom, obrađuju se parametri koji se prate nakon šest godina.
Nakon devet godina završava se jedan ciklus trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta.
Članak 36.
Zasnivanje postaja i uzimanje svih uzoraka na terenu obavlja se u razdoblju od 15. srpnja do 15. listopada.
Članak 37.
Parametri predstavljaju svojstva tla, indikatore kakvoće, čijim se promatranjem i mjerenjem u prostoru i vremenu kvantificiraju određene prijetnje prema tlu i njegovim funkcijama.
Članak 38.
Prijetnje prema tlu, predstavljaju se odvojeno, ali su međusobno povezane.
Kada više prijetnji djeluje istovremeno, njihov učinak se povećava.
Za svaku prijetnju mjere se određeni specifični parametri tla:
- 1.Smanjenje organske tvari i biološke raznolikosti - sadržaj ukupnog ugljika, C:N odnos, volumna gustoća tla, mikrobiološki parametri;
- 2.Erozija tla - volumna gustoća tla, gustoća čvrste faze, ukupna poroznost, propusnost tla za vodu, sadržaj ukupnog ugljika;
- 3.Onečišćenje tla - ukupan i pristupačan sadržaj teških metala i potencijalno toksičnih elemenata - Fe, Al, As, B, Cd, Co, Cr, Cu, Hg, Mn, Mo, Ni, Pb, Se, Sr, Zn, te postojanih organskih onečišćenja - PAH, PCB, triazinskih herbicida i organoklornih pesticida;
- 4.Zbijenost tla - volumna gustoća tla, mehanički sastav, kapacitet tla za zrak, kapacitet tla za vodu, struktura, propusnost tla za vodu, sadržaj ukupnog ugljika;
- 5.Zaslanjivanje tla - pH, EC, sadržaj soli, kationski izmjenjivački kompleks, zamjenjivi kationi, propusnost tla za vodu, vododržnost - pF, kapacitet tla za vodu, kemijski sastav procjedne vode, sadržaj ukupnog ugljika;
- 6.Klizišta - mehanički sastav, struktura, propusnost tla za vodu.
IV - PRAĆENJE STANJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA KOJEG KORISTE FIZIČKE I PRAVNE OSOBE NA TEMELJU ZAKUPA, DUGOGODIŠNJEG ZAKUPA I KONCESIJE ZA RIBNJAKE
Članak 39.
Za potrebe glave II. ovog Pravilnika definiraju se slijedeći pojmovi:
Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste pravne i fizičke osobe na temelju zakupa, dugogodišnjeg zakupa i koncesije za ribnjake obuhvaća:
Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz članka 2. točke 2. ovog Pravilnika podrazumijeva skup mjera kojim se utvrđuje i prati stanje plodnosti tla, onečišćenja i oštećenja tla sukladno načelima dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla i voda.
Svrha praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta je:
- 1.zaštita poljoprivrednog zemljišta od degradacije uslijed nepridržavanja načela dobre poljoprivredne prakse;
- 2.smanjenje pritiska na okoliš i očuvanje poljoprivrednog zemljišta;
- 3.formiranje informacijske baze podataka o svojstvima i načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta.
Plodnost tla određena je količinom organske tvari koju biljke mogu sintetizirati na nekom prirodnom ili djelomično uređenom staništu tijekom vegetacijskog razdoblja.
Ispitivanje plodnosti tla u užem smislu podrazumijeva:
- 1.uzimanja uzoraka tla;
- 2.agro-kemijskih analiza tla;
- 3.analize mehaničkog sastava tla;
- 4.tumačenja rezultata.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem od izravnog unošenja te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti;
Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških svojstava zemljišta, uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju;
Praćenje onečišćenja i oštećenja zemljišta, odnosno degradacija tla određuju se na osnovi parametra koji predstavljaju svojstva tla, indikatore kakvoće, čijim se promatranjem i mjerenjem u prostoru i vremenu kvantificiraju određene prijetnje prema tlu i njegovim funkcijama sukladno Programu;
Zaštita zemljišta jeste skup fizičkih, kemijskih, tehničkih i biotehničkih mjera i postupaka za osiguravanje svih njegovih funkcija;
Degradacija zemljišta jeste proces narušavanja kvaliteta i funkcija zemljišta koji nastaje prirodnim putem ili ljudskom aktivnošću ili je posljedica nepoduzimanja mjera za otklanjanje štetnih posljedica;
Procesi degradacije zemljišta jesu procesi koji dovode do narušavanja njegovih funkcija, a koji nastaju djelovanjem prirodnih sila ili ljudskom aktivnošću;
Područja pod rizikom jesu područja na kojima su veći rizici od pojave jednog ili više procesa degradacije zemljišta;
Zagađivanje zemljišta jeste unošenje zagađujućih tvari u ili na zemljište, uzrokovano ljudskom djelatnošću ili prirodnim procesima, koje ima ili može imati štetne posljedice na kvalitetu životne sredine i zdravlje ljudi;
Kontaminirane lokacije jesu lokaliteti na kojima je potvrđena nazočnost opasnih i štetnih tvari uzrokovano ljudskom aktivnošću, u koncentracijama koje mogu izazvati značajan rizik po ljudsko zdravlje i životnu sredinu;
Industrijski devastirane lokacije (brownfield lokacije) jesu lokaliteti koji su napušteni i/ili pogođeni povijesnim zagađenjem i traže intervencije za njihovu revitalizaciju kako bi se privele korisnoj i sigurnoj namjeni;
Remedijacija jeste proces poduzimanja mjera za zaustavljanje zagađenja i dalje degradacije životne sredine do razine koji je siguran za buduće korištenje lokacije, uključujući uređenje prostora, revitalizaciju i rekultivaciju;
Granične minimalne vrijednosti jesu one vrijednosti na kojima su potpuno dostignute funkcionalne osobine zemljišta, odnosno one označavaju razinu na kome je dostignuta održiva kakvoća zemljišta;
Remedijacione vrijednosti jesu vrijednosti koje ukazuju da su temeljne funkcije zemljišta ugrožene ili ozbiljno narušene i zahtijevaju remedijacijske, sanacijske i ostale mjere.
Članak 40.
Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti tla provodi se na temelju analize tla prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora o zakupu, dugogodišnjeg zakupa i koncesije za ribnjake te periodično najmanje svake četvrte godine.
Ispitivanje plodnosti tla obavlja se nakon žetve usjeva, a prije primjene gnojiva u vremenskom periodu od 1. lipnja do 31. listopada.
Ispitivanje plodnosti tla za ribnjake obavlja se nakon isušivanja ribnjaka u vremenskom periodu od 1. listopada do 1. lipnja.
Fizičke ili pravne osobe koje koriste zemljište putem zakupa, dugogodišnjeg zakupa i koncesije za ribnjake dužni su sklopiti ugovor sa znanstveno-stručnom institucijom radi praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste.
Članak 41.
Jedan prosječan uzorak tla predstavlja površinu do pet hektara, ako je površina ujednačena.
Za svaku varijaciju, odnosno drugi tip tla, različitu kulturu, razliku u nadmorskoj visini parcele, depresije uzima se poseban uzorak tla.
Jedan prosječan uzorak tla za ribnjake predstavlja površinu do dvadeset hektara.
Prosječan uzorak sastoji se 20 - 25 pojedinačnih uzoraka tla ravnomjerno raspoređenih po parceli. Pojedinačni uzorci se dobro izmiješaju te se dobiva prosječni uzorak, težine od 1 - 2 kilograma.
Ukoliko je tlo skeletno potrebna je veća količina uzorka ovisno o udjelu skeleta.
Članak 42.
Uzorci tla se uzimaju sondom ili štihačom te se mjesto uzorkovanja označava GPS uređajem. Shema uzorkovanja i alati nalaze se u Prilogu 6. ovog Pravilnika.
Članak 43.
Dubina uzorkovanja za ratarske i povrtlarske kulture je 0 - 30 centimetara, a za višegodišnje nasade 0 - 30 i 30 - 60 centimetara koji se sastoji od dva zasebna uzorka tla.
Dubina uzorkovanja tla za ribnjake je 0 - 30 centimetara.
Uzorci tla stavljaju se u PVC vrećice, te se ispisuju podatci o korisniku parcele i parceli koju predstavlja prosječni uzorak, u Obrazac za uzimanje uzoraka tla kod ispitivanja plodnosti tla koji se nalazi u Prilogu 7. ovog Pravilnika.
Članak 44.
Parametri za ispitivanje plodnosti tla su detaljno propisani u Naputku o postupku, radnjama i uvjetima za vršenje kontrole plodnosti zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09), a čine ih:
- 1.osnovne agrokemijske analize tla:
- a)pH reakcija tla (KCl i H2O);
- b)sadržaj humusa;
- c)sadržaj ukupnog N (samo kod trajnih nasada);
- d)sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O;
- e)hidrolitička kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata.
- a)
- 2.mehanički sastav tla.
Parametri za ispitivanje plodnosti tla za ribnjake su:
- a)pH reakcija tla (KCl i H2O);
- b)sadržaj ukupnog N i C;
- c)sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O;
- d)sadržaj CaO.
Članak 45.
Uvidom u evidencije koju su dužni voditi proizvođači i stanja na terenu, poljoprivredni inspektor može odrediti i provjeru parametara, ako se ukaže opravdana sumnja na određeno onečišćenje ili oštećenje tla, odnosno određenu prijetnju prema tlu.
Članak 46.
Tumačenje rezultata analiza tla obavljaju stručne osobe, djelatnici zavoda, djelatnici poljoprivredno savjetodavne službe, te djelatnici znanstveno-istraživačkih institucija.
Rezultate analiza tla i njihovo tumačenje korisnik je dužan dostaviti Federalnom ministarstvu, Zavodu, kantonalnom ministarstvu i nadležnoj jedinici lokalne samouprave.
Članak 47.
Postupak ovlašćivanja i ovlašćivanje laboratorija pokreće se u skladu sa čl. 3. i 6. Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati znanstveno - stručne institucije i laboratoriji za vršenje poslova izradbe projekata, te mjerenja i ispitivanja zemljišta ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/10).
Članak 48.
Ovlaštenje se daje laboratorijima za obavljanje analize tla po područjima sukladno parametrima iz Priloga 5. ovog Pravilnika:
- 1.za trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, odnosno kemijskih, fizikalnih i mikrobioloških analiza tla određenih u tablicama 1, 2. i 3. iz Priloga 5. ovog Pravilnika;
- 2.za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, sukladno utvrđenim parametrima i tablicama 1. i 2. iz Priloga 5. ovog Pravilnika.
Članak 49.
U postupku obavljanja analiza, odnosno ispitivanja tla iz članka 47. ovoga Pravilnika laboratorij (analize tla po područjima sukladno parametrima iz Priloga 5. ovog Pravilnika):
- 1.priprema laboratorijske uzorke za provedbu ispitivanja;
- 2.provodi ispitivanja tla sukladno metodama iz Priloga 5. ovog Pravilnika;
- 3.daje pisano Izvješće o ispitivanju tla naručitelju ispitivanja;
- 4.šalje objedinjena pisana Izvješća u elektronskom obliku o ispitivanju tla jednom godišnje Zavodu i Ministarstvu.
Članak 50.
Laboratorij dobiva ovlaštenje za ispitivanje kakvoće tla za parametre koje ispituje na temelju rješenja Ministra.
Članak 51.
Laboratorij mora imati radne upute za provedbu ispitivanja, radne upute za uporabu i rad svih mjernih uređaja i instrumenata koji se koriste, kao i za pripremu uzoraka sukladno normama EN ISO/IEC 17025, ISO 9001 i ISO 14001.
Članak 52.
Laboratorij je dužan, o svom trošku, obaviti među laboratorijska poredbena ispitivanja potrebitih parametara prema propisanim analitičkim metodama te provjeru osposobljenosti stručnih zaposlenika koji su uključeni u ispitivanja, barem jednom godišnje ili na zahtjev Ministarstva.
Članak 53.
Laboratorij mora zaprimljeni uzorak tla analizirati prema zahtijevanom parametru/parametrima za koje je ovlašten, obraditi rezultate i dati Izvješće o analizi tla na standardnom obrascu.
Laboratorij mora voditi evidenciju svih izvršenih analiza kronološkim redom i imati kopije svih izdanih Izvješća u zadnjih pet godina.
V - REMEDIJACIONI PROGRAMI
Članak 54.
Remedijacioni programi izrađuju se tako da sadrže:
- 1.tip lokacije, količine i koncentracije opasnih i štetnih tvari;
- 2.utvrđivanje statusa ugroženosti životne sredine;
- 3.tip, opterećenje i migracije zagađenja u tijeku vremena, postojeće i moguće utjecaje na životnu sredinu;
- 4.mjere koje će biti realizirane i dokaz za njihovu cjelishodnost;
- 5.interne mjere kontrole koji osiguravaju odgovarajuće izvršenje i učinkovitost planiranih mjera;
- 6.interne mjere kontrole koje uključuju i program monitoringa kako bi se pratio tijek sanacije, odnosno smanjenje rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu;
- 7.dinamiku realizacije i troškove remedijacije.
Remedijacione programe izrađuju ovlaštene znanstveno - stručne institucije iz članka 3. ovoga Pravilnika ovlaštene za trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.
Članak 55.
Radi izradbe remedijacionih programa na temelju utvrđene nazočnosti zagađujućih tvari u zemljištu određuju se kontaminirane lokacije.
Kontaminirane lokacije obuhvaćaju površine na kojima su izraženi procesi degradacije i destrukcije, i to:
- 1.odlagališta otpada;
- 2.lokacije gospodarskih subjekata - operatera, odnosno lokacije čije zagađenje prouzrokuju aktivne ili neaktivne instalacije ili operateri u čijem su okruženju deponirane opasne tvari;
- 3.lokacije udesa, odnosno lokacije zagađene uslijed izvanrednih događaja, uključujući i kvarove;
- 4.industrijski devastirane lokacije (brownfield lokacije) na kojima su se obavljale djelatnosti koje su mogle kontaminirati zemljište.
Lokacije na kojima je deponiran nezagađeni materijal od iskopavanja (zemlja) ne pripadaju kontaminiranim lokacijama.
Inventar kontaminiranih lokacija predstavlja sastavni dio informacionog sustava zaštite životne sredine i sastavni dio informacionog sustava zaštite poljoprivrednog zemljišta.
Članak 56.
U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti i granične razine koncentracija zagađujućih tvari u podzemnim vodama utvrđenih posebnim propisom, vrše se dodatna istraživanja na kontaminiranim lokacijama radi utvrđivanja stupnja zagađenosti i izradbe remedijacionih programa.
Članak 57.
Remedijacioni programi/projekti remedijacije realiziraju se ukoliko prosječna koncentracija bilo koje opasne ili štetne tvari u više od 100 m3 zapremine vodonosnog sloja na kontaminiranim lokacijama prelazi remedijacionu vrijednost ili u više od 25 m3 zapremine zemljišta prelazi remedijacionu vrijednost u skladu sa Pravilnika o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovog ispitivanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 72/09).
VI - ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 58.
Na temelju indikatora/kriterija za ocjenu rizika od degradacije zemljišta identificirat će se područja na kojima se javlja jedan ili više procesa degradacije zemljišta u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 59.
Prilozi 1, 2, 3, 4, 5, 6. i 7. tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.
Članak 60.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 03-3-24-930 /11
8. lipnja 2011.godine
Sarajevo
Ministar
Jerko Ivanković - Lijanović, v. r.