Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Uredba o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 24. Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 10/12), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 109. hitnoj sjednici, održanoj 29.03.2018. godine, donosi

UREDBU
O NAMJENI, KRITERIJIMA I USLOVIMA ZA DODJELU DRŽAVNE POMOĆI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Predmet Uredbe

(1) Ovom uredbom se utvrđuje svrha državne pomoći, prihvatljivi troškovi i sektori, maksimalna dozvoljena visina državne pomoći i ostali važeći kriteriji za dodjelu državne pomoći koju dodjeljuje Federacija Bosne i Hercegovine, neposredno ili preko ovlaštenih pravnih lica.

(2) Odredbe ove uredbe se odnose na sljedeće vrste državne pomoći:

  • a)
    horizontalnu državnu pomoć:
    • 1)
      državnu pomoć za promoviranje regionalnog razvoja;
    • 2)
      državna pomoć malim i srednjim privrednim subjektima;
    • 3)
      državna pomoć za sanaciju i restrukturiranje privrednih subjekata u teškoćama;
    • 4)
      državna pomoć u obliku rizičnog kapitala;
    • 5)
      državna pomoć za istraživanje, razvoj i inovacije;
    • 6)
      državna pomoć za usavršavanje;
    • 7)
      državna pomoć za zapošljavanje zaposlenika koji se teže zapošljavaju ili zaposlenika sa invaliditetom;
    • 8)
      državna pomoć za zaštitu okoliša;
    • 9)
      državna pomoć za naknadu štete prouzrokovane prirodnim katastrofama;
    • 10)
      državna pomoć za lokalnu infrastrukturu;
  • b)
    vertikalnu državnu pomoć - pomoć posebnim sektorima:
    • 1)
      državna pomoć u sektoru proizvodnje čelika;
    • 2)
      državna pomoć privrednim subjektima u sektoru vađenja uglja;
    • 3)
      državna pomoć u sektoru saobraćaja (cestovni, željeznički, vodni i zračni saobraćaj, te pomoć za potrebe prijevoza stanovnika udaljenih regija);
    • 4)
      državna pomoć u sektoru poštanskih usluga;
    • 5)
      državna pomoć za infrastrukturu širokopojasnog interneta;
    • 6)
      državna pomoć za radio-difuzne usluge;
    • 7)
      državna pomoć u oblasti kulture i očuvanje kulturnog nasljeđa, uključujući kinematografiju i audiovizuelna djela;
    • 8)
      državna pomoć za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu;
  • c)
    državnu pomoć u obliku specifičnih instrumenata državne pomoći:
    • 1)
      državna pomoć u obliku garancija;
    • 2)
      državna pomoć u prodaji nepokretne imovine u javnom vlasništvu i
    • 3)
      državna pomoć za osiguranje izvoznih kredita.

Član 2.Pojmovi

Pojmovi koji se koriste u ovoj uredbi imaju sljedeće značenje:

  • a)
    Finansijske organizacije su banke, mikro-kreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, društva za osiguranje, liznig društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obaveznim odnosno dobrovoljnim penzijskim fondovima i brokersko-dilerska društva.
  • b)
    Mikro i mali privredni subjekti su subjekti koji zapošljavaju manje od 50 zaposlenih i čiji je godišnji promet i/ili godišnji bilans manji od 10 miliona eura.
  • c)
    Srednji privredni subjekti su oni koji na dan sastavljanja finansijskih izvještaja zapošljavaju između 51 i 250 zaposlenih i čiji je godišnji promet manji od 50 miliona eura, i/ili ukupni godišnji bilans ne prelazi 43 miliona eura.
  • d)
    Veliki privredni subjekti su privredni subjekti koji nisu srednji ili mali privredni subjekti, kao i finansijske organizacije iz stava (1) ovog člana bez obzira na veličinu i promet.
  • e)
    Vlasnički kapital je direktno ili indirektno ulaganje u privredni subjekt u zamjenu za vlasništvo nad odgovarajućim udjelom.
  • f)
    Kvazivlasnički kapital je finansiranje koje se svrstava između vlasničkog kapitala i zaduživanja i čiji se prinos za ulagača pretežno zasniva na dobiti ili gubicima ciljnog privrednog subjekta koji nisu osigurani u slučaju insolventnosti
  • g)
    Prihvatljivi troškovi su troškovi za koje je dozvoljeno dodijeliti državnu pomoć.
  • h)
    Intenzitet pomoći je bruto iznos pomoći izražen kao procenat prihvatljivih troškova, prije odbitka poreza ili drugih dažbina.
  • i)
    Datum dodjele pomoći znači datum na koji je na osnovu pravnog režima Federacije Bosne i Hercegovine korisniku dodijeljeno zakonsko pravo na primanje pomoći.
  • j)
    Bruto ekvivalent bespovratnog sredstva znači iznos pomoći ako je korisniku dodijeljena u obliku bespovratnog sredstva, prije odbitka poreza i drugih naknada.
  • k)
    Ista ili slična djelatnost znači djelatnost koja je obuhvaćena istim razredom statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev.2.
  • l)
    Početno ulaganje znači: a) ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu povezano s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenje kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diversifikacija proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila ili temeljita promjena u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće jedinice; ili b) sticanje imovine koja pripada poslovnoj jedinici koja se ugasila ili bi se ugasila da nije bila kupljena, a kupio ju je ulagač koji nije povezan s prodavaocem, isključujući jednostavno sticanje udjela u privrednom subjektu.
  • m)
    Alternativna trgovinska platforma znači multilateralnu trgovinsku platformu odnosno multilateralni sistem koji vodi investicijsko društvo ili tržišni operater koji spaja višestruke interese trećih strana za kupovinu i prodaju finansijskih instrumenata - u okviru sistema i u skladu s nediskrecijskim pravilima, a na kojoj većinu finansijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje izdaju mali i srednji privredni subjekti (MSP-ovi).

Član 3.Povezani privredni subjekti

  • a)
    Finansijske organizacije su banke, mikro-kreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, društva za osiguranje, liznig društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obaveznim odnosno dobrovoljnim penzijskim fondovima i brokersko-dilerska društva.
  • b)
    Mikro i mali privredni subjekti su subjekti koji zapošljavaju manje od 50 zaposlenih i čiji je godišnji promet i/ili godišnji bilans manji od 10 miliona eura.
  • c)
    Srednji privredni subjekti su oni koji na dan sastavljanja finansijskih izvještaja zapošljavaju između 51 i 250 zaposlenih i čiji je godišnji promet manji od 50 miliona eura, i/ili ukupni godišnji bilans ne prelazi 43 miliona eura.
  • d)
    Veliki privredni subjekti su privredni subjekti koji nisu srednji ili mali privredni subjekti, kao i finansijske organizacije iz stava (1) ovog člana bez obzira na veličinu i promet.
  • e)
    Vlasnički kapital je direktno ili indirektno ulaganje u privredni subjekt u zamjenu za vlasništvo nad odgovarajućim udjelom.
  • f)
    Kvazivlasnički kapital je finansiranje koje se svrstava između vlasničkog kapitala i zaduživanja i čiji se prinos za ulagača pretežno zasniva na dobiti ili gubicima ciljnog privrednog subjekta koji nisu osigurani u slučaju insolventnosti
  • g)
    Prihvatljivi troškovi su troškovi za koje je dozvoljeno dodijeliti državnu pomoć.
  • h)
    Intenzitet pomoći je bruto iznos pomoći izražen kao procenat prihvatljivih troškova, prije odbitka poreza ili drugih dažbina.
  • i)
    Datum dodjele pomoći znači datum na koji je na osnovu pravnog režima Federacije Bosne i Hercegovine korisniku dodijeljeno zakonsko pravo na primanje pomoći.
  • j)
    Bruto ekvivalent bespovratnog sredstva znači iznos pomoći ako je korisniku dodijeljena u obliku bespovratnog sredstva, prije odbitka poreza i drugih naknada.
  • k)
    Ista ili slična djelatnost znači djelatnost koja je obuhvaćena istim razredom statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev.2.
  • l)
    Početno ulaganje znači: a) ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu povezano s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenje kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diversifikacija proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila ili temeljita promjena u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće jedinice; ili b) sticanje imovine koja pripada poslovnoj jedinici koja se ugasila ili bi se ugasila da nije bila kupljena, a kupio ju je ulagač koji nije povezan s prodavaocem, isključujući jednostavno sticanje udjela u privrednom subjektu.
  • m)
    Alternativna trgovinska platforma znači multilateralnu trgovinsku platformu odnosno multilateralni sistem koji vodi investicijsko društvo ili tržišni operater koji spaja višestruke interese trećih strana za kupovinu i prodaju finansijskih instrumenata - u okviru sistema i u skladu s nediskrecijskim pravilima, a na kojoj većinu finansijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje izdaju mali i srednji privredni subjekti (MSP-ovi).

Član 3.Povezani privredni subjekti

(1) Povezani privredni subjekti su subjekti među kojima postoji jedna od sljedećih veza:

  • a)
    jedan subjekt ima većinu glasačkih prava vlasnika učešća ili članova u drugom privrednom subjektu;
  • b)
    jedan subjekt ima pravo postaviti ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog privrednog subjekta;
  • c)
    jedan subjekt ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj nad drugim privrednim subjektom na osnovu s njim sklopljenog ugovora ili na osnovu odredbe njegovog statuta ili kolektivnog ugovora;
  • d)
    jedan subjekt, koji je vlasnik udjela ili član drugog privrednog subjekta, sam kontroliše, po dogovoru s drugim vlasnicima udjela ili članovima tog subjekta, većinu glasačkih prava vlasnika udjela ili članova u tom privrednom subjektu.

(2) Pretpostavlja se da vladajući utjecaj ne postoji ako se ulagači navedeni u stavu (1) tačka b) ovog člana ne uključuju direktno ili indirektno u upravljanje dotičnim privrednim subjektom, ne dovodeći u pitanje svoja prava u svojstvu vlasnika udjela.

(3) Povezanima se smatraju i privredni subjekti koji su međusobno povezani preko jednog ili više drugih privrednih subjekata, odnosno bilo kojeg ulagača i na bilo koji od načina.

(4) Povezanima se smatraju i privredni subjekti koji jednu od tih povezanosti ostvaruju posredstvom fizičkog lica ili grupe fizičkih lica koje zajedno djeluju ako se bave svojom djelatnošću ili dijelom svoje djelatnosti na istom mjerodavnom tržištu ili susjednim tržištima.

Član 4.Uslovi za dodjelu državne pomoći

(1) Državna pomoć se dodjeljuje ukoliko program (shema) državne pomoći ili pojedinačni projekt državne pomoći zadovoljava uslove iz ove uredbe i člana 71. stav (2) Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: SSP).

(2) Državna pomoć ne može se dodijeliti privrednom subjektu kojem je izrečen nalog za povrat državne pomoći u skladu sa prethodnim rješenjem/odlukom Vijeća za državnu pomoć BiH (u daljem tekstu: Vijeće) o nezakonitosti i nedopuštenosti državne pomoći.

Član 5.Utvrđivanje ukupnog dozvoljenog iznosa državne pomoći

(1) Prilikom utvrđivanja da li se poštuju pragovi za prijavu i maksimalni intenziteti pomoći, u obzir se uzima ukupni iznos državne pomoći za djelatnost, projekat ili privredni subjekt kojima je dodijeljena pomoć.

(2) Pomoć čije je troškove moguće utvrditi i koja podliježe pravilima ove odluke može se kumulirati:

  • a)
    sa bilo kojom drugom državnom pomoći, pod uslovom da se te mjere odnose na različite prihvatljive troškove koje je moguće utvrditi;
  • b)
    sa bilo kojom drugom državnom pomoći u vezi sa istim prihvatljivim troškovima, bilo da se oni djelimično ili potpuno preklapaju, samo ako se takvom kumulacijom ne premašuje najviši dozvoljeni intenzitet ili iznos pomoći.

(3) Državna pomoć koja se izuzima na osnovu ove Uredbe ne kumulira se sa de minimis pomoći u odnosu na iste prihvatljive troškove ako bi takva kumulacija dovela do premašivanja dozvoljenog intenziteta pomoći.

Član 6.Izračunavanje referentne kamatne stope, diskontne stope i stope povrata

(1) Referentna kamatna stopa je prosječna kamatna stopa komercijalnih banaka na tržištu kapitala Bosne i Hercegovine prema podacima koje objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.

(2) Za potrebe određivanja referentne kamatne stope za konkretnog privrednog subjekta, odnosno utvrđivanja da li zajam odobren privrednom subjektu predstavlja državnu pomoć, potrebno je na osnovnu referentnu stopu dodati odgovarajuće marže rizika, zavisno od kreditnog rejtinga privrednog subjekta i ponuđenih instrumenata osiguranja.

(3) Za izračunavanje diskontne stope, marža od 100 baznih bodova dodaje se na osnovnu referentnu stopu.

(4) Stopa povrata se izračunava odavanjem 100 baznih bodova na osnovnu referentnu stopu.

Član 7.Konverzija

Iznos državne pomoći izražen u eurima konvertuje se u konvertibilnu marku prema srednjem deviznom kursu Centralne banke Bosne i Hercegovina na dan dodjele državne pomoći.

II. HORIZONTALNA DRŽAVNA POMOĆ

1. DRŽAVNA POMOĆ ZA PROMOVIRANJE REGIONALNOG RAZVOJA

Član 8.Opći uslovi za dodjelu državne pomoći za promoviranje regionalnog razvoja

(1) Područje Federacije Bosne i Hercegovine smatrat će se potpomognutim područjem u smislu pravila za dodjelu državne pomoći sve dok BDP po stanovniku ne prijeđe 75% prosjeka BDP po stanovniku članica Europske unije.

(2) Državna pomoć za regionalni razvoj može se dodijeliti kao: pomoć kod početnog ulaganja i operativna pomoć.

(3) Pomoć za regionalni razvoj ne može se dodijeliti privrednim subjektima u sektoru proizvodnje čelika, sintetičkih vlakana i vađenja uglja, sektoru transporta, aerodromima, proizvodnji i distribuciji energije i energetskoj infrastrukturi.

(4) Pravila o državnoj pomoći za promoviranje regionalnog razvoja ne primjenjuju se na:

  • a)
    programe koji su usmjereni na ograničen broj posebnih sektora privrede. Programi koji se odnose na turističku djelatnost, širokopojasnu infrastrukturu ili preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda se ne smatraju programima usmjerenim na posebne sektore privrede;
  • b)
    regionalne pomoći u obliku programa kojima se nadoknađuju troškovi prijevoza robe proizvedene u nedovoljno razvijenim i izrazito nerazvijenim općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine i za prijevoz cjevovodom;
  • c)
    pojedinačnu regionalnu državnu pomoć za ulaganje korisniku koji je zatvorio istu ili sličnu djelatnost u periodu od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za regionalnu pomoć za ulaganje ili koji, u vrijeme podnošenja zahtjeva, ima konkretan plan zatvoriti istu ili sličnu djelatnost u roku od najviše dvije godine nakon dovršetka početnog ulaganja za koje traži pomoć;
  • d)
    regionalnu operativnu pomoć dodijeljenu privrednom subjektu čije su glavne djelatnosti obuhvaćene područjem K "Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja" klasifikacije NACE Rev. 2 ili privrednim subjektima koji obavljaju djelatnosti unutar grupe, a čije su glavne djelatnosti obuhvaćene razredima 70.10. "Upravljačke djelatnosti" ili 70.22 "Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem" klasifikacije NACE Rev. 2

1.1. Regionalna državna pomoć za početno ulaganje

Član 9.Posebni uslovi za dodjelu regionalne državne pomoći za početno ulaganje

(1) Regionalna državna pomoć za početno ulaganje može se dodijeliti ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

  • a)
    državna pomoć se dodjeljuje malom i srednjem privrednom subjektu za bilo koju vrstu početnog ulaganja ili
  • b)
    državna pomoć se dodjeljuje velikom privrednom subjektu isključivo za početno ulaganje u novu ekonomsku djelatnost ili za diverzifikaciju postojećih poslovnih jedinica kojom se preusmjeravaju na nove proizvode ili nove inovativne postupke.

(2) Osim u slučaju ulaganja malih i srednjih privrednih subjekata u nedovoljno razvijenim i izrazito nerazvijenim općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine, korisnik državne pomoći mora osigurati finansijski doprinos od najmanje 25% prihvatljivih troškova, iz vlastitih izvora ili stranim investicijama, u obliku oslobođenom od bilo kakve državne pomoći.

(3) Ekonomska djelatnost u koju se vrši ulaganje mora ostati u području koje prima državnu pomoć tokom najmanje pet godina nakon dovršetka ulaganja, odnosno najmanje tri godine nakon dovršetka ulaganja u slučaju malih i srednjih privrednih subjekata, što ne sprečava zamjenu postrojenja ili opreme koji su u tom periodu zastarjeli ili se pokvarili.

(4) Stečena imovina mora biti nova, osim za male i srednje privredne subjekte i u slučaju sticanja poslovne jedinice.

(5) Sticanje učešća ne predstavlja početno ulaganje.

(6) Sva početna ulaganja koja je pokrenuo isti korisnik (na nivou grupe) u periodu od tri godine od datuma početka radova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena državna pomoć u istoj regiji na trećem nivou nomenklature teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) smatraju se dijelom istog projekta ulaganja.

(7) Regionalna državna pomoć za razvoj širokopojasne mreže mora ispunjavati sljedeće uslove:

  • a)
    dodjeljuje se samo u područjima u kojima nema mreže iste kategorije (ili osnovna širokopojasna mreža ili pristupne mreže sljedeće generacije tzv. mreža NGA) i nije vjerovatno da će se u roku od tri godine od donošenja odluke o dodjeli državne pomoći ta mreža razviti pod komercijalnim uslovima;
  • b)
    subvencionirani mrežni operator mora ponuditi aktivni i pasivni veleprodajni pristup po fer i nediskriminirajućim uslovima, uključujući fizičko izdvajanje u slučaju mreža NGA; i
  • c)
    dodjeljuje se na osnovu konkurentnog postupka odabira.

(8) Regionalna državna pomoć za istraživačku infrastrukturu može se dodijeliti isključivo pod uslovom omogućavanja pristupa pomognutoj infrastrukturi na transparentan način bez diskriminacije.

Član 10.Prihvatljivi troškovi kod regionalne državne pomoći za početna ulaganja

(1) Prihvatljivi troškovi su sljedeći:

  • a)
    troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu;
  • b)
    procijenjeni troškovi plaća proizašli iz otvaranja radnih mjesta uslijed početnog ulaganja, izračunati za period od dvije godine; ili
  • c)
    kombinacija troškova iz tačaka (a) i (b), pod uslovom da kombinovani iznos ne premašuje iznos iz tačke (a) ili iznos iz tačke (b), zavisno od toga koji je veći.

(2) Troškovi povezani sa zakupom materijalne imovine mogu se uzeti u obzir uz sljedeće uslove:

  • a)
    za zemljišta i zgrade zakup se mora nastaviti najmanje pet godina nakon očekivanog datuma dovršetka projekta ulaganja za velike privredne subjekte, odnosno tri godine u slučaju malih i srednjih privrednih subjekata;
  • b)
    za postrojenja ili mašine zakup mora biti u obliku finansijskog lizinga i sadržavati obavezu korisnika pomoći na kupovinu imovine nakon isteka ugovora o zakupu.
    • 3)
      U slučaju sticanja imovine poslovne jedinice, uzimaju se u obzir isključivo troškovi kupovine imovine po tržišnim uslovima od trećeg lica nepovezanog s kupcem.
    • 4)
      Uslov iz stava (3) ovog člana ne primjenjuje se ako malog privrednog subjekta preuzme član porodice prvobitnog vlasnika, ili zaposleni.
    • 5)
      Ako je pomoć za sticanje imovine dodijeljena prije kupovine imovine, troškovi za tu imovinu oduzimaju se od prihvatljivih troškova povezanih sa sticanjem poslovne jedinice.
    • 6)
      Za državnu pomoć dodijeljenu na osnovu promjene u proizvodnom procesu, prihvatljivi troškovi moraju premašivati amortizaciju imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tokom tri prethodne poreske godine.
    • 7)
      Za pomoći dodijeljene za diverzifikaciju postojeće poslovne jedinice prihvatljivi troškovi moraju premašivati najmanje 200% knjigovodstvene vrijednosti imovine koja se ponovno upotrebljava, knjižene u poreznoj godini koja prethodi početku radova.
    • 8)
      Nematerijalna imovina prihvatljiva je za obračun troškova ulaganja ako ispunjava sljedeće uslove:
  • a)
    mora se upotrebljavati isključivo u poslovnoj jedinici koja prima državnu pomoć;
  • b)
    mora se voditi kao imovina koja se amortizuje;
  • c)
    mora biti kupljena po tržišnim uslovima od treće osobe nepovezane s kupcem; i
  • d)
    mora biti uključena u imovinu privrednog subjekta koji prima državnu pomoć i ostati povezana s projektom za koji se dodjeljuje pomoć tokom najmanje pet godina odnosno tri godine u slučaju malih i srednjih privrednih subjekata.
    • 9)
      Za velike privredne subjekte, troškovi nematerijalne imovine prihvatljivi su isključivo do granice od 50 % ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja za početno ulaganje.

Član 11.Prihvatljivi troškovi za otvaranje novih radnih mjesta

Ako se prihvatljivi troškovi izračunavaju u odnosu na procijenjene troškove plaća proizašlih iz otvaranja radnih mjesta koje je potrebno isplatiti u periodu do dvije godine, sljedeći uslovi moraju biti ispunjeni:

  • a)
    projekat ulaganja mora dovesti do neto povećanja broja zaposlenih u dotičnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosjek za proteklih 12 mjeseci, što znači da će se eventualna radna mjesta izgubljena tokom tog perioda oduzeti od prividnog broja novootvorenih radnih mjesta;
  • b)
    svako radno mjesto mora biti popunjeno u roku od tri godine od dovršetka radova; i
  • c)
    svako radno mjesto otvoreno ulaganjem mora ostati u dotičnom području tokom perioda od najmanje pet godina od dana kada je prvi put popunjeno, odnosno tokom perioda od tri godine u slučaju malih i srednjih privrednih subjekata.

Član 12.Intenzitet regionalne državne pomoći za početno ulaganje

(1) Intenzitet državne pomoći za početno ulaganje u bruto ekvivalentu bespovratnih sredstava ne može premašiti maksimalni intenzitet pomoći u dotičnom području.

(2) Ukoliko se koristi metoda iz člana 10. stav (1) tačka c) ove uredbe, maksimalni intenzitet ne može premašiti najpovoljniji iznos koji proizlazi iz primjene tog intenziteta na osnovu troškova ulaganja ili troškova plaća.

(3) Maksimalni intenziteti pomoći iznosi do:

  • a)
    50% bruto ekvivalenta pomoći kada je BDP po stanovniku niži od 45% prosjeka Evropske unije;
  • b)
    35% bruto ekvivalenta pomoći kada BDP po stanovniku iznosi najmanje 45%, a najviše 60% prosjeka Evropske unije;
  • c)
    25% bruto ekvivalenta pomoći kada BDP po stanovniku iznosi više od 60% prosjeka Evropske unije.

(4) Maksimalni intenzitet pomoći iz stava (3) ovog člana može se povećati do 10 procentnih poena u nedovoljno razvijenim općinama koje imaju indeks razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Federacije Bosne i Hercegovine te do 20 procentnih poena za izrazito nerazvijene općine koje imaju indeks razvijenosti ispod 75% prosjeka Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 13.Intenzitet regionalne pomoći projektu evropske teritorijalne saradnje

(1) Za početno ulaganje povezano s projektima evropske teritorijalne saradnje, intenzitet pomoći za područje u kojem je smješteno početno ulaganje primjenjuje se na sve korisnike koji učestvuju u projektu.

(2) Odredba iz stava (1) ovog člana primjenjuje se na velike privredne subjekte ako se početno ulaganje isključivo odnosi na novu ekonomsku djelatnost.

Član 14.Visina regionalne državne pomoći za početno ulaganje

(1) Maksimalni iznos regionalne državne pomoći za početno ulaganje ne može premašiti 100 miliona eura.

(2) Za velike projekte ulaganja, iznos pomoći ne može premašiti prilagođeni iznos pomoći izračunat u skladu sa sljedećom formulom:

R × (A + 0,50 × B + 0,34 × C),

pri čemu je:

  • -
    R maksimalni intenzitet pomoći primjenjiv u dotičnom području, isključujući povećani intenzitet pomoći za male i srednje privredne subjekte,
  • -
    A početnih 50 miliona EUR prihvatljivih troškova,
  • -
    B dio prihvatljivih troškova između 50 miliona EUR i 100 miliona EUR,
  • -
    C dio prihvatljivih troškova koji premašuje 100 miliona EUR.

1.2. Regionalna državna pomoć za operativno poslovanje

Član 15.Posebni uslovi za dodjelu regionalne državne pomoći za operativno poslovanje

Državna pomoć za operativno poslovanje može se dodijeliti kako bi se nadoknadili:

  • a)
    dodatni troškovi prijevoza robe proizvedene u područjima prihvatljivim za dodjelu operativne državne pomoći odnosno dodatni troškovi prijevoza robe koja se u tim područjima dalje prerađuje pod sljedećim uslovima;
    • 1)
      korisnici obavljaju svoju proizvodnu djelatnost u tim područjima;
    • 2)
      državna pomoć se može objektivno unaprijed kvantificirati na osnovu fiksnog iznosa, vrijednosti tone po kilometru, ili neke druge relevantne jedinice;
    • 3)
      dodatni troškovi prijevoza izračunavaju se na osnovu putovanja robe upotrebom prijevoznog sredstva kojim se proizvodi najniži trošak za korisnika;
    • 4)
      dodatni troškovi prijevoza robe koja se dalje prerađuje u nedovoljno razvijenim i izrazito nerazvijenim općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu obuhvatiti troškove prijevoza robe s bilo kojeg mjesta njene proizvodnje u ta područja;
  • b)
    dodatni troškovi poslovanja nastalih u nedovoljno razvijenim i izrazito nerazvijenim općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine, osim troškova prijevoza, pod sljedećim uslovima:
    • 1)
      da korisnici imaju ekonomsku djelatnost u nedovoljno razvijenim i izrazito nerazvijenim općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine;
    • 2)
      da godišnji iznos državne pomoći po korisniku na osnovu svih programa operativnih pomoći ne premašuje:
      • -
        15% bruto dodatne vrijednosti koju korisnik godišnje ostvaruje u dotičnoj nedovoljno razvijenoj općini i izrazito nerazvijenoj općini u Federaciji Bosne i Hercegovine,
      • -
        25% godišnjih troškova radne snage koje korisnik snosi u dotičnoj nedovoljno razvijenoj općini i izrazito nerazvijenoj općini u Federaciji Bosne i Hercegovine, ili
      • -
        10% godišnjeg prometa korisnika stečenog u dotičnoj nedovoljno razvijenoj općini i izrazito nerazvijenoj općini u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Član 16.Intenzitet regionalne državne pomoći za operativno poslovanje

Intenzitet regionalne državne pomoći za operativno poslovanje ne može premašiti 100% prihvatljivih dodatnih troškova iz člana 15. ove uredbe.

2. DRŽAVNA POMOĆ ZA URBANI RAZVOJ

Član 17.Uslovi za dodjelu državne pomoći za urbani razvoj

Regionalna državna pomoć za urbani razvoj može se dodijeliti u obliku vlasničkog kapitala, kvazivlasničkog kapitala, kredita, garancija ili kombinacije navedenog, ukoliko projekt urbanog razvoja ispunjava sljedeće kriterije:

  • a)
    provodi se preko fondova za urbani razvoj;
  • b)
    sufinansira se iz evropskih strukturnih i investicijskih fondova;
  • c)
    potiče provođenje integrirane strategije za održiv urbani razvoj.

Član 18.Prihvatljivi troškovi i visina državne pomoći za urbani razvoj

(1) Prihvatljivi troškovi su ukupni troškovi projekta urbanog razvoja.

(2) Ukupno ulaganje u projekt urbanog razvoja ne može premašiti 20 miliona EUR.

Član 19.Fond za urbani razvoj

(1) Direktor fonda za urbani razvoj iz člana 17.a) bira se u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem konkursu, u skladu s propisima.

(2) Prilikom izbora direktora fonda za urbani razvoj ne može se vršiti diskriminacija na temelju mjesta poslovnog nastana ili registracije, ali se može zahtijevati ispunjavanje drugih prethodno utvrđenih kriterija koji su objektivno opravdani prirodom ulaganja.

(3) Fondovima za urbani razvoj upravlja se na tržišnoj osnovi i njima se osigurava donošenje odluka o finansiranju usmjerenih na sticanje dobiti.

(4) Smatra se da je uslov tržišnog upravljanja iz stava (3) ovog člana ispunjen ukoliko direktor fonda za urbani razvoj ispunjava sljedeće uslove:

  • a)
    zakonom ili ugovorom je utvrđena obaveza rukovodioca da postupa s pažnjom profesionalnog rukovodioca, u dobroj vjeri, i da izbjegava sukob interesa;
  • b)
    na upravljanje fondom primjenjuju se najbolja praksa i regulatorni nadzor;
  • c)
    naknada za rad rukovodioca je određenja u skladu je s tržišnom praksom;
  • d)
    naknada za rad rukovodioca je povezana s rezultatima rada ili posrednik učestvuje u rizicima ulaganja tako što ulaže vlastita sredstava čime se osigurava trajno poklapanje njegovih interesa s interesima javnog ulagača;
  • e)
    rukovodilac predlaže strategiju, kriterije i vremenski raspored ulaganja u projekte urbanog razvoja, pri čemu se unaprijed utvrđuju finansijska održivost i očekivani učinak na urbani razvoj;
  • f)
    za svako vlasničko i kvazivlasničko ulaganje postoji jasna i ostvariva izlazna strategija.

(5) Uslov iz stava (4) tačka c) smatra se ispunjenim ako je rukovodilac izabran na način iz stava (1), na osnovu objektivno postavljenih kriterija povezanih s iskustvom, stručnošću te operativnim i finansijskim sposobnostima.

(6) Ako fond za urbani razvoj pruža kredite ili garancije projektima urbanog razvoja, moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:

  • a)
    u slučaju kredita, pri izračunavanju maksimalnog iznosa ulaganja uzima se u obzir nominalni iznos kredita;
  • b)
    u slučaju garancija, pri izračunavanju maksimalnog iznosa ulaganja uzima se u obzir nominalni iznos osnovnog kredita.

(7) Nadležni ministar utvrđuje postupak dubinske analize kako bi se osigurala tržišno razumna strategija ulaganja za potrebe provođenja mjera državne pomoći za urbani razvoj.

Član 20.Učešće privatnih ulagača

(1) Pomoć za urbani razvoj mora potaći dodatna ulaganja privatnih ulagača, na nivou fondova za urbani razvoj ili projekata urbanog razvoja, radi postizanja privatnog učešća od najmanje 30% ukupnog finansiranja pomognutom projektu urbanog razvoja.

(2) Privatni i javni ulagači mogu za provedbu projekta urbanog razvoja dati novčani doprinos ili doprinos u naturi ili kombinaciju navedenog, s tim da se doprinos u naturi uzima prema njegovoj tržišnoj vrijednosti, u skladu s potvrdom neovisnog kvalificiranog stručnjaka ili valjano ovlaštenog službenog tijela.

(3) Nezavisni privatni ulagači biraju se u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem konkursu, u skladu s propisima.

(4) Cilj izbora nezavisnih privatnih ulaganja je postizanje sporazuma o podjeli rizika i nagrade.

(5) Prilikom postizanja sporazuma o podjeli rizika i nagrade, za ulaganja koja nisu garancije, prednost se daje asimetričnoj podjeli dobiti pred zaštitom od gubitaka.

(6) U slučaju asimetrične podjele gubitaka između javnih i privatnih ulagača, prvi gubitak koji snosi javni ulagač ograničava se na 25% njegovog ukupnog ulaganja.

(7) U slučaju garancije privatnim ulagačima u projektima urbanog razvoja, garantna stopa ograničava se na 80%, a ukupni gubici koje snosi davalac državne pomoći ograničavaju se na 25% osnovnog portfolija obuhvaćenog garancijom.

(8) Ako privatni ulagači nisu izabrani na način iz stava (3) ovog člana, pravednu stopu povrata privatnim ulagačima utvrđuje nezavisni stručnjak izabran u otvorenom, transparentnom i nediskriminirajućem konkursu.

(9) Ulagačima je dopušteno da budu zastupljeni u upravljačkim tijelima fonda za urbani razvoj iz člana 19. ove uredbe, poput nadzornog odbora ili savjetodavne skupštine.

3. DRŽAVNA POMOĆ MALIM I SREDNJIM PRIVREDNIM SUBJEKTIMA

Član 21.Pomoć za novoosnovane male privredne subjekte

(1) Državna pomoć za novoosnovane male privredne subjekte može se dodijeliti samo u okviru predmeta programa (sheme) državne pomoći.

(2) Privredni subjekti koji imaju pravo na ovu pomoć su mali privredni subjekti koji:

  • a)
    su osnovani u periodu do pet godina prije podnošenja projekta za državnu pomoć,
  • b)
    još nisu raspodijelili dobit, i
  • c)
    nisu osnovani spajanjem.

(3) Državna pomoć novoosnovanim malim i srednjim privrednim subjektima može biti u obliku:

  • a)
    kredita s kamatnim stopama koje nisu u skladu s tržišnim uslovima, u trajanju od deset godina u nominalnom iznosu od najviše 2 miliona EUR,
  • b)
    garancija s premijama koje nisu u skladu s tržišnim uslovima, koja ne mogu premašiti 80% osnovnog zajma, u trajanju od deset godina s iznosom obuhvaćenim garancijom od najviše 3 miliona EUR, i
  • c)
    bespovratnih sredstava, uključujući vlasnička i kvazivlasnička ulaganja, ili smanjenja kamatnih stopa i garantne premije čiji iznos bruto ekvivalenta bespovratnog sredstva ne premašuje 0,8 miliona EUR.

(4) Za kredite iz stava (3) tačka a) u trajanju od 5 do 10 godina, maksimalni iznosi mogu se prilagoditi množenjem prethodno navedenih iznosa omjerom perioda od 10 godina i stvarnog trajanja kredita, a za kredite kraće od 5 godina, maksimalni iznos jednak je iznosu za kredite u trajanju od 5 godina

(5) Za garancije iz stava (3) tačka b) u trajanju od 5 do 10 godina maksimalni iznosi obuhvaćeni garancijom mogu se prilagoditi množenjem prethodno navedenih iznosa omjerom perioda od 10 godina i stvarnog trajanja garancije, a za garancije kraće od 5 godina, maksimalni iznos obuhvaćen garancijom jednak je onom za garancije u trajanju od 5 godina.

(6) Korisnik može primiti pomoć kombinacijom instrumenata pomoći iz stava (3), pod uslovom da se za određivanje preostalog udjela maksimalnog iznosa pomoći dozvoljenog za ostale instrumente koji su sastavni dio tog kombinovanog instrumenta uzima u obzir srazmjerni udio iznosa dodijeljenog jednim instrumentom pomoći, izračunat na osnovu maksimalnog iznosa pomoći dozvoljene za taj kombinovani instrument.

(7) Za male inovacijske privredne subjekte, maksimalni iznosi utvrđeni u stavu (3) ovog člana mogu se udvostručiti.

Član 22.Državna pomoć za ulaganje u male i srednje privredne subjekte

(1) Državna pomoć za ulaganje u male i srednje privredne subjekte se može dodijeliti za:

  • a)
    ulaganje u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu u vezi s osnivanjem nove poslovne jedinice, širenjem postojeće poslovne jedinice, diverzifikacijom proizvodnje poslovne jedinice na nove dodatne proizvode ili temeljnom promjenom u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice; ili
  • b)
    sticanje imovine koja pripada poslovnoj jedinici ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
    • 1)
      poslovna jedinica se ugasila ili bi se ugasila da nije bila kupljena,
    • 2)
      imovina je kupljena od trećeg lica nepovezanog s kupcem,
    • 3)
      transakcija se izvršava po tržišnim uslovima.

(2) Uslov iz stava (1) tačka b) 2) ovog člana ne primjenjuje se ako mali privredni subjekt bude preuzet od strane člana porodice prvobitnog vlasnika, ili zaposlenog.

(3) Samo sticanje udjela u privrednom subjektu ne predstavlja ulaganje.

(4) Nematerijalna imovina mora ispunjavati jedan od sljedećih uslova:

  • a)
    upotrebljava se isključivo u privrednom subjektu koji prima pomoć;
  • b)
    vodi se kao imovina koja se amortizuje;
  • c)
    kupljena je po tržišnim uslovima od trećeg lica nepovezanog s kupcem;
  • d)
    uključena je u imovinu privrednog subjekta najmanje tri godine.

(5) Radna mjesta direktno otvorena projektom ulaganja moraju ispunjavati sljedeće uslove:

  • a)
    radna mjesta otvaraju se u roku od tri godine od dovršetka ulaganja;
  • b)
    postoji neto povećanje broja zaposlenih u dotičnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosjek za proteklih 12 mjeseci;
  • c)
    radna mjesta se moraju očuvati u periodu od najmanje tri godine od dana kada su prvi put popunjena.

(6) Prihvatljivi troškovi su:

  • a)
    troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu; ili/i
  • b)
    procijenjeni troškovi plaća za radna mjesta neposredno otvorena projektom ulaganja, izračunati na period od dvije godine.

(7) Intenzitet državne pomoći ne može premašiti:

  • a)
    20% prihvatljivih troškova u slučaju malih privrednih subjekata;
  • b)
    10% prihvatljivih troškova u slučaju srednjih privrednih subjekata.

(8) Maksimalni iznos državne pomoći ne može premašiti 7,5 miliona EUR po privrednom subjektu po projektu.

Član 23.Državna pomoć za savjetodavne usluge

(1) Državna pomoć za male i srednje privredne subjekte može se dodijeliti za savjetodavne usluge.

(2) Navedene usluge ne mogu biti stalna ili povremena djelatnost, niti biti povezane sa redovnim operativnim troškovima privrednog subjekta, kao što su redovne usluge poreznog savjetovanja, redovne pravne usluge ili usluge reklamiranja.

(3) Intenzitet državne pomoći ne može premašiti 50% troškova savjetodavnih usluga koje pružaju vanjski konsultanti.

(4) Maksimalni iznos za savjetodavne usluge ne može premašiti 2 miliona eura po privrednom subjektu po projektu.

Član 24.Državna pomoć za učešće u projektima evropske teritorijalne saradnje

(1) Državna pomoć za troškove saradnje malih i srednjih privrednih subjekata koji učestvuju u projektima evropske teritorijalne saradnje može se dodijeliti za sljedeće prihvatljive troškove:

  • a)
    troškove organizacijske saradnje, uključujući trošak osoblja i ureda, ako je povezan s projektom saradnje;
  • b)
    troškove savjetodavnih i pomoćnih usluga povezanih sa saradnjom koje pružaju vanjski konsultanti i pružatelji usluga;
  • c)
    putne troškove, troškove opreme i izdaci ulaganja neposredno povezani s projektom te amortizacija alata i opreme koji se upotrebljavaju neposredno za projekat.

(2) Usluge iz stava (1) tačka b) ovog člana ne mogu biti trajna ili periodična djelatnost niti biti povezane s uobičajenim troškovima poslovanja privrednog subjekta, kao što su uobičajene usluge poreznog savjetovanja, redovne pravne usluge ili uobičajeno oglašavanje.

(3) Intenzitet državne pomoći ne može premašiti 50% prihvatljivih troškova.

(4) Maksimalni iznos za učešće u projektima evropske teritorijalne saradnje ne može premašiti 2 miliona eura po privrednom subjektu po projektu.

Član 25.Državna pomoć za učešće na sajmovima

(1) Državna pomoć za male i srednje privredne subjekte može se dodijeliti za učešće na sajmovima međunarodnog karaktera i to ako je izlazak na sajam povezan sa komercijalizacijom novih proizvoda, transferom tehnologija, razvojem vlastitog brenda odnosno sajma male privrede svjetskog nivoa.

(2) Intenzitet državne pomoći ne može premašiti 50% troškova nastalih iznajmljivanjem, postavljanjem i vođenjem štanda za učestvovanje privrednog subjekta na određenom sajmu ili izložbi.

(3) Visina troškova sajma se utvrđuje na osnovu pravila i tarife Unije sajmova kojoj pripada konkretni sajam za koji se utvrđuju troškovi.

(4) Najviši iznos državne pomoći ne može premašiti 2 miliona EUR godišnje po privrednom subjektu.

Član 26.Državna pomoć za alternativne trgovinske platforme

specijalizovane za male i srednje privredne subjekte

(1) Državna pomoć za alternativne trgovinske platforme specijalizovane za male i srednje privredne subjekte može se dodijeliti ako platformom upravlja mali privredni subjekt.

(2) Mjera državne pomoći može biti u obliku pomoći novoosnovanom privrednom subjektu kao upravitelju platforme, ali se u tom slučaju primjenjuju pravila iz člana 21. ove uredbe.

(3) Državna pomoć može biti u obliku poreznih poticaja nezavisnom privatnom ulagaču – fizičkom licu u odnosu na njegova ulaganja u rizično finansiranje koje je provedeno preko alternativne trgovinske platforme u prihvatljive privredne subjekte, ali se u tom slučaju primjenjuju pravila o državnoj pomoći za rizično finansiranje.

Član 27.Državna pomoć za troškove analize za ulaganja

(1) Državna pomoć može se dodijeliti za pokriće prihvatljivih troškova početnog pregleda i službene dubinske analize koju upravitelji finansijskih posrednika ili ulagači provode radi utvrđivanja prihvatljivih privrednih subjekta pogodnih za rizično finansiranje.

(2) Intenzitet pomoći ne može premašiti 50% prihvatljivih troškova.

4. DRŽAVNA POMOĆ SA SANACIJU I RESTRUKTURIRANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA

Član 28.Državna pomoć privrednom subjektu u teškoćama

(1) Državna pomoć privrednom subjektu u teškoćama može se dodijeliti:

  • a)
    za sanaciju kako bi se privrednom subjektu dala mogućnost da ispita svoje stanje dok se ne pripremi plan restrukturiranja ili likvidacije;
  • b)
    za održavanje likvidnosti malih i srednjih privrednih subjekata (tzv. privremena pomoć za restrukturiranje); ili
  • c)
    za restrukturiranje radi osiguravanja obnove dugoročne konkurentnosti privrednog subjekta u okviru plana za reorganizaciju i racionalizaciju.

(2) Vijeće može odlučiti da se u okviru programa (sheme) državne pomoći pomoć za sanaciju iz stava (1) tačka a) ovog člana i/ili restrukturiranje iz stava (1) tačka c) ovog člana, dozvoljava samo u korist malih i srednjih privrednih subjekata.

(3) Vijeće može zahtijevati od davalaca da ograniče trajanje određenih programa (sheme) na četiri godine ili manje, te da izvrše preispitivanje tih programa (shema).

(4) Preispitivanje iz stava (3) ovog člana se zahtijeva za programe (sheme) za koje postoji rizik od znatnog ograničavanja ili narušavanja konkurencije ako se njihovo provođenje ne preispita na vrijeme.

(5) Državna pomoć za sanaciju i restrukturiranje ne može se dodijeliti privrednim subjektima u sektoru vađenja uglja, proizvodnje čelika i finansijskim institucijama.

(6) Državna pomoć za sanaciju i za restrukturiranje može se dodijeliti privrednom subjektu nad kojim je pokrenut stečajni postupak, radi opstanka i nastavljanja djelatnosti privrednog subjekta.

(7) Novoosnovani privredni subjekt, koji se nalazi u privrednom registru ne duže od tri godine, naročito ako je nastao likvidacijom ranijeg privrednog subjekta ili je preuzeo sredstva likvidiranog privrednog subjekta, ne može dobiti državnu pomoć za sanaciju i restrukturiranje čak i ukoliko je njegova finansijska pozicija nesigurna.

(8) Privredni subjekt koji pripada većoj poslovnoj grupi ili ga je ona preuzela ne može dobiti državnu pomoć za sanaciju i restrukturiranje, osim ako može dokazati da su teškoće u kojima se nalazi:

  • a)
    unutrašnje prirode,
  • b)
    nisu rezultat proizvoljne raspodjele troškova u okviru grupe, i
  • c)
    suviše ozbiljne da bi se grupa sama mogla s njima izboriti.

(9) Ako privredni subjekt u teškoćama osnuje društvo kći, smatra se da društvo kći i društvo koje ga kontroliše zajedno čine grupu te mogu primiti državnu pomoć na osnovu pravila ovog člana.

Član 29.Pojam privrednog subjekta u teškoćama

(1) Privredni subjekt je u teškoćama ako je bez državne intervencije gotovo izvjestan prestanak njegovog poslovanja u kratkoročnom ili dugoročnom periodu za kojeg važe najmanje jedna od sljedećih okolnosti:

  • a)
    u slučaju društva sa ograničenom odgovornošću, ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka;
  • b)
    u slučaju privrednog društva u kojem barem neki članovi imaju neograničenu odgovornost za dug društva, ako je više od polovine njegovog kapitala kako je prikazan u finansijskim iskazima društva izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka;
  • c)
    ako je privredni subjekt predmet općeg stečajnog postupka ili ispunjava kriterije da se protiv njega na zahtjev povjerilaca pokrene opći stečajni postupak;
  • d)
    ako je privredni subjekt primio pomoć za sanaciju, a još nije vratio zajam ili okončao garanciju, ili je primio pomoć za restrukturiranje, a još uvijek je predmet plana restrukturiranja; ili
  • e)
    ako je velikom privrednom subjektu tokom posljednje dvije godine:
    • 1)
      iznos knjigovodstvenog duga i kapitala privrednog subjekta bio veći od 7,5 i
    • 2)
      EBITDA koeficijent pokrića kamata privrednog subjekta bio niži od 1,0.

(2) Ne smatra se privrednim subjektom u teškoćama iz stava (1) tačke a) i b) ovog člana:

  • a)
    mali ili srednji privredni subjekt koje postoji manje od tri godine; ili
  • b)
    mali ili srednji privredni subjekt koji postoji manje od 7 godina od njegove prve komercijalne transakcije i koji ispunjava uslove za ulaganja za finansiranje rizika na osnovu sveobuhvatne analize (due diligence) koju je sproveo izabrani finansijski posrednik za potrebe ostvarivanja prava na pomoć za finansiranje rizika.

(3) Akumuliranje gubitaka iz tačaka a) i b) ovog člana postoji kada se odbijanjem akumuliranih gubitaka od rezervi (i svih drugih elemenata koji se generalno smatraju dijelom vlastitih sredstava društva) dobije negativan kumulativni iznos koji prelazi polovinu upisanog osnovnog kapitala pri čemu osnovni kapital obuhvata i sve emisione premije.

Član 30.Izračun i visina državne pomoći za sanaciju i restrukturiranje

(1) S ciljem procijene negativnih novčanih tokova poslovanja korisnika u godini koja prethodi prijavi državne pomoći (ili prije dodjele državne pomoći u slučaju neprijavljenih državnih pomoći), najveći iznos državne pomoći za sanaciju za šestomjesečni period se izračunava putem sljedeće formule:

V 366

(2) Najveći iznos državne pomoći za održanje likvidnosti (tzv. privremene pomoći za restrukturiranje) tokom šestomjesečnog perioda se izračunava putem sljedeće formule:

DP = (EBIT+Amortizacija - (Tekuća imovina - Tekuće obaveze)) * 1,5.

(3) EBIT označava dobit prije kamata i poreza koja je ostvarena u godini prije dodjele/prijave državne pomoći, a promjene u obrtnom kapitalu izračunavaju se kao promjena u razlici između tekuće imovine i tekućih obaveza za posljednji zatvoreni računovodstveni period.

(4) Prilikom izračunavanja je potrebno jasno navesti sve rezervacije na nivou rezultata poslovanja, a rezultat ne smije uključivati takve rezervacije.

(5) Kada je privrednom subjektu u teškoćama prethodno zakonito već data pomoć u pogledu koje je Vijeće donijelo negativnu odluku sa nalogom za sanaciju i kada ta sanacija nije realizirana, pri utvrđivanju pomoći za sanaciju i restrukturiranje tog privrednog subjekta uzeće se u obzir kumulativan efekt stare i nove pomoći.

(6) Najviši iznos državne pomoći koja se dodjeljuje kombinovano za sanaciju i restrukturiranje ne može premašiti 10 miliona eura po privrednom subjektu, uključujući pomoć iz ostalih izvora ili na osnovu drugih programa (shema) državne pomoći.

(7) Socijalno osiguranje koje se isplaćuje uslijed smanjenja radne snage privrednog subjekta u restrukturiranju, u cilju racionalizacije i učinkovitosti, ne smatra se državnom pomoći, ako je mjera bez sektorskih ograničenja dostupna svim radnicima.

(8) Obaveze koje privredni subjekt ima na osnovu radnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora sa sindikatima o osiguravanju određenih naknada za višak radnika, kao što su otpremnine ili mjere povećanja njihove zapošljivosti, dio su uobičajenih troškova poslovanja koje privredni subjekt mora pokriti vlastitim sredstvima, inače se uračunavaju u iznos date državne pomoći.

4.1. Državna pomoć za sanaciju

Član 31.Državna pomoć za sanaciju

(1) Državna pomoć za sanaciju može se dodijeliti privrednom subjektu:

  • a)
    kao jednokratna mjera u obliku garancije ili kredita gdje se uzimaju u obzir socijalni i ekonomski uslovi datog područja;
  • b)
    kao kredit ili garancija zajma odnosno kredita;
  • c)
    uz uslov da svaki kredit bude vraćen, a sve obaveze po garancijama okončane u roku do šest mjeseci nakon isplate prve rate privrednom subjektu;
  • d)
    da je državna pomoć ograničena u iznosu neophodnom za opstanak privrednog subjekta u periodu za koji je pomoć odobrena.

(2) U slučaju iz stava (1) tačka b) ovog člana, finansijski troškovi kredita odnosno ukupni finansijski troškovi osigurane garancije, uključujući kamatnu stopu kredita i garancijsku premiju, moraju biti utvrđeni po stopi koja nije manja od referentne stope za privrednog subjekta u teškoćama uvećanu za najmanje 50 baznih bodova za pomoć za sanaciju.

(3) Pomoć za sanaciju mora biti ograničena na iznos koji je potreban da bi korisnik održao poslovanje tokom šest mjeseci i koji se određuje planom likvidnosti kojim se utvrđuju potrebe korisnika u pogledu likvidnosti tokom sljedećih šest mjeseci.

Član 32.Obaveze korisnika državne pomoći za sanaciju

(1) Pomoć za sanaciju ne smije se koristiti za finansiranje strukturnih mjera kao što su kupovina privrednog subjekta ili imovine, osim ako je to neophodno za opstanak korisnika tokom sanacije.

(2) Iznos naknade koju je korisnik obavezan platiti za pomoć za sanaciju trebao bi odražavati osnovnu kreditnu sposobnost korisnika, a naknada treba biti utvrđena po stopi koja nije manja od referentne stope za privrednog subjekta u teškoćama uz povećanje od najmanje 50 baznih bodova za pomoć za sanaciju.

(3) Privredni subjekt – primalac državne pomoći za sanaciju dužan je da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dodjele državne pomoći, dostavi Vijeću jedan od sljedećih dokumenata:

  • a)
    dokaz da je kredit u cijelosti otplaćen i/ili da je garancija istekla;
  • b)
    plan restrukturiranja, pod uslovom da se korisnik smatra privrednim subjektom u teškoćama, a ne da se samo suočava s ozbiljnom potrebom za likvidnošću; ili
  • c)
    plan likvidacije u kojem se detaljno opisuju koraci koji vode do likvidacije korisnika u razumnom vremenskom roku bez dodatne državne pomoći.

Član 33.Učestalost državne pomoći za sanaciju

(1) Državna pomoć za sanaciju može se dodijeliti samo jedanput.

(2) Državna pomoć može se dodijeliti ponovo u izuzetnim slučajevima, ali ne prije isteka desetogodišnjeg perioda od datuma realizacije ranijeg plana restrukturiranja.

(3) Izuzetno, nova državna pomoć za sanaciju može se dodijeliti i prije isteka desetogodišnjeg perioda ukoliko je neophodna, uslijed nepredvidivih okolnosti koje su van kontrole i utjecaja privrednog subjekta, ali tek nakon isteka perioda od najmanje pet godina od dodjele državne pomoći.

4.2. Državna pomoć za održavanje likvidnosti ("privremena pomoć za restrukturiranje")

Član 34."Privremena pomoć za restrukturiranje"

(1) Kada privredni subjekt može dovršiti restrukturiranje, a da mu pritom nije potrebna pomoć za restrukturiranje, Vijeće može odobriti programe kojima se omogućuje pomoć za održanje likvidnosti (privremena pomoć za restrukturiranje) za period duži od šest mjeseci, a najduže do 18 mjeseci.

(2) Na pomoć za održavanje likvidnosti (privremena pomoć za restrukturiranje) se primjenjuju pravila koja važe za restrukturiranje, osim ako su izmijenjene odredbama ovog odjeljka.

Član 35.Oblici i visina pomoći za održavanje likvidnosti

(1) Državna pomoć za održavanje likvidnosti (privremena pomoć za restrukturiranje) se može dodijeliti u obliku garancije za kredit ili kredita.

(2) Finansijski troškovi kredita ili, u slučaju garancije za kredit, ukupni finansijski troškovi kredita osiguranog garancijom, uključujući kamatnu stopu kredita i garantnu premiju, moraju biti u skladu sa stavovima (3) i (4) ovog člana.

(3) Iznos naknade za pomoć za održavanje likvidnosti (privremenu pomoć za restrukturiranje) utvrđuje se po stopi koja ne može biti manja od referentne stope i diskontnih stopa za privredne subjekte u teškoćama kojom se utvrđuju uobičajene razine kolateralizacije.

(4) Stopa iz stava (3) ovog člana se povećava za najmanje 50 baznih bodova nakon što prođe 12 mjeseci od isplate prvog obroka korisniku u šta se ne uračunava period pomoći za sanaciju koji je neposredno prethodio.

(5) Najviši iznos pomoći za održanje likvidnosti (privremene pomoći za restrukturiranje) ne može premašiti iznos koji je potreban da bi korisnik održao poslovanje tokom osamnaest mjeseci i izračunava se pomoću formule iz člana 30. stav (2) ove uredbe.

(6) Svaka pomoć koja je veća od iznosa dobivenog računom iz stava (5) ovog člana odobrava se samo ako je opravdana planom likvidnosti kojim se utvrđuju potrebe korisnika u pogledu likvidnosti tokom sljedećih osamnaest mjeseci.

Član 36.Naknadne obaveze korisnika pomoći za održavanje likvidnosti

(1) Prije isteka perioda za koje mu je odobrena dodjela pomoći za održanje likvidnosti (privremena pomoć za restrukturiranje), korisnik pomoći mora:

  • a)
    podnijeti plan restrukturiranja;
  • b)
    podnijeti plan likvidacije; ili
  • c)
    otplatiti kredit ili garanciju ukinuti.

(2) Najkasnije šest mjeseci nakon isplate prve rate korisniku, ne uključujući period pomoći za sanaciju koje je neposredno prethodio tome, Vijeće mora odobriti pojednostavljeni plan restrukturiranja u kojem su navedene mjere koje korisnik mora poduzeti kako bi ponovno uspostavio dugoročnu održivost bez državne pomoći.

4.3. Državna pomoć za restrukturiranje

Član 37.Uslovi za dodjelu državne pomoći za restrukturiranje

(1) Državna pomoć za restrukturiranje može biti dodijeljena samo ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:

  • a)
    doprinosi jasno definiranom zajedničkom interesu, kao što su socijalni problemi ili rješavanje tržišnog nedostatka ponovnim uspostavljanjem dugoročne održivosti privrednog subjekta,
  • b)
    postoji potreba za državnom intervencijom jer se državnom pomoći doprinosi znatnom poboljšanju koje tržište ne može samo da ostvari,
  • c)
    da ne postoji druga mjera kojom bi se narušila konkurencija u manjoj mjeri uz ostvarenje istog cilja,
  • d)
    da postoji učinak poticaja gdje se mora dokazati da bi se bez državne pomoći restrukturiranje prodaja ili likvidacija korisnika provela na način kojim se ne bi ostvario cilj od zajedničkog interesa,
  • e)
    da je pomoć ograničena na najmanju moguću mjeru i ne premašuje najmanji iznos potreban za ostvarenje cilja.

(2) Pomoć privrednom subjektu u teškoćama može se dodijeliti samo za jedan postupak restrukturiranja, u toku perioda od deset godina, a izuzetno i češće u sljedećim slučajevima:

  • a)
    ako se pomoć za restrukturiranje dodjeljuje nakon pomoći za sanaciju kao dio jedinstvenog postupka restrukturiranja;
  • b)
    ako su pomoć za sanaciju ili pomoć za održanje likvidnosti dodijeljene u skladu s ovim pravilima i ako nakon te pomoći nije dodijeljena pomoć za restrukturiranje, ako:
    • 1)
      se u trenutku dodjele pomoći na osnovu ovih pravila razumno moglo smatrati da će korisnik biti održiv u dugoročnom periodu i
    • 2)
      nova pomoć za sanaciju ili restrukturiranje postaje nužna nakon barem pet godina zbog nepredvidivih okolnosti za koje korisnik nije odgovaran;
  • c)
    u vanrednim i nepredvidivim okolnostima za koje korisnik nije odgovoran.

Član 38.Vlastiti doprinos korisnika pomoći za restrukturiranje

(1) Vijeće može odobriti pomoć za restrukturiranje ukoliko je privredni subjekt u restrukturiranju osigurao nivo vlastitog doprinosa, u iznosu troškova restrukturiranja:

  • a)
    od najmanje 50 % za velike privredne subjekte
  • b)
    40% u slučaju srednjih privrednih subjekata, odnosno
  • c)
    25% u slučaju malih privrednih subjekata.

(2) Vlastiti doprinos u troškovima restrukturiranja iz stava (1) ovog člana mora biti konkretan, stvaran, što viši i da isključuju očekivane buduće dobitke kao što je novčani priliv.

Član 39.Plan restrukturiranja

(1) Vijeće odobrava izvodljiv, koherentan i dugoročan plan restrukturiranja za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti korisnika pomoći koji predviđa:

  • a)
    reorganizaciju i racionalizaciju djelatnosti korisnika na efikasnijoj osnovi,
  • b)
    napuštanje djelatnosti koje uzrokuju gubitke,
  • c)
    restrukturiranje postojećih djelatnosti koje ponovno mogu postati konkurentne, kao i
  • d)
    diverzifikaciju u smjeru novih i održivih djelatnosti.

(2) U planu restrukturiranja moraju biti opisani uzroci teškoća korisnika i njegove slabosti i navedeno kako će predložene mjere restrukturiranja ukloniti temeljne probleme korisnika.

(3) Plan restrukturiranja mora uključivati podatke o organizacionoj strukturi korisnika, finansiranju, korporativnom upravljanju i svim ostalim relevantnim aspektima.

(4) Plan restrukturiranja mora sadržavati podatke o poslovnom modelu korisnika te se u njemu mora objasniti kako će se njime pridonijeti dugoročnoj održivosti korisnika.

(5) Ako teškoće korisnika proizlaze iz nedostataka modela poslovanja ili sistema korporacijskog upravljanja, moraju se predložiti odgovarajuće promjene.

(6) Očekivani rezultati planiranog restrukturiranja prikazuju se u obliku osnovnog scenarija kao i u obliku pesimističnog (najgoreg) scenarija, a korisnik bi trebao provesti tržišnu anketu i analizu osjetljivosti kojima bi se utvrdili pokretački parametri rezultata korisnika i glavni razlozi predviđenih rizika.

Član 40.Strukturne mjere - prodaja imovine i smanjenje poslovnih aktivnosti

(1) Od privrednog subjekata koji koristi pomoć za restrukturiranje može se zatražiti da proda imovinu ili smanji kapacitete ili tržišnu prisutnost.

(2) Mjere iz stava (1) ovog člana trebalo bi provesti na tržištu ili tržištima na kojima će privredni subjekt imati znatan tržišni položaj nakon restrukturiranja, posebno na onima na kojima postoji znatan višak kapaciteta.

(3) Prodaju imovine radi ograničavanja narušavanja tržišne konkurencije trebalo bi provesti bez nepotrebnog odgađanja, uzimajući u obzir vrstu imovine koja se prodaje i sve prepreke njezinoj prodaji, a u svakom slučaju tokom trajanja plana restrukturiranja.

(4) Prodaja, otpis dugova i napuštanje djelatnosti koje uzrokuju gubitke, a koji bi u svakom slučaju bili potrebni za ponovnu uspostavu održivosti, u načelu se ne smatraju dovoljnim za rješavanje narušavanja tržišne konkurencije.

(5) Strukturne mjere bi trebale biti u obliku prodaje imovine održivih nezavisnih privrednih subjekata koja i dalje posluju, a koji bi dugoročno mogli učestvovati u tržišnom takmičenju da ih vodi odgovarajući kupac.

(6) U slučaju da subjekt iz stava (5) ovog člana nije dostupan, korisnik bi mogao izdvojiti i naknadno prodati postojeću i na odgovarajući način finansiranu djelatnost, stvarajući tako novi i održivi subjekt koji bi se trebao moći takmičiti na tržištu.

(7) Strukturne mjere koje se provode samo u obliku prodaje imovine i ne uključuju uspostavu održivog subjekta koji bi se mogao takmičiti na tržištu su manje učinkovite u očuvanju tržišne konkurencije i zato se odobravaju samo u rijetkim slučajevima, ako ni jedan drugi oblik strukturnih mjera ne bi bio izvediv ili bi se drugim strukturnim mjerama ozbiljno ugrozila ekonomska održivost privrednog subjekta.