Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2018. godinu i izvještaja o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2016. godini
Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 111. hitnoj sjednici, održanoj 12.04.2018. godine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2018. GODINU I IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U 2016. GODINI
I.
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2018. godinu (u daljem tekstu: Bilans).
II.
Usvaja se Izvještaj o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2016. godini (u daljem tekstu: Izvještaj).
III.
Bilans iz tačke I. i Izvještaj iz tačke II. ove odluke pripremilo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i sastavni su dio ove odluke.
IV.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 511/2018
12. aprila 2018. godine
Sarajevo
Premijer
Fadil Novalić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE
IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI
BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH U 2016. GODINI
Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji
|
UGALJ |
Plan |
Ostvareno |
Odnos |
|
(tona) |
2016. g. |
2016. g. |
O/P (%) |
|
A. PROIZVODNJA |
7.228.851 |
6.534.846 |
90 |
|
- Mrki uglja |
4.573.851 |
4.067.459 |
89 |
|
- Lignit |
2.655.000 |
2.467.387 |
93 |
|
B. UVOZ - IZVOZ |
-182.980 |
-151.677 |
83 |
|
- Uvoz |
0 |
0 |
|
|
- Izvoz |
182.980 |
151.677 |
83 |
|
C. POTROŠNJA |
7.108.285 |
6.371.058 |
90 |
|
DIREKTNI POTROŠAČI |
6.408.104 |
5.962.187 |
93 |
|
- Termoelektrane |
5.892.702 |
5.646.747 |
96 |
|
- Industrija |
515.402 |
315.440 |
61 |
|
OSTALI POTROŠAČI |
700.181 |
408.871 |
58 |
|
- Široka potrošnja |
700.181 |
408.871 |
58 |
|
(A+B)-C |
-62.414 |
12.111 |
|
|
Zalihe (depoi Rudnika) |
|
76.106 |
|
|
Gubici |
0 |
0 |
|
Realizacija bilansa u 2016. god.
slike
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje
U zadnjoj koloni su prikazane:
C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Acelor Mittal Zenica, Željezara Ilijaš, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK Visoko, Aluminij Mostar i B.S.I. Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Acelor Mittal Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Cimos Zenica); CNG-Energ-Tec Herc i CNG-Junuzović kopex) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo,Visokogas Visoko).
Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van Federacije BiH, i manje količine uglja.
(Uvoz-lzvoz): Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, izvještaj o uvozu dostavljali su registrovani uvoznici.
B. Razmjena Saldo uvezenih i izvezenih količina.
Transformacija sunčeve energije u električnu energiju odvija se u solarnim elektranama u vlasništvu nezavisnih proizvođača.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u devet hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji Federacije BiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u Federaciji BiH, posmatranom periodu, participira u omjeru 64,49% termoelektrane, 32,66% hidroelektrane a MHE, distributivne HE i industrijske TE ukupno 2,85%.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
C - Potrošnja
B - Razmjena
A - Proizvodnja
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
Osnova za izradu Izvještaja su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BiH, EP HZ- HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
- PRIRODNI GAS.
- DERIVATI NAFTE i
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- UGALJ,
Izvještaj predstavlja Finalni izvještaj o realizaciji Bilansom planiranih energetskih potreba Federacije BiH u periodu januar - decembar 2016. g., uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2015. godini i obuhvata slijedeće osnovne energente i energiju:
UVOD
Bilansom energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu u rudnicim uglja u Federaciji BiH planirano je proizvesti 7.228.851 tona. Planirana je prodaja JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo za termoelektrane "Kakanj" i "Tuzla" 5.892.702 tona, drugim industrijskim potrošačima 515.402 tona, ostalim potrošačima 700.181 tona i izvoz 182.980 tona. U 2016. godini u rudnicima uglja u Federaciji BiH, proizvedeno 6.534.846 t odnosno, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo za TE prodano je 5.646.747 t, industrijskim potrošačima prodana je 315.440 t, ostalim potrošačima 408.871 t u izvoz 151.677 t. U periodu 2016. godine proizvedeno je 496.347 t više nego u istom periodu u 2015. godini, a u odnosu na plan za 2016. godinu proizvedeno je 694.005 tona manje. Za potrebe termoelektrana JP Elektroprivredi BiH d.d. Sarajevo prodano je 578.450 tona više nego u 2015. godini, a 245.955 tona manje u odnosu na ugovorene količine za 2016. godinu. Industrijskim potrošačima prodano je 115.736 tona manje nego u 2015. godini u odnosu na plan prodano je 200.000 tona. Ostalim potrošačima prodano je 18.919 t manje nego u 2015., a u odnosu na plan prodano je manje 441.215 t. U izvoz prodano je 13.685 t više nego u 2015. god., a u odnosu na plan prodano je 30.958 t manje.U odnosu na 2015. god. više su proizveli: ZD RMU "Zenica" d.o.o. Zenica (42.305 t), ZD RMU "Breza" d. o. o. Breza (68.513 t), ZD RU "Gračanica" d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje (11.016 t), ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla (344.269 t), ZD RMU "Đurđevik" d.o.o. Đurđevik (50.151 t) i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići (43.390 t), dok je ZD RMU "Kakanj" d.o.o. Kakanj proizveo manje (45.497 t), a ZD RMU "Abid Lolić" d.o.o. Travnik - Bila (17.700 t). Prema Bilansu energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu plan je ispunio ZD RU "Gračanica" d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje (60.290 t). U 2016. godini proizvedeno je 6.534.846 t od toga u podzemnoj eksploataciji 1.778.094 t, na PK 4.756.752. Mrkog uglja proizvedeno je 4.067.459 tona, u podzemnoj eksploataciji 1.504.898 t, a na PK 2.562.561 t. Lignita je proizvedeno 2.467.387 t, u podzemnoj eksploataciji 273.196 tona, a na PK 2.194.191 t. Proizvodnja otkrivke u 2016. god. planirana je ukupno 31.442.231 m3, a proizvedeno je 26.693.583 m3 ili 84,90 % i manje je u odnosu na plan za 4.748.648 m3. Kad je u pitanju proizvodnja otkrivke ZD Rudnik "Gračanica" d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje ostvario proizvodnju u odnosu na plan 128,40 % dok je ZD RMU "Kakanj" d.o.o. Kakanj proizveo 83,82%, ZD RMU "Breza" d.o.o. Breza proizveo 114,51 %, ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla 51,74 %, ZD RMU "Đurđevik" d.o.o. Đurđevik 92,08 % i RMU "Banovići" d. d. Banovići 117,63 %. U rudnicima je planirano izraditi 31.803 m jamskih prostorija, a izrađeno je 20.081 m ili 63,14 % odnosno 11.722 m manje od plana. Na dan 31.12.2016. godine u rudnicima uglja u Federaciji BiH bilo je uposleno 11.139 radnika na neodređeno radno vrijeme i 172 radnik na određeno vrijeme i 23 volontera. Od ukupnog broja zaposlenih na određeno vrijeme 20,76 % su invalidi rada.
Problemi koji su pratili realiziranje Bilanca energetskih potreba Federacije BiH u razdoblju I-XI 2016. godini su: nedostatak dugoročne strategije i skupnog programa prestrukturiranja u elektroenergetskom sektoru što uključuje i proizvodnju ugljena; usporen proces prestrukturiranja rudnika ugljena u svim njegovim segmentima (kadrovskom, tehničko-tehnološkom, organizacijskom i dr.); neusklađenost dugoročne potrošnje (TE) i proizvodnje (rudnici); politika dodjele koncesija rudnicima uglja i njen uticaj na poslovanje rudnika; znatno veći broj zaposlenih od potrebnog broja uključujući veliki broj invalida rada i rata; zastarjela i dotrajala sredstva rada i otežana nabava rezervnih dijelova i nove opreme; spor oporavak od poplave na površinskim kopovima, ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla; rudarska nesreća (gorski udar) u jami "Raspotčje" ZD RMU "Zenica" d.o.o. Zenica; slabija potražnja komercijalnog ugljena na domaćem i inozemnom tržištu; nepripremljenost otkopnih kapaciteta (golemi zaostatak u proizvodnji otkrivke i otvaranju novih otkopnih polja u jamama); nedostatak transportnih kapaciteta; nedostatak obrtnog kapitala.
Zaključak
U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije Bosne i Hercegovine ugljem bilo je stabilno.
|
ELEKTRIČNA ENERGIJA (GWh) |
Plan 2016. g. |
Ostvareno 2016. g. |
Odnos O/P (%) |
|
A. PROIZVODNJA |
8.969 |
8.962 |
100 |
|
HIDROELEKTRANE |
3.064 |
2.927 |
96 |
|
TERMOELEKTRANE |
5.682 |
5.780 |
102 |
|
VJETROELEKTRANE |
0 |
0 |
|
|
Distributivne HE, ind. TE i MHE+SE-nezavisni proizv. |
223 |
255 |
115 |
|
B. UVOZ - IZVOZ (+ uvoz; - izvoz) |
1.913 |
-741 |
-39 |
|
Prijem - UKUPNO |
2.288 |
2.656 |
116 |
|
Prijem - EPHZHB (UPTS) |
0 |
22 |
|
|
Prijem-ostali snabdjevači EP BiH |
0 |
78 |
|
|
Prijem - kupovina BSI na tržištu |
202 |
227 |
|
|
Prijem- kupovina (EP HZ HB) |
1.794 |
1.573 |
|
|
Prijem-kupovina dugoročna EP BiH |
0 |
105 |
|
|
Prijem EP BiH kratkoročna kupovina |
86 |
468 |
|
|
Prijem kupovina EP BiH (UPST) |
198 |
47 |
|
|
Prijem EP BiH- od ERS (dio EPBiH od HE Bogatići) |
8 |
7 |
|
|
Prijem- kupovina pomoćnih usluga i debalans EP BiH |
0 |