Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju odluke o davanju saglasnosti na Obračun sredstava u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2016. godinu
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SAGLASNOSTI NA OBRAČUN SREDSTAVA U ZDRAVSTVU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU
Proglašava se Odluka o davanju saglasnosti na Obračun sredstava u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 22.05.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 10.05.2018. godine.
Broj 01-02-1-290-01/18
04. juna 2018. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
Na osnovu člana 143. stav (2) Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03 i 21/09) i člana 152. stav (2) Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07 i 2/08), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma održanoj 22.5.2018. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 10.5.2018. godine, donio
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI NA OBRAČUN SREDSTAVA U ZDRAVSTVU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU
I.
Daje se saglasnost na Obračun sredstava u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2016. godinu.
II.
Obračun iz tačke I ove odluke nalazi se u prilogu ove odluke i čini njen sastavni dio.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
PFBiH, broj 01-02-37-2184/17
22. maja 2018. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
OBRAČUN SREDSTAVA
U ZDRAVSTVU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU Sarajevo, juli 2017. godine
PREDGOVOR
Saglasno nadležnostima utvrđenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o obračunu sredstava u zdravstvu, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine izradio je Obračun sredstava u zdravstvu Federacije Bosne i Hercegovine, za 2016. godinu.
U ovom obračunu prezentirani su konsolidovani podaci o ostvarenim sredstvima i potrošnji u zdravstvenom sektoru Federacije BiH, a koji uključuju podatke o ostvarenim i utrošenim sredstvima u zavodima zdravstvenog osiguranja i zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru u 2016. godini sa uporednim podacima za 2015. godinu.
Pored podataka i pokazatelja o poslovanju zdravstvenog sektora u 2016. godini, obuhvaćeni su i ključni zdravstveno-finansijski indikatori za period od 2004-2016. godine koji omogućavaju cjelovito sagledavanje postojećeg stanja u zdravstvu Federacije BiH, te projekciju i planiranje daljeg razvoja zdravstva na nivou Federacije BiH i svakog kantona ponaosob.
Prezentirani i analizirani podaci i pokazatelji o stanju i poslovanju zdravstvenog sektora, nadležnim organima vlasti mogu služiti kao osnova za utvrđivanje zdravstvene politike u Federaciji BiH, a drugim korisnicima i široj javnosti pružaju se značajne informacije o tokovima "zdravstvenog novca" koje izdvajaju građani za zdravstvenu zaštitu, te problemima sa kojima se suočavaju institucije u oblasti zdravstva u obezbjeđivanju prava građana na zdravstvenu zaštitu.
Direktorica
Novka Agić, s. r.
1. Uvod
Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja) je, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 07/02, 70/08 i 48/11) i odredbama Pravilnika o obračunu sredstava u zdravstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/03 i 43/04), izradio Obračun sredstava u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2016. godinu (u daljem tekstu: Obračun sredstava u zdravstvu).
U Obračunu sredstava u zdravstvu iskazani su konsolidovani podaci o ukupno ostvarenim i utrošenim sredstvima u zdravstvenom sektoru Federacije BiH u 2016. godini sa uporednim podacima za 2015. godinu.
U ukupno ostvarenim sredstvima, posebno su prikazani podaci o ostvarenim sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i sredstvima ostvarenim izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja u zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru.
Konsolidovani obračun sredstava u zdravstvu za nivo Federacije BiH je urađen na osnovu obračuna sredstava u zdravstvu kantona u Federaciji BiH, te obračuna sredstava za Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i federalnih zdravstvenih ustanova javno-zdravstvene djelatnosti. Obračune sredstava u zdravstvu na nivou kantona izradili su kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja.
Obračuni sredstava u zdravstvu za nivo kantona sadrže konsolidovane podatke o ostvarenim i utrošenim sredstvima u kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja i u zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru.
Pored podataka o ostvarenim i utrošenim sredstvima u zdravstvenom sektoru, prikazani su i podaci o broju osiguranika i osiguranih lica po kategorijama osiguranja, pokazatelji o iskazanom finansijskom rezultatu, investicionim ulaganjima, kapacitetima u zdravstvenim ustanovama, stanju stalnih sredstava, broju i strukturi zaposlenih, a od 2013. godine uključeni su i podaci o broju dana bolovanja po ključnim osnovama.
Prema podacima iz Obračuna izvode se i u posebnom pregledu iskazuju osnovni zdravstveno-finansijski indikatori. Ovi indikatori su od značaja ne samo za Federaciju BiH, nego služe za praćenje i komparaciju sa istim međunarodnim indikatorima, a posebno sa zemljama Evropske unije. Osnovni zdravstveno-finansijski indikatori se usklađuju sa indikatorima utvrđenim u Nacionalnim zdravstvenim računima (NHA). U ovom obračunu su iskazani slijedeći zdravstveno-finansijski indikatori:
- ukupna zdravstvena potrošnja kao % GDP;
- ukupna zdravstvena potrošnja po stanovniku;
- potrošnja na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kao % ukupne zdravstvene potrošnje;
- prosječna potrošnja na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja po osiguranom licu;
- potrošnja u javnom sektoru kao % ukupne zdravstvene potrošnje;
- bolnička potrošnja kao % ukupne zdravstvene potrošnje;
- farmaceutska potrošnja kao % ukupne zdravstvene potrošnje;
- farmaceutska potrošnja po osiguranom licu i stanovniku;
- plaće i druga lična primanja u zdravstvenim ustanovama kao % ukupne zdravstvene potrošnje;
- amortizacija kao % ukupne zdravstvene potrošnje;
- troškovi poslovanja Federalnog i kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja kao % ukupne zdravstvene potrošnje i dr.
2. Ciljevi Obračuna sredstava u zdravstvu
Izrada Obračuna sredstava u zdravstvu ima za cilj da:
- prezentira sveobuhvatne statističke podatake i pokazatelje o stanju u zdravstvenom sektoru Federacije BiH, koji će služiti kao osnova za utvrđivanje i provođenje zdravstvene politike u oblasti zdravstvene zaštite stanovništva u Federaciji BiH, odnosno u oblasti zdravstvenog osiguranja, kao i za donošenje odluka u organima vlasti u Federaciji BiH, u kantonima, organima upravljanja u federalnom i kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, zdravstvenim ustanovama i drugim institucijama;
- obezbijedi transparentnost u svim tokovima prikupljanja i korištenja sredstava za zdravstvenu zaštitu kao osnove za postizanje pravičnosti, održivosti i efikasnosti sistema zdravstvene zaštite i sistema zdravstvenog osiguranja;
- osigura pravovremeno, istinito i potpuno informisanje javnosti o stanju u oblasti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Pored navedenih generalnih ciljeva, podaci iz Obračuna sredstava u zdravstvu služe kao osnova za utvrđivanje visine paušalnih naknada u provođenju međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, te kao osnova za izradu Nacionalnih zdravstvenih računa za Federaciju BiH (u daljem tekstu: NHA). Zbog toga je veoma važno da se Obračunom obuhvate podaci iz svih ustanova u zdravstvenom sektoru uključujući i privatni sektor.
U Smjernicama za razvoj NHA u BiH (u daljem tekstu: Smjernice), koje su sačinjene u okviru Projekta "Reforma javnog zdravstva" finansiranog od EU u periodu 2012-2013. godine, posebnom odredbom je propisano da će već od 2014. godine izvještavanje NHA biti redovna statistička obaveza svih evropskih država.
Prema Smjernicama, NHA za BiH se sastoji od nacionalnih zdravstvenih računa entiteta FBiH i RS, te Brčko Distrikta, a u prikupljanju podataka i izradi učestvuju nadležne institucije BiH, FBiH, RS i Brčko Distrikta (MCP BiH, Agencija za lijekova i medicinska sredstva BiH, entitetske agencije za statistiku, entitetska ministarstva finansija, entitetska ministarstva zdravstva, entitetski zavodi zdravstvenog osiguranja, zavodi/institut za javno zdravstvo, zavodi za statistiku, Zavod za programiranje zavoda.
Smjernicama je definisana procedura prikupljanja i diseminacije podataka za entitete i Brčko Distrikt. Ministarstvo civilnih poslova BiH i Agencija za statistiku BiH objedinjuju podatke o NHA entiteta i Brčko distrikta i kompiliraju podatke u NHA za nivo BiH. NHA za BiH se, u definisanim rokovima, obavezno dostavlja Eurostatu i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a na vlastiti zahtjev i ostalim međunarodnim organizacijama (MMF, Svjetska banka, EIB, EBRD i dr.), koje podatke iz NHA koriste kao jedini validan izvor podataka za oblast zdravstva jedne države.
Izvještavanje NHA je u zemljama članicama EU regulirano posebnim propisima iz područja statistike javnog zdravstva (EU Official Journal, 31.12.2008354/77) kojima se propisuje pravni okvir za područje zdravstvene statistike.
Od uspostave okvira za izradu i izrade Obračuna sredstava u zdravstvu u Federaciji BiH, kao kontinuiran problem jeste nepotpun obuhvat privatnog sektora podacima o ostvarenim prihodima i iskazanim rashodima, što se negativno odražava na kvalitet ukupnih podataka o prihodima i rashodima na nivou sektora zdravstva u Federaciji BiH.
S tim u vezi, potrebno je istaći da je Zakonom o evidencijama u zdravstvu FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 37/12) propisana vrsta, sadržaj i način vođenja evidencija u oblasti zdravstva koje su u obavezi voditi zdravstvene ustanove u javnom i privatnom sektoru, zavodi zdravstvenog osiguranja u FBiH, te druga pravna i fizička lica koja u okviru obavljanja svoje djelatnosti obavljaju i poslove u vezi sa zdravstvenim osiguranjem u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Zakonom o evidencijama u zdravstvu je također propisano da nadzor nad provođenjem ovog zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši nadležne institucije u FBiH.
Imajući u vidu navedene zakonske obaveze, za očekivati je u narednom periodu više odgovornosti od strane zdravstvenih ustanova u javnom i privatnom sektoru po pitanju vođenja zdravstvenih evidencija i dostave podataka, ali i od nadležnih institucija po pitanju kontrole i poduzimanja mjera za one ustanove koje te propise ne poštuju. Ukoliko u suprotnom ne bude pozitivnih efekata u smislu dostave potpunih i tačnih podataka od privatnog zdravstvenog sektora u FBiH potrebno je o istom izvijestiti nadležne institucije.
Podaci iz Obračuna sredstava u zdravstvu Federacije BiH imaju posebnu važnost, i to:
služe kod utvrđivanja paušalnih naknada troškova zdravstvene zaštite po međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju. Pošto kroz ovaj Obračun nije u cjelosti obuhvaćen privatni sektor jer 15% privatnog sektora nije dostavilo podatke, visina ostvarenih sredstava i potrošnja u privatnom sektoru je iskazana u manjem iznosu od stvarnog, a to će se neminovno odraziti na visini prosječne potrošnje po osiguranom licu što je osnovica za obračun paušalnih naknada i po tom osnovu će biti oštećeni kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja za dio prihoda koje ostvaruju od paušalnih naknada od ino-nosioca osiguranja
služe kao osnova za utvrđivanje vrijednosti boda za primjenu Tarife zdravstvenih usluga, kao i izradu programa zdravstvene zaštite u svrhu ugovaranja između nadležnih zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih ustanova
služi kod izrade kalkulacija i visine cijena zdravstvenih usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja
služi za izradu Nacionalnih zdravstvenih računa (NHA) Federacije BiH, čija izrada je propisana Smjernicama za razvoj NHA u BiH, saglasno propisima EU kojima se regulira pravni okvir za područje zdravstvene statistike
služe za monitoring i evaluaciju u zdravstvu Federacije BiH koje koristi resorno Federalno ministarstvo zdravstva na osnovu indikatora koji se izvode iz podataka prezentiranih u Obračunu. Međutim, Federalno ministarstvo zdravstva neće biti u mogućnosti da, na bazi nepotpunih podataka uzrokovanih nedostavljanjem podataka od zdravstvenih ustanova u privatnom sektoru, izvrši adekvatnu ocjenu i analizu stanja u zdravstvu FBiH u svrhu utvrđivanja odgovarajuće zdravstvene politike u FBiH
služi za analizu stanja u zdravstvu kantona, kao i Federacije BiH u cjelini
koristi se za izradu podataka za ESSPROSS projekat u kojem, pored ostalih, učestvuje i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH
koristi se kao izvor podataka u cilju davanja odgovora na brojne upite od strane međunarodnih i svjetskih zdravstvenih i finansijskih organizacija kao što su WHO, IMF, WB, EIB, EBRD, kao i od strane domaćih medija, raznih udruženja, itd.
3. Metodologija izrade Obračuna sredstava u zdravstvu
Način prikupljanja, obrade podataka i izrade Obračuna sredstava u zdravstvu propisani su Pravilnikom o obračunu sredstava u zdravstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/03 i 43/04).
Ovim Pravilnikom propisan je: sadržaj podataka i izvještaja o obračunu sredstava u zdravstvu, rokovi za prikupljanje i obradu podataka, sastavljanje obračuna i izvještaja o obračunu sredstava, rokovi za izradu i dostavu Obračuna nadležnim institucijama Federacije BiH na razmatranje i usvajanje.
Svi podaci na osnovu kojih se sastavlja Obračun sredstava u zdravstvu, iskazuju se na propisanim jedinstvenim obrascima. Na svakom obrascu je naznačen izvor podataka kao i ime lica za unos podataka.
Na osnovu Pravilnika o obračunu sredstava u zdravstvu, direktor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja donosi za svaku godinu posebno Uputstvo kojim se propisuje način unosa podataka u obrasce i njihova obrada, te način sastavljanja obračuna.
Uputstvo za izradu obračuna se blagovremeno, a najdalje do izrade godišnjeg obračuna za godinu za koju se sastavlja i obračun sredstava u zdravstvu, dostavlja kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja, a kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja svim zdravstvenim ustanovama javnim i privatnim na području kantona kojem pripada i kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja prikupljaju podatke od svih zdravstvenih ustanova u javnom i privatnom sektoru na području tog kantona i zajedno sa podacima iz zavoda zdravstvenog osiguranja izrađuju konsolidovani obračun sredstava u zdravstvu za nivo kantona.
Konsolidovani obračun sredstava u zdravstvu za nivo Federacije BiH sastavlja Federalni zavod osiguranja i reosiguranja na osnovu: pojedinačnih obračuna sredstava svih kantona, obračuna Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja i obračuna federalnih javno-zdravstvenih ustanova.
Federalni zavod osiguranja i reosiguranja, prije izrade konsolidovanog obračuna za nivo Federacije BiH, vrši računsku kontrolu i provjeru podataka iskazanih u konsolidovanim obračunima za nivo kantona na osnovu uvida u izvorne podatke koje dostavljaju zdravstvene ustanove, a u slučaju uočenih greški ili nelogičnosti u iskazanim podacima, vrši ispravku kako bi se obezbijedili tačni i pouzdani podaci koji se iskazuju u konsolidovanom obračunu za nivo Federacije BiH. O izvršenim ispravkama obavještava kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja radi usaglašavanja podataka.
Iako se Obračun sredstava u zdravstvu sačinjava od 2002. godine, još uvijek se uočava veliki broj grešaka u obračunima na nivou kantona iz razloga što neki kantoni nemaju u kontinuitetu obučene kadrove za izradu konslidovanih obračuna na nivou kantona, često se mijenjaju lica koja rade na ovim poslovima, a generalno se može konstatirati da nema ni ozbiljnog pristupa u izradi ovog dokumenta i pored činjenice da se kroz Obračun prezentiraju najznačajniji podaci o poslovanju zdravstvenog sektora.
Obračun sredstava u zdravstvu usvaja Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, a nakon toga se, putem Federalnog ministarstva zdravstva, dostavlja Vladi i Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i usvajanje.
Osnovni podaci iz Obračuna sredstava u zdravstvu, a koji se odnose na izvorne prihode i potrošnju zdravstvenog novca kao i obuhvat stanovništva osiguranjem po kategorijama osiguranja, nakon usvajanja na Parlamentu Federacije BiH, se objavljuju kao zvanični podaci i isti služe kao osnova za obračun paušala po međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju.
4. Opšte karakteristike stanja u zdravstvu, prema podacima iz obračuna sredstava za 2016. godinu
Sistem zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH je, u skladu sa Ustavom FBiH i zakonskim propisima donešenim na osnovu Ustava, koncipiran na principima podijeljene nadležnosti između federalne i kantonalnih vlasti.
U skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10) i Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97 , 07/02, 70/08 i 48/11), te drugih akata donesenih na osnovu ovih zakona, u nadležnosti federalne vlasti je da utvrđuje politiku i donosi zakone, a kantonalna vlast provodi zakone i utvrđuje, odnosno usklađuje zdravstvenu politiku kantona sa politikom na nivou Federacije BiH.
Iako je po Zakonu o zdravstvenom osiguranju sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja zasnovan na načelima solidarnosti i uzajamnosti, a Zakonom o zdravstvenoj zaštiti garantirana jednaka prava na zdravstvenu zaštitu svim osiguranim licima u Federaciji BiH, prava osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu i druga prava koja proističu iz osnova obaveznog zdravstvenog osiguranja su po kantonima neujednačena, a što je najvećim dijelom uzrokovano visokim stepenom decentralizacije zdravstvenog sistema u Federaciji BiH.
Osigurana lica u svim kantonima ne ostvaruju jednaka prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti imaju jednakopravan i dostupan pristup svim nivoima zdravstvene zaštite i odgovarajućim zdravstvenim ustanovama, posebno po pitanju ostvarivanja prava na usluge iz oblasti tercijarne zdravstvene zaštite.
Nejednakost u pristupu osiguranih lica zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH je djelimično umanjena uspostavom i funkcioniranjem federalnog fonda solidarnosti, međutim zbog nedostatka finansijskih sredstava i dalje sva osigurana lica nemaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti.Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrđena su o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava (u daljem tekstu: Odluka o osnovnom paketu) koju je donio Parlament Federacije BiH u 2009. godini ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/09).
Ova Odluka do danas nije u potpunosti primjenjena u svim kantonima iz razloga što je istom, pored propisanih prava na zdravstvenu zaštitu i drugih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, propisan i niz uvjeta koje je potrebno ispuniti za njenu provedbu u cjelini, a odnose se na slijedeće:
- ujednačavanje minimalnih osnovica i stopa doprinosa za sve kategorije osiguranika u svim kantonima (u nadležnosti organa vlasti u kantonima);
- usklađivanje liste lijekova na recept u svim kantonima sa pozitivnom listom lijekova utvrđenoj na nivou Federacije BiH (u nadležnosti organa vlasti u kantonima);
- usklađivanje liste ortopedskih i drugih medicinskih pomagala u svim kantonima sa istom utvrđenoj na nivou Federacije BiH (u nadležnosti organa vlasti u kantonima);
- usklađivanje maksimalnog neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite u svim kantonima sa Odlukom o maksimalnim iznosima utvrđenim na nivou Federacije BiH (u nadležnosti organa vlasti u kantonima);
- implementacija Jedinstvene metodologije kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora o pružanju usluga zdravstvene zaštite između zdravstvenih ustanova i nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: Jedinstvena metodologija);
- osiguranje nedostatnih sredstava za finansiranje osnovnog paketa zdravstvenih prava u svim kantonima (iz budžeta Federacije BiH, kantona i općina);
- donošenje Odluke o jednakopravnom finansiranju nedostajućeg dijela finansijskih sredstava po kantonima za provođenje osnovnog paketa zdravstvenih prava (u nadležnosti Vlade Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra zdravstva).
Na osnovu raspoloživih informacija do kraja 2016. godine nisu ujednačene minimalne stope i osnovice u svim kantonima, kao ni liste lijekova na recept u kantonima sa Listom lijekova na nivou Federacije BiH.
Usklađivanje maksimalnog neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite (u daljem tekstu: participacija) sa Odlukom o maksimalnim iznosima utvrđenim na nivou Federacije BiH, nije prihvaćeno od strane svih kantona. Neki kantoni su umjesto participacije uveli premiju osiguranja koju plaćaju osigurana lica, odnosno uplatom premije na početku godine osigurana lica se oslobađaju plaćanja participacije prilikom korištenja zdravstvene zaštite, bez obzira koje usluge i u kojem obimu koriste u toku godine za koju je izvršena uplata premije.
Kantoni koji su uveli premiju umjesto participacije smatraju da se premijom osiguravaju ista sredstva koja bi se ostvarila i participacijom s tim što su administrativni troškovi oko naplate premije znatno manji i na taj način se ostvaruju uštede, a pored toga se osigurava i veći stepen solidarnosti, a što predstavlja jedan od osnovnih principa na kojima je baziran postojeći sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Jedinstvena metodologija kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora o pružanju usluga zdravstvene zaštite između zdravstvenih ustanova i nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja je urađena krajem 2011. godine i objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 34/13, ali se ista u potpunosti ne primjenjuje u svim kantonima. Izmjene i dopune Jedinstvene metodologije objavljene su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 11/13.
Do kraja 2016. godine također nisu realizirane ni aktivnosti koje se odnose na osiguranje nedostatnih sredstava iz budžeta Federacije BiH, kantona i općina za finansiranje osnovnog paketa zdravstvenih prava u svim kantonima, te donošenje Odluke o jednakopravnom finansiranju nedostajućeg dijela finansijskih sredstava po kantonima od strane Vlade Federacije BiH iz razloga što se iz federalnog Budžeta nisu osigurala sredstva za ove namjene.
Odlukom o osnovnom paketu zdravstvenih prava je također, utvrđen minimalni obim prava za neosigurana lica, a saglasno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama koju je naša Država ratificirala. Za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu neosiguranih lica moraju se osigurati dodatna sredstva iz izvora van obaveznog zdravstvenog osiguranja po kom pitanju do sada nisu poduzimane nikakve aktivnosti.
Odlukom o osnovnom paketu utvrđena su prava osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu, kao i druga prava koja se finansiraju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Obim prava uslovljen je najvećim dijelom visinom sredstava koja se ostvaruju u obaveznom zdravstvenom osiguranju, a dijelom i politikom kantona po pitanju alokacije sredstava, odnosno načina finansiranja. Način finansiranja zdravstvene zaštite u dosadašnjem periodu regulisan je kantonalnim propisima, a Jedinstvenom metodologijom su propisani minimalni jedinstveni osnovi za ugovaranje pružanja usluga zdravstvene zaštite i finansiranja iste.
Ukoliko bi se primjenila Jedinstvena metodologija u svim kantonima to bi moglo doprinijeti ujednačavanju sistema finansiranja, a time i ujednačavanju prava osiguranih lica na ostvarivanje zdravstvene zaštite.
Osigurana lica, obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem, osnovice i stope doprinosa
Prema podacima o ostvarenim sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u kantonima vidne su značajne razlike kako u ukupnom iznosu tako i prosječno po osiguranom licu.
Prosječni prihodi po osiguranom licu u obaveznom zdravstvenom osiguranju u 2016. godini na nivou Federacije BiH su iznosili 570 KM, a po kantonima se kreću se od 438 KM u Srednje-bosanskom kantonu do 808 KM u Kantonu Sarajevo. Ovako izražene razlike u ostvarivanju sredstava neminovno utiču i na razlike u obimu prava na zdravstvenu zaštitu.
Jednaka prava svih osiguranih lica u Federaciji BiH, su samo djelimično osigurana kroz programe zdravstvene zaštite koja se finansira sredstvima federalnog fonda solidarnosti, a pošto se iz federalnog fonda solidarnosti finansiraju samo određeni programi zdravstvene zaštite u koje spadaju samo najsloženije i najskuplje zdravstvene usluge i lijekovi, potrebno je poduzimati mjere kojima će se osigurati jednaka ili približno jednaka prava na svim nivoima zdravstvene zaštite.
U 2016. godini u Federaciji BiH registrirano je ukupno 1.999.102 osigurana lica, od čega 1.293.057 osiguranika (nosilaca osiguranja) ili 64,68%, a članova porodica osiguranika 706.045 ili 35,32%.
Broj osiguranih lica u 2016. godini je smanjen za 0,37% u odnosu na 2015. godinu, s tim što je broj osiguranika povećan za 1%, a članova porodice osiguranika pokrivenih zdravstvenim osiguranjem smanjen za 2,8%. Struktura osiguranika prema kategorijama osiguranja izmijenjena je u različitim omjerima u odnosu na 2015. godinu.
Posmatrano po kategorijama osiguranika, u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu povećan je broj osiguranika u kategorijama zaposlenih kod poslodavaca za 3,1%, penzionera za 2,1% i ostalih osiguranika za 3,4%.
Smanjen je broj osiguranika u kategorijama poljoprivrednika za 3,4%, nezaposlenih za 3,3%, invalida i civilnih žrtava rata za 3,8% i lica koja sama plaćaju doprinos za 5,2%.
Broj zaposlenih kod poslodavaca prijavljenih na zdravstveno osiguranje u 2016. godini povećan je za 15.123 ili 3,1% u odnosu na 2015. godinu, što može biti rezultat povećanja ukupne privredne aktivnosti u Federaciji BiH u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu kao i kontrole koju provodi Porezna uprava Federacije BiH, te inspekcijska kontrola rada.
Sa aspekta obezbjeđivanja prihoda od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje izuzetno je važno istaći da ova kategorija osiguranika obezbjeđuje 95% ukupno ostvarenih sredstava od doprinosa, a sve ostale kategorije osiguranika učestvuju tek sa 5%.
Pošto u ukupnom broju osiguranika, osiguranici zaposleni kod poslodavaca učestvuju sa 39,26%, može se zaključiti da zaposleni kod poslodavaca obezbjeđuju najvećim dijelom sredstva za zdravstvenu zaštitu i svih ostalih kategorija osiguranika.
Povećanje broja osiguranika u kategoriji penzionera i ostalih osiguranika, nije se značajnije odrazilo na povećanje prihoda od doprinosa za ove kategorije.
Pregled broja osiguranika i osiguranih lica u 2016. i 2015. godini prikazan je u Tabeli br.2 Priloga.
Na dijagramu br. 1 koji slijedi prikazuje se broj osiguranih lica u 2016. godini, po kategorijama osiguranja.
Struktura osiguranika i članova porodice osiguranika u ukupnom broju osiguranih lica iskazana procentualnim učešćem u 2016. godini prikazuje se na Dijagramu br. 2 koji slijedi.
Zdravstvenim osiguranjem na nivou Federacije BiH u 2016. godini obuhvaćeno je 90,61% stanovništva, što je povećanje za 4,65% u odnosu na 2015. godinu.
Mogući razlozi ovog povećanja obuhvata zdravstvenim osiguranjem na nivou Federacije BiH, prema obrazloženjima dobivenim od Federalnog zavoda za statistiku, je primjena, po prvi put, koncepta tzv. "uobičajenog stanovništva" koji se koristio u Popisu Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine koji se odnose na stanovništvo Federacije BiH.
Obuhvat zdravstvenim osiguranjem, u 2016. godini, po pojedinim kantonima je različit. U većini kantona iskazano je povećanje obuhvata osiguranjem u odnosu na 2015. godinu, osim procentualnog smanjenja obuhvata osiguranjem u Zapadnohercegovačkom kantonu (11,31%), u Posavskom (9,04%), u Kantonu 10 (4,83%) i u Srednjebosanskom kantonu (0,43%).
Procentualno najveće povećanje obuhvata osiguranjem, po kantonima, u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, iskazano je u onim kantonima u kojima se bilježi najveće smanjenje broja stanovnika. Tako se najveće procentualno povećanje obuhvata bilježi u Bosansko-podrinjskom kantonu (30,16%), zatim slijede Tuzlanski kanton (9,82%), Zeničko-dobojski kanton (8,34%), Kanton Sarajevo (7,57%), Unsko-sanski kanton (3,3%) i Hercegovačko-neretvanski kanton (0,99%).
U Bosansko-podrinjskom kantonu je u 2016. godini veći broj osiguranih lica u odnosu na broj stanovnika iz više razloga, a kako je dobiven odgovor zavoda zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjskog kantona na upit Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja po ovom osnovu. Radi se o slijedećim razlozima: mnoga prigradska naselja su u sastavu entiteta RS (Kopači, Ustiprača, Hubjeri i dr.) i prilikom popisa stanovništva su popisani u opštini Novo Goražde (RS) a bili su prijavljeni na zdravstveno osiguranje u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde; prijave na obavezno zdravstveno osiguranje su urađene prije donošenja Zakona o prebivalištu; prijave su urađene prije povratka u prijeratno mjesto boravka i nisu izvršili odjave sa zdravstvenog osiguranja prilikom povratka; mnogi stanovnici sa ovog područja (penzioneri) žive u drugim zemljama Evrope i imaju nekretnine na području Bosansko-podrinjskog kantona u koji dolaze i borave ljeti i imaju lične karte, primaju penzije i FBiH, a nisu popisani prilikom popisa stanovništva FBiH iz 2013. godine; ovaj problem je evidentan i kod općina Pale-Prača i Foča-Ustikolina; Skupština Bosansko-podrinjskog kantona donijela je Odluku o utvrđivanju prava na zdravstveno osiguranje lica koja nisu osigurana po drugom osnovu, na osnovu koje je sačinjen Sporazum između Vlade BPK-a i ZZO BPK-a kojim je regulisana naknada za obavezno zdravstveno osigruanje lica koja su prijavljena na ovaj način, i za koje se vrši uplata u paušalnom iznosu.
Do momenta izrade ovog dokumenta, od zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo nije dobijen odgovor na upit Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja o većem broju osiguranih lica u ovom kantonu u odnosu na broj stanovnika u 2016. u odnosu na 2015. godinu.
Federani zavod osiguranja i reosiguranja je u toku izrade ovog dokumenta uputio akt Federalnom zavodu za statistiku u cilju dobijanja odgovora na dva pitanja. Prvo pitanje je da li je broj stanovnika za 2016. godinu, po kantonima i zbirno za Federaciju BiH, konačan, budući da je isti za 2016. godinu dat sa stanjem na 30.06.2016. godine, te da je procijenjen i zasnovan na konačnim rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine. Na ovo pitanje dobiven je odgovor da je objavljeni i procijenjeni broj stanovnika za 2016. godinu konačan.
Drugo pitanje se odnosilo na to zašto je, prema njihovim podacima, broj stanovnika u Bosansko-podrinjskom kantonu i Kantonu Sarajevo manji od broja osiguranih lica, prema podacima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, budući da to, u ovom Obračunu, direktno dovodi do nerealnog iskazivanja, za ova dva kantona i zbirno za Federaciju BiH, obuhvata stanovnika zdravstvenim osiguranjem, te nerealno iskazanog prosječnog prihoda i prosječnog rashoda iz obaveznog zdravstvenog osiguranja po osiguranom licu.
Od Federalnog zavoda za statistiku dobiven je odgovor da je u Popisu 2013. godine, na kojem se baziraju procjene broja stanovnika za 2016. godinu, za utvrđivanje ukupnog broja stanovnika po prvi put primijenjen koncept "uobičajenog stanovništva". Po ovom konceptu, osoba se smatra stanovnikom onog mjesta u kojem sama ili sa članovima svog domaćinstva, provodi najveći dio svog vremena, odnosno dnevni odmor, nezavisno od toga gdje ima prijavljeno prebivalište, zbog čega se mogu naći razlozi zbog kojih je broj osiguranih lica u navedenim kantonima veći od broja stanovnika. Takođe, kako su naveli, jedan od mogućih razloga je što su se građani koji su se iselili ili koji rade u inostranstvu nisu odjavili.
Najveći stepen obuhvata osiguranjem bilježi se, izuzimajući Bosansko-podrinjski kanton i Kanton Sarajevo u kojima je veći broj osiguranih lica od broja stanovnika zbog prethodno navedenih obrazloženja, u Tuzlanskom kantonu od 97,93%, a najmanji u Kantonu 10 od 58,86%.
U 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, smanjen je i broj stanovnika u Federaciji BiH za njih 128.711 ili 5,5%, kao i broj osiguranih lica, prema podacima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, za 7.508 ili 0,4%, iz čega je evidentno da je veće brojčano i procentualno smanjenje iskazano kod broja stanovnika u Federaciji BiH u odnosu na broj osiguranih lica.
U tabelarnom pregledu br. 1 koji slijedi, prikazan je broj stanovnika, osiguranih lica, procenat obuhvata stanovništva osiguranjem, po kantonima za 2014., 2015. i 2016. godinu.
Tabela 1
|
KANTON |
BROJ STANOVNIKA |
BROJ OSIGURANIH LICA |
OBUHVAT STANOVNIŠTVA ZDRAVSTVENIM OSIGURANJEM |
||||||
|
2014. |
2015. |
2016. |
2014. |
2015. |
2016. |
2014. |
2015. |
2016. |
|
|
Unsko-sanski |
287.361 |
287.030 |
271.209 |
210.777 |
207.118 |
204.640 |
73,35 |
72,16 |
75,45 |
|
Posavski |
38.669 |
38.375 |
42.452 |
29.559 |
28.957 |
28.194 |
76,44 |
75,46 |
66,41 |
|
Tuzlanski |
499.144 |
498.766 |
443.053 |
443.558 |
439.483 |
433.884 |
88,86 |
88,11 |
97,93 |
|
Zeničko-dobojski |
397.813 |
396.732 |
361.031 |
345.119 |
340.783 |
340.239 |
86,75 |
85,90 |
94,24 |
|
Bosansko-podrinjski |
32.390 |
32.341 |
23.518 |
25.708 |
25.421 |
25.579 |
79,37 |
78,60 |
108,76 |
|
Srednje-bosanski |
252.573 |
251.714 |
251.973 |
218.032 |
215.954 |
215.086 |
86,32 |
85,79 |
85,36 |
|
Hercegovačko -neretvanski |
224.029 |
223.471 |
219.395 |
192.947 |
193.539 |
192.172 |
86,13 |