OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE
ZAKLJUČAK
Na osnovu člana 88. stav (3) Statuta Općine Ilidža - Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 33/10, 18/16), prilikom razmatranja tačke dnevnog reda - Prijedlog Strategije prema mladima na području općine Ilidža sa Akcionim planom za period 2020 - 2024. godine, a na prijedlog Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i pitanja mladi, Općinsko vijeće Ilidža na 33. redovnoj sjednici održanoj dana 26.12.2019. godine, donijelo je
ZAKLJUČAK
Broj 01-02-5652/19-5
26. decembra 2019. godine
Ilidža
Predsjedavajući
Muhamed Omerović, s. r.
STRATEGIJA
PREMA MLADIMA NA PODRUČJU OPĆINE ILIDŽA SA AKCIONIM PLANOM ZA PERIOD 2020-2024. GODINE
Ilidža, decembar 2019. godine
Sadržaj
1. UVOD
2. ANALIZA STANJA
3. PRISTUP RJEŠAVANJU PROBLEMA
4. OPĆI OPIS TRENUTNOG POLOŽAJA MLADIH
5. PLAN DJELOVANJA PO OBLASTIMA
5.1. Obrazovanje
5.2. Rad, zapošljavanje i preduzetništvo mladih
5.3. Socijalna politika i sigurnost mladih
5.3.1. Socijalna politika
5.3.2. Sigurnost mladih
5.4. Slobodno vrijeme mladih-kultura i sport
5.4.1. Kultura
5.4.2. Sport mladih
5.5. Zdravstvo
5.6. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu
U suštini, to znači da se strategija prema mladima kreira na osnovu analize položaja i potreba mladih, a koja mora biti sačinjena na osnovu istraživanja o položaju i potrebama mladih za onaj nivo vlasti na koji se strateški dokument odnosi.
U skladu s tim, Općina Ilidža je u saradnji sa Institutom za razvoj mladih KULT provela sveobuhvatno istraživanje o položaju i potrebama mladih koji žive na području općine Ilidža. Prikupljanje podataka - anketiranje mladih na terenu - provedeno je u junu 2016. godine korištenjem standardiziranog upitnika koji se koristi za istraživanje problema i potreba mladih u svim istraživanjima ovog tipa u Bosni i Hercegovini, tako da su podaci usporedivi sa svim drugim zajednicama i nivoima vlasti (općinama, kantonima, entitetom) koji imaju provedeno istraživanje o mladima. Osnova primijenjenog upitnika je upitnik EUROSTAT-a Evropske unije, koji je prilagođen potrebama lokalne zajednice. Anketari, također mladi, birali su ispitanike metodom slučajnog odabira mladih u dobi između 15 i 30 godina starosti. Na ovaj način su anketirana 422 ispitanika koji predstavljaju reprezentativan uzorak populacije mladih u dobi između 15 i 30 godina, jer je svaka mlada osoba sa područja općine Ilidža imala podjednaku vjerovatnoću ulaska u uzorak. Prilikom uzimanja uzorka poštovani su kriteriji određenih demografskih karakteristika značajnih za poređenje rezultata tako da se uzorak sastoji od približno jednakog broja žena i muškaraca te adekvatnog broja mladih koji žive u gradskim i vangradskim sredinama.
Na osnovu podataka prikupljenih kroz istraživanje kreiran je dokument "Analiza položaja i potreba mladih općine Ilidža" koja obuhvata sljedeće oblasti:
Formalno, neformalno i cjeloživotno obrazovanje;
Rad, zapošljavanje, samozapošljavanje i poduzetništvo mladih;
Socijalna briga mladih;
Zdravstvena zaštita mladih;
Kultura, sport i slobodno vrijeme mladih;
Aktivizam mladih;
Informisanje i mobilnost mladih;
Sigurnost mladih.
Provedba navedenog istraživanja i izrada analize položaja i potreba mladih općine Ilidža prvi su koraci u izradi strategije prema mladima općine Ilidža. U nastavku aktivnosti na izradi strategije, općinski načelnik je imenovao Koordinaciono tijelo za izradu četvrte Strategije prema mladima općine Ilidža u sastavu:
Denis Muhović, predsjednik (Služba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje)
Amra Bojičić, član (Služba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje)
Damir Nuhanović, član (predsjednik radne grupe za oblast obrazovanja)
Džemila Agić-Imamović, član (predsjednik radne grupe za oblast zapošljavanja)
Emina Idrizović, član (predsjednik radne grupe za oblast socijalne politike)
Nermin Bašović, član ( predsjednik radne grupe za oblast slobodnog vremena mladih-kultura i sport)
Kada se govori o strateškom dokumentu prema mladima, Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine u Članu 25. propisuje sljedeće: "Strategija prema mladima, u skladu sa članom 4. stav 7. i članom 11. stav 2. definira se, usvaja i provodi na osnovu istraživanja o potrebama i problemima mladih."
3. Pristup rješavanju problema
Općina Ilidža je prva općina u Bosni i Hercegovini koja je usvojila strateški dokument za mlade 2006. godine.
7. Općina Ilidža podržala je inicijativu za formiranje Vijeća mladih, kao krovnog udruženja mladih, utemeljenog na dobrovoljnom članstvu omladinskih udruženja, a koje predstavlja interese mladih i omladinskih udruženja. Vijeće mladih Ilidža registrovano je 25. januara 2013. godine, a osnovala su ga udruženja s područja općine Ilidža: Udruženje mladih "Elan", Udruženje mladih "Bez ograničenja", Crveni križ općine Ilidža i Udruženje za zaštitu prirode, rijeka i okoliša EKO PRO.
6. Općina Ilidža u saradnji sa Institutom za razvoj mladih KULT realizovala je projekat obnove i izgradnje objekta koji se nalazi u Banjskoj 2 i koristi se u svrhu Obrazovno-razonodnog centra za mlade SPAJALICA. Ovim projektom želio se sačuvati objekat koji ima kulturno-historijski značaj i ponuditi mladima mjesto na kojem mogu kvalitetno provoditi svoje slobodno vrijeme. Obrazovno-razonodni centar za mlade SPAJALICA zvanično je otvoren 28. augusta 2008. godine. Lokacija obrazovno-razonodnog centra za mlade SPAJALICA u središnjem dijelu Ilidže, te blizina objekta nekadašnjeg kina "Igman" u kojem se nalazi Biblioteka Ilidža, multimedijalna sala i nevladine organizacije stvara uslove za razvijanje Ilidže kao sredine koja je usmjerena ka mladima.
5. Od školske 2001/2002. godine redovno se dodjeljuju stipendije učenicima/ama srednjih škola i studentima/cama visokoškolskih ustanova. Za školsku 2018/19. godinu dodijeljene su 394 stipendije talentovanim učenicima/ama i studentima/cama 1, te 228 stipendija učenicima/ama slabijeg imovnog stanja i djeci bez oba roditelja i roditeljskog staranja 2, koji se nalaze na redovnom školovanju.
4. U Budžetu Općine Ilidža od 2006. godine planira se posebna budžetska linija namijenjena mladima - tzv. "Budžet za mlade" - koja uključuje (su)finansiranje projekata za mlade nevladinih organizacija i neformalnih grupa uz administrativnu podršku registrovane nevladine organizacije. U 2018. godini, budžet za mlade iznosio je 174.000,00 KM. 3
3. Služba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje u oblasti rada sa mladima sarađuje sa drugim općinskim službama, osnovnim i srednjim školama sa područja općine Ilidža, sa dvije javne ustanove čiji je osnivač Općina, predstavnicima Biro-a za zapošljavanje Ilidža, Službe socijalne zaštite općine Ilidža, Doma zdravlja Ilidža i drugim strukturama koje se bave pitanjima mladih.
2. Na nivou zakonodavne vlasti djeluje Komisija za obrazovanje, kulturu, fizičku kulturu i pitanja mladih, kao stalno radno tijelo Općinskog vijeća. Komisija se sastoji od pet članova, predstavnika političkih partija.
1. Od oktobra 2003. godine otvoreno je mjesto službenika/ce za mlade, odnosno stručnog saradnika/ce za rad sa mladima i nevladinim organizacijama, a u cilju uspostavljanja redovne komunikacije i saradnje sa omladinskim organizacijama, Vijećem mladih, vijećima učenika, neformalnim grupama mladih ljudi i uspješnim pojedincima, te drugim nevladinim strukturama koje se bave pitanjem mladih.
U skladu sa navedenim zakonskim obavezama, Općina Ilidža kreira četvrtu po redu strategiju prema mladima. Sa ciljem poboljšanja položaja mladih općine Ilidža, lokalne vlasti implementirale su i sljedeće mjere:
Strategija prema mladima općine Ilidža sa akcionim planom za period 2020-2024. godine je kao i prethodni strateški dokumenti za mlade općine Ilidža, temeljena na Zakonu o mladima Federacije Bosne i Hercegovine 4. Donošenjem ovog zakona 2010. godine, svi nivoi vlasti obavezali su se kreirati i usvojiti strategiju prema mladima, koja predstavlja dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema mladima, što uključuje definisane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve strategije i mjere za realizaciju ciljeva strategije.
2. Analiza stanja
Općina Ilidža obiluje prirodnim ljepotama i razvijenom sportsko-rekreativnom infrastrukturom što omogućava mladim ljudima da svoje slobodno vrijeme provode na zdrav i kvalitetan način. Također, zbog svog vodom i zelenilom bogatog pejzaža, općina Ilidža ima velike turističke kapacitete koje kontinuirano razvija pri čemu se značajno oslanja i na mlade ljude.
Obrazovna infrastruktura Ilidže sastoji se od deset osnovnih škola - javnih ustanova i osnovne muzičke škole, tri privatne osnovne škole (O.Š. "Mehmed Handžić", Katolički školski centar-Područna škola Stup i Međunarodna osnovna škola), te tri srednje škole. Također, na području općine Ilidža nalaze se tri visokoškolske ustanove (Internacionalni univerzitet, Internacionalni Burch univerzitet i Sarajevska škola za nauku i tehnologiju). Otvaranjem ovih univerziteta stvoreni su uslovi za razvoj Ilidže kao univerzitetskog centra koji okuplja i studente/ice drugih zemalja.
Imajući u vidu činjenicu da su mladi najvrijedniji resurs svakog društva, Općina Ilidža kroz strateške dokumente i konkretne aktivnosti već duži niz godina nastoji kreirati ambijent u kojem će mladi ljudi biti ohrabreni da ostvare svoj puni potencijal kako na privatnom tako i na poslovnom i općem društvenom planu.
Općinu Ilidža sačinjava 16 mjesnih zajednica: Butmir, Donji Kotorac, Sokolović Kolonija, Hrasnica I, Hrasnica II, Ilidža Centar, Lužani, Vreoca, Vrelo Bosne, Blažuj, Rakovica, Osjek, Otes, Stup, Stup II i Stupsko brdo.
Površina općine Ilidža iznosi 143,4 km2 što čini 11,2% ukupne površine Kantona Sarajevo. Prema procjenama o broju stanovnika za 2018. godinu koje objavljuje Federalni zavod za statistiku, na području općine Ilidža žive 14.902 mlade osobe. Mladi čine oko 21% ukupnog stanovništva Ilidže. Kao i u većini zajednica u BiH, i u Ilidži se bilježi konstantan pad broja mladih no on nije toliko izražen kao u mnogim drugim lokalnim zajednicama. Tokom 2013. na Ilidži je živjelo 15.474 mladih i činili su oko 23% ukupnog stanovništva općine. S druge strane ukupno stanovništvo općine Ilidža je u porastu te je sa 66.267 stanovnika 2013. godine poraslo na 70.108 stanovnika u 2018. godini.
Općina Ilidža jedna je od devet općina Kantona Sarajevo. Iako u administrativnom smislu nije u sastavu Grada Sarajevo, Ilidža predstavlja sastavni dio urbane cjeline Sarajeva.
1. Uvod
6.2. Provođenje i monitoring
6.1. Pregled troškova po godinama i oblastima
3. Džemal Hurić, član (UTIKUS "Bašlija")
4. Dino Hadžić, član (Općinsko vijeće)
U radnu grupu za oblast zdravstva imenovani su:
1. Amer Nezirević, član (Dom zdravlja Ilidža)
2. Damir Laličić, član (Udruženje "Partnerstvo za zdravlje")
3. Džana Šačić, član (Općinsko vijeće)
4. Smiljana Viteškić, član (Općinsko vijeće)
U radnu grupu za oblast aktivnog sudjelovanja mladih u društvu imenovani su:
1. Jasmin Nikšić, predsjednik (Vijeće mladih Ilidža)
2. Katarina Vučković, član (Institut za razvoj mladih KULT)
3. Mirsad Madeško, član (Općinsko vijeće)
4. Emna Milišić, član (Općinsko vijeće)
U radnu grupu za oblast informisanja i mobilnosti mladih imenovani su:
1. Edina Ičindić, predsjednik (Služba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje)
6. SAŽETAK
5.7. Informisanje i mobilnost mladih
Amer Nezirević, član (predsjednik radne grupe za oblast zdravstva)
Jasmin Nikšić, član (predsjednik radne grupe za oblast aktivnog sudjelovanja mladih u društvu)
Edina Ičindić (predsjednik radne grupe za oblast informisanja i mobilnosti mladih)
Za svaku oblast pojedinačno imenovane su radne grupe.
U radnu grupu za oblast obrazovanja imenovani su:
1. Damir Nuhanović, predsjednik (Služba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje)
2. Alma Muratović, član (Općinsko vijeće)
3. Selma Sulejmanović, član (JU Četvrta gimnazija Ilidža)
4. Faik Hadrović, član (Općinsko vijeće)
U radnu grupu za oblast zapošljavanja imenovani su:
1. Džemila Agić-Imamović, predsjednik (JU "Služba za zapošljavanje KS" - Biro Ilidža)
2. Amar Kečo, član (Općinsko vijeće)
3. Aida Godinjak, član (Služba za privredu i turizam)
4. Miro Grbavac, član (Općinsko vijeće)
U radnu grupu za oblast socijalne politike imenovani su:
1. Emina Idrizović, predsjednik (Služba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica)
2. Nermin Omerović, član (Služba socijalne zaštite općine Ilidža)
3. Mira Šljivić, član (IV PU-PS Ilidža)
4. Amel Pintol, član (Općinsko vijeće)
U radnu grupu za oblast slobodnog vremena mladih - kultura i sport imenovani su:
1. Nermin Bašović, predsjednik (Služba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje)
2. Samir Avdić, član (Općinsko vijeće)
Interes strategija prema mladima je da kantonalni organi, lokalne samouprave, sva udruženja građana i ostali subjekti društvene zajednice, poput omladinskih organizacija civilnog društva, neformalnih grupa i organizacija mladih i za mlade, ustanova, institucija i medija, vjerskih i manjinskih zajednica, političkih stranaka, međusobnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem doprinesu postizanju zajedničkih ciljeva, koji se odnose na život mladih.
Ovim strateškim dokumentom nastoji se poboljšati kvalitet života mladih, uvažavajući njihove interese, a prema evropskim standardima i uspješnim iskustvima iz regiona, uz uključivanje što većeg broja mladih u procese odlučivanja.
4. Opći opis trenutnog položaja mladih
Analizom podataka prikupljenih kroz istraživanje o problemima i potrebama mladih na području općine Ilidža, došli smo do sljedećih osnovnih zaključaka:
OBRAZOVANJE I NAUKA MLADIH
Iako broj učenika upisanih u srednje škole u Federaciji Bosne i Hercegovine opada, općina Ilidža ima stabilan broj srednjoškolaca u protekle tri školske godine.
Kada su u pitanju razlozi zbog kojih mladi napuštaju obrazovanje, i dalje je glavni razlog vezan za finansijske faktore.
Pored nedostatka praktične nastave koji mladi smatraju najvećim problemom formalnog obrazovanja, značajan je i broj onih koji smatraju da je problem u odnosu i nestručnosti nastavnika te manjku dijaloga u učionici.
Neformalno (vanškolsko) obrazovanje mladi procjenjuju kao pozitivno iskustvo te je potreba za programima neformalnog obrazovanja i dalje velika.
RAD, ZAPOŠLJAVANJE I PREDUZETNIŠTVO MLADIH
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, na teritoriji općine Ilidža živi 14.565 mladih osoba (15 do 29 godina starosti). Mladi čine blizu 22% stanovništva općine Ilidža te predstavljaju 17% od ukupnog broja mladih koji žive na području Kantona Sarajevo.
Uzmemo li u obzir podatke o stopi nezaposlenosti stanovništva općine Ilidža te različite načine mjerenja stope nezaposlenosti, sa sigurnošću se može tvrditi da stopa nezaposlenosti mladih općine Ilidža iznosi najmanje 50%.
Zadovoljstvo radom policijskih službi nešto je niže od povjerenja u policijske službenike jer bilježi oko 10% više negativnih odgovora bez značajnih razlika baziranih na spolu ili tipu naselja. U potpunosti nezadovoljnih i nezadovoljnih je više nego zadovoljnih i u potpunosti zadovoljnih odgovora. Značajan procent odgovora je u kategoriji neopredijeljenih - mladi koji su "ni zadovoljni ni nezadovoljni" radom policijskih službi.
Oko 36% mladih općine Ilidža vjerovatno ne bi prepoznali psihičko nasilje ili nisu sigurni da bi prepoznali ovaj oblik nasilja.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA MLADIH
Više od polovine mladih općine Ilidža obavilo je sistematski pregled u posljednjih 12 mjeseci što je bolji prosjek nego na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Zdravstvene usluge koje su posebno organizovane i specifično namijenjene samo za mlade ne postoje u većini lokalnih zajednica ili mladi nisu informisani da takve usluge postoje.
Oko 51% mladih općine Ilidža osigurani su preko roditelja/staratelja. Oko 2% mladih nema ili ne zna da li ima zdravstveno osiguranje, što je rezultat niži od podatka iz istraživanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine u kojem je pronađeno da 7% mladih nema zdravstveno osiguranje.
Visoke stope odbijanja odgovaranja na pitanja o reproduktivnom zdravlju kod mladih žena općine Ilidža ukazuju na potrebu promjene pristupa ovim pitanjima od strane svih sudionika brige o reproduktivnom zdravlju mladih.
Intimni odnosi i seksualno zdravlje teme su o kojima mladi nisu otvoreni razgovarati što u kombinaciji sa prethodno navedenim negativnim podacima o brizi za reproduktivno zdravlje, može uzrokovati ozbiljne posljedice.
Muškarci općine Ilidža posvećuju mnogo više vremena rekreativnim aktivnostima nego što to čine žene. Mladim djevojkama je potrebno osigurati odgovarajuće rekreativne sadržaje kako bi se više uključile.
U prosjeku 32% mladih općine Ilidža su svakodnevni pušači, 22% je onih koji puše više od 10 cigareta dnevno, od toga 7% puše više od 20 cigareta dnevno, te 7% više od 30 cigareta.
Konzumiranje alkoholnih pića nije opći trend među mladima općine Ilidža. Ipak, postoji 29% mladih koji su alkohol konzumirali jednom ili više puta u posljednjih mjesec dana.
Mladi općine Ilidža uglavnom navode kako ne konzumiraju opojne droge (92% muškaraca i 99% žena).
KULTURA I SPORT
Svaka sedma zaposlena osoba u Kantonu Sarajevo mlađa je od 30 godina. Učešće mladih (19-29) u ukupno zaposlenom stanovništvu Kantona Sarajevo je nepunih 15%. Procjenjuje se da i općina Ilidža ima sličnu dobnu strukturu zaposlenih.
Zaposleni mladi uglavnom rade u djelatnostima u kojima su prihodi dosta niži te su i znatno manje plaćeni za posao koji rade nego što je to slučaj sa odraslima.
Oko 43% mladih općine Ilidža ne radi poslove za koje su se školovali.
Oko 22% mladih općine Ilidža su, kroz radno iskustvo, bili svjedoci nekog oblika zlostavljanja na poslu, a koje je ostavilo posljedice na duševno i tjelesno zdravlje njih samih ili njihovih kolega ili kolegica.
2. Anel Bajramović, član (Vijeće mladih Ilidža)
3. Redžo Lemezan, član (Općinsko vijeće)
4. Amir Džino, član (Općinsko vijeće)
Svoj trenutni životni standard mladi općine Ilidža uglavnom procjenjuju kao dobar (52%). Da imaju osrednji životni standard smatra 24% mladih. Onih koji smatraju da žive vrlo dobro je 19%, a loše i vrlo loše je 4%.
Oko 47% mladih općine Ilidža svoju budućnost vide kao mnogo bolju od sadašnjosti, oko 28% mladih smatraju kako će njihova budućnost biti samo nešto bolja od sadašnjosti.
Podaci o temi sigurnosti mladih nisu prikupljani kroz ranije provedena istraživanja na bilo kojem nivou vlasti prethodnih godina tako da su podaci prikupljeni u istraživanju za općinu Ilidža prvi kvantitativni podaci ikada prikupljeni o temi sigurnosti i mladih u kontekstu istraživanja položaja i potreba mladih.
Kada govorimo o zadovoljstvu mladih sigurnosnom situacijom u mjestu u kojem žive, općeniti je zaključak da su mladi više nezadovoljni nego zadovoljni postojećim stanjem. Oko 30% mladih iz vangradskih sredina i 27% mladih iz gradskih sredina nisu nimalo zadovoljni sigurnosnom situacijom.
Najveći je procent mladih koji su donekle zadovoljni stanjem sigurnosti u mjestu u kojem žive (65% u gradskim sredinama i 52% u vangradskim sredinama). Onih koji su zadovoljni u velikoj mjeri je 7% u gradskim sredinama i 18% u vangradskim sredinama.
Međuvršnjačko nasilje najzastupljeniji je oblik nasilja kod mladih. Čak 36% mladih iz gradskih sredina bili su žrtvama međuvršnjačkog nasilja, a 56% ih poznaje nekoga ko je bio žrtvom ovog oblika nasilja.
Nasilje na internetu sve je učestaliji oblik nasilja i u mnogim zemljama predstavlja značajan problem kod mladih. Relevantni podaci o učestalosti nasilja na internetu za Bosnu i Hercegovinu nisu dostupni, ali je sasvim sigurno da ovaj oblik nasilja dobija na značaju.
Oko 20% mladih bili su žrtvama razbojništva, a oko 30% mladih poznaju nekoga ko je bio žrtvom ovog oblika nasilja. Pod razbojništvom su se podrazumijevali oni oblici nasilja koji su uključivali krađu ličnih predmeta, bilo da se radilo o krađi van kuće/stana ili o krađi iz kuće/stana (obijanje i pljačka).
Mladi u gradskim sredinama, posebno muškarci, češće su žrtvama nasilja na radnom mjestu.
Kada govorimo o nasilju od strane partnera, mladi izjavljuju kako oni lično uglavnom nisu žrtvama ovog oblika nasilja jer u prosjeku oko 1% mladih navodi da jesu žrtvama nasilja od strane partnera sa nešto većim udjelom mladih žena (2%). Međutim, oko 23% mladih iz gradskih sredina navode kako poznaju nekoga ko je žrtvom nasilja od strane partnera.
Odgovori na pitanje o stepenu povjerenja u policijske službenike više su pozitivni nego negativni. Više od polovine mladih imaju "donekle" povjerenja u policijske službenike, a 15% povjerenje ima u velikoj mjeri. U prosjeku, oko 31% je mladih koji nemaju nimalo povjerenja u policijske službenike. Ukoliko posmatramo intenzitet povjerenja, rezultati pokazuju kako je povjerenje najjače kod mladih iz vangradskih sredina i kod mladih žena.
59% mladih smatra da bi im poslovni trening bio od koristi. U prosjeku 18% mladih imalo je priliku učestvovati u određenom poslovnom seminaru za mlade.
Udio mladih općine Ilidža koji su putovali u druge gradove unutar BiH (63%) niži je od rezultata na nivou Federacije Bosne i Hercegovine gdje je 83% mladih navelo kako su putovali u druge gradove BiH u referentnih godinu dana.
Što se tiče putovanja u inostranstvo, u posljednjih 12 mjeseci 47% mladih imali su priliku putovati u neke druge zemlje što je rezultat jednak rezultatu do kojeg je došlo istraživanje na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Mladi općine Ilidža najčešće su putovali u Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Najčešći razlozi putovanja su turistički ili posjeta prijateljima i rodbini.
Oko 32% mladih općine Ilidža otišlo bi u inostranstvo zauvijek, 36% bi otišlo na duže vrijeme kada bi im se za to pružila prilika, a 11% ih poduzelo i konkretne korake za odlazak iz zemlje.
Alarmantan je podatak da bi 37% mladih na nivou Federacije Bosne i Hercegovine napustilo zemlju zauvijek radi odlaska u inostranstvo. Općina Ilidža nešto je ispod tog prosjeka, ali ipak sa dosta visokim procentom mladih koji ne žele živjeti tu gdje žive. Dodamo li tome još 36% mladih koji ne bi otišli zauvijek, ali bi otišli na duže vrijeme te 5% mladih koji ne znaju bi li otišli ili ne, dolazimo do podatka da na Ilidži postoji oko 26% mladih koji tu i žele ostati. Za nekih 10% veći je udio muškaraca koji bi napustili zemlju trajno ili privremeno.
Kada govorimo o razlozima zbog kojih je ovoliko mladih spremno napustiti domove, najčešći razlog je privremeni rad u inostranstvu (60%), radi studija bi otišlo 48% mladih, a radi trajnog nastanjivanja u inostranstvu odselilo bi 40% mladih.
5. Plan djelovanja po oblastima
5.1. Obrazovanje i nauka mladih
1. Analiza stanja
Više od polovine mladih rado bi pokrenulo vlastiti biznis. Većini njih u tome je potrebna podrška od samog početka.
SOCIJALNA BRIGA I SIGURNOST MLADIH
Oko 56% mladih, pogotovo mlade žene, ne mogu doprinijeti kućnom budžetu. Oni koji uspijevaju doprinijeti, zarađuju malo te uglavnom ne uspijevaju štedjeti.
11% mladih općine Ilidža je vjenčano, a 8% ih ima djecu, što je približno prosjeku Federacije Bosne i Hercegovine gdje je 9% mladih vjenčano, a 7% ima djecu.
Procent mladih koji su se uspjeli stambeno osamostaliti je oko 14%. Većina mladih, oko 75%, živi u stanu ili kući koji su u vlasništvu njihovih roditelja. Mali je procent mladih koji žive odvojeno od roditelja kao podstanari (4%).
AKTIVIZAM MLADIH
Zainteresovanost mladih općine Ilidža za politiku na lokalnom nivou raste u odnosu na prethodna istraživanja sa 32% u 2009. godini na 44% u 2016. godini.
Mladi uglavnom vjeruju kako nemaju utjecaja na odluke koje ih se tiču, a koje se donose na lokalnom nivou. Rezultat toga što mladi ne vjeruju da svojim učešćem mogu donijeti promjene ogleda se i u niskom procentu mladih koji su u posljednjih 12 mjeseci izrazili neki od oblika aktivnog učešća.
Procent mladih općine Ilidža koji su aktivni kroz članstvo u organizacijama, bilo političkim ili nepolitičkim, u porastu je u odnosu na prethodna istraživanja.
Najviše mladih uspjele su okupiti omladinske organizacije i organizacije za ljudska prava i humanitarnu pomoć. Slijede ih političke stranke i omladinske organizacije političkih stranaka, potom okolišne organizacije te religijske i profesionalne organizacije.
Procent mladih koji nisu članovi navedenih organizacija, ali su učestvovali u aktivnostima koje su organizacije organizirale ili su radili za njih, je nešto veći od procenta mladih koji su članovi.
Iako članstvo u organizacijama različitog tipa kod mladih općine Ilidža raste u odnosu na prethodne godine, ono ipak nije na nivou rezultata Federacije Bosne i Hercegovine. Najveća razlika je kod članstva u omladinskim organizacijama gdje je na nivou Federacije Bosne i Hercegovine za 13% veći udio mladih koji su članovi omladinskih organizacija. Kod ostalih tipova organizacija, članstvo mladih općine Ilidža za 3% do 5% je niže nego kod mladih Federacije Bosne i Hercegovine. Izuzetak je članstvo u profesionalnim organizacijama, gdje je rezultat veći za 1% kod mladih općine Ilidža.
INFORMISANJE I MOBILNOST MLADIH
Oko 98% domaćinstava u kojima žive mladi posjeduje priključak za internet, tako da se mladi najčešće informišu upravo putem internet portala o svim temama koje ih zanimaju. Oko 80% mladih koristi računar i internet svakodnevno, a oko 9% skoro svaki dan. Korištenje interneta na nivou je korištenja u zemljama članicama EU.
35% mladih nikada ne čita neke dnevne novine, a 51% njih ne čita sedmične magazine. Djevojke povremeno čitaju dnevne i sedmične printane medije u nešto većem procentu nego muškarci. Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine 11% mladih nikada ne čita dnevne novine, a 21% ih nikada ne čita sedmične novine, dok 66% mladih novine (dnevne i sedmične) čita povremeno
Kada govorimo o mobilnosti mladih, turističke posjete te posjete rodbini i prijateljima najčešći su povod za putovanja. U manjem procentu zastupljeni su volonterski kampovi, studijska putovanja i ljetne škole.
Kada je u pitanju zadovoljstvo mladih podrškom lokalnih vlasti razvoju i kreiranju kulturnih sadržaja, mladi su uglavnom nezadovoljni. Zadovoljnih i vrlo zadovoljnih mladih vrlo je malo.
Ni zadovoljstvo podrškom razvoju sporta nije veće. Mladi su uglavnom vrlo nezadovoljni i nezadovoljni podrškom lokalnih vlasti, posebno kada je u pitanju podrška mladima da sami kreiraju sportske sadržaje. Zadovoljstvo nastavom vezanom za sport u školama i na fakultetima je nešto veće.
Na dnevnoj osnovi mladi općine Ilidža najviše slobodnog vremena provode boraveći u kafićima, potom u šetnji, gledanju televizije i čitanju knjiga. U nešto manjem procentu mladi vrijeme provode u vožnji biciklom i igranju računarskih igrica.
Djevojke u većem procentu čitaju knjige i šetaju, a muškarci više provode vrijeme u kafiću i igraju igrice.
Barem jednom dnevno ili više puta sedmično mladi idu u kupovinu, a u nešto manjem ali ipak značajnom procentu, bave se sportskim i rekreativnim aktivnostima te obavljaju vjerske obaveze.
Na odlaske u kino ili pozorište mladi općine Ilidža troše najmanje slobodnog vremena.
Zabrinjavajući podatak je da 7% mladih jednom sedmično posjećuje kladionice/kockarnice, 6% ih to radi tri do pet puta sedmično, a 2% svaki dan. Dodamo li tome 8% mladih koji kladionice posjećuju rjeđe od jednom sedmično, dolazimo do rizične brojke od 23% mladih koji posjećuju kladionice. Kada govorimo o posjetama kladionicama, značajne su razlike temeljene na spolu jer su muškarci češći posjetioci kladionica sa alarmantnih 36% mladih muškaraca općine Ilidža koji posjećuju kladionice. Rezultat je sličan podatku iz istraživanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine gdje je evidentirano 37,6% mladih muškaraca koji posjećuju kladionice.
Adresa: Francuske revolucije bb
Telefon/fax: 033/944 400, 782 131
Web site: www.ibu.edu.ba
E-mail: [email protected]
Internacionalni Burch univerzitet (IBU) osnovan je 2008. godine, a čine ga tri fakulteta: Fakultet za inžinjering i informacione tehnologije, Fakultet za ekonomiju i Edukacijski fakultet. Nastavni proces je započeo u skladu s Bolonjskim sistemom obrazovanja (3 +2 +3) u cijelosti na engleskom jeziku na sva tri fakulteta. Za naučnoistraživački rad studenti se mogu koristiti bibliotekom, informatičkim laboratorijama te posebno prerađenim čitaonicama. Studentima se nudi i mogućnost smještaja u muškim i ženskim domovima uz prateće sadržaje koji su u neposrednoj blizini zgrade univerziteta. Burč je član porodice privatnih Stirling Education obrazovnih institucija.
Sarajevska škola za nauku i tehnologiju
Adresa: Hrasnička cesta 3a
Telefon/fax: 033/975 000, 975 030
Web site: www.ssst.edu.ba
E-mail: [email protected]
Oko 10% djevojaka općine Ilidža posjećuje kladionice, što je nešto niže od procenta djevojaka na nivou Federacije Bosne i Hercegovine koje posjećuju kladionice (oko 12%).
Osnovne škole
Broj upisanih učenika/ca u školskoj 2018/19. godini
|
Naziv škole |
Broj odjeljenja |
Broj učenika/ca |
|
JU Prva osnovna škola |
30 |
682 |
|
JU Druga osnovna škola |
30 |
646 |
|
JU Treća osnovna škola |
26 |
604 |
|
JU Četvrta osnovna škola |
18 |
343 |
|
JU Peta osnovna škola |
33 |
694 |
|
JU Šesta osnovna škola |
22 |
518 |
|
JU Sedma osnovna škola |
27 |
612 |
|
JU Osma osnovna škola "AmerĆenanović" |
20 |
496 |
|
JU Deveta osnovna škola |
18 |
437 |
|
JU Deseta osnovna škola |
25 |
603 |
|
Osnovna škola "Mehmed Handžić" |
11 |
188 |
|
Katolički školski centar |
23 |
511 |
|
Osnovna muzička škola Ilidža |
27 |
399 |
|
P.U. Internacionalprimeryschool |
19 |
335 |
|
Ukupno |
329 |
7.068 |
Srednje škole (javne ustanove)
Broj upisanih učenika/ca u školskoj 2018/19. godini
|
Naziv škole |
Broj odjeljenja |
Ukupan broj Učenica/ca |
|
JU Četvrta gimnazija Ilidža Adresa: Mala aleja 69 Telefon/fax: 033/636 704, 623 880 Web site/e-mail: www.cetvrta-gimnazija.edu.ba Direktor: Elvir Korjenić |
15 |
328 |
|
JU Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Adresa: Emira Bogunića Čarlija 2 Telefon/fax: 033/764 255, 764 266 Web site/e-mail: www.sgts.edu.ba Direktor: Salko Huskić |
16 |
395 |
|
PU "International HighSchool" of Sarajevo Međunarodna srednja škola Sarajevo Adresa: Francuske revolucije bb Telefon: 033/944 100 Web site/e-mail: www.rps.edu.ba |
11 |
192 |
|
Ukupno |
42 |
915 |
Visokoškolske ustanove
Internacionalni univerzitet u Sarajevu
Adresa: Hrasnička cesta 15
Telefon/fax: 033/957 100, 957 105
Web site: www.ius.edu.ba
E-mail: [email protected]
Osnovan od strane Fondacije za razvoj obrazovanja Sarajevo 2003. godine, Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS) čine sljedeći fakulteti: Fakultet prirodnih i tehničkih nauka (FENS), Fakultet menadžmenta i javne uprave (FBA), Fakultet umjetnosti i društvenih nauka (FASS), Pravni fakultet (FLW) i Edukacijski fakultet (FEDU) sa 21 studijskim programom. Univerzitet ima 5 istraživačkih centara i 7 laboratorija.
IUS je otvoren za studente iz cijelog svijeta, dok se kao jezik komunikacije koristi engleski. Studenti bez dovoljnog znanja engleskog jezika pohađaju jednogodišnji intenzivni Program za učenje engleskog jezika koji se organizira u sklopu IUS-ove Škole engleskog jezika.
Kampus IUS-a se nalazi na području općine Ilidže. Dosadašnji rad i ulaganje u ideju IUS-a realizovan je kroz otvaranje prostranog i sadržajnog kampusa, izgradnju objekata i moderne univerzitetske zgrade, biblioteke, istraživačkog centra, dva komforna studentska doma, savremenog istraživačkog centra, kao i kroz kontinuirano razvijanje IUS kapaciteta.
U školskoj 2018/2019. godini na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) na svim ciklusima studira oko 2000 studenata sa svih kontinenata, iz 47 zemalja svijeta.
Veliki dio mladih uključen je u sistem formalnog obrazovanja (srednje i visoko), a ono predstavlja jednu od najznačajnijih društvenih oblasti. Područje formalnog obrazovanja definisano je kantonalnim zakonima. Zadatak lokalne zajednice je da prati rad škola u smislu postignutih rezultata, da analizira stanje u pogledu materijalnih i prostornih kapaciteta u kojima se odvija nastava, da analizira uspjeh u učenju i vladanju učenika, te predlaže mjere za unaprjeđenje njihovog odgojno-obrazovnog rada. Zatim, lokalna zajednica kontinuirano organizuje općinska takmičenja u znanju, te provodi specifične programe podsticaja najugroženijim učenicima/cama, kao što je finansiranje prevoza učenika/ca sa većim problemima u kretanju, zatim programe poticaja najuspješnijih učenika/ca (pobjednici na općinskim, kantonalnim i federalnim nivoima takmičenja).
Škole sa područja općine Ilidža kontinuirano postižu visok nivo uspjeha u učenju, stalnim stručnim i pedagoškim usavršavanjem nastavnog osoblja prate savremena kretanja u obrazovanju i stimulišu njegovu primjenu u svakodnevnom radu u cilju unaprjeđenja odgojno-obrazovnog procesa. Pored redovne nastave u školama se odvija veoma živa i raznovrsna vannastavna aktivnost. Neke od njih rezultat su isključivo interesovanja učenika. Vannastavne aktivnosti su planirane i kao priprema za takmičarske aktivnosti iz predmeta za koje Prosvjetno-pedagoški zavod organizuje takmičenja i mogu se smatrati kao jedini oblik rada sa nadarenim učenicima.
Općina Ilidža, iako to nije u njenoj neposrednoj nadležnosti, kontinuirano podržava obrazovne institucije, učenike i studente na svom području. Navedena podrška se očituje u materijalnoj pomoći pri izgradnji osnovnih i srednjih škola i održavanju njihove infrastrukture kao i opremanju savremenom opremom. Također, Općina podržava učenički standard kroz finansiranje užina i ekskurzija socijalno ugroženim učenicima/cama, plaćanje prevoza učenicima/cama koji imaju veće probleme u kretanju i njihovim pratiocima, stipendiranje talentovanih učenika/ca i studenata/ica, stipendiranje djece bez oba roditelja, odnosno, bez roditeljskog staranja i stipendiranje učenika/ca slabijeg imovnog stanja. Općina provodi općinska i podržava takmičenja na drugim nivoima te obezbjeđuje nagrade učenicima/ama za postignute rezultate. Dodatno, Općina Ilidža pruža podršku učenicima/ama u međunarodnoj razmjeni i organizovanju školskih takmičenja, smotri znanja i stvaralaštva te tradicionalnim manifestacijama okupljanja djece i mladih općine.
Za školsku 2018/19. godinu dodijeljeno je 439 stipendija talentovanim učenicima/ama srednjih škola (prosječna ocjena 5,00) i studentima visokoškolskih ustanova (najmanja prosječna ocjena 7,50 za studente grupacije tehničkih i medicinskih fakulteta i najmanja prosječna ocjena 8,00 za studente ostalih fakulteta). Mjesečni iznos stipendije za učenike/ce i studente/ice prve godine iznosio je 78,00 KM, a za studente/ice od druge do šeste godine kreće se u rasponu od 96,00 do 120,00 KM, zavisno od postignutih rezultata u prethodnoj godini.
1.1. Formalno obrazovanje
Na području općine Ilidža djeluje deset javnih ustanova osnovnih škola: Osnovna muzička škola Ilidža, tri privatne osnovne škole (O.Š. "Mehmed Handžić", Katolički školski centar-Područna škola Stup i Međunarodna osnovna škola), dvije javne ustanove srednje škole, privatna srednja škola (Tursko-Bosanski Sarajevo koledž), te tri privatne visokoškolske ustanove.
- opremljenost prostora za inkluzivne učionice.
1.2. Neformalno obrazovanje
Neformalni oblik obrazovanja se provodi, uglavnom, kroz aktivnosti i projekte nevladinog sektora. Općina Ilidža ostvaruje saradnju sa udruženjima koja se u svojim aktivnostima bave obrazovanjem i potrebama mladih ljudi. Ovom broju aktivnih udruženja treba dodati i projekte drugih subjekata koje podržava općina, a koji svojim radom daju značajan doprinos u razvoju obrazovanja i na taj način pokrivaju teme koje nisu dovoljno ili nikako prisutne u nastavnim planovima i programima odgojno-obrazovnih institucija kao, na primjer, ljudska prava, rješavanje konflikata, nenasilna komunikacija, ravnopravnost spolova, seksualno i reproduktivno zdravlje, projektni menadžment, prezentacijske vještine, građansko obrazovanje i aktivizam mladih, volonterizam i drugo. Analiza rezultata istraživanja potreba mladih je pokazala da je više od 46% mladih Ilidže pohađalo neki oblik obuke koji nije u programu redovnog obrazovanja, a 43% ih želi pohađati u budućnosti.
Rezultat ukazuje da su mladi općine Ilidža zainteresovani za programe neformalnog obrazovanja. Općina Ilidža je u toku 2018. godine podržala realizaciju 25 projekata iz oblasti obrazovanja finansiranih po Javnom pozivu iz oblasti sporta, kulture i obrazovanja, a na osnovu Odluke o kriterijima, načinu i postupku raspodjele budžetskih sredstava općine Ilidža iz grantova za projekte u oblasti sporta, kulture i obrazovanja ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 30/09), a (su)finansirana su i četiri projekta (Specijalistička škola izviđačkih vodiča, konačara i organizatora izleta, zimovanja, kampovanja kao i pomoći ugroženim od prirodnih i drugih nesreća, Naučni simpozij unaprijeđenja rada mladih prosvjetnih radnika općine Ilidža "Primjena novih tehnologija u nastavi", Mini-škola neformalne edukacije i profesionalne orijentacije za mlade općine Ilidža i "Mogu naučiti i mogu pokazati" za djecu sa invaliditetom) na osnovu raspisanog Javnog poziva za (su)finansiranje projekata za mlade.
Problemi mladih
Analizom istraživanja i podataka kojima raspolaže Služba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje utvrđeni su sljedeći problemi mladih u oblasti formalnog obrazovanja:
1. Formalno obrazovanje se sporo prilagođava potrebama tržišta rada.
2. Mladi prekidaju školovanje jer u tome ne vide smisao obrazovanja.
Internacionalni Burch univerzitet
Broj učenika/ca sa teškoćama u razvoju u osnovnim školama na području općine Ilidža u školskoj 2018/19. godini:
|
Naziv škole |
Broj učenika/ca sa teškoćama u razvoju |
Broj učenika/ca u stanju socijalne potrebe |
|
Prva osnovna škola |
136 |
97 |
|
Druga osnovna škola |
183 |