Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju zaključka o usvajanju Strategije razvoja drvne industrije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. - 2025. godine
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKLJUČKA O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA DRVNE INDUSTRIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2016. - 2025. GODINE
Proglašava se Zaključak o usvajanju Strategije razvoja drvne industrije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. - 2025. godine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 22.05.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 06.06.2018. godine.
Broj 01-02-1-400-01/18
20. augusta 2018. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
Na osnovu člana 153. stav 3. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i člana 144. stav 3. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 22.05.2018. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 06.06.2018. godine, donio
ZAKLJUČAK
- 1.Usvaja se Strategija razvoja drvne industrije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. - 2025. godine, koja je sastavni dio ovog zaključka.
- 2.Ovaj zaključak objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".
PF BiH broj 01-02-26-1432/17
06. juna 2018. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamena Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE I PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH)
STRATEGIJA
RAZVOJA DRVNE INDUSTRIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2016.- 2025. Juli, 2017. godine
Korištena literatura i izvori podataka
- 1.Zavod za statistiku Federacije BiH - godišnjaci i mjesečni bilteni 2010.-2015.
- 2.VTK BiH i Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH - kvartalni izvještaji o poslovnim rezulatima grupacije drvne industrije i šumarstva BiH i Federacije BiH za period 2007.-2013. godina.
- 3.Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije - Analiza postojećeg stanja i prijedlog mjera za poboljšanje rada u drvnoj industriji, Mostar maj 2010. godine.
- 4.Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna Uprava za šumarstvo, Šumarski program
- -Informacije o gospodarenju šumama,
- -Studija: Poglavlje o odnosima šumarstava i drvne industrije, Sarajevo 2010. godina,
- -Tehnologije u šumarstvu, standardi šumskih drvnih sortimenata i šumska biomasa.
- -
- 5.Izvozno vijeće BiH, Strategija rasta izvoza od 2012.-2015. godine, Pregled strategije za drvnu industriju, Sarajevo, decembar 2011. godine.
- 6.Razvoj industrijske politike Federacije BiH, Univerzitet Sarajevo - Mašinski Fakultet Sarajevo i Sveučilište u Mostaru, Strojarski fakultet. Sektor prerade drveta i industrija građevinskog materijala, nemetala i grafičke industrije (Poglavlja 4, 5, 6 i 7).
- 7.USAID FIRMA Projekat BiH
Izgledi BiH industrije u 2012. - drvoprerađivački i metaloprerađivački sektor.
Izgledi BiH industrije u 2014. godini, drvni i metaloprerađivački sektor.
Tržište trupaca BiH - Izvještaj - FIRMA - Orgut - mart 2011.
Koristenje NV sortimenata- Izdanačke šume- Izvještaj - Orgut - april 2013. - 8.REZ - Analiza postojećeg nivoa proizvodnih tehnologija u drvoprerađivačkoj industriji i specifikacija potreba.
Autori mr. sci. Ismar Alagić, dipl. inž. mašinstva i Ana Abramušić, Zenica, novembar 2005. godine. - 9.Določek V. Kadribegović I, Biomasa kao energetski potencijal obnovljivih izvora energije, Sarajevo 2013. godina.
Dostupno na http:forestfires.ba/work/biomasa-rad - 10.Gvero P. Biomasa kao gorivo, Udruženje šumarstvo i prerade drveta Interfob, 2008. godina.
- 11.Jovanović B, Musić J, Lojo A, Energetski potencijal biomase u BiH, Radovi šumarskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, Volume 38, broj 1.
Radna grupa:
- 1.Matko Stjepanović, drvni klaster BiH,
- 2.Štefo Šorn, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, MTD odsjek,
- 3.Zdenko Laštro, predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije FiH pri P/GKFBIH
- 4.Ramiz Grapkić, direktor DI "Jadrina" Gračanica,
- 5.Lukša Šoljan, USAID - SIDA Firma projekat, vođa tima za drvnu industriju,
- 6.Šemsa Alimanović, Privredna/ Gospodarska komora Federacije BiH,
- 7.Amela Mikulić, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije,
- 8.Eldara Šoše, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
1. Uvod
Osnova za izradu Strategije razvoja drvne industrije za period 2016. - 2025. godina nalazi se u dokumentu "Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH" ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/10), koji je sastavni dio Strategije ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je, kao jednu od aktivnosti za realizaciju Strateškog cilja 3. koji se odnosi na Unapređenje ambijenta za proizvodnju i povećanje stepena izvozne orijentacije industrijske proizvodnje, u svom Programu rada planiralo, u saradnji sa Privrednom/Gospodarskom komorom Federacije BiH, izradu Strategije razvoja drvne industrije Federacije BiH.
Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je formirala Radnu gupu za izradu Strategije, a metodologija rada je definisana Projektnim zadatkom.
Osnovni princip rada na projektu "Strategija razvoja drvne industrije Federacije BiH" je:
1. Analiza svih dosadašnjih studija o stanju i perspektivama razvoja drvoprerađivačkog sektora i preporukama za razvoj;
2. Analiza trenutnog stanja:
a) po principu "odozdo prema gore" kako bi se dobile realne ideje i prijedlozi objektivno izvodljivih programa i aktivnosti
b) po principu "od pojedinačnog prema opštem" s ciljem ukazivanja na različitosti unutar sektora i tako predložila realno izvodljiva ukupna Strategija.
Na osnovu ovih principa, metodološke osnove ovog projekta su bile:
- Primarna i sekundarna istraživanja i komunikacije sa svim zainteresovanim subjektima kako bi se dobila slika objektivnog stanja i stvorile prepostavke za razvoj drvoprerađivačkog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine.
- Primjenom pricipa "odozdo prema gore" pri ocjenjivanju mogućnosti izgradnje konkuretnosti unutar segmenata drvoprerađivačkog sektora pokušalo se doći do definisanja industrijske politike u Strategiji razvoja drvoprerađivačkog sektora.
- Korištenjem relevantnih i provjerljivih podataka pokušalo se doći do koliko toliko realnog tržišnog pozicionisanja drvoprerađivačkog sektora.
Realizaciju odobrenog Projektnog zadatka za izradu prijedloga Strategije razvoja drvne industrije Federacije Bosne i Hercegovine u periodu 2016. -2025. godine Radna grupa je zasnivala na Uredbi o načinu pripreme, procjeni uticaja i odabiru politike u postupku izrade akata koje predlaže i donosi Vlada Federacije i nadležna ministarstva ("Službene novine Federacije BiH", br.27/11) kao i Uredbe o pravilima za učešće zaniteresovane javnosti u postupku primjene federalnih i drugih akata ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/12).
Program istraživanja za potrebe ovog Projekta realizovan je kroz provođenje kako standardnih tako i dodatnih istraživanja putem anketnih istraživanja, konsultacija, razgovora, posjeta, i sastanaka.
Isto tako su u svrhu izrade projektnog zadataka korišteni primarni i sekundarni izvori podataka.
Kao primarni izvori podataka korišteni su anketni listovi koje su popunjavali proizvođači iz oblasti drvoprerade, a kao sekundarni korištene su ranije rađene i dostupne studije i ekspertize.
Tokom istraživanja korištene su i različite baze podataka kao što su podaci Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku, Agencije za unapređenje izvoza, Vanjsko trgovinske komore BiH itd.
Cilj ovog dokumenta je isticanje opštih karakteristika sektora drvoprerade i određivanje konačnih namjera države u pogledu statusa sektora drvne industrije, predlaganja mjera i aktivnosti sa kojima bi sve zainteresovane strane od privrednih društava do lokalnih državnih organa i poslovnih udruženja trebale biti upoznate, a sve u cilju određivanja drvoprerađivačkog sektora kao jednog od ključnih privrednih sektora u Federaciji BiH, kako po obimu BDP, tako i po obimu izvoza proizvoda više i visoke dodane vrijednosti i posebno kao genarator zapošljavanja u lokalnim zajednicama.
Sektor drvoprerade, zajedno sa šumarskim sektorom predstavlja veliki privredni potencijal Federacije BiH i veliku razvojnu priliku, pa je veoma bitno i da sve zainteresovane strane, od Vlade Federacije BiH i njenih ministarstava (Ministarstva energije, rudarstva i industrije i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) usko sarađuju i koordiniraju svoje aktivnosti u cilju postizanja ciljeva ove Strategije.
2. Predgovor
Bosna i Hercegovina je jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, a šume predstavljaju jedno od njenih najvećih i najvažnijih prirodnih bogatstava i dobro osmišljena strategija razvoja i iskorištavanja ovog velikog prirodnog bogatstva može biti pokretač ukupnog ekonomskog razvoja BiH, a samim tim i Federacije BiH. Uprkos velikom obimu proizvodnje i učešća u ukupnom društvenom proizvodu, vrijednost šuma i proizvoda od drveta još uvijek je daleko od onih mogućnosti koje posjeduje.
Stoga je i cilj ovog materijala dati osnove za pokretanje niza akcija i projekata koji bi od drvnog sektora (šumarstvo i drvoprerada) napravili dominantno izvozni sektor i predstavljao okosnicu razvoja prerađivačke industrije Federacije BiH.
Drvna industrija je važan segment privrede Federacije BiH. Svoj razvoj zasniva na korištenju domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno usmjerena. Najznačajniji parametri njenog značaja za ekonomiju BiH ogledaju se u domaćoj sirovini koja je raspodjeljena na čitavom prostoru Federacije BiH, pa pored ekonomskog ima i veliki lokalni, odnosno regionalni i socijalni značaj (zapošljavanje i zadržavanje stanovništva u malim sredinama).
Drvna industrija Federacije BiH ima višegodišnju tradiciju i najstarija je industrijska grana u Federacije BiH. Ekološki prihvatljiva, ima izvozni potencijal s tržištem preko 60% i privredna je grana koja bilježi visok suficit.
U 2015. godini drvoprerađivački sektor Federacije BiH je izvezao, prema podacima UIO, proizvoda od drveta u vrijednosti od cca 625 miliona KM, dok je u isto vrijeme i prema istom izvoru ukupan uvoz drvoprerađivačkog sektora bio cca 177 miliona KM.
Kod posljednjeg podatka treba naglasiti da u stavci uvoz nisu navedeni podaci o ukupnom uvozu repromaterijala. Kao što je poznato, BiH, a shodno tome ni Federacija BiH nema nijednog proizvođača tkanina za namještaj, poliuretanske pjene, okova svih tipova i vrsta za namještaj, stakla za namještaj, ljepila i ostalih pratećih repromaterija, te opreme i rezervnih dijelova. Stoga, kako u drvoprerađivačkoj industriji, tako i u šumarskom sektoru, naoko visok devizni sufici koji se ostvaruje u izvozu nije toliko visok. Kako se uvoz svih materijala u BiH evidentira prema vrstama materija, to nije bilo moguće utvrditi tačan iznos materijala i opreme koji se koriste za potrebe drvne industrije.
Realno gledajući, najveći neto devizni učinak ostvaruje se kod izvoza polufinalnih i finalnih proizvoda od punog drveta lišćara i četinara, jer je tu najveće učešće domaće sirovine - rezane građe četinara i lišćara.
Ratni sukobi, nedostatak razvojne strategije industrijske proizvodnje, uz izuzetno loše provedenu privatizaciju doveli su do gotovo potpunog sloma drvoprerađivačkog sektora i devastacije šuma, tako da danas drvoprerađivačka industrija gotovo i ne postoji kao dobro organizovana privredna grana, jer je rascjepkana na niz malih i uglavnom nekonkurentnih firmi koje su u međuvremenu nastale uporedo sa nestajenjem nekadašnjih velikih državnih kompanija i teško može, bez dobro osmišljene razvojne strategije, u dogledno vrijeme postati jedan od ključnih sektora privrede Federacije BiH.
Rezultati koje postiže drvna industrija, na domaćem i izvoznom tržištu, uglavnom su rezultat rada pojedinačnih napora privrednika iz ove oblasti, nego osmišljene strategije. Naravno pri ovome ne treba zanemariti ni efekte koje na ukupne rezultate imaju i programi koje međunarodne razvojne agencije pružaju ovom sektoru.
Od završetka ratnih sukoba u BiH puno je međunarodnih razvojnih agencija radilo na planovima razvoja šumarskog i drvoprerađivačkog sektora u BiH i dosljedno tome i Federacije BiH i uglavnom se svi slažu da drvoprerađivački sektor posjeduje izuzetno veliki potencijal, uprkos svim posljedicama lošeg rada proteklih petnaestak godina.
Nakon svega rečenog postavljaju se pitanja vizije strategije razvoja drvne industrije u Federacije BiH. Pitanja, kakva je budućnost drvne industrije i koji su pravci njenog daljeg razvoja, postaju ključna za razvoj drvoprerađivačkog sektora.
Hoće li drvoprerađivački sektor ostati na sadašnjem nivou razvoja i polako nestajati kao loša organizovana privredna grana i propustiti priliku koja mu se ukazuje je isključivo strateško pitanje na koje trebaju dati odgovor svi zainteresovani subjekti i iz javnog i iz privatnog sektora.
3. Ciljevi strategije 3.1. Dugoročni ciljevi
3.1.1. Integrisati šumarski sektor sa drvoprerađivačkim sektorom kroz stvaranje interresorne grupe za strateški razvoj i stvoriti dominantno izvozni sektor,
3.1.2. Podići ukupan izvoz drvoprerađivačkog sektora sa cca 625 miliona KM u 2015. godini na 1,25 milijardi KM u 2026. godini uz povećanje učešća proizvoda viših faza prerade drveta sa 35% na 65% do 2025. godine,
3.1.3. Udvostručiti iskoristivost drvnog otpada-biomase, kao energetskog medija u svakom obliku u svim segmentima potrošnje od privatnih domaćinstava, lokalnih zajednica, javnih ustanova i industrijskih pogona,
3.1.4. Podići ukupan broj zaposlenih sa oko 16. 000 u 2015. godini na 32.000 u 2025. godini.
3.2. Kratkoročni ciljevi 3.2.1. Šumarstvo
Donijeti Zakon o šumama Federacije BiH i stvoriti institucionalni okvir za:
- Objavu rezultata inventure šuma u BiH, odnosno u Federaciji BiH,
- Početak konsolidacije stanja u šumarskom sektoru Federacije BiH i osposobiti ŠPD/ŠGD-ove za stabilno poslovanje na ekonomskim osnovama i na tim osnovama dovršiti procese certifikacije šuma FSC-FSM u Federacije BiH,
- Implementaciju Šumarskog programa Federacije BiH, sve 23 tačke, i u okviru ovoga posebnu pažnju posvetiti odnosima ŠPD/ŠGD sa drvoprerađivačkom industrijom shodno tački 3.1.1 Dugoročnih ciljeva strategije.
3.2.2. Drvoprerada
- -Implementirati u potpunosti Zakon o uslovima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/97) i tako eliminisati neproduktivne kapacitete i stvoriti osnove za profitabilnu primarnu preradu kao osnov za razvoj profitabilan i konkurentan sektor polufinalne i finalne prerade,
- -Stimulisati uvođenje novih tehnologija u primarnoj preradi prema raspoloživim resursima i biti konkurenta na tržištu primarnih proizvoda od drveta, Factory 4.0 koncept
- -Dovršiti procese FSM - CoC certifikacije firmi,
- -Implementirati evropske norme i standarde u šumarstvu i drvopreradi,
- -Procijeniti mogućnosti restrukturisanja postojećih i državnih i privatnih proizvodnih kapaciteta, posebno onih sa kapacitetima za više faze prerade drveta i osposobiti ih da budu okosnica oko koje će se razvijati mala i srednja preduzeća ili u obliku lanaca vrijednosti ili nekih drugih oblika poslovno proizvodnog povezivanja,
- -Intenzivno raditi na formiranju udruženja/klastera/konzorcija po regionalnom ili proizvodnom principu,
- -U ovaj proces trebaju obavezno biti uključene regionalne razvojne agencije i privredne/gospodarske komore kantona koje bi u ovom procesu trebale biti uz preduzeća nosioci inovativnih procesa kroz centre za inovacije putem saradnje sa visokoškolskim institucijama u Federacije BiH i ostalim zainteresovanim partnerima u oblastima u upravljanju kompanijama u svim aspektima,
- -Nastaviti proces certifikacije u skladu sa međunarodnim standardima i normama,
- -Povećati učešće na trenutnim i definisati potencijalno nova tržišta i raditi na pristupu novim tržištima,
- -Raditi intenzivno na pristupu tehnologijama, zajedno sa inovativnim centrima i obrazovnim institucijama i sistemima na svim nivoima (srednje, obrazovanje uz rad, dodatno-neformalno obrazovanje, visoko obrazovanje),
- -Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH i VTK BiH trebale bi biti spona između Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH i baviti se:
- -Pristupu tržištima i promotivnim aktivnostima na ciljanim tržištima i razvojem strategija za pristup novim tržištima,
- -Prikupljanjem informacija o stanju na tržištima sirovina i repromaterijala, tehnologija, gotovih proizvoda i njihova distribucija zainteresovanim preduzećima/udruženjima članicama udruženja/klastera/konzorcija,
- -Zajedno sa vladama raditi na promjenama zakonskih okvira ili unapređivanjem istih u cilju poboljšanja istih i podizanja ukupne konkurentnosti i efikasnosti cijelog drvnog sektora,
- -Privlačenjem investicija u drvoprerađivački sektor, bilo kroz direktne strane investicije, bilo kroz privlačenje bankarskog sektora za ulaganja u preduzeća drvoprerade.
- -Osposobiti kadrovski i materijalno komore i udruženja/klastere/konzorcije za poslove pod gore navedenim tačkama.
4. Analiza stanja drvnog sektora 4.1. Šumarstvo
Šume i šumska zemljišta u Federacije BiH prostiru se na površini od oko 1,519.977 ha, od čega su u državnom vlasništvu oko 1,244.000 ha ili 81,8%, a u privatnom vlasništvu 277.000 ha ili 18,20%. Kod ovog podatka treba napomenuti da posljednja inventura šuma koja je urađena 2011. godine pokazuje značajan porast udjela privatnih šuma, ali ćemo do objave rezultata inventure šuma, kao osnovu za analize šumarskog sektora, korisiti podatke iz Izvještaja o upravljanju šumama koje je uradila Federalna uprava za za šumarstvo u 2012. godini.
Budući da su u Federaciji Bosne i Hercegovine, odlukama Ustavnog suda, van snage stavljeni, prvo Zakon o šumama, a potom i Uredba o šumama, kantonalne vlade su donijele svoje zakone o šumama, tako da trenutno postoji 9 kantonalnih zakona o šumama (osim u HNK). Na federalnom nivou je Zakon o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13) trenutno jedini postojeći zakon koji uređuje oblast šumskih ekosistema.
Federalna i kantonalne uprave koje upravljaju i čuvaju, kako državne tako i privatne šume, gazdovanje državnim šumama, putem ugovora, prenose na šumskoprivredna društva, kojih u svakom kantonu ima po jedno.
4.1.1. Struktura šuma šumskog zemljišta Tabela 1. Struktura šuma i šumskog zemljišta u Federaciji BiH
|
Vegetacijskioblik |
uha |
% |
|
Visokešume saprirodnomobnovom |
493991,7 |
39,7% |
|
Visokedegradiranešume |
15924,8 |
1,3% |
|
Šumskekulturesa procijenjenomdrvnom masom |
54223,8 |
4,4% |
|
Šumskekulturebezprocijenjenedrvnemase |
8763,6 |
0,7% |
|
Ukupno visoke šume |
567.316,4 |
45,5 |
|
Izdanačke šume |
257.094,8 |
20,6% |
|
Ukupno šumskozemljište |
815.922,2 |
65,4% |
|
Goletipogodne za pošumljavanje |
166.192,5 |
13,4% |
|
Goletinepogodne za pošumljavanje |
122.246,9 |
9,8% |
|
Ukupnošumskozem. zaupravljanje |
1.113.998,6 |
89,4% |
|
Minirane površine |
125,190,1 |
10,1% |
|
Sveukupno |
1.246.701,9 |
100,0% |
SLIKA STRANA 11.
4.1.2. Stanje drvnih zaliha i ostvarena sječa
Prema informaciji o upravljanju šumama u Federaciji BiH (Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) u daljem tekstu "Informacije Ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva" stanje plana sječe u 2015. godini, objavljeno u julu 2016. godine, dato je tabelom 2. Ostvarene sječe u posmatranom periodu, su ispod dozvoljenog etata.
Tabela 2. Ostvarene sječe u periodu 2010-2015. godina*
|
Vrsta drveta |
Godina |
|||||
|
2010 |
2011 |
2012 |
2013 |
2014 |
2015 |
|
|
Četinari |
1,038,731 |
1,112,226 |
1,099,790 |
1,260,973 |
1,301,692 |
1,271,847 |
|
Lišćari |
1,079,720 |
1,179,626 |
1,129,498 |
941,660 |
1,162,795 |
1,158,848 |
|
UKUPNO |
2,118,451 |
2,291,852 |
2,229,288 |
2,202,633 |
2,464,487 |
2,430,695 |
SLIKA STRANA 12
Tabela 3. Sortimentna struktura ostvarenih sječa 2010-1025. godini
U 000m3
|
Vrsta sortmimenta |
2010 |
2011 |
2012 |
2013 |
2014 |
2015 |
|
Četinari |
||||||
|
Trupci F/III |
587.5 |
631.9 |
687.0 |
670.0 |
633.3 |
639.5 |
|
Ostalaoblovina i cel.drvo |
271.0 |
302.0 |
366.0 |
399.0 |
415.5 |
393.7 |
|
Ogrjevnodrvo |
3.6 |
1.2 |
0.0 |
0.0 |
2.5 |
2.0 |
|
UKUPNO |
862.1 |
935.1 |
1053.0 |
1069.0 |
1051.3 |
1035.2 |
|
Lišćari |
||||||
|
Trupci F/III |
243.1 |
269.7 |
307.0 |
298.0 |
274.3 |
291.2 |
|
Ostalaoblovina |
2.8 |
96.5 |
3.0 |
4.0 |