OPĆINA ILIDŽA - OPĆINSKO VIJEĆE
ZAKLJUČAK
Na osnovu člana 174. stav (4) Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06, 43/10) i člana 88. stav (3) Statuta općine Ilidža ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 33/10 - Prečišćeni tekst, 18/16), okviru tačke dnevnog reda Prijedlog Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilidža za period 2022 - 2026. godine, Općinsko vijeće Ilidža na 13. redovnoj sjednici, održanoj dana 21.04.2022. godine, donijelo je
ZAKLJUČAK
- 1.Usvaja se Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilidža za period 2022 – 2026. godine, koji je sastavni dio ovog Zaključka.
- 2.Ovaj Zaključak će se objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-2424/22-10
21. aprila 2022. godine
Ilidža
Predsjedavajući
Tarik Stambolić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OPĆINA ILIDŽA OPĆINSKI NAČELNIK SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE
PROGRAM RAZVOJA
ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODUČJU OPĆINE ILIDŽA ZA PERIOD 2022-2026
Ilidža, april 2022. godine UVOD
Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03, 22/06 i 43/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara). Općina Ilidža ima obavezu donošenja Programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Program razvoja), kao i Plana zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Članom 29. tačka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju propisano je da općina ima obavezu da donese Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća dok je članom 174. tog Zakona određeno da isti izrađuje Služba civilne zaštite, a donosi ga općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika.
OPŠTI DIO
Programiranjem i planiranjem se stvaraju uslovi da se zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od djelovanja prirodnih i drugih nesreća provodi organizovano i planski. To se provodi kroz dvije vrste aktivnosti:
Provođenje mjera i aktivnosti kojima se može uticati na sprečavanje nastanka prirodne i druge nesreće, kao mjere i aktivnosti na spašavanju, odnosno otklanjanju posljedica nastalih od prirodnih i drugih nesreća
Organizovanje određenih snaga civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja za provođenje planiranih mjera i aktivnosti
Ove aktivnosti se ostvaruju programiranjem i planiranjem, a kroz izradu programa razvoja i planova zaštite i spašavanja. Programom razvoja zaštite i spašavanja određuju se ciljevi, politika i strategija u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od svih prirodnih i drugih nesreća na određenom području.
Postavljeni zadaci detaljnije se razrađuju u Planu zaštite i spašavanja općine. Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Procjena ugroženosti) predstavlja osnovu za izradu Programa razvoja zaštite i spašavanja i Plana zaštite i spašavanja.
Programiranje u zaštiti i spašavanju podrazumijeva niz aktivnosti kojima se osiguravaju: materijalno-tehničke, finansijske, edukativne i druge potrebe i funkcionisanje. Sistema zaštite i spašavanja u uslovima prirodnih i drugih nesreća, a kao oslonac treba se pridržavati sljedećih principa:
oslonac na postojeću materijalnu bazu organa i službi koje se uključuju u sistem zaštite i spašavanja,
realan sklad mogućnosti i potreba,
ekonomičnost i racionalnost,
kontinuiran razvoj civilne zaštite,
jedinstven razvoj sa ostalim komponentama sistema zaštite i spašavanja.
Služba civilna zaštite nosilac je aktivnosti na pripremi i izradi Programa razvoja zaštite i spašavanja Općine Ilidža. Službe za upravu i stručne službe općine učestvuju u izradi Programa u pitanjima iz oblasti za koju su osnovane i u okviru svoje redovne djelatnosti realizuju zadatke, koji se za njihovu oblast utvrde u ovom dokumentu i odgovorni su za stanje zaštite i spašavanja u svojoj oblasti.
Članom 174a, Zakona o zaštiti i spašavanju određeno je da Program razvoja zaštite i spašavanja sadrži:
1. Zaključke iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća.
2. Podaci o stanju organizovanosti civilne zaštite i dostignutom stepenu zaštite i spašavanja od pojedinih i drugih nesreća.
3. Preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi na području općine Ilidža
4. Osnovni ciljevi, zadaci i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i spašavanja.
5. Osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju.
6. Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje
7. Pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja
I. ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI OD PRIRODNIH i DRUGIH NESREĆA Vrste prirodnih i drugih nesreća i područje njihovog djelovanja
Prirodne nesreće - podrazumijevaju se događaji koji su uzrokovani djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati, kao što su: poplave, potresi, visoki snijeg i sniježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, suša, prolom oblaka, olujni vjetar, grad, mraz, hladnoća, pandemija te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti.
Tehničko-tehnološke nesreće - podrazumjevaju se požari, ekspanzija i eksplozija opasnih materija, radioaktivno i drugo zagađenje vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla.
Ostale nesreće - podrazumijevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, nesreće na terenima koji su kontaminirani minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima.
Navedene prirodne i druge nesreće mogu zahvatiti, sa manjim ili većim intenzitetom, područje općine Ilidža.
Moguće posljedice po ljude i materijalna dobra
Posljedice djelovanja prirodnih i drugih nesreća po ljude i materijalna dobra mogu biti, zavisno od vrste, intenziteta i vremena trajanja prirodne i druge nesreće, u rasponu od minimalnih posljedica do posljedica koje ugrožavaju i zdravlje i živote ljudi pričinjavaju velika oštećenja ili potpuno uništavaju materijalna, kulturna i druga dobra. Posljedice djelovanja prirodnih i drugih nesreća mogu se negativno odraziti i na stanje prirodne okoline, odnosno može doći do znatnog pogoršanja ekološkog stanja prirodne okoline. Neke prirodne nesreće, kao što su: potresi, poplave, jak olujni vjetar, klizišta, veliki požari, rušenje brana na hidroelektranama, velike tehnološke nesreće, velike saobraćajne nesreće, epidemije i epizootije zaraznih bolesti velikih razmjera biljnih bolesti i štetočina, mogu izazvati katastrofalne posljedice sa velikim brojem povrijeđenih i poginulih lica, te sa materijalnim štetama ogromnih razmjera.
Organizacija zaštite i spašavanja u skladu sa procjenom stanja Faza preventivne zaštite
U zavisnosti od vrste prirodne i druge nesreće, organizacija zaštite i spašavanja struktura civilne zaštite i drugih subjekata zaštite i spašavanja, u ovoj fazi, treba da bude u skladu sa opasnostima koje treba preduprijediti. Poseban značaj u preventivnoj fazi zaštite i spašavanja imaju službe organa uprave koje u okviru svoje redovne djelatnosti treba da posebnu pažnju posvete provođenju mjera koje doprinose zaštiti građana i materjialnih dobara (čišćenje i regulacija riječnih korita, sanacija klizišta, sprječavanje bespravne gradnje i sječe šumskih površina, sprečavanje nastanka divljih deponija smeća i sl.). U ovoj fazi treba imati funkcionalno organizovan, osposobljen i dobro opremljen operativni centar civilne zaštite. Također treba imati dobro organizovane i osposobljene jedinice, službe zaštite i spašavanja, povjerenike civilne zaštite kao i službe u drugim privrednim subjektima, naročito onim koji u svom procesu rada rade sa opasnim i lakozapaljivim materijama, za preduzimanje odgovarajućih aktivnosti u cilju preventivne zaštite od prirodnih i drugih nesreća, a naročito od raznih vrsta tehnoloških nesreća. Osposobljenost građana za preduzimanje odgovarajućih mjera u cilju preventivne zaštite od prirodnih i drugih nesreća, kao i osposobljenost građana za poslove samozaštite i međusobne zaštite, ima ogroman značaj u zaštiti i spašavanju.
Faza spašavanja
U ovoj fazi je od posebne važnosti postojanje dobro organizovanih, opremljenih i osposobljenih: Općinskih službi civilne zaštite, Općinskog štaba civilne zaštite, koji djeluju za vrijeme proglašenja stanja prirodne i druge nesreće na području općine, službe zaštite i spašavanja, povjerenika civilne zaštite, jedinice civilne zaštite, maksimalnu uključenost svih općinskih službi za upravu, službe zaštite i spašavanja u privrednim preduzećima i drugim subjektima koji su predviđeni Zakonom o zaštiti i spašavanju koji rukovode svim ljudskim snagama i upravljaju materijalno-tehničkim sredstvima, u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. U akcijama spašavanja od posebne važnosti je dobra organizacija evakuacija ljudi, domaćih životinja i najnužnijih materijalnih dobara, sa područja pogođenog prirodnom i drugom nesrećom, te zbrinjavanje evakuisanog stanovništva u privremene stambene prostore i obezbjeđenje neophodnih životnih namirnica i drugih neophodnih sredstava za normalan život evakuisanih lica. Neophodno je ostvariti maksimalnu efikasnost u mobilizaciji ljudi i materijalno-tehničkih sredstava od privrednih društava i drugih pravnih subjekata kao i građana koji raspolažu sa odgovarajućim sredstvima i opremom za zaštitu i spašavanje. U fazi spašavanja, također je važno imati dobro osposobljene i opremljene jedinice civilne zaštite, kao i odgovarajuće službe i jedinice privrednih preduzeća i drugih pravnih subjekata od značaja za zaštitu i spašavanje, sa odgovarajućim materijalno-tehničkim sredstvima i opremom. Vrlo je važno pravovremeno i potpuno informisanje građana o svim bitnim činjenicama vezanim za prirodnu i drugu nesreću koja se dogodila na određenoj teritoriji, u cilju što boljeg upoznavanja građana o intezitetu i posljedicama prirodne i druge nesreće, kao i u cilju poduzimanja odgovarajućih mjera samozaštite i međusobne pomoći, od strane građana.
Faza otklanjanja posljedica
U fazi otklanjanja posljedica djelovanja prirodne i druge nesreće aktivnu ulogu treba da uzmu, osim struktura civilne zaštite, javna preduzeća, privredna društva, drugi pravni subjekti i redovne službe i institucije općinske vlasti, organi kantonalne vlasti, kao i viših nivoa vlasti. Otklanjanje posljedica prirodne i druge nesreće treba da se realizuje na maksimalno efikasan način i u najkraćem mogućem roku, kako bi se na području podgođenom prirodnom i drugom nesrećom uspostavili normalni uslovi za odvijanje života i rada, za šta je od posebne važnosti neophodno, odmah po prestanku prirodne i druge nesreće, angažovati sve raspoložive ljudske i materijalne snage na sanaciji oštećenih i porušenih stambenih, privrednih, infrastrukturnih objekata i najvažnijih javnih objekata (zdravstvo, školstvo, javne institucije i drugo). Kao posebno važna aktivnost treba da bude povratak privremeno evakuisanog stanovništva u svoje domove i pomoć stanovnišvu u normalizaciji života, na čemu treba da se angažuju, pored struktura civilne zaštite, također i organi općinske i kantonalne vlasti. Odmah po prestanku djelovanja prirodne i druge nesreće neophodno je angažovati Općinsku komisiju za procjenu štete, i pristupiti procjeni pričinjenih materijalnih i drugih šteta usljed djelovanja prirodne i druge nesreće, u skladu sa odgovarajućim podzakonskim aktom, koji je donesen na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju. Također je važno organizovati dostavljanje pomoći ugroženom stanovništvu od strane svih društvenih subjekata i humanitarnih organizacija.
Mjere, snage i sredstva zaštite i spašavanja koje će provoditi snage civilne zaštite i općinske službe za upravu Faza preventivne zaštite
U zavisnosti od vrste prirodne i druge nesreće neophodno je provoditi prevenitivne mjere, koje se trebaju realizovati na bazi određenih planova i programa i na dugoročnoj osnovi. To je posebno važno kod prevencije prirodnih i drugih nesreća koje mogu izazvati katastrofalne posljedice po zdravlje i živote ljudi kao i na materijalna dobra.
Općina Ilidža treba obezbijediti u Budžetu na bazi odgovarajućih planova i programa finansijska sredstva za realizaciju istih. U ovoj fazi se provode slijedeće mjere:
Zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla.
Zaštita okoliša (plavljenje, klizišta, rušenje objekata, zagađenje okoline i sl.)
Zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Faze spašavanja
U ovoj fazi se provode slijedeće mjere:
Evakuacija ljudi i materijalnih dobara;
Zbrinjavanje ugroženih i stradalih;
Zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava;
Zaštita i spašavanje od rušenja;
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom;
Zaštita i spašavanje od požara;
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava;
Prva medicinska pomoć
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla
Zaštita okoliša;
Zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Strukture civilne zaštite sve navedene mjere i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, provode u saradnji sa svim općinskih službama u Jedinstvenom općinskom organu uprave Ilidža, privrednim društvima, javnim preduzećima, i drugim subjektima čija djelatnost je od značaja za zaštitu i spašavanje.
Faza otklanjanja posljedica
U zavisnosti od prirodne i druge nesreće koja je zadesila određeno područje, u fazi otklanjanja posljedica prirodne i druge nesreće poduzimaju se sve mjere koje doprinose što bržoj normalizaciji stanja na ugroženom području, odnosno stvaranja osnovnih uslova za normalan život i rad.
U ovoj fazi zaštite i spašavanja Općina Ilidža ima važan zadatak da iz Budžeta obezbijedi finansijska sredstva za sanaciju šteta usljed prirodne i druge nesreće, a prije svega za sanaciju stambenih i neophodnih infrastrukturnih objekata, od kojih zavisi uspostavljanje normalnog života na nastradalom području. Također je, u ovoj fazi važno zajedničko angažovanje struktura civilne zaštite, službi za upravu i pravnih subjekata, u obezbjeđenju efikasnog i dobro organizovanog prevoza evakuisanih lica u svoje domove, gdje treba angažovati neophodna prevozna sredstva i odgovarajući broj lica osposobljenih za ove poslove.
Angažovanje organa uprave na iniciranju i poduzimanju akcija prikupljanja finansijske i svake druge pomoći od kantonalnih organa vlasti, domaćih organizacija i domaćih humanitarnih organizacija, radi pružanja pomoći nastradalom stanovništvu, kao i radi sanacije oštećenih i uništenih objekata.
U ovoj fazi se, također vrši procjena pričinjenih materijalnih šteta od strane Općinske komisije za procjenu šteta, koja ove poslove obavlja u skladu sa zakonski propisanom metodologijom.
Snaga civilne zaštite potrebne za realizaciju predviđenih mjera zaštite i spašavanja Vrsta snaga
Realizaciju predviđenih mjera zaštite i spašavanja obavljaju sve strukture civilne zaštite: Služba civilne zaštite, Općinski štab civilne zaštite, općinske službe Jedinstvenog organa uprave Ilidža, Kantonalna uprava civilne zaštite, privredna društva i drugi pravni subjekti, povjerenici civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja koje su formirane u pravnim subjektima, udruženjima i fondacijama čija djelatnost je od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara.
Vrsta i količina MTS-a koja su potrebna za sprovođenje predloženih mjera zaštite i spašavanja
Vrsta i količina MTS-a struktura civilne zaštite, koja su potrebna za sprovođenje predloženih mjera zaštite i spašavanja određeni su propisanim okvirnim materijalnim formacijama za sve strukture civilne zaštite. Za predložene mjere zaštite i spašavanja, također, se koriste, zavisno od intenziteta prirodne i druge nesreće i zavisno od veličine područja koje je zahvaćeno prirodnom i drugom nesrećom. Osim MTS-a civilne zaštite koriste se ili angažuju i odgovarajuća MTS-a privrednih društava, javnih preduzeća, komunalnih preduzeća, kantonalnih organa uprave, građana i drugih pravnih subjekata koji raspolažu odgovarajućim MTS-a.
Mjere zaštite i spašavanja koje provode privredna društva i druga pravna lica
U obavljanju poslova zaštite i spašavanja privredna i dr. društva provode odgovarajuće pripreme, donose i razrađuju planove za svoje djelovanje u zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju materijalno-tehnička sredstva za provođenje mjera zaštite i spašavanja i organizuju jedinice i povjerenike civilne zaštite, opremaju te jedinice i povjerenike MTS-om i osposobljavaju ih za njihovo učešće u zaštiti i spašavanju.
U slučaju postojanja prirodnih i drugih nesreća i tehnoloških nesreća pravna lica dužna su provoditi odluke nadležnog Općinskog štaba civilne zaštite koji upravlja akcijama zaštite i spašavanja na području kojem se nalaze objekti tih pravnih lica. Sva pravna lica dužna su da odrede tijelo koje će upravljati akcijama zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja može ugroziti život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara pravnog lica.
Potrebna finansijska sredstva i mogući izvori finansiranja
Sva preduzeća i druge organizacije i ustanove dužne su da planiraju finansijska sredstva za zaštitu i spašavanje prije svega svoje imovine. Također su dužne da se na zahtjev Općinskog štaba civilne zaštite odazovu i stave na raspolaganje svoje ljudske i materijalne potencijale u svrhu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Što se tiče civilne zaštite, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u čl. 179. /"Sl. Novine F BiH" br. 39/03; 22/06 i 43/10/ navedeno je da se civilna zaštita finansira iz:
Budžeta Federacije, kantona i općina,
sredstva pravnih lica,
osiguranja,
dobrovoljnih priloga,
međunarodne pomoći,
i drugih izvora utvrđenih ovim i drugim zakonom.
Prioriteti u finansiranju od navedenih sredstava bit će usmjereni na:
pripremanje, opremanje i obuka Općinskog štaba civilne zaštite,
pripremanje, opremanje i obuka službi zaštite i spašavanja,
pripremanje, opremanje i obuka povjerenika civilne zaštite,
opremanje pravnih lica u dijelu kada postavljeni zadaci tim licima nadilaze njihove materijalne mogućnosti,
nabavka i održavanje sistema za obavještavanje stanovništva,
prilagođavnje i održavanje objekata za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,
- saniranje dijela štete nastalih prirodnim i drugim nesrećama kao i troškove koji nastanu tokom učešća u provođenju mjera zaštite i spašavanja.
Planiranje i realizacija budžetskih sredstava provodit će se svake godine posebno, prema proceduri rasporeda općinskih budžetskih sredstava za navedene prioritete.
Rokovi za obezbjeđenje nabavke planiranih sredstava i opreme
Općina Ilidža svake godine u skladu sa finansijskim mogućnostima planira određena finansijska sredstva za ove namjene. Imajući u vidu sadašnju finansijsku situaciju u društvu, rokovi za nabavku navedenih MTS-a i opreme, za potrebe opremanja svih struktura civilne zaštite, kao i za edukaciju pripradnika tih struktura, trebaju biti postavljene i u realne vremenske okvire, kada se radi o nabavci optimalnih količina MTS-a i opreme, ali treba voditi računa da se najneophodnija MTS-a i oprema trebaju nabaviti u što kraćem mogućem roku i obezbijediti sredstva za edukaciju i obuku pripadnika struktura civilne zaštite i građana za preduzimanje mjera zaštite i spašavanja.
Planiranje angažovanja nevladinih organizacija i udruženja čija je djelatnost u funkciju zaštite i spašavanja, na pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju
U dosadašnjem periodu je bila dobra saradnja civilne zaštite sa nevladinim organizacija i udruženjima na poslovima zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, što u narednom periodu treba poboljšati i uspostaviti još bolju saradnju sa navedenim organizacijama na poslovima zaštite i spašavanja.
U tim organizacijama već imamo formirane službe civilne zaštite i spašavanja, što ćemo i u narednom periodu nastaviti sa tim aktivnostima i u ostalim udruženjima i organizacijama na području općine Ilidža.
Planiranje angažovanja sredstava i opreme privrednih društava i drugih pravnih lica i građana na pružanju pomoći i u zaštiti i spašavanju
Odgovarajuća MTS-a i oprema privrednih društava i drugih pravnih subjekata, kao i građana, koji raspolažu sa odgovarajućim sredstvima i opremom za potrebe zaštite i spašavanja, po potrebi se angažuju, zavisno od intenziteta, prirodne i druge nesreće, a naročito za vrijeme proglašenja stanja prirodne i druge nesreće na području općine. Međutim, prisutan je problem obezbjeđenja finansijske nadoknade, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju za korištena MTS-a i opreme.
Način vršenja procjene štete pričinjene usljed prirodne i druge nesreće
Procjenu pričinjenih šteta usljed prirodnih i drugih nesreća vrši Općinska komisija za procjenu šteta koju imenuje Općinski načelnik, a rad komisije se bazira na podzakonskom aktu kojim je definisana metodologija za procjenu pričinjenih šteta.
Organizacija i način prikupljanja podataka o pojavama prirodnih i drugih nesreća i način informisanja i obavještavanja javnosti
U skladu sa članom 149. Zakona o zaštiti i spašavanju u sastavu Službe civilne zaštite općine Ilidža formiran je operativni centar civilne zaštite.
Operativni centar civilne zaštite općine Ilidža poslove iz svoje nadležnosti vrši tako što prikuplja informacije i podatke o svim vrstama prirodnih i drugih nesreća putem organa, službi i pravnih lica koji su se dužni povezati sa operativnim centrom (PU Ilidža, Dom zdravlja Ilidža, Profesionalna vatrogasna brigada, Dobrovoljno vatrogasno društvo Ilidža, Elektrodistribucija, PTT, Vodovod i kanalizacija, Sarajevogas, Mjesne zajednice, preduzeća i dr.). Informacije se prikupljaju prema listi pitanja o međusobnom informisanju. Informacije se prikupljaju i putem stalnog praćenja redovnih informativnih programa putem radia, TV-a, društvenih mreža i drugih sredstava informisanja. Obrađene informacije se dostavljaju nadležnim organima prema prioritetima, odnosno onom organu na koji se odnosi ta informacija.
Javnost se obavještava preko PRESS službe Općine Ilidža, kantonalnog operativnog centra i putem printanih-elektonskih medija.
Kada operativni centar civilne zaštite Ilidža primi informaciju, dežurni operativac u centru postupa na način što primljenu informaciju obrađuje tako da prvo provjerava njenu vjerodostojnost i aktuelnost u kontaktu sa davaocem informacije, a nakon toga preduzima sljedeće radnje:
informacije koje se odnose na redovne i vanredne izvještaje odmah po prijemu, bez obrade, prosljeđuje organu ili pojedincu na koga je izvještaj označen (adresiran);
ostale informacije koje se ne odnose na redovne i vanredne izvještaje, prije dostavljanja nadležnom organu, moraju se obraditi.
Obrada informacije podrazumijeva postupak u kojem dežurni operativac treba da tačno i precizno sazna kojim organima uprave ili drugim organima treba informaciju dostaviti. Utvrđivanje te činjenice vrši se tako što se na osnovu podataka o prirodnoj i drugoj nesreći na koju se informacija odnosi, vrši uvid u propis kojim je utvrđen djelokrug organa uprave i drugih organa i tako saznaje koji su organi nadležni za prijem informacije.
Operativni centar civilne zaštite općine Ilidža informacije dostavlja onim općinskim službama za upravu na čiju se oblast odnosi informacija, zatim kantonalnom operativnom centru civilne zaštite Sarajevo i rukovodiocu općinske službe civilne zaštite, a po nalogu rukovodioca ili drugog ovlaštenog državnog službenika te službe, informacija se može dostaviti i Općinskom načelniku, predsjedavajućem općnskog vijeća i operativnim centrima civilne zaštite susjednih općina. U izuzetnim slučajevima operativni centar civilne zaštite općine može informaciju proslijediti direktno Federalnom operativnom centru civilne zaštite.
Dnevni izvještaji o stanju na području općine Ilidža u pismenoj formi dostavljaju se kantonalnom operativnom centru civilne zaštite i pomoćniku načelnika civilne zaštite do 08:00 sati ujutro svakim danom.
Ako je došlo do proglašenja prirodne i druge nesreće, izvještaji se dostavljaju prema sljedećim rokovima:
odmah nakon proglašenja prirodne i druge nesreće (prvi izvještaj), a najkasnije u roku od prva četiri sata od proglašenja nastanka nesreće;
prvi dan nakon proglašenja prirodne i druge nesreće - svakih 6 sati ili po potrebi češće;
narednih dana - svakog dana po jednom ili po potrebi češće.
II. PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE I DOSTIGNUTI STEPEN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA Organizacija civilne zaštite
U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim zakonskim propisima, Procjenom ugroženosti, procjenama sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća, civilnu zaštitu na području općine Ilidža treba osposobiti tako da može uspješno izvršavati zadatke zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara i u najtežim uslovima. Pri utvrđivanju struktura civilne zaštite za područje općine temeljni elementi su uzeti iz Procjene ugroženosti, a isti su bitni za organizovanje zaštite i spašavanja. lskustvo vezano za dosadašnje prirodne i druge nesreće koje su se dešavale na ovom području su elementi za organizovanje civilne zaštite na teritorijalnom principu.
Organizovanje, pripremanje i funkcionisanje civilne zaštite na području općine Ilidža bazira se na:
Procjeni ugroženosti, procjeni sopstvenih snaga i mogućnosti za zaštitu i spašavanje i otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća
Organizacija i priprema sistema civilne zaštite, radnih ljudi i građana, organa uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica
Rukovođenje u akcijama zaštite i spašavanja od strane Općinskog štaba civilne zaštite
Angažovanju ljudskih i materijalnih potencijala za izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja
Osposobljenosti i organizovanosti pravnih lica i udruženja u kojima su formirane i u kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja:
Osposobljenost i organizovanost pravnih lica i udruženja građana u kojima su formirane i u kojima će se formirati službe zaštite i spašavanja
Osposobljenosti privrednih društava i drugih pravnih lica u kojima se obavljaju djelatnosti od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (djelatnosti iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih poslova, šumarstva, poljoprivrede, građevinarstva i sl.)
Mobilnosti i spremnosti struktura civilne zaštite za pravovremeno djelovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća, kao i njihovo otklanjanje
Organizovanje lične i uzajamne zaštite građana
Organizovanje i usklađivanje funkcionisanja civilne zaštite sa ostalim strukturama sistema zaštite i spašavanja.
Osnovni nosilac izgradnje sistema zaštite i spašavanja je općina. To proizilazi iz činjenice što se na području općine odvija cjelokupan život i rad stanovništva. Prema tome sistem zaštite i spašavanja općine mora biti na tom nivou da može adekvatno odgovoriti u svim slučajevima prirodne i druge nesreće.
Organizacija civilne zaštite obuhvata:
Ličnu i uzajamnu zaštitu građana,
Mjere zaštite i spašavanja
Štabove civilne zaštite,
Povjerenike civilne zaštite,
Službe zaštite i spašavanja,
Jedinice civilne zaštite,
- Rukovođenje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite
Lična i uzajamna zaštita
Lična i uzajamna zaštita građana predstavlja najmasovniji oblik pripremanja i organizovanog učešća građana u zaštiti i spašavanju.
Samozaštita se provodi u stabenim i poslovnim zgradama, obrazovnim institucijama, ustanovama, privrednim društvima, mjesnim zajednicama i svim mjestima gdje građani rade i borave.
Da bi se postigla organizovana samozaštita, potrebno je provoditi obuku građana prema nastavnim planovima i programima, čime bi se kvalitetno osposobili za sprovođenje mjera i postupaka preventivne zaštite, pružanja prve pomoći i samopomoći članovima porodice i drugim licima, kao i sprovođenje pojedinih mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Obuku za ličnu i uzajamnu zaštitu treba provoditi na osnovu Procjene ugroženosti i mogućih posjedica po ljude i materijalnih dobara na određenim područjima i objektima.
Mjere zaštite i spašavanja
Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizovane radnje i postupke preventivne i operativne prirode koje pripremaju i provode organi uprave i drugi organi vlasti i pravna lica. Svi gore nabrojani nosioci zaštite i spašavanja planiraju i pripremaju:
Mjere i postupke od značaja za provođenje preventivne zaštite, kao osnovnog vida sprečavanja nastajanja prirodne ili dr. nesreće ili ublažavanja njenog djelovanja;
Mjere i postupke zaštite i spašavanja u slučaju postojanja neposredne opasnosti od nastajanja prirodnih i dr. nesreća;
Mjere i postupke zaštite i spašavanja tokom trajanja prirodnih i drugih nesreća;
Mjere i postupke za ublažavanje i otklanjanje posljedica od prirodnih i dr. nesreća.
U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilidža provode se sljedeće mjere zaštite i spašavanja:
- sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
- evakuacija,
- zbrinjavanje ugroženih i nastradalih,
- zamračivanje,
- zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava,
- zaštita i spašavanje od rušenja,
- zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,
- zaštita i spašavanje od požara,
- zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- prva medicinska pomoć,
- zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla,
- asanacija terena,
- zaštita okoliša,
- zaštita bilja i biljnih proizvoda.
Štabovi civilne zaštite
U skladu sa članom 106. Zakona o zaštiti i spašavanju za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, te za obavljanje drugih poslova u zaštiti i spašavanju, osnovan je Općinski štab civilne zaštite, kao operativno-stručni organ, koji broji sedamnaest članova.
U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja Općinski štab civilne zaštite vrši sljedeće poslove:
odlučuje o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite, na zaštiti i spašavanju ugroženih i stradalih lica i materijalnih dobara i te snage raspoređuje na ona područja koja su ugrožena,
naređuje provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja i određuje snage i sredstva koja će provoditi te mjere,
usmjerava, koordinira i rukovodi akcijama zaštite i spašavanja svih učesnika angažovanih na zaštiti i spašavanju na području općine,
rješava sva pitanja koja se u toku provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju pojave u vezi angažovanja snaga i sredstava civilne zaštite i provođenja mjera zaštite i spašavanja i samozaštite građana.
Šab civilne zaštite može se osnovati i u pravnim licima, zavisno od njihove procjene, a ako se ne osnuje štab civilne zaštite, pravno lice je dužno svojim općim aktom odrediti lice koji će rukovoditi akcijama zaštite i spašavanja.
Općinski štab civilne zaštite ima veliki značaj kako u pripremama tako i u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja, pa je stoga neophodno izvršiti opremanje i obučavanje svih članova štaba.
Povjerenici civilne zaštite
Povjerenici civilne zaštite određuju se u naselju, dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i zaseocima, u organima uprave i službama za upravu, drugim organima i ustanovama i pravnim licima u kojima se ne osniva štab civilne zaštite.
Povjerenici vrše poslove koji se odnose na organiziranje i poduzimanje mjera i aktivnosti na učešću u provođenju samozaštite i mjera spašavanja na određenom području, odnosno u objektima za koje su zaduženi.
Povjerenici u organima uprave, ustanovama i pravnim licima vrše poslove koji se odnose na organizovanje i pripremanje mjera i zadataka na sudjelovanju službenika i zaposlenika na provođenju lične i kolektivne zaštite i mjera zaštite i spašavanja u zgradama i objektima za koje su zaduženi.
Planom zaštite i spašavanja vrši se određivanje broja povjerenika civilne zaštite, razrada njihovih poslova i zadataka u miru, za vrijeme prirodnih i drugih nesreća, neposrednoj ratnoj opasnosti i ratu, u skladu sa propisima koji se odnose na poslove i zadatke i način rada povjerenika civilne zaštite (Pravilnik o načinu rada i funkcionisanju štabova i povjerenika civilne zaštite "Službene novine Federacije BiH", broj 77/06; 5/07 i 32/14).
Općina Ilidža je u skladu sa zakonskim propisima imenovala povjerenike u svim mjesnim zajednicama, koji su prošli obuku i učestvovali u sprovođenju mjera zaštite i spašavanja kako preventivnih tako i u samim akcijama spašavanja.
Službe zaštite i spašavanja
Službe zaštite i spašavanja organizuju se u pravnim licima čija je redovna djelatnost od neposrednog značaja za zaštitu i spašavanje (zdravstvo, veterinarstvo, stambeni i komunalni poslovi, vodoprivreda, šumarstvo, poljoprivreda, hemijska i petrohemijska industrija, građevinarstvo, transport, logistika, ugostiteljstvo, vatrogastvo, ekologija i dr.)
Službe zaštite i spašavanja ostvaruje poslove zaštite i spašavanja provođenjem preventivnih mjera kroz svoju redovnu djelatnost i provođenje operativnih mjera, koje se ostvaruju izvršavanjem odgovarajućih mjera i postupaka iz svog djelokruga rada od momenta angažovanja do otklanjanja nastalih posljedica, tj. kada se ocjeni da prestaje potreba za angažovanjem tih službi. U ove službe u pravilu, raspoređuju se zaposlenici pravne osobe, odnosno pripadnici udruženja.
Preventivne mjere zaštite i spašavanja, službe zaštite i spašavanja ostvaruju provođenjem odgovarajućih mjera, postupaka i zadataka u okviru njihove redovne djelatnosti, a kojima se može uticati na sprečavanje nastanka određenih pojava i opasnosti koje mogu izazvati prirodnu ili drugu nesreću i čijim štetnim djelovanjem mogu biti ugroženi životi i zdravlje stanovništva i materijalnih dobara.
Operativne mjere zaštite i spašavanja, službe zaštite i spašavanja ostvaruju izvršavanjem odgovarajućih mjera, postupaka i zadataka iz svog djelokruga, od momenta angažovanja na zaštiti i spašavanju do otklanjanja nastalih posljedica, odnosno do momenta kada se ocijeni da prestaje potreba za angažovanjem tih službi.
Općinski načelnik je donio Uredbu, u skladu sa zakonskim propisima, o određivanju pravnih lica i udruženja u kojima su organizovane službe zaštite i spašavanja. To su služba za medicinsku pomoć veličine odjeljenja, osnovana u Domu zdravlja Ilidža, služba za zaštitu od požara, veličine odjeljenja, osnovana u VD "Ilidža" Ilidža, služba za zaštitu i spašavanje sa visina i nepristupačnih terena, na vodi i pod vodom, evakuaciju i zbrinjavanje osnovana u U "lgman 92" Ilidža, službe zaštite i spašavanja iz ruševina osnovane u firmama "Bosman" i "Mevludin-Comerc", služba za zaštitu i spašavanje sa visina i nepristupačnih terena osnovana u U "Gorska služba spašavanja i streljački klub Ilidža", služba prve pomoći i snabdijevanje osnovana u U "Crveni križ" i služba zaštite i spašavanja za čistoću i asanaciju terena formirana u JP "Ilidža".
Na osnovu Procjene ugroženosti, općina Ilidža prema potrebi će ići u pravcu formiranja još službi zaštite i spašavanja u drugim pravnim licima i udruženjima iz oblasti komunalnih djelatnosti, građevinarstva, uslužnih djelatnosti.
U aktu o osnivanju službi zaštite i spašavanja određuju se vrste službe, zadaci, način popune ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima. U cilju stvaranja uslova za nesmetano funkcionisanje formiranih službi zaštite i spašavanja, Općinski načelnik će putem Službe za civilnu zaštitu planirati odgovarajuća sredstva u Budžetu općine, kao i dio sredstava iz posebne naknade za zaštitu i spašavanje koja pripadaju općini prema članu 180. Zakona o zaštiti i spašavanju. Ova sredstva će se koristiti za nabavku opreme, tehničkih i drugih sredstava, kao i za obučavanje i osposobljavanje članova službi, odnosno uposlenika tih pravnih lica i udruženja, koji su uključeni u sastav službi. Raspodjelu finansijskih sredstava na pojedine službe zaštite i spašavanja sa podacima o vrsti i količini opreme koju treba nabaviti, odobrava Općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Općinskog štaba civilne zaštite, a na osnovu podnijetog pismenog zahtjeva tih službi. Pravna lica i udruženja za sve djelatnosti moraju imati planove organizovanja i djelovanja u svim situacijama.
Jedinice civilne zaštite
Jedinice civilne zaštite formiraju se, opremaju i osposobljavaju kao operativne snage radi neposrednog angažovanja na izvršavanju zadaća zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kao i otklanjanja posljedica nastalih djelovanjem tih nesreća. Jedinice civilne zaštite formiraju se kao jedinice opće i specijalizovane namjene, a formira ih Općinski načelnik.
Vrste, veličina i boj jedinica civilne zaštite utvrđuje se na osnovu Procjene ugroženosti te ljudskih, materijalnih i drugih mogućnosti, kojima raspolaže općina ili drugo pravno lice. Jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene formiraju se u skladu sa vlastitim procjenama i potrebama, kada snage i sredstva pravnih lica i službi zaštite i spašavanja, kao i jedinica opće namjene nisu dovoljne za efikasno provođenje mjera zaštite i spašavanja na području općine. Ove jedinice se pripremaju i obučavaju radi izvršavanja složenijih zadataka čiji pripadnici pri vršenju poslova moraju imati odgovarajuće stručno znaje i koristiti odgovarajuća tehnička sredstva i opremu.
Odlukom o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Ilidža koju je usvojilo Općinsko vijeće, predviđeno je da se formira samostalni vod opće namjene i samostalni vod specijalizovane jedinice mješovitog sastava za hitne intervencije.
Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava civilne zaštite
Kada zaprijeti neposredna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće, a procjeni se da nije potrebno aktivirati štab civilne zaštite, tada rukovodilac organa civilne zaštite može narediti angažovanje određenih struktura, civilne zaštite koje je osnovala općina radi poduzimanja mjera na sprečavanju nastanka djelovanja tih nesreća i rukovodi akcijama zaštite i spašavanja u skladu sa planom i zaštite i spašavanja. Rukovođenje tim snagama vrši se do momenta završetka predviđenih aktivnosti ili do aktiviranja općinskog štaba. Aktiviranje štaba se vrši i u situaciji kada prirodna ili druga nesreća na teritoriji općine ili djelu teritorije općine postane takva da organi uprave, javna preduzeća i druga pravna lica nisu i mogučnosti izvršiti svoje mjere, postupke i zadatke koji se odnose na zaštitu i spašavanje. Na prijedlog općinskog štaba civilne zaštite Općinski načelnik proglašava stanje prirodne ili druge nesreće. Angažovanje i upotrebu snaga i sredstava civilne zaštite u akcijama zaštite i spašavanja općinski štab civilne zaštite vrši na osnovu prethodno izvršene procjene o vrsti prirodne i druge nesreće, području na kojem djeluje ta nesreća i obimu i vrsti mogućih posljedica po stanovništvo i materijalna dobra na ugroženom području. Štabovi civilne zaštite aktiviraju se i funkcionišu i za vrijeme vježbi civilne zaštite i ratnog stanje.
Jedinice i povjerenici civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja, kao i sredstva zaštite i spašavanja upotrebljavaju se kada stanovništvo i materijalna dobra budu ugroženi prirodnim i drugim nesrećama, kao i za vrijeme vježbi i drugih oblika obuke. Upotreba navedenih snaga i sredstava vrši se u skladu sa Planom zaštite i spašavanja. Upotreba ovih snaga i sredstava traje do momenta kada je završeno spašavanje ugroženog i stradalog stanovništva i materijalnih dobara, odnosno kada se ocijeni da dalju aktivnost na obavljanju tih poslova i zadataka mogu uspješno provoditi nadležni organi i pravna lica u okviru svoje redovne djelatnosti, a o čemu odlučuje općinski štab civilne zaštite.
Organ uprave, ustanove, službe za upravu i pravna lica mogu samostalno u svim situacijama kada postoji opasnost od nastanka prirodne i druge nesreće koja može ugroziti njihovo ljudstvo i materijalna dobra ili ako je nastala ta nesreća, angažovati snage i sredstva koje su formirali za svoje potrebe. Odluka o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite i spašavanja na zadacima zaštite i spašavanja donosi:
za snage i sredstva struktura civilne zaštite općine – općinski štab civilne zaštite
za snage i sredstva jedinica i povjerenika civilne zaštite koji su formirani u organima uprave i drugim organima i ustanovama i pravnim licima – rukovodioci tih organa i ustanova, odnosno za službe za upravu – Općinski načelnik
U toku rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, komandovanje jedinicima vrše komandiri tih jedinica, koji su odgovorni štabu civilne zaštite koji rukovodi akcijama zaštite i spašavanja.
Operativni centri civilne zaštite
U skladu sa članom 149. Zakona o zaštiti i spašavanju u sastavu Službe civilne zaštite općine Ilidža formiran je operativni centar civilne zaštite, koji radi neprekidno 24 sata. Operativni centar civilne zaštite Ilidže poslove iz svoje nadležnosti vrši tako što prikuplja informacije i podatke o svim vrstama prirodnih i drugih nesreća putem organa, službi i pravnih lica koji su se dužni povezati sa operativnim centrom (PU Ilidža, Dom zdravlja Ilidža, Profesionalna vatrogasna briga, Dobrovoljno vatrogasno društvo Ilidža, Elektrodistribucija, PTT, Vodovod i kanalizacija, Sarajevogas, mjesne zajednice, preduzeća itd.) i drugih davalaca informacija. Informacije se prikupljaju prema listi pitanja o međusobnom informisanju. Informacije prikuplja i putem stalnog praćenja redovnih informativnih programa putem radia, TV, društvenih mreža i drugih sredstava informisanja. Obrađene informacije se dostavljaju nadležnim organima prema prioritetima, odnosno onom organu na koji se odnosi ta informacija. Kada operativni centar civilne zaštite Ilidža primi informaciju, dežurni operativac u centru postupa na način što primljenu informaciju obrađuje tako da prvo provjerava njenu vjerodostojnost i aktuelnost u kontaktu sa davaocem informacije, a nakon toga preduzima sljedeće radnje:
informacije koje se odnose na redovne i vanredne izvještaje odmah po prijemu, bez obrade, prosljeđuje organu ili pojedincu na koga je izvještaj označen (adresiran);
ostale informacije koje se ne odnose na redovne i vanredne izvještaje, prije dostavljanja nadležnom organu, mora obraditi.
Dnevni izvještaj o stanju na području općine Ilidža u pismenoj formi dostavljaju se kantonalnom operativnom centru civilne zaštite i pomoćniku načelnika za civilne zaštite do 08,00 sati svakim danom.
Ako je došlo do proglašenja prirodne i druge nesreće, izvještaji se dostavljaju prema sljedećim rokovima:
odmah nakon proglašenja prirodne i druge nesreće (prvi izvještaj), a najkasnije u roku od prva četiri sata od proglašenja nastanka nesreće;
prvi dan nakon proglašenja prirodne i druge nesreće – svakih 6 sati ili po potrebi češće;
narednih dana– svakog dana će jednomi ili po potrebi češće.
Za potrebe sistema za oglašavanje i uzbunjivanje građana (SOUG) općine Ilidža, nabavljeno je osam elektronskih sirena sa pratećom opremom koje su instalirane po mjesnim zajednicama i služe za prijenos zvuka i govora, a sve one su uvezane u digitalni sistem kojim se rukovodi iz operativnog centra u zgradi općine.
Imajući u vidu značaj i ulogu brzog prenosa informacija putem ovog centra, kao i pogodnosti za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, neophodno je stalno unapređenje njegovog rada kroz opremanje istog i obuka uposlenika.
Popuna i materijalno opremanje civilne zaštite
Popunu struktura civilne zaštite i raspored na dužnost vrši Služba civilne zaštite, a u skladu sa zakonskim propisima.
U skladu sa Pravilnikom o načinu rada i funkcionisanju štabova i povjerenika civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/06, 05/07 i 32/14) izvršeno je popunjavanje općinskog štaba civilne zaštite rukovodiocima općinskih službi za upravu i predstavnicima određenih pravnih lica čija je djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje. U skladu sa istim Pravilnikom izvršena je popuna povjerenika civilne zaštite u mjesnim zajednicama. Također, u skladu sa Pravilnikom o organizovanju službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite, njihovim poslovima i načinu rada ("Službene novine Federacije BiH", broj 77/06), organizovano je osam službi zaštite i spašavanja.
Zakonom o zaštiti i spašavanju je propisano da se štabovi, službe zaštite i spašavanja, jedinice i povjerenici opremaju odgovarajućom opremom i materijalno-tehničkim sredstvima koja su neophodna za njihovu ličnu zaštitu i izvršavanje zadataka civilne zaštite iz njihove nadležnosti. Vrsta i količina sredstava i opreme utvrđuje se materijalnom formacijom, a u skladu sa Okvirnom ličnom i materijalnom formacijom koju je propisao direktor Federalne uprave civilne zaštite, općinski štab civilne zaštite je usvojio lične i materijalne formacije struktura civilne zaštite.
Civilna zaštita trenutno raspolaže određenom količinom materjialno-tehničkih sredstava i opreme, koja može zadovoljiti efikasno djelovanje u slučaju nastanka prirodne ili druge nesreće, i u narednom periodu u skladu sa finansijskim mogućnostima nastavit će se opremanje postojećih struktura, kao i operativnog centra civilne zaštite. Prilikom formiranja novih službi zaštite i spašavanja težit će se opremanju tih struktura u skladu sa materijalnim formacijama.
Zakonom o zaštiti i spašavanju je propisano da sva privredna društva i pravna lica u kojima se obavlja djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje, na zahtjev općinskog štaba civilne zaštite su dužna organizovati i provoditi poslove zaštite i spašavanja (pravna lica iz oblasti zdravstva, veterinarstva, građevinarstva, šumarstva, vodoprivrede poljoprivrede vatrogastva, ekologije i sl.) i materijalno-tehnička staviti na raspolaganje svoja sredstva za potrebe civilne zaštite, a u skladu sa Uredbom o načinu davanja i vraćanja materijalnih sredstava uzetih za potrebe civilne zaštite ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/04 i 38/06).
Stepen zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća
U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, općina Ilidža je donijela Procjenu ugroženosti općine Ilidža, Program razvoja zaštite i spašavanja, Plan zaštite i spašavanja, Procjenu ugroženosti od požara za područje općine Ilidža i Plan zaštite od požara za područje općine Ilidža koji se redovno ažuriraju. Također urađeni su i svi podzakonski propisi koji uređuju i regulišu oblast zaštite i spašavanja, a usvojeni su od strane Općinskog načelnika i Općinskog vijeća.
S tim u vezi, a polazeći od Procjene ugroženosti općine Ilidža osnovni pravci razvoja zaštite i spašavanja u narednom periodu biće usmjereni na:
stalno ažuriranje planskih dokumenata, praćenje zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliše oblast zaštite i spašavanja,
osposobljavanje i obučavanje svih struktura civilne zaštite na području općine Ilidža za uspješno provođenje akcija zaštite i spašavanja kao i njihovo opremanje,
pružanje stručne pomoći u pripremama i organizovanju privrednih društava i drugih pravnih lica, koja se u okviru svoje redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem za izvršavanje zadataka iz određene oblasti,
koordinacija Štaba civilne zaštite, općinskih službi za upravu, mjesnih zajednica drugih pravnih lica radi planiranja, organizovanja i sprovođenja mjera zaštite spašavanja,
dalja saradnja i koordinacija sa Kantonalnom upravom civilne zaštite i Federalnom upravom civilne zaštite,
planski namjensko korištenje finansijskih sredstava koja se izdvajaju za potrebe zaštite i spašavanja,
nabavka i održavanje materijalno-tehničkih sredstava i opreme
informisanje javnosti o razvoju sistema zaštite i spašavanja, kao i obavještavanje o nastalim prirodnim i drugim nesrećama.
III. PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE ĆE SE PROVODITI NA PODRUČJU OPĆINE ILIDŽA
U sistemu zaštite i spašavanja prevencija obuhvata planiranje mjera koje su kao redovne planske aktivnosti usmjerene na smanjenje mogućnosti nastanka prirodne ili druge nesreće. Prije nastanka prirodnih ili drugih nesreća neophodno je provođenje određenih mjera kojima se može uticati na sprečavanje, odnosno na smanjenje djelovanja prirodne ili druge nesreće. Provođenje ovih mjera usmjerene su u svim područjima društvene aktivnosti, koje treba da provode svi od građanina pojedinca, svih organa vlasti, javnih preduzeća i drugih pravnih lica, tijela vlasti svih nivoa, javne ustanove i institucije, javna preduzeća i druga pravna lica, udruženja, humanitarne organizacije i druge organizacije, koji u svojim godišnjim planovima trebaju utvrditi mjere, zadatke i izvor finansiranja za provođenje tih mjera.
Sprovođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja na području općine je zadovoljavajuće i ogleda se u prvom redu u dosljednoj primjeni tehničkih i drugih mjera kojima se obezbjeđuje sigurnost i dugotrajnost konstrukcije, uređaja i opreme pri izgradnji objekata, mjera zaštite od požara, mjera za sprečavanje pojave zaraznih bolesti, određenih mjera kao što su drenaža terena, uređenje riječnih korita, ispravnosti i redovnog održavanja saobraćajnica, pravilnog uskladištavanja naftnih derivata, te primjeni propisa za zaštitu od eksplozija gasa i tečnih goriva.
Procjenom ugroženosti utvrđeno je da na području Općine mogu nastati prirodne i druge nesreće usljed:
zemljotresa,
poplava,
klizišta i odrona tla,
sniježnih padavina, nanosa snijega i poledica,
zaštita od olujnog vjetra, grada i suše
pojave zaraznih bolesti i epidemija
zarazne bolesti životinja i biljne bolesti
požara, eksplozija i drugih havarija
Zemljotresi
Teritorija općine Ilidža spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Na samoj teritoriji Sarajeva, gotovo svakodnevno se javljaju zemljotresi manjeg intenziteta, koje registruju samo instrumenti.
Prema seizmičkim kartama teritorija općine Ilidža se nalazi u zoni trusnosti 7° MCS (MercaliCancani-Siebergova skala) što teritoriju čini znatno ugroženom.
Sa stanovišta ugroženosti od zemljotresa u najnepovoljnijoj situaciji su urbana područja Općine, pri čemu bi se izazvale veće materijalne štete (havarije na gasnom sistemu, elektrodistributivnoj, vodovodnoj i kanalizacionoj mreži, saobraćajnoj infrastrukturi, pojava klizišta i sl.). U slučaju iznenadnog zemljotresa sa rušilačkim dejstvom pretpostavlja se da bi se broj ozlijeđenih i zatrpanih kretao od 30-50% stanovništva pod ruševinama.
Preventivne mjere
|
R/B |
Zadaci |
Izvršioci |
|
1. |
Utvrđivanje uvjeta za građenje objekata i građevina u skladu sa važećim propisima i standardima iz oblasti gradnje, kao i normativima urbanističkog planiranja |
Služba za prostorno uređenje |
|
2. |
Nadzor nad dotrajalim i ostećenim građevinama, kao i objektima neplanske gradnje na područjima koja nisu geološki ispitana |
Služba za inspekcijski nazor |
|
3. |
Primjena propisa o građenju i tehnički mjera kod izgradnje građevina i infrastrukture Obezbjeđenje i uređenje grobnih mjesta |
Služba za razvoj, komunalne poslove i puteve u suradnji sa komunalnim preduzećima |
|
4. |
Obučavanje, osposobljavanje građana i strukture civilne zaštite za poduzimanje mjera samozaštite i uzajamne zaštite u slučaju zemljotresa Izgradnja planova za smještaj, evakuaciju i zbrinjavanje iz ugroženih područja |
Općinski štab civilne zaštite |
|
5. |
Utvrđivanje stanja, karakteristika i strukture postojećeg stambenog fonda i ostalih vrsta građevinskih objekata i cjelokupne infrastrukture u vlasništvu općine u cilju procjene posljedica za ljude i materijalna dobra u slučaju ječeg zemljotresa |
Služba za imovinsko- pravne, stambene, geodetske poslove i katastar nekretnina |
|
6. |
Izrada planova za medicinsko zbrinjavanje povrijeđenih |