Aktio

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

ODLUKA

Na osnovu člana 18. stav 1. tačka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04, 6/13 i 31/17), Skupština Kantona Sarajevo, na 13. radnoj sjednici održanoj dana 29.01.2024. godine, donijela je

ODLUKU

I

Usvaja se "Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu", koji je sastavni dio ove Odluke.

II

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-04-2620/24
29. januara 2024. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Skupštine Kantona Sarajevo
Elvedin Okerić, s. r.

BILANS ENERGETSKIH POTREBA
KANTONA SARAJEVO ZA 2023. GODINU

Uvod - Cilj i svrha izrade energetskog bilansa

  • b)
    U 2022. godini došlo je do smanjenja prirodnog gasa u odnosu na 2021. godinu, i to za 9.321.498 Sm3 ili 6,34%. Index potrošnje prirodnog gasa je 93,66.
  • c)
    Kod kategorija kupaca: KJKP Toplane i Domaćinstva, u 2022. godini došlo je do smanjenja potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2021. godinu, i to: KJKP Toplane za 4.807.528 Sm3 ili 8,86% i Domaćinstva za 5.286.988 Sm3 ili 10,26%.
  • d)
    Također, kod kategorija kupaca: Velika privreda i Mala privreda, u 2022. godini došlo je do smanjenja potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2021. godinu, i to: Velika privreda za 33.915 Sm3 ili 0,10% i Mala privreda za 233.162 Sm3 ili 3,50%.
  • e)
    Dalje, potrebno je posebno istaći - da je kod kategorija kupaca CNG (Sarajevogas i punionice), u 2022. godini došlo je do veoma značajnog povećanja potrošnje prirodnog gasa u odnosu na 2021. godinu, i to za 1.056.274 Sm3 ili 120,69%.
  • a)
    Ukupna potrošnja prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u 2022. godini je 137.670.829 Sm3, gdje: KJKP Toplane učestvuju sa 35,93%, Domaćinstva 33,61%, Velika privreda 24,39%, Mala privreda 4,67% i CNG (Sarajevogas i punionice) 1,40%.
    Analizirajući podatke iz Tabele 9., pored ostalog, moguće je zaključiti sljedeće:

Naziv kategorije kupca

Potrošnja prirodnog gasa

Udio u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa

Index 2022./2021.

2022. (Sm3)

2021. (Sm3)

2021. (%)

2022.(%)

KJKP Toplane

49,458,286

54,265,814

36.92

35.93

91.14

Domaćinstva

46,267,485

51,554,473

35.07

33.61

89.74

Velika privreda

33,580,188

33,614,103

22.87

24.39

99.90

Mala privreda

6,432,264

6,665,426

4.53

4.67

96.50

CNG Sarajevogas

1,931,453

875,179

0.60

1.40

220.69

CNG punionice

1,153

17,332

0.01

0.00

6.65

Ukupno

137,670,829

146,992,327

100.00

100.00

93.66

Tabela 9. Pregled udjela kategorija kupaca u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u 2021. i 2022. godini
U Tabeli 9. dat je pregled udjela kategorija kupaca prirodnog gasa u ukupnoj (neto) potrošnji prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo u 2021. i 2022. godini.

2.2. Analiza pokazatelja potrošnje prirodnog gasa

  • i)
    Na niskom naponu, kod javne rasvjete, došlo je do povećanja potrošnje električne energije, i to za 467 MWh ili 1,78%.
  • h)
    Međutim, na niskom naponu, kod domaćinstava, došlo je do neznatnog smanjenja potrošnje električne energije, i to za 658 MWh ili 0,10%.
  • g)
    Kod grupe potrošača - ostala potrošnja na 0,4 kV, došlo je do povećanja potrošnje električne energije, i to za 10.691 MWh ili 3,47%.
  • f)
    Zbirno na naponskim nivoima 35 kV i 10 kV, došlo je do povećanja potrošnje električne energije, i to za 5.546 MWh ili 1,58%.
  • e)
    Na naponskom nivou 0,4 kV, u 2022. gođini došlo je do povećanja potrošnje električne energije u odnosu na 2021.godinu, i to za 10.500 MWh ili 1,08%.
  • d)
    Na naponskom nivou 35 kV, u 2022. godini došlo je do većeg povećanja potrošnje električne energije u odnosu na 2021. godinu, i to za 1.659 MWh ili 14,07%, a na 10 kV također došlo do povećanja potrošnje, i to za 3.887 MWh ili 1,15%.
  • c)
    U 2022. godini došlo je do smanjenja gubitaka električne energije u odnosu na gubitke u 2021. godini, i to za 363 MWh ili 0,33%, a u odnosu na gubitke u 2020. godini došlo je do povećanja za 2.463 MWh ili 2,29%.
  • b)
    Također, u 2022. godini došlo je do povećanja neto potrošnje električne energije u odnosu na 2021. godinu, i to za 16.046 MWh ili 1,21%. Index neto potrošnje je 101,21.
    Ciljevi ulaganja u elektroenergetski sektor su:
    • -
      Izgradnja novih elektrodistributivnih objekata u skladu sa potrebama proširenja konzuma;
    • -
      Interpolacija novih trafostanica i pripadajućih mreža u cilju smanjenja gubitka, poboljšanja naponskih prilika i kvaliteta električne energije;
  • a)
    U 2022. godini došlo je do povećanja bruto potrošnje električne energije u odnosu na 2021. godinu, i to za 15.683 MWh ili 1,09%. Index bruto potrošnje je 101,09.
    Analizirajući podatke iz Tabele 8., pored ostalog, moguće je zaključiti sljedeće:

Distributivna potrošnja

Električna energija ( MWh )

lndex

2022./2020.

Index

2022./2021.

2020.

2021.

2022.

Bruto

1,393,107

1,434,662

1,450,345

104.11

101.09

Neto

1,285,728

1,324,457

1,340,503

104.26

101.21

Gubici

107,379

110,205

109,842

102.29

99.67

Visoki napon (VN)

334,056

349,964

355,510

106.42

101.58

Niski napon (NN)

951,671

974,493

984,993

103.50

101.08

35 kV

11,167

11,792

13,451

120.46

114.07

10 kV

322,890

338,172

342,059

105.94

101.15

Domaćinstva

639,626

640,291

639,633

100.00

99.90

Ostala potrošnja 0,4 kV

285,532

307,916

318,607

111.58

103.47

Javna rasvjeta

26,513

26,286

26,753

100.90

101.78

Tabela 8. Pregled potrošnje električne energije po naponskim nivoima u Kantonu Sarajevo za period 2020.-2022. godina
S obzirom da JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo ne prikazuje potrošnju električne energije po kategorijama potrošača kako to radi EUROSTAT i IEA, tj. rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (industrija razvrstana po granama), u Tabeli 8. dat je pregled potrošnje električne energije u Kantonu Sarajevo za period 2020.-2022. godina, po naponskim nivoima. Za niskonaponsku potrošnju (0,4 kV) dat je pregled potrošnje po strukturi potrošača: Domaćinstva, Ostala potrošnja 0,4 kV i Javna rasvjeta. U grupu ostala potrošnja 0,4 kV spadaju privredna društva koja električnu energiju preuzimaju na niskom naponu.

2.1. Analiza pokazatelja potrošnje električne energije

2. Analiza pokazatelja potrošnje energije u Kantonu Sarajevo za 2022. godinu

Međutim, treba naglasiti da ovaj energetski bilans predstavlja parcijalnu energetsku analitiku koja ne prati potpune energetske tokove (primarna energija, energetske transformacije i finalna energetska potrošnja), jer se njegova izrada zasniva na bazi postojećih/raspoloživih podataka koje dostavljaju naprijed pomenuti energetski subjekti, odnosno subjekti za snabdijevanje energijom/energentima. Treba napomenuti, da pomenuta pravna lica nemaju izraženu potrošnju prema kategorijama potrošača kako to radi EUROSTAT i IEA, tj. rezidencijalni sektor, sektor usluga i industrija (razvrstana po granama).
Osnova za izradu Bilansa energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu su podaci (izvještaji i planovi) energetskih subjekata koji su distributeri pojedinih vrsta energije i energenata na području Kantona Sarajevo: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo, KJKP Sarajevogas d.o.o. Sarajevo, KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo, BAGS-Energotehnika d.d. Vogošća i drugi proizvođači/distributeri toplotne energije, distributeri čvrstih goriva i distributeri naftnih derivata, te statistički podaci Federalnog zavoda za statistiku, podaci Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, kao i potrebne/odnosne analize i procjene Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.
Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu je dokument koji ima za cilj da definiše neophodne elemente i pokazatelje energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu, procjenom potreba korisnika za električnom energijom, prirodnim gasom, naftnim derivatima i čvrstim gorivima na osnovu dosadašnjih pokazatelja i trendova potrošnje energije/energenata. Dokument "Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu" je integralni dokument - sačinjen, da u svojoj strukturi uključuje dva međusobno povezana separata/dijela, tj. u prvom dijelu, ovog dokumenta, dat je detaljan izvještaj o realizaciji energetskog bilansa Kantona Sarajevo za 2022. godinu, a u drugom dijelu, data je detaljna projekcija energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu. Tako dato integralno sagledavanje/prikazivanje realizacije energetskog bilansa za proteklu godinu i projekcije energetskih potreba za tekuću godinu, uz uzimanje u obzir potrebnih pokazatelja i trendova energetske potrošnje u proteklim godinama, u jednom dokumentu, jeste realna osnova za sistemsko planiranje energetskih potreba za tekuću kalendarsku godinu.
f) Kad je u pitanju potrošnja n/d - tečnih goriva (LUEL i LUS) kao alternativnih energenata u proizvodnji toplotne energije u TS-Toplifikacioni sistemi KJKP Toplane, konstatovano je - da su u 2022. godini ova tečna goriva korištena kao energenti u proizvodnji toplotne energije u ovim toplifikacionim sistemima, i to: LUEL u količini od 550.571 litara i LUS u količini od 832.950 kg.

5.2. Mogućnosti unaprjeđenja gasnog sektora

U Kantonu Sarajevo za 2023. godinu planirana su područja izgradnje distributivnih gasnih mreža (DGM) - koji su specificirani u Tabeli 22. ovog bilansa.
Tabela 22. Planirana područja izgradnje distributivnih gasnih mreža u Kantonu Sarajevo za 2023 .godinu

Općina

Planirana područja izgradnje distributivnih gasnih mreža (DGM) u 2023. godini

Centar Sarajevo

Poslovna zona Šip - IT park, Nahorevo (fazna realizacija projekata)

Novo Sarajevo

Ulice: Blagajska i Humska

Novi Grad Sarajevo

Ulice: Vrbovska, Abdusramana Sirije, Sulje Jahića, Adema Hubijara i Senada Čolića

Ilidža

Azići

Hadžići

Miševići - Rakovička cesta (nastavak)

Vogošća

Krivoglavci (nastavak)

Ilijaš

Industrijska zona Luke (nastavak)

Trnovo

Sportski centar Trnovo, Bjelašnica (nastavak)

Planirano proširenje distributivne gasne mreže, pored opšte podrške razvoju Kantona Sarajevo i gradske infrastrukture, ima za cilj i povećanje obima prodaje prirodnog gasa, dnevno i sezonsko uravnoteženje potrošnje prirodnog gasa i smanjenje zagađenja.
g) Kad su u pitanju promjene udjela kategorija kupaca u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa, situacija je sljedeća:
- Kod kategorije KJKP Toplane, došlo je do smanjenja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 36,92% u 2021. godini na 35,93% u 2022. godini, tj. za 0,99%;
- Kod kategorije Domaćinstva, došlo je do smanjenja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 35,07% u 2021. godini na 33,61% u 2022. godini, tj. za 1,46%;
- Kod kategorije Velika privreda, došlo je do povećanja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 22,87% u 2021. godini na 24,39% u 2022. godini, tj. za 1,52%;
- Kod kategorije Mala privreda, došlo je do povećanja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 4,53% u 2021. godini na 4,67% u 2022. godini, tj. za 0,14%; i
- Kod kategorija kupaca CNG (Sarajevogas i punionice), došlo je do znatnog povećanja udjela u ukupnoj potrošnji, i to: sa 0,61% u 2021. godini na 1,40% u 2022. godini, tj. za 0,79%.

5. Mogućnosti unaprjeđenja energetskog sektora u Kantonu Sarajevo

Od značajnih zadataka u oblasti energetike u budućnosti, pored obezbjeđenja sigurnosti u snabdijevanju gasom u Kantonu Sarajevo i sanaciji terminala naftnih derivata za čuvanje minimalnih rezervi, dužnu pažnju bi trebalo posvetiti povećanju efikasnosti u korištenju svih vidova energije, a prije svega energije koja se koristi za zagrijavanje objekata. Pored donošenja odgovarajućih propisa o građenju i toplotnoj sanaciji postojećih objekata, realizaciji pojedinačnog mjerenja utroška, odgovarajućoj edukaciji stanovništva, nužna bi bila i finansijskai kadrovska podrška izvedbi takvih projekata.
Neophodne aktivnosti u vezi Bilansa energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu su:
- Vlada Federacije BiH i resorna ministarstva da predlože/donesu nedostajuće propise iz oblasti energetike, kao i druge potrebne dokumente iz ove oblasti; i
- Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo prati realizaciju Bilansa energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2023. godinu, predlaže Vladi Kantona Sarajevo iješenja problema iz njene nadležnosti i podnosi inicijative za pitanja koja su u nadležnosti Federacije BiH ili institucija Bosne i Hercegovine.

5.1. Mogućnosti unaprjeđenja elektroenergetskog sektora

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Elektrodistribucija Sarajevo je za 2023. godinu planirana ulaganja u izgradnju/rekonstrukciju elektroenergetskih objekata u ukupnom iznosu od 13.388.737,00 KM.

5.5. Perspektive korištenja obnovljivih izvora energije

Rast cijena energije na svjetskom tržištu pokrenuo je u najrazvijenijim zemljama velike aktivnosti na korištenju obnovljivih izvora energije, te stoga, i u Kantonu Sarajevo je potrebno/nužno inicirati/pokrenuti aktivnosti/projekte, kao što su:
Dalje, u cilju uravnoteženja zimske i ljetne potrošnje prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo, težište aktivnosti trebalo bi staviti na: povećanje energijske efikasnosti - prvenstveno u oblasti grijanja i primjenu prirodnog gasa za hlađenje i klimatizaciju. Procjene (prva iskustva u savremenoj gradnji) pokazuju da u savremenoj gradnji potrošnja gasa za hlađenje u ljetnom periodu nadmašuje potrošnju gasa za grijanje u zimskom periodu.
Akcije koje bi unaprijedile poslovanje u gasnom sektoru Kantona Sarajevo:
a) KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo, resorna ministarstva Kantona Sarajevo i nadležni sud da iznađu efikasniji način naplate isporučene toplotne energije, što je preduslov za plaćanje tekuće potrošnje prirodnog gasa KJKP Sarajevogas d.o.o. Sarajevo i dalje transporteru i uvozniku, odnosno stranom isporučiocu;
b) Vlada Kantona Sarajevo da preispita politiku određivanja cijena prirodnog gasa za krajnje potrošače, i pristupi primjeni odgovarajućih tarifnih stavova (posebne tarife ljeto-zima);
c) Podrška projektima izravnanja potrošnje prirodnog gasa u režimu zima-ljeto; i
d) Vlada Kantona Sarajevo, kroz odgovarajuću tarifnu politiku za prirodni gas, da podrži realizaciju pilot projekta upotrebe prirodnog gasa za pogon automobila.

5.3. Mogućnosti unaprjeđenja sektora naftnih derivata

Ključna stvar za unapijeđenje sektora naftnih derivata je sanacija/rekonstrukcija i puštanje u rad terminala na području Kantona Sarajevo, te da Vlada Federacije BiH, Federalna direkcija robnih rezervi i Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo poduzmu mjere u smislu nabavke dodatnih količina n/d - kroz Plan obezbjeđenja rezervi, koji uključuje količine n/d i potrebna sredstva, kao i da Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo poduzmu sve neophodne aktivnosti koje su potrebne za stavljanje u funkciju (sanacija i rekonstrukcija) skladišnih kapaciteta.
Kanton Sarajevo je najveći potrošač LPG (Liquefied Petroleum Gas) u Bosni i Hercegovini, ali ipak nema većih skladišta u funkciji. Sanacijom terminala u Blažuju stavio bi se u funkciju i rezervoar LPG-a 1.000 m3 volumena.

5.4. Mogućnosti unaprjeđenja sektora čvrstih goriva

Čvrsta goriva u energetskom bilansu Kantona Sarajevo imaju manji udio, ali imajući u vidu da se radi o domaćem resursu - treba vršiti stalna unaprjeđenja u sektoru čvrstih goriva.
Kada i gdje je nužna potrošnja čvrstih goriva, treba raditi na promociji potrošnje drvenih briketa i peleta, kao i briketa uglja. Briketi su gorivo koje u potpunosti sagorijeva (nema pepela) sa znatno manjim ugljen monoksidom.
Temeljom odnosne bilansne analize, kao i temeljom drugih informacija, može se ocijeniti vjerovatnim da je prisutna pojava prometa čvrstih goriva van zakonskih okvira, stoga je ovo potrebno, putem inspekcijskih organa, provjeriti i sankci oni sati, odnosno suzbiti sivi promet čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo.
- Rekonstrukcija elektrodistributivnih objekata u cilju zaštite okoline;
- Održavanje obračunskih mjernih mjesta u ispravnom stanju;
- Zamjena mjerila električne energije - brojila starija od 35 godina;
- Uvođenje sistema automatskog očitanja brojila (AMR) za brojila na mjestima preuzimanja i razmjene električne energije i potrošača na srednjem naponu;
- Izgradnja ili proširenje laboratorije za kalibraciju mjerila električne energije kapaciteta dovoljnog da podmiri zakonske obaveze u ovoj oblasti.
Mjere koje je potrebno poduzeti na pouzdanijem snabdijevanju električnom energijom:
a) Pravovremeno donošenje regulacionih planova i izdavanje dozvola za gradnju primarnih elektrodistributivnih objekata: dalekovoda i srednje naponskih trafostanica 10(20)/0,4 kV na područjima intezivne gradnje;
b) Pošto Kanton Sarajevo nema niti jednog značajnog primarnog izvora električne energije, tj. proizvodnog kapaciteta električne energije, šansu treba prepoznati u racionalnoj potrošnji energenata u optimiziranom energetskom sistemu i povećanju energijske efikasnosti. Prelimarne procjene govore da bi se koordiniranim i podsticajnim mjerama, energijska efikasnost u Kantonu Sarajevo mogla povećati za 20-25%;
c) Podržati gradnju kogeneracijskih ektroenergetskih postrojenja na prirodni gas uz postojeće veće kotlovnice KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo. Ove elektrane bi u zimskom periodu proizvodile dio električne energije za sopstvene potrebe, a u ljetnom periodu bi proizvodile ovu energiju kao distributivni generatori u elektrodistributivnom sistemu Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ili predstavljale rezervu u elektroenergetskom sistemu Elektroprivrede BiH. Na ovaj način bi se ujednačio režimtransporta prirodnog gasa. Međutim, pitanje izgradnje kogenerativnih postrojenja mora biti posebno stručno elaborirano uslijed korištenja toplotne energije iz tih postrojenja u ljetnom periodu, odnosno izvan sezone grijanja. Potrebno je razmotriti mogućnost izgradnje kogeneracijskog postrojenja veće snage, do 100 MW, u Rajlovcu;
d) Podstaći i podržati osmišljene programe edukacije stanovništva svih uzrasta u Kantonu Sarajevo, naročito učenika u osnovnim i srednjim školama, na štednju električne energije i energenata; i
e) Na području Kantona Sarajevo postoje velike rezerve otpadne biomase (otpadno drvo, piljevina i dr.), te bi, organizirano i plansko prikupljanje otpadne mase i sagorijevanje zajedno sa ugljem u termoelektranama, odnosno sagorijevanje u malim kogenerativnim postrojenjima u industrijskim energanama, dalo značajne efekte u povećanju energijske efikasnosti i smanjenju emisije stakleničkih plinova.
- Vrši planiranja i unapređuje Plan distribucije električne energije za situaciju poremećaja u energetskom snabdijevanju Kantona Sarajevo;
- Održava elektrodistributivni sistem, unapređuje ga i vrši pripreme elektrodistributivnog sistema za situaciju poremećaja u energetskom snabdijevanju;
- Unapređuje definisani sistem preraspodjele električne energije u skladu sa tehničkim mogućnostima, vodeći računa o prioritetima:
- Održava potrebne stabilnosti u elektrodistributivnom sistemu;
- Precizira sistem koordinacije sa energetskim subjektima, federalnim, kantonalnim i općinskim organima, kao i drugim subjektima koji su zaduženi/vezani za ovu problematiku.
- Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo:
- Vrši planiranja i unapređuje Plan obezbjeđenja potrebnih rezervi alternativnih energenata za proizvodnju toplotne energije (LUEL, ostala LU, čvrsta goriva);
- Obezbjeđuje potrebne rezerve alternativnih energenata;
- Vrši izbor i ugovara skladištenje rezervi alternativnih energenata, u skladu sa važećim propisima;
- Nadzire uskladištene rezerve alternativnih energenata;
- Pri planiranju i obezbjeđenju alternativnih energenata, pored ostalih, sarađuje sa Ministarstvom finansija Kantona Sarajevo, općinama u Kantonu Sarajevo, Federalnom direkcijom robnih rezervi i privrednim društvom Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo.
- KJKP Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo:
- Vrši planiranja i unapređuje Plan proizvodnje i distribucije toplotne energije za situacije prestanka i ograničenog dotoka prirodnog gasa u Kanton Sarajevo;
- Obezbjeđuje i skladišti alternativne energente (LUEL i ostala LU) za vlastitu proizvodnju toplotne energije, u skladu sa važećim propisima;
- Propisno održava toplifikacione sisteme;
- Unapređuje i vrši pripreme postrojenja za proizvodnju i distribuciju toplotne energije na bazi tečnih energenata (LUEL i ostala LU);
- Za slučaj potrebe, unapređuje definisani sistem preraspodjele toplotne energije, vodeći računa o prioritetima;
- Precizira sistem koordinacije sa potrebnim subjektima.