Kolektivni ugovor za područje telekomunikacija u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 137., 138., 140. i 141 Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj 26/16) Sindikat BH Telecom Sarajevo, podržan od strane Sindikata hrvatskih telekomunikacija (u daljnjem tekstu - Sindikat) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 09. jula 2018. godine, zaključili su
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu - Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze radnika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora.
Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo i Javno preduzeće Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar (u daljnjem tekstu Poslodavac), koji se bave pružanjem usluga u telekomunikacijskom prometu.
Pod pojmom radnik, u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu kod Poslodavca.
Član 2.
Općim aktima Poslodavaca ne mogu se utvrditi manja prava radnika, niti uskratiti prava radnika od onih koja su utvrđena ovim ugovorom.
Član 3.
Radni odnos zasniva se stupanjem radnika na rad na osnovu zaključenog ugovora o radu između poslodavca i radnika i to nakon provedenog postupka prijema.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor radnika u skladu sa uslovima utvrđenim za određeno radno mjesto.
Zapošljavanje novog Radnika moguće je u slučaju kada Poslodavac internim prerasporedom, u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu, nije u mogućnosti popuniti upražnjeno radno mjesto, a procedure za ovaj način zapošljavanja bit će definirane Pravilnikom o radu Poslodavca, koji će se sačiniti u konsultaciji sa Vijećem zaposlenika - Sindikatom.
Član 4.
Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim radnikom može se zaključiti:
- -na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom;
- -na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom;
- -na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad.
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresiranim licem zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju.
Poslodavac može pod određenim uslovima sa zainteresiranom licem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zaključivanje ugovora iz stava 1., 2. i 3. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Član 5.
Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba da sadrži i podatke o drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima.
Član 6.
Poslodavac može ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim licima, samo u slučaju kada za potrebne poslove nema dovoljno radnika odgovarajuće struke i kada time neće prouzročiti višak broja zaposlenih kod Poslodavca.
Član 7.
Ako je Pravilnikom o radu i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad radnika.
Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci.
Član 8.
Po završetku probnog rada stručna osoba ili tijelo dužno je radniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika.
Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže pet dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu.
Ukoliko se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je 7 (sedam) dana.
Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu.
Član 9.
Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.).
Član 10.
Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom na određeno vrijeme, a najduže godinu dana.
Član 11.
Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to:
- -do 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stručnom spremom;
- -do 10 (deset) mjeseci za pripravnike VKV i VŠS stručnom spremom;
- -do 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stručnom spremom.
Član 12.
Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu i drugim internim aktima.
Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje Poslodavac.
Član 13.
Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, povreda na radu bez krivnje pripravnika i sl.).
Član 14.
Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično.
Sedmično radno vrijeme radnika i raspored radnog vremena, odnosno, početak i završetak radnog vremena utvrđuje Poslodavac odlukom, uz obavezne konsultacije sa Vijećem zaposlenika - Sindikatom.
Član 15.
U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, radnik je obavezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 8 sati sedmično.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, radnik može dobrovoljno, u skladu sa potrebama Poslodavca raditi prekovremeno još do 8 sati sedmično.
Poslodavac je obavezan radniku izdati pisani nalog za unaprijed definisan prekovremeni rad, a ako se radi o neplaniranom prekovremenom radu (intervenciji), Poslodavac će u roku od 72 sata od početka neplaniranog rada, izdati pisani nalog za prekovremeni rad.
Član 16.
Rad u vremenu između 22 uveče i 06 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom.
Član 17.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.
U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada ovlaštena lice Poslodavca će pisanim nalogom odrediti vrijeme pripravnosti za rad.
Vrijeme pripravnosti za rad predstavlja poseban vid rada kada radnik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada.
Vrijeme pripravnosti za rad mora biti najavljeno od strane poslodavca najmanje 8 dana unaprijed.
Trajanje vremena pripravnosti za rad svakog radnika u toku mjeseca ne može biti duže od 48 sati.
Vrijeme pripravnosti za rad iz prethodnog stava ne može biti raspoređeno na više od 4 (četiri) dana u toku mjeseca.
U slučaju da radnik bude radno angažovan za vrijeme pripravnosti za rad, takav rad se smatra prekovremenim radom.
I - ODMORI I ODSUSTVO
Član 18.
Poslodavac osigurava radniku sljedeće odmore u trajanju:
- a)odmor u toku radnog vremena pripada radniku koji radi od 6 do 8 sati dnevno i to u trajanju od najmanje 30 minuta;
- b)odmor u toku radnog vremena radniku koji radi duže od 8 sati pripada u trajanju od najmanje 45 minuta;
- c)odmor u toku radnog vremena u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice;
- d)dnevni odmor između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati neprekidno;
- e)sedmični odmor najmanje 24 sata neprekidno;
- f)godišnji odmor najmanje 20 radnih dana za svaku kalendarsku godinu, a najduže u trajanju koliko je predviđeno Zakonom o radu;
- g)godišnji odmor maloljetnika najmanje 24 radna dana;
- h)godišnji odmor radnika koje uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih uticanja najmanje 30 radnih dana.
(2) Odmor u toku radnog vremena se koristi po rasporedu Poslodavca, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da odmor u toku radnog vremena iz stava 1. tačka a), b) i c) ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena.
Član 19.
Radnicima koji su u toku rada izloženi štetnim zračenjima Poslodavac je dužan obezbijediti odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.
Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana.
Član 20.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 (petnaest) dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.
Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada, bez uvećanja iz člana 21. ovog ugovora.
Član 21.
Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu, zavisi od:
- -dužine radnog staža;
- -stručne spreme i grupe složenosti poslova;
- -posebnih uslova rada;
- -posebnih zdravstvenih i socijalnih uslova.
Član 22.
Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže u trajanju koliko je predviđeno Zakonom o radu.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme za sve radnike raspoređeno na petodnevnu radnu sedmicu.
Član 23.
Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se na sljedeći način:
|
- NK i NSS |
1 dan; |
|
- KV i SSS |
2 dana; |
|
- VKV |
3 dana; |
|
- VŠS |
4 dana; |
|
- VSS |
5 dana. |
Član 24.
Obzirom na uslove rada, za radnike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata, duže od 60 dana u toku godine, te za radnike koji rade u smjenama, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana.
Uvećanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava se ne mogu kumulirati.
Član 25.
Radnik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na povećanje godišnjeg odmora i to:
|
- roditelji djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili sa utvrđenim invaliditetom |
2 dana; |
|
- radnice za svako dijete do 15 g. starosti |
1 dan; |
|
- radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom |
2 dana; |
|
- radnici sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% |
1 dan; |
|
- samohranim roditeljima djece do 15 g. |
2 dana. |
Samohranim roditeljima smatraju se:
- -majka vanbračnog djeteta kojem otac nije utvrđen;
- -majka vanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a ne žive u zajedničkom kućanstvu;
- -razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj;
- -roditelj kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim.
Član 26.
Godišnji odmor se može koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu sa potrebama radnika i procesa rada, najkasnije do 31. marta za tekuću godinu.
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.
Član 27.
Godišnji odmor se može koristiti u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 juna naredne godine.
Radnik koji ne iskoristi prvi dio godišnjeg odmora u smislu stava 1. ovog člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.
Radnik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja.
Član 28.
Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.
Radnku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata nkande umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu radnika koji nije iskoristio godišnji odmor ili njegov dio krivicom Poslodavca. U tom slučaju Poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora.
Član 29.
Radnik ima pravo odsustva sa rada, uz naknadu plaće, do 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to:
|
- sklapanje braka |
5 radnih dana; |
|
- rođenje djeteta |
5 radnih dana; |
|
- sklapanje braka djeteta radnika |
3 radna dana; |
|
- smrt supružnika, djeteta, roditelja, usvojitelja, očuha i maćehe i unuka |
5 radnih dana; |
|
- smrt roditelja, usvojitelja, očuha i maćehe supružnika |
3 radna dana; |
|
- smrt brata i sestre |
4 radna dana; |
|
- smrt roditelja po ocu i majci |
3 radna dana; |
|
- teška bolest člana uže porodice |
4 radna dana; |
|
- otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda |
5 radnih dana; |
|
- sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama |
5 radnih dana; |
|
- osposobljavanje za rad u sindikatu |
3 radna dana; |
|
- selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana |
3 radna dana; |
|
- regulisanje prava na penziju |
2 radna dana. |
Isključivo na pisani zahtjev radnika, plaćeno odsustvo može trajati i kraće od naprijed naznačenog broja dana.
Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom radnik ima pravo na plaćeno odsustvo.
Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na 2 uzastopna dana za svako darivanje krvi koje se računa kao da su na radu.
Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini.
U toku jedne kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.
Član 30.
Radniku se može na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće, (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima:
- -radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno domaćinstva (bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelj i osobe nad kojima radnik ima starateljstvo);
- -radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara;
- -izgradnje ili popravke kuće ili stana;
- -obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na lični trošak;
- -radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama;
- -kad radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cjelosti;
- -i drugim opravdanim razlozima.
Radnik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljenja svojih vjerskih i tradicijskih potreba.
Član 31.
Radnici koji su imenovani ili izabrani u predstavnička tijela organa BiH, Federacije BiH, kantona-županije, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je radnika da najavi odsustvo, po dobijanju poziva za sjednicu.
Radnicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od profesionalnih javnih dužnosti, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju, a najduže 4 (četiri) godine od dana izbora odnosno imenovanja.
Član 32.
Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu, te ga je dužan upoznati sa organizacijom rada.
Član 33.
Poslodavac je obavezan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprečava nastanak nesreće.
Poslodavac je obavezan osigurati potrebne uslove za zaštitu na radu.
Poslodavac je obavezan, kod uvođenja novih tehnologija informisati radnike o tehnološkim karakteristikama i mogućim uticajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.
Zaštita radnika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima.
Dužnost je radnika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.
Član 34.
Radnik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah obavijesti Poslodavca, inspekciju rada i Sindikat.
Ukoliko odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti.
Član 35.
Kod povreda na radu i u vezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja radnika kao i sve druge troškove u skladu sa zakonom.
Poslodavac je dužan jednom godišnje organizovati besplatne sistematske liječničke preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede za radnike u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Član 36.
Poslodavac može ugovoriti kombinovano kolektivno osiguranje radnika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova.
Član 37.
Poslodavac ne može odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slučajevima određenim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove.
Ženu za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je dužan rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni ljekar.
Ako Poslodavac nije u mogućnosti osigurati raspoređivanje žene u smislu stava 2. ovog člana, žena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Privremeni raspored iz stava 2 ovog člana, ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene.
Ženu iz stava 2. ovog člana, poslodavac može premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak.
Član 38.
Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 godine života djeteta.
Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Član 39.
Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, osim ako je počinio težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Vijeća zaposlenika - Sindikata otkazati ugovor o radu radnika kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
Radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima prednost pri stručnom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspoređuje na poslove koji odgovaraju njegovoj promijenjenoj sposobnosti za rad.
Član 40.
Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Vijeća zaposlenika - Sindikata otkazati ugovor o radu radniku starijem od 55 (pedesetpet) godina (muškarac), odnosno 50 (pedeset) godina (žena) života.
V - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
Član 41.
Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće za dodatke.
Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog ovim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana.
Poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun bruto i neto plaće prilikom njene isplate.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti.
Obračun iz stava 5. ovog člana ima snagu izvršne isprave.
Pojedinačne isplate plaće nisu javne.
Član 42.
Osnovna plaća je najniži novčani iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uslove i rezultate rada.
Osnovna plaća je proizvod najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja.
Član 43.
Radni učinak se utvrđuje na osnovu kriterija i mjerila.
Kriteriji i mjerila radnog učinka trebaju biti realni i primjenjivi.
Kriteriji i mjerila iz stava 2. ovog člana utvrđuju se posebnim aktom Poslodavca kojeg donosi poslodavac uz konsultacije sa Vijećem zaposlenika - Sindikatom.
Član 44.
Najniža neto satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 3,87 KM.
Najniža neto plaća je umnožak najniže satnice iz stava 1. ovog člana i broja sati redovnog rada za pojedini mjesec.
Najniža neto plaća je osnovica za obračun osnovne plaće radnika.
Na najnižu neto plaću radnika primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova iz člana 47. ovog ugovora.
U slučaju da godišnja stopa inflacije pređe 5% izvršit će se usklađivanje najniže neto satnice u skladu sa rastom BDP-a i inflacije u skladu sa podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 45.
Osnovna plaća radnika uvećava se od 0,4 % do 0,6 % za svaku godinu radnog staža, s tim da ukupno uvećanje ne može biti veće od 20%.
Uvećanje osnovne plaće iz stava 1. ovog člana primjenjivaće se kod svakog Poslodavca u postotku kako je definisano Pravilnicima o radu koji su u primjeni na dan zaključivanja ovog ugovora.
Član 46.
Poslodavac raspoređuje radnike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova.
Član 47.
U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta i stepena stručne spreme, kako slijedi:
Grupa poslova koeficijent
- -NSS - jednostavni, rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada 1,00-1,10
- -KV - srednje složeni poslovi, s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova 1,30-1,55
- -SSS - složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtjevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova 1,60-1,80
- -VKV - složeniji poslovi, za čije obavljanje je potreban veći stepen samostalnosti u izvršavanju zadataka, poslovi organizovanja, vođenja i pripreme rada 1,82-2,05
- -VŠS- poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnosti i kreativnosti u njihovom izvršavanju 2,20-2,70
- -VSS - najsloženiji poslovi koji zahtjevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnosti vođenja poslova, rada i razvoja, istraživačku sposobnost 2,85-5,05
Poslodavac i Sindikat su saglasni da u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog ugovora obave konsultacije u cilju drugačijeg definiranja koeficijenata složenosti poslova koji će osigurati implementaciju radnog učinka shodno Zakonu o radu i efikasnije poslovanje Poslodavca.
Član 48.
Radnici koji rade na radnim mjestima utvrđenim aktom poslodavca u skladu sa zakonom kao radna mjesta sa otežanim uslovima rada, imaju dodatak na osnovnu plaću za otežane uslove rada u iznosu do 5% od osnovne plaće radnika.
Dodatak na osnovnu plaću radnika iz stava 1. ovog člana isplaćivaće se kod svakog poslodavca u postotku kako je definisano Pravilnicima o radu koji su u primjeni na dan zaključivanja ovog ugovora.
Član 49.
Plaća pripravnika iznosi 70% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.
Član 50.
Osnovna plaća radnika uvećava se:
|
- za rad noću |
20%-30% |
|
- za prekovremeni rad |
25%-50% |
|
- za rad na dan sedmičnog odmora |
15%-35% |
|
- za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni |
25%-50% |
|
- za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti u vrijeme odmora između dva uzastopna radna dana ili sedmičnog odmora |
5%-20% |
|
- za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti u vrijeme u kojem se po zakonu ne radi (praznici) |
5%-30% |
Dodaci iz stava 1. ovog člana primjenjivaće se kod svakog Poslodavca u postotku kako je definisano Pravilnicima o radu koji su u primjeni na dan zaključivanja ovog ugovora.
Dodaci se međusobno ne isključuju, izuzev u slučajevima:
- -pripravnosti koji isključuje primjenu ostalih dodataka iz stava 1. ovog člana;
- -rada na dane praznika za koje se po zakonu ne radi, koji isključuje naknadu za rad na dan sedmičnog odmora.
Član 51.
Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uslove rada.
Član 52.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:
- -za vrijeme godišnjeg odmora,
- -za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti,
- -za vrijeme porođajnog odsustva,
- -za plaćeno odsustvo i praznike,
- -za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik),
- -za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, na koje ga je uputio Poslodavac,
- -i u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.
Član 53.
Naknada plaće iz člana 52. isplaćivaće se u skladu sa Zakonom o radu, ovim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima.
Član 54.
U skladu sa pozitivnim bilansom poslovanja, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može radnika nagraditi jednom njegovom prosječnom plaćom obračunatom za period tekuće godine.
VI - OSTALE ISPLATE RADNICIMA
Član 55.
Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od 50 % prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, pod uslovom da Poslodavac prethodnu godinu nije poslovao sa gubitkom.
Regres će Poslodavac isplatiti radnicima u prvoj polovini kalendarske godine.
Član 56.
Poslodavac može nagraditi i stimulisati radnika povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimulisanja radnika bliže urediti posebnim općim aktom.
Poslodavac može jednom godišnje za poboljšanje životnog i kulturno-sportskog standarda radnika izdvojiti sredstva za:
- -susrete radnika Poslodavaca;
- -za kulturno-rekreacijske potrebe;
- -preventivno- zdravstvene potrebe.
Poslodavac će ova pitanja regulisati internim aktima.
Član 57.
Radniku kojem nije organizovan prevoz na posao ili sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje 2 kilometra, pripada naknada ili mjesečna karta za troškove prevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog saobraćaja, što će se regulisati Pravilnikom o radu.
Član 58.
Radnik zaposlen u Dioničkom društvu BH Telecom Sarajevo ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini njegovih 6 (šest) prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodna tri mjeseca odnosno 6 prosječnih neto plaća isplaćenih u Dioničkom društvu BH Telecom Sarajevo u prethodna tri mjeseca, ako je to za radnika povoljnije.
Radnik zaposlen u Javnom preduzeću Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar ima pravo na otpremninu prilikom odlaska penziju u skladu sa odredbama Pravilnika o radu koji je u primjeni na dan zaključenja ovog ugovora.
Član 59.
Radnik i Poslodavac mogu pod uslovima utvrđenim Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju zaključiti sporazum o ranijem odlasku radnika u penziju. Posebnim aktom će se utvrditi i visina podsticajne otpremnine za raniji odlazak u penziju, a čiji iznos ne može biti veći od njegovih 6 (šest) prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodna tri mjeseca, odnosno 6 prosječnih neto plaća isplaćenih kod Poslodavca u prethodna tri mjeseca, ako je to za radnika povoljnije.
Primjena člana 59. ne isključuje primjenu člana 58.
Član 60.
Povodom obilježavanja dana Poslodavca, svim zaposlenim će se isplatiti nagrada u iznosu od 20% do 30% prosječne plate u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku, pod uslovom da Poslodavac prethodnu godinu nije poslovao sa gubitkom.
Odredbe ovog člana primjenjivat će se počev od 1.1.2019. godine.
Primjena ovog člana se odnosi isključivo na radnike Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo.
Član 61.
U slučaju smrti radnika isplaćuje se novčana naknada u visini od 1 do 3 prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca.
U slučaju smrti člana uže porodice radnika, isplaćuje se novčana naknada u visini od 1 do 2 prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca.
U slučaju teškog invaliditeta 70% i više ili teške bolesti radnika ili teške bolesti člana njegove uže porodice, isplaćuje se jednokratna novčana naknada u visini 1 do 2 prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca, s tim da se novčana naknada za troškove liječenja teške bolesti može isplatiti u većem iznosu što će biti regulisano Pravilnikom o radu.
Novčane naknade iz stava 1., 2. i 3. ovog člana isplačivat će se u visini kako je definisano odredbama Pravilnika o radu koji su u primjeni na dan zaključenja ovog ugovora
Postupak o podnesenom zahtjevu za isplatu biće riješen posebnim aktom Poslodavca.
Članom uže porodice, u smislu stava 2. i 3 ovog člana, smatraju se: supružnici odnosno vanbračni supružnici, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, a maloljetna braća i sestre ukoliko žive u zajedničkom kućanstvu sa radnikom.
Za svaki konkretan slučaj smrti, teške invalidnosti, odnosno teške bolesti, u slučaju iz stava 2. i 3. ovog člana, isplaćuje se samo jedna jednokratna novčana naknada, bez obzira sa koliko je radnika preminula invalidna, odnosno bolesna osoba bila, odnosno jeste u srodstvu iz stava 6. ovog člana, a iznos se ravnomjerno dijeli na sve radnike, članove uže porodice.
U slučaju nastanka štetnih posljedica od elementarne nepogode koja je u skladu sa zakonom od nadležnog organa proglašena kao takva, i u slučaju požara u objektu radnika, radniku se isplaćuje novčana naknada u visini dvije prosječne plaće ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati, a koje podliježu obračunu i plaćanju poreza na dohodak
Poslodavac može za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta, isplatiti naknadu u visini jedne prosječne neto plaće isplaćene za protekli mjesec kod Poslodavca.
U slučaju iz prethodnog stava, ukoliko su oba roditelja novorođenog, odnosno usvojenog djeteta radnici kod Poslodavca, prava na novčanu naknadu ima samo jedan roditelj.
Ukoliko radnik iz stava 1. ovog člana nema porodicu, jednokratna novčana naknada isplaćuje se osobi koja snosi troškove sahrane umrlog radnika
Član 62.
Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje - dnevnice izvan sjedišta Poslodavca.
Dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu isplaćuje se u skladu sa opštim aktom Vlade FBiH.
Putni troškovi obračunavaju se prema ostvarenim troškovima.
Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdiće se u skladu sa važećim propisima.
Upotrebu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlašteno lice kod Poslodavca.
Član 63.
Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno.
Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve radnike ovisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.).
Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od:
- -ako je osiguran i smještaj i ishrana terenski dodatak iznosi 1 dnevnica za službeno putovanje;
- -ako je osiguran samo smještaj terenski dodatak iznosi 1,4 dnevnice za službeno putovanje;
- -ako je osigurana samo ishrana terenski dodatak iznosi 1,6 dnevnice za službeno putovanje;
- -ako nije osiguran ni smještaj ni ishrana terenski dodatak iznosi 2 dnevnice za službena putovanja.
Član 64.
Radnik kojeg Poslodavac privremeno uputi na rad van mjesta prebivališta njegove porodice, ima pravo na mjesečnu naknadu troškova zbog odvojenog života od porodice u visini 70 % prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.
Član 65.
Dnevnica, naknada za odvojeni život od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Član 66.
Radnik ima pravo na naknadu za ishranu u toku radnog dana (topli obrok), u iznosu od 1% do 1,4% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.
Naknada iz stava 1. ovog člana isplaćivaće se kod svakog poslodavca u iznosu kako je definisano Pravilnicima o radu u trenutku zaključivanja ovog ugovora.
Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.)
Član 67.
Pod prosječnom plaćom Poslodavca podrazumjeva se prosječna neto plaća prije oporezivanja.
Visina iznosa svih naknada i koje se isplaćuju radnicima kod Poslodavca predstavljaju neto iznos prije oporezivanja (neto iznos sa uključenim porezom na dohodak).
VII - NAKNADA ŠTETE
Član 68.
Naknada štete utvrđivaće se u skladu sa zakonima i Pravilnikom o radu.
Za štetu koju je prouzrokovao radnik, a čiji se iznos ne može tačno utvrditi ili bi utvrđivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete se utvrđuje u paušalnom iznosu, uzimajući u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije, zavisno od vrste štete.
Visinu štete utvrđuje komisija za naknadu štete koju formira Poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Vijeća zaposlenika - Sindikata.
Član 69.
Radnik ne može bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac.
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, radnik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa Poslodavcem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica sklapati poslove kojima se takmiči sa Poslodavcem.
Ugovor iz stava 2 ovog člana može biti sastavni dio ugovora o radu.
Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje radnika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obavezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stava 4 ovog člana Poslodavac je dužan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.
Visina naknade iz stava 4 ovog člana usklađuje se na način i pod uvjetima utvrđenim ugovorom o radu.
VIII - PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 70.
Ugovor o radu prestaje u slučajevima, na način i pod uslovima propisanim Zakonom o radu.