Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Odluka o utvrđivanju Metodologije izračuna i raspodjele indikativnih ciljeva Federacije BiH za ostvarivanje ušteda u potrošnji energije
Na osnovu člana 56. i 66. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05) i člana 4., stav (4) Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 22/17), ministar Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donosi
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU METODOLOGIJE IZRAČUNA I RASPODJELE INDIKATIVNIH CILJEVA FEDERACIJE BiH ZA OSTVARIVANJE UŠTEDA U POTROŠNJI ENERGIJE
- 1.Indikativni ciljevi za uštedu energije su planirane uštede u finalnoj potrošnji energije u Federaciji Bosne i Hercegovine izražene kako u apsolutnom iznosu u GWh ili ekvivalentnim jedinicama, tako i u procentu finalne prosječne potrošnje energije.
- 2.Indikativni ciljevi se izračunavaju na osnovu raspoloživih podataka za posljednjih pet godina.
- 3.Indikativni ciljevi iz tačke 1. ove odluke utvrđuju se Akcionim planom za energijsku efikasnost Federacije BiH, a izračunavaju se na osnovu Metodologije izračuna i raspodjele indikativnih ciljeva Federacije BiH za ostvarivanje ušteda u potrošnji energije (u daljem tekstu: Metodologija).
- 4.Metodologija se sastoji od slijedećih komponenti:
i. Određivanje nivoa ušteda primarne energije u 2020. godini;
ii. Određivanje indikativnih ciljeva za ostvarivanje ušteda u potrošnji finalne energije;
iii. Raspodjela indikativnih ciljeva za ostvarivanje ušteda u potrošnji finalne energije sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine na nivoe kantona i jedinica lokalne samouprave (JLS).
- 5.Izmjene i dopune Metodologije će se vršiti u skladu sa novim obavezama proisteklim iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, koje će, nakon 2020. godine, nastati kao rezultat stupanja na snagu novih direktiva EU o energijskoj efikasnosti i njima propisanim načinima određivanja indikativnih ciljeva za uštedu energije.
- 6.Metodologija iz tačke 3. ove odluke je sastavni dio odluke.
- 7.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH" i na web stranici FMERI.
Broj 03-17-1625/18
31. augusta 2018. godine
Mostar
Ministar
Nermin Džindić, s. r.
VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE
METODOLOGIJA
IZRAČUNA I RASPODJELE INDIKATIVNIH CILJEVA FEDERACIJE BiH ZA OSTVARIVANJE UŠTEDA U POTROŠNJI ENERGIJE
Mostar, august 2018.
Uvod
Na osnovu člana 4. (Indikativni ciljevi za uštedu energije) stav (4) Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) kojim je definisano da Metodologiju za izračunavanje indikativnih ciljeva utvrđuje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (u daljem tekstu: Ministarstvo), a imajući u vidu:
- obaveze Bosne i Hercegovine iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, koji je Bosna i Hercegovina potpisala 25.10.2005. godine i koji je stupio na snagu 1.1.2006. godine, vezane za ispunjavanje obaveza iz Direktive 2012/27/EU o energijskoj efikasnosti koja dopunjuje Direktive 2009/125/EC i 2010/30/EU i stavlja van snage Direktive 2004/8/EC i 2006/32/EC;
- obaveze iz Odluke Ministarskog vijeća Energetske zajednice br. D/2015/08/MC-EnC o implementaciji Direktive 2012/32/EU o energijskoj efikasnosti, koja određuje modalitete i rokove implementacije Direktive 2012/27/EU u zemljama potpisnicama Ugovora o osnivanju Energetske zajednice;
- obaveze utvrđene Nacionalnim akcionim planom energijske efikasnosti Bosne i Hercegovine za period 2016-2018. (u daljem tekstu NEEAP BiH);
Ministar donosi Metodologiju izračuna i raspodjele indikativnih ciljeva Federacije BiH za ostvarivanje ušteda u potrošnji energije (u daljem tekstu: Metodologija).
Metodologija se sastoji od slijedećih komponenti:
A. Određivanje nivoa ušteda u potrošnji primarne energije u 2020. godini;
B. Određivanje indikativnih ciljeva za ostvarivanje ušteda u potrošnji finalne energije;
C. Raspodjela indikativnih ciljeva za ostvarivanje ušteda u potrošnji finalne energije sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine na nivoe kantona i jedinica lokalne samouprave (JLS).
Indikativni ciljevi uštede energije za Federaciju Bosne i Hercegovine utvrđuju su Akcionim planom za energijsku efikasnost Federacije Bosne i Hercegovine (EEAPF), a na osnovu obaveza utvrđenih Nacionalnim akcionim planom energijske efikasnosti Bosne i Hercegovine (NEEAP).
Potrebno je naglasiti da EEAPF čini sastavni dio NEEAP-a za period 2016-2018., što znači da njegova struktura mora u potpunosti biti kompatibilana sa dokumentom Bosne i Hercegovine. Kako su NEEAP-om BiH 2016-2018 uvedeni programi za povećanje energijske efikasnosti, pri čemu se svaki program sastoji od većeg broja odgovarajućih sektorskih i horizontalnih mjera, tako se u EEAPF-u treba izvršiti preraspodjela dosadašnjih ciljeva uštede u potrošnji finalne energije, na ciljeve i uštede u okviru ovih programa.Također, s ciljem preciznijeg određivanja obima mjera, kako sektorskih tako i horizontalnih, te smanjenja mogućnosti preklapanja mjera u procesu njihovog provođenja, potrebno je izvršiti dopunjavanje opisa mjere što uključuje i proširenje istih uvođenjem dodatnih mogućih tehničkih sistema i rješenja (npr. trigeneracija i sl.).
A. ODREĐIVANJE NIVOA UŠTEDA U POTROŠNJI PRIMARNE ENERGIJE U 2020. GODINI
Evropska komisija je 25.10.2012. godine usvojila Direktivu 2012/27/EU o energijskoj efikasnosti, kojom se uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energijske efikasnosti kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energijske efikasnosti Unije za 20% do 2020. godine i otvorio put daljnjim poboljšanjima u toj oblasti nakon te godine.
U članu 3. Direktive 2012/27/EU definisano je da maksimalna potrošnja energije na nivou Evropske unije u 2020. godini može iznositi najviše 1.474,00 Mtoe primarne odnosno 1.078,00 Mtoe finalne energije. Direktiva također zahtijeva da svaka zemlja članica odredi svoj okvirni nacionalni cilj povećanja energijske efikasnosti smanjenjem potrošnje energije i da pri tome navedene ciljeve iskazuje u apsolutnom iznosu u odnosu na projicirani nivo potrošnje primarne (ili finalne) energije u 2020. godini.
Odlukom br. D/2015/08/MC-En Ministarsko vijeće Energetske zajednice je 16.10.2015. godine obavezalo svaku državu potpisnicu Ugovora o osnivanju Energetske zajednice da do 15. 10. 2017. godine mora Direktivu 2012/27/EU prenijeti u svoje zakonodavstvo i završiti njenu implementaciju.
Ovom Odlukom Ministarskog vijeća Energetske zajednice je također uspostavljena obaveza postizanja 20% ušteda energije do 2020. godine na nivou Energetske zajednice, što znači da potrošnja energije na nivou Energetske zajednice u 2020. godini može iznositi najviše 187,00 Mtoe primarne ili 133,00 Mtoe finalne energije.
Također, Odlukom je svakoj zemlji potpisnici Ugovora o osnivanju Energetske zajednice postavljena obaveza da odredi svoj okvirni nacionalni cilj povećanja energijske efikasnosti smanjenjem potrošnje energije i da pri tome navedene ciljeve iskazuje u apsolutnom iznosu u odnosu na projicirani nivo potrošnje primarne (ili finalne) energije u 2020. godini.
A.1. NAČIN PRORAČUNA INDIKATIVNOG CILJA UŠTEDE POTROŠNJE PRIMARNE ENERGIJE
U dosadašnjim planskim dokumentima koji su tretirali smanjenje ukupne potrošnje energije Bosna i Hercegovina pa ni Federacija BiH nije određivala ciljeve za smanjenje ukupne potrošnje primarne energije putem mjera energijske efikasnosti. U Nacrtu Prvog akcionog plana FBiH postavljen je samo idikativni cilj uštede finalne energije do 2018. g. u nivou od 9% od vrijednosti osnovice od 92,33 PJ što iznosi 8,31 PJ. Osnovica od 92,33 PJ predstavlja prosjek potrošnje finalne energije za period 2006-2010. g., koji je, zbog značajnog nedostatka statističkih podataka o finalnoj potrošnji energije, određen uz primjenu određenog nivoa statističkih analiza, sve s ciljem popunjavanja praznina na mjestima gdje su podaci bili neophodni.
Što se tiče ispunjenja obaveze određivanja planiranog nivoa potrošnje primarne energije u 2020. g. u apsolutnom iznosu bitno je navesti da je energetska statistika u Bosni i Hercegovini, pa i u Federaciji BiH veoma oskudna i bez kontinuiteta. S ciljem određivanja potrebnih parametara na osnovu kojih se mogu izvesti potrebne prognoze potrošnje primarne energije za 2020. g. potrebno je korisititi slijedeće izvore:
- Međunarodnu Agenciju za energiju
- Sekretarijat Energetske zajednice
- Agenciju za statistiku Bosne i Hercegovine
- Federalni zavod za statistiku Federacije BiH
a od validnih dokumenata:
- Studiju energetskog sektora BiH, izrađenu od strane Energetskog instituta "Hrvoje Požar" i
- Akcioni plan za korištenje obnovljive energije u BiH.
Kao bazu za određivanje projekcije apsolutnog nivoa potrošnje primarne energije u 2020. g., treba uzeti Akcioni plan za korištenje obnovljive energije u BiH, jer je to jedini usvojeni dokument na nivou BiH koji sadrži prognozu finalne, odnosno, bruto finalne potrošnje energije u Bosni i Hercegovini do 2020. g.
Određivanje realno mogućeg nivoa ušteda u potrošnji primarne energije u 2020. g. u razvojnom kontekstu BiH i Federacije BiH, odnosno indikativni cilj iznosa tih ušteda, se dobija kao zbir rezultata niže navedenih ključnih kategorija mjera energijske efikasnosti:
a. Mjere energijske efikasnosti u sektorima potrošnje finalne energije i
b. Mjere energijske efikasnosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije
Sektori potrošnje finalne energije koje treba obuhvatiti su stambeni sektor, sektor industrije (ne računajući energetski sektor), sektor javnih i komercijalnih usluga i sektor transporta.
Procjena nivoa ušteda u potrošnji primarne energije ostvarene realizacijom mjera energijske efikasnosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije se vrši na bazi analize koja obuhvata:
- sadašnje stanje u ovim sektorima,
- trendove rasta energijske efikasnosti odnosno smanjenja gubitaka u proizvodnji energije (prvenstveno električne energije dobivene iz uglja, i toplotne energije), u prenosu električne energije odnosno transportu gasa, i distribuciji električne energije i gasa,
- raspoloživih kvantificiranih ciljeva i mjera za smanjenje gubitaka (koji su u pojedinim strateškim i planskim dokumentima i dostupnim izvještajima o radu dati parcijalno za pojedine segmente u nekim od navedenih sektora).
Za Bosnu i Hercegovinu je procijenjeno da se realizacijom planiranih mjera do 2020. godine može postići maksimalno ušteda primarne energije u odnosu na projekciju potrošnje bez mjera u iznosu od 330,00 ktoe, što predstavlja cca 4% od projicirane primarne potrošnje u 2020. godini.
Prilikom određivanja ušteda u potrošnji primarne energije potrebno je voditi računa o strateškim dokumentima čija realizacija ima neposredan ili posredan uticaj na potrošnju primarne energije. Radi se o slijedećim dokumentima:
1. Prvi akcioni plan o energijskoj efikasnosti FBiH 2010-2018 (dokument nije usvojen);
2. Strategija zaštite okoliša FBiH 2008-2018. (Nacrt dokumenta izdat 2009. g.);
3. Strategija razvoja FBiH 2010-2020. - sektor "Energetika" (usvojeno od Vlade FBiH 2010. g.);
4. Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisinog razvoja za BiH do 2025. g. (usvojeno od Vijeća ministara BiH 2013. g.);
5. Privremene smjernice elektroenergetske politike F BiH usvojene od Vlade FBiH 2014. g. (odobrene od oba doma Parlamenta FBiH);
6. Nacionalni program ekonomskih reformi za 2015. g. (dokument usvojen od Vijeća ministara 2015. g.)
7. Program ekonomskih reformi BiH za 2016-2018. (usvojen od Vijeća ministara 2016. g.);
8. Dugoročni plan razvoja prenosne mreže BiH 2015-2024. (usvojen od strane DERK-a 2016. g);
9. Indikativni plan razvoja proizvodnje el. energije 2017-2026. (odobren od strane DERK-a 2016).
Indikativni cilj Federacije BiH za ostvarivanje ušteda u potrošnji energije se istovremeno izražava na slijedeće načine:
a) u procentualnom iznosu u odnosu na potrošnju primarne energije u 2020. godini, prognoziranu prema scenariju realizacije mjera energijske efikasnosti,
b) u apsolutnom iznosu uštede u potrošnji primarne energije (ukupna potrošnja primarne energije, engl. Total Primary Energy Supply - TPES), u okviru kojeg se u apsolutnom iznosu izražava i ušteda u finalnoj potrošnji energije (ukupna finalna potrošnja energije, engl. Total Final Energy Consumption - TFEC)
i izračunava se po formuli na slijedeći način:
UPEkpp = UPPEkpp = UFPEkpp x (TPES/TFEC) pp + UTEkpp + UPDEkpp
gdje je:
UPEkpp indikativni cilj uštede u potrošnji energije FBiH kraj planskog perioda
UPPEkpp indikativni cilj uštede u potrošnji primarne energije kraj planskog perioda
UFPEkpp indikativni cilj uštede u finalnoj potrošnji energije kraj planskog perioda
(TPES/TFEC)pp očekivani prosječan omjer između ukupne potrošnje primarne i finalne energije u Federaciji BiH (TPESFBiH/TFECFBiH) planski period
UTEkpp Indikativni cilj uštede u transformaciji /proizvodnji energije kraj planskog perioda
UPDEkpp Indikativni cilj uštede u prijenosu i distribuciji energije kraj planskog perioda
Naprijed navedeni parametri se mijenjaju u zavisnosti od planskog perioda.
1. Za akcione planove koji obuhvataju bilo koji trogodišnji planski period koji ističe sa krajem 2018. godine ili ranije, ovi parametri se određuju na slijedeći način:
UPPEkpp = UPPE2020 (Indikativni cilj uštede u potrošnji primarne energije na kraju 2020. godine) određuje se u skladu s obavezama iz Direktive 2012/27/EU, i iznosi minimalno 12% u odnosu na potrošnju primarne energije u 2020. godini prognoziranu prema scenariju bez realizacije mjera energijske efikasnosti
UFPEkpp - UFPE2020 - UFPE2018 x KUFPE 2020/2018.
gdje je:
UFPE2018 - indikativni cilj uštede u finalnoj potrošnji energije, koji je u Federaciji BiH u ranijem periodu - u procesu izrade Akcionog plana energijske efikasnosti Federacije BiH (EEAPF) za period 2010- 2018. godine - već proračunat za devetogodišnji period 2010-2018. godine u skladu sa odredbama Direktive 2006/32/EC i preporukama Sekretarijata Energetske zajednice o utvrđivanju ovog devetogodišnjeg perioda za zemlje potpisnice Ugovora o uspostavi Energetske zajednice. Taj indikativni cilj sadrži tri vrijednosti: za među-periode koji se završavaju nakon treće godine navedenog devetogodišnjeg perioda (kraj 2012. godine) i nakon završetka šeste godine (kraj 2015. godine), te za cjelokupan devetogodišnji planski period (kraj 2018. godine) i izračunava se prema:
UFPE2018 = PFPE 2006-2010 x 9%
gdje je:
PFPE2006-2010 - prosječna finalna potrošnja energije u Federaciji BiH u periodu 2006-2010. godine, koja je predstavljala baznu potrošnju pri određivanju indikativnog cilja za ostvarivanje uštede finalne energije za period 2010-2018. godine.
KUPFE 2020/2018 - koeficijent planskih perioda
Imajući u vidu da je EEAPF-om za period od 2010-2018. godine predviđena ušteda finalne energije od 9% za devet godina (u odnosu na period 2006-2010. godine) odnosno u prosjeku 1% godišnje, koeficijent planskih perioda je koeficijent koji projicira nivo ušteda u 2020. godini pretpostavljajući linearan rast ušteda u finalnoj potrošnji energije od 1% godišnje. Vrijednost ovog koeficijenta iznosi 1.2222 (11%: 9%).
(TPESFBiH/TFECFBiH)pp se izračunava kao prosječna vrijednost godišnjih omjera između ukupne potrošnje primarne i finalne energije u Federaciji BiH, izračunatih na osnovu raspoloživih statističkih podataka za neprekinuti interval od posljednjih pet godina koje prethode godini početka trogodišnjeg perioda predmetnog EEAPF-a.
UTEkpp se određuje na osnovu podataka iz relevantnih strateških dokumenata Bosne i Hercegovine i Federacije BiH i drugih odgovarajućih dokumenata, u kojima se razmatraju transformacija i proizvodnja energije
UPDEkpp se određuje na osnovu podataka iz relevantnih strateških dokumenata Bosne i Hercegovine i Federacije BiH i drugih odgovarajućih dokumenata, u kojima se razmatraju sektori prijenosa i distribucije energije
UTEkpp je indikativni cilj uštede u transformaciji/proizvodnji energije, a UPDEkppje Indikativni cilj uštede u prijenosu i distribuciji energije kraj planskog perioda
2. Za akcione planove koji obuhvataju trogodišnje planske periode koji počinju nakon kraja 2018. godine, ovi parametri se određuju na slijedeći način:
UPPEkpp - Indikativni cilj uštede u potrošnji primarne energije na kraju posljednje godine predmetnog trogodišnjeg planskog perioda.
Napomena: Ovaj izračun predstavlja prelazno rješenje, jer važeća Direktiva 2012/27/EU za period nakon isteka 2020. godine ne propisuje način određivanja indikativnog cilja uštede u potrošnji primarne energije. Izračun se odnosi na formulu:
UPEkpp = UPPEkpp = UFPEkpp x (TPES/TFEC) p + UTEkpp + UPDEkpp
jer je UPEkpp glavni parametar, odnosno, indikativni cilj uštede u potrošnji energije FBiH kraj planskog perioda
UFPEkpp - Indikativni cilj uštede u finalnoj potrošnji energije u Federaciji BiH na kraju posljednje godine predmetnog trogodišnjeg planskog perioda, koji se izračunava na slijedeći način:
UFPE2018 = GFPE5 godina x 3% (zadržavajući linearnu raspodjelu ušteda od 1% godišnje)
pri čemu je:
GFPE5 godina - prosječna godišnja finalna potrošnja energije u Federaciji BiH izračunata na osnovu raspoloživih statističkih podataka za period od posljednjih pet godina koji prethodi godini početka trogodišnjeg perioda na koji se odnosi predmetni EEAPF
B. ODREĐIVANJE INDIKATIVNIH CILJEVA ZA OSTVARIVANJE UŠTEDA U POTROŠNJI FINALNE ENERGIJE
B1. Određivanje indikativnih ciljeva za ostvarivanje uštede za Federaciju BiH
Direktivom 2006/32/EZ u članku 4 (1) i prilogu I. definiran je cilj uštede finalne energije ili energije krajnjih potrošača u iznosu od 9% za devet godina, u odnosu na prosječnu potrošnju finalne energije u petogodišnjem periodu koji prethodi donošenju plana energijske efikasnosti.
Metodologija za izračun ovog cilja je određena u prilogu I. Direktive 2006/32/EZ. Prilog III ove direktive sadrži okvirni popis prihvatljivih mjera za poboljšanje energijske efikasnosti.
Kako je APEE BiH urađen u skladu sa zahtjevima Formata i smjernica za pripremu nacionalnog akcionog plana energijske efikasnosti 1, koji su prema smjernicama Evropske komisije kreirali Sekretarijat Energetske zajednice i Koordinaciona grupa Energetske zajednice za energijsku efikasnost, tako se izrađuje i EEAPFBiH.
Baza za definisanje i planiranje ciljeva ušteda energije je upravo prvi Nacionalni akcioni plan na nivou BiH, kojim se, zbog niskog nivoa dostupnosti statističkih podataka, tačna kalkulacija sveukupne finalne potrošnje energije (FEC) nije mogla uraditi. Izvršena je procjena iste uz uvođenje određenog nivoa aproksimacija i ekstrapolacija, kombinovanjem statističkih podataka koje je obezbijedila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS), Federalni zavod za statistiku (FOS) i Republički zavod za statistiku RS (RSIoS) sa rezultatima različitih regionalnih strateških dokumenata
|
BiH (PJ) |
FBiH (PJ) |
RS (PJ) |
|
|
Osnovica potrošnje energije (prosjek 2006-2010). |
138.56 |
92.33 |
41.88 |
|
Indikativna vrijednost od 9% ciljane uštede energije u 2018. |
12.47 |
8.31 |
3.77 |
|
Ciljana ušteda energije u 2018. usvojena (9%) |
12.47 |
8.31 |
3.77 |
|
Posredni cilj uštede energije u 2012. (0,49%) |
0,67 |
0,45 |
0,20 |
|
Posredni cilj uštede energije 2015. (3,34%) |
4,63 |
3,08 |
1,40 |
Prema Nacrtu EEAPFBIH 2010-2018. g. indikativni cilj ušteda u potrošnji finalne energije za 2018.g. iznosio je 8,31 PJ, odnosno, 9% od osnovice potrošnje finalne energije (prosjek potrošnje 2006-2010.) koja je prema raspoloživim podacima i izvršenim proračunima iznosila 92,33 PJ.
Dokumentom Nacrta akcionog plana o energijskoj efikasnosti FBiH za period 2010- 2018. g. očekivane uštede finalne energije u 2015. g. su planirane u iznosu od 3,08 PJ proračunate metodom proračuna "odozdo-prema-gore". Uštede koje su postignute iz realizovanih mjera energijske efikasnosti iznose 3,714 PJ što je za 21% više od planiranog iznosa. U navedenom dokumentu nisu prikazani ciljevi uštede finalne energije za pojedine sektore, pa se poređenje ne može izvršiti na direktan način.
Imajući u vidu dosadašnje pozitivne rezultate postignute u 2015. g. planirane ciljeve i projekcije ušteda finalne energije za 2018. g. je potrebno zadržati, ali se indikativni ciljevi ušteda moraju odrediti za pojedine sektore (stambeni sektor, sektor usluga, sektor industrije, sektor saobraćaja).
Ukupni cilj ušteda finalne energije se dijeli na pojedine mjere u skladu sa njihovim potencijalima za povećanje energijske efikasnosti.
NEEAP-om Bosne i Hercegovine planirano je da će se, realizacijom planiranih programa, u prosjeku postići 48% iznosa ušteda u odnosu na ukupan cilj u 2018. godini, odnosno 6,0143 PJ od ukupno očekivanog iznosa od 12,470 PJ.
Preostalih 52% od planiranog iznosa ušteda će se ostvariti djelovanjem tržišta i korištenjem vlastitih sredstava različitih kategorija ciljnih grupa, do kojih će prvenstveno doći zahvaljujući pozitivnim efektima sprovođenja predviđenih horizontalnih i međusektorskih mjera koje provode nadležni organi, međunarodni programi tehničke podrške, kao i domaće organizacije civilnog društva i poslovna udruženja.
Uvođenje programa u NEEAP koji će se implementirati na svim nadležnim nivoima u Bosni i Hercegovini urađeno je u skladu sa Metodologijom iz priloga I Direktive 2006/32/EZ.
U narednoj tabeli se daje zbirni pregled svih programa za povećanje energijske efikasnosti sa pripadajućim mjerama 2 i postizanje ušteda u finalnoj potrošnji energije, a koje treba planirati EEAPF-om, a koji su sadržani u dokumentu NEEAP-a i odnose se na Federaciju BiH.
|
Programi u nadležnosti Federacije BiH |
||||||||
|
01 |
FMERI |
Program za uspostavljanje strateškog, zakonodavnog i regulatornog okvira za energijsku efikasnost u finalnoj potrošnji u Federaciji BiH |
H1, H2, H3, H12, H13 |
Javni budžeti; Tehnička pomoć |
Redovne budžetske linije; Bespovratna sredstva |
Svi sektori |
||
|
02 |
FMERI |
Program informisanja, stručnog usavršavanja i obrazovanja o energijskoj efikasnosti u Federaciji BiH |
H2, H4, H5, H6, H7, H10 H11, H13 |
Javni budžeti; Tehnička pomoć |
Redovnebudžetske linije; Bespovratna sredstva |
Svi sektori |
||
|
03 |
FERK |
Program obligacionih šema energijske efikasnosti u Federaciji BiH putem distributera električne energije |
R1, R2, R3; H1, H3, H4, H.5, H9, H13 |
Energijske takse; Tehnička pomoć |
Obligacione sheme za energijsku efikasnost/alternativne mjere; Bespovratna sredstva |
Stambeni |
||
|
04 |
FMERI |
Program obligacionih šema energijske efikasnosti u Federaciji BiH putem distributera energije za grijanje |
R1, R2; H1, H3, H4, H5, H8, H9, H13 |
Energijske takse; Tehnička pomoć |
Obligacione sheme za energijsku efikasnost/alternativne mjere; Bespovratna sredstva |
Stambeni |
||
|
05 |
FMPU |
Program za povećanje energijske efikasnosti zgrada u sektoru javnih usluga u Federaciji BiH |
U1, U2, U3; H2, H3, H4, H5, H7, H8, H9, H11, H12, H13 |
CO2 takse; Takse za zaštitu zraka; Javni budžeti; Sredstva internacionalni h finansijskih institucija (IFI); UN fondovi; EU fondovi |
Preferencijalni krediti; Ino krediti; Komercijalni krediti; Subvencije; ESCO; Javno-privatno partnerstvo (JPP); Redovne budžetske linije; Budžetsko finansiranje uz otplatu investicija kroz smanjenje budućih budžetskih izdataka ("Budget capturing") |
Javne usluge |
||
|
06 |
Kantoni |
Kantonalni programi za povećanje energijske efikasnosti zgrada u stambenom sektoru i sektoru javnih usluga |
R4, U1, U2, U3, U4, U5; H2, H3, H4, H5, H7, H8, H9, H11, H12, H13 |
Energijske takse; CO2 takse; Takse za zaštitu zraka; Javni budžeti; Sredstva internac. finansijskih institucija (IFI); UN fondovi; EU fondovi |
Preferencijalni krediti; Ino krediti; Komercijalni krediti; Subvencije; ESCO; Javno-privatno partnerstvo (JPP); Redovne budžetske linije; Porezni poticaji kod poreza na dobit (olakšice po osnovi ulaganja); Budžetsko finansiranje uz otplatu investicija kroz smanjenje budućih budžetskih izdataka ("Budget capturing") |
Javne usluge |
||
|
07 |
FMERI |
Program za povećanje energijske efikasnosti u sistemima komunalnih usluga |
U6, U7; H3, H4, H5, H7, H9, H11, H12, H13 |
CO2 takse; Takse za zaštitu zraka; Sredstva internac. finansijskih institucija (IFIs); UN fondovi; EU fondovi |
Preferencijalni krediti; Ino krediti; Komercijalni krediti; Subvencije; ESCO; Javno-privatno partnerstvo (JPP); Porezni poticaji kod poreza na dobit (olakšice po osnovi ulaganja) |
Javne usluge |
||
|
08 |
FMERI |
Program za povećanje energijske efikasnosti u sektorima industrije i komercijalnih usluga |
I1, I2, I3, I4; U.1, U.2, U.3, U.5; H3, H4, H5, H7, H9, H13 |
CO2 takse; Takse za zaštitu zraka; Sredstva internac. finansijskih institucija (IFI); UN fondovi; EU fondovi |
Preferencijalni krediti; Ino krediti; Komercijalni krediti; Subvencije; ESCO; Javno-privatno partnerstvo (JPP); Porezni poticaji kod poreza na dobit (olakšice po osnovi ulaganja) |
Industrija; Komercijalne usluge |
||
|
09 |
FMERI |
Program promocije održivog cestovnog i gradskog saobraćaja u Federaciji BiH |
S.1, S.2; H2, H3, H4, H12, H13; |
CO2 takse; Takse za zaštitu zraka; Javni budžeti; Tehnička pomoć |
Preferencijalni krediti; Redovne budžetske linije; Bespovratna sredstva |
Saobraćaj |
||
Prilikom određivanja ušteda u potrošnji finalne energije potrebno je voditi računa o strateškim dokumentima čija realizacija ima neposredan ili posredan uticaj na potrošnju finalne energije. Radi se o slijedećim dokumentima:
1. Prvi akcioni plan o energijskoj efikasnosti FBiH 2010-2018. (dokument nije usvojen);
2. Strategija zaštite okoliša FBiH 2008-2018. (Nacrt dokumenta izdat 2009. g.);
3. Strategija razvoja FBIH 2010-2020. - sektor "Energetika" (usvojeno od Vlade FBiH 2010. g.);
4. Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisinog razvoja za BIH do 2025. g. (usvojeno od Vijeća ministara Bi 2013. g.);
5. Privremene smjernice elektroenergetske politike FBiH usvojene od Vlade FBiH 2014. g. (odobrene od oba doma Parlamenta FBiH);
6. Akcioni plan FBiH za korištenje obnovljivih izvora energije (APOEF usvojen od Vlade FBiH 2014. g.).
B2. Metodologije za proračun ušteda finalne energije
Metodologije koje se koriste za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji ostvarenih energijskim uslugama i mjerama poboljšanja energijske efikasnosti su u skladu s Direktivom 2006/32/EZ o energijskoj efikasnosti i energijskim uslugama.
B 2.1. Metoda verifikovanja ušteda 'odozgo-prema-dolje' (Top Down - TD)
Prema ovoj metodi, ukupne uštede energije za pojedini sektor, podsektor ili specifičnu namjenu izračunavaju se kao razlike vrijednosti odgovarajućeg pokazatelja (P, M ili A) u referentnoj godini i godini izvještavanja pomnoženoj s vrijednošću pokazatelja aktivnosti ili drugog faktora utjecaja na potrošnju energije u godini izvještavanja. Ovako verificirane uštede temelje se na preporukama Evropske komisije iz dokumenta Recommendations on Measurement and Verification Methods in the Framework of Directive 2006/32/EC on Energy End-Use Efficiency and Energy Services 3 (u daljem tekstu Preporuka za mjerenje i verifikaciju ušteda). Način proračuna, odnosno ocjena ušteda energije primjenom TD metoda, u potpunosti je usklađen sa zahtjevima Direktive 2006/32/EC o energijskoj efikasnosti i energijskim uslugama (ESD) odnosno novom Direktivom 2012/27/EC.