Aktio

FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Pravilnik o kvalitetu vina

Na osnovu člana 18. stav (8) a u vezi sa članom 74. stav (1) alineja 2. Zakona o vinu ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/12), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK
O KVALITETU VINA

I - Opće odredbe

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se uslovi koje u pogledu osobina, sastava, enoloških postupaka

i sredstava treba da ispunjava vino i drugi proizvodi od grožđa i vina u proizvodnji i prometu.

Član 2.

(1) Odredbe ovog pravilnika odnose se na sljedeće proizvode:

  • a)
    vino,
  • b)
    mošt,
  • c)
    predikatno vino,
  • d)
    pjenušavo vino,
  • e)
    biser vino,
  • f)
    gazirano vino,
  • g)
    desertno vino,
  • h)
    likersko vino,
  • i)
    aromatizirano vino,
  • j)
    mlado vino.

(2) Osim proizvoda iz stava (1) ovog člana, odredbe ovog pravilnika odnose se i na slijedeće proizvode:

  • a)
    djelimično fermentisani mošt - proizvod koji je dobijen fermentacijom mošta i koji ima stvarnu alkoholnu jačinu veću od 1% vol., a manju od tri petine ukupne alkoholne jačine;
  • b)
    djelimično fermentisani mošt ekstrahovan iz prosušenog grožđa je proizvod koji je dobijen djelimičnom fermentacijom mošta dobijene iz prosušenog grožđa, čiji je ukupan sadržaj šećera prije fermentacije najmanje 272 g/l, a prirodna i stvarna alkoholna jačina najmanje 8% vol;
  • c)
    konzervisani mošt - mošt čija je fermentacija zaustavljena dozvoljenim tehnološkim postupkom;
  • d)
    koncentrisani mošt - nekaramelizovani mošt dobijen djelimičnom dehidracijom mošta bilo kojim odobrenim postupkom, izuzev neposrednim zagrijavanjem, tako da stepen koncentrisanosti izmjeren refraktometrom pri temperaturi od 20oC nije manji od 50,9%, a stvarna alkoholna jačina ne prelazi 1% vol.;
  • e)
    rektifikovani koncentrisani mošt - tekući nekaramelizirani proizvod dobijen bilo kojim odobrenim postupkom dehidracije, izuzev neposrednim zagrijavanjem, tako da stepen koncentrisanosti izmjeren refraktometrom pri temperaturi od 20oC nije manji od 61,7 %, a može biti i čvrsti nekaramelizirani proizvod koji se dobija kristalizacijom tečnog rektifikovanog koncentrisanog mošta; uz najveća dozvoljenu stvarnu alkoholnu jačinu od 1% vol;
  • f)
    alkoholizirani mošt (mistela) - mošt čije je vrenje zaustavljeno dodavanjem alkohola i koji ima stvarnu alkoholnu jačinu od 12% vol. do 15 % vol., a koji se proizvodi od nefermentisanog mošta dobijenog isključivo od grožđa sorti vinove loze koje se nalaze na sortnoj listi Bosne i Hercegovine čija je prirodna alkoholne jačina najmanje 8,5% vol., uz dodavanje neutralnog alkohola vinskog porijekla (uključujući alkohol dobijen destilacijom prosušenog grožđa) alkoholne jačine od najmanje 96% vol. ili nerektifikovanog proizvoda dobijenog destilacijom vina čija je alkoholna jačina od 52% vol. do 80% vol.;
  • g)
    vino pojačano za destilaciju - proizvod koji ima stvarnu alkoholnu jačinu od 18% vol. do 24% vol.; koji se dobija isključivo tako da se vinu bez ostatka šećera doda nerektifikovani proizvod dobijen destilacijom vina stvarne alkoholne jačine od maksimalno 86% vol. i u kojem sadržaj isparljivih kiselina (izraženih kao sirćetna kiselina) ne prelazi 1, 5 g/l;
  • h)
    piquette (pike) - proizvod dobijen fermentacijom komine macerirane u vodi ili ispiranjem fermentisane komine;
  • i)
    vinsko sirće - proizvod dobijen sirćetnim vrenjem vina sa najmanje 60 g/l ukupnih kiselina (izraženo kao sirćetna kiselina).

(3) Ukoliko nije naglašeno da se pojedine odredbe posebno odnose na jedan ili više navedenih proizvoda iz st. (1) i (2) ovog člana, odredbe ovog pravilnika odnose se na sve proizvode navedene u svim tačkama ovih stavova.

(4) Ukoliko nije naglašeno da se pojedine odredbe posebno odnose na jednu ili više vrsta ili kategorija vina, izraz "vino" u tekstu ovog pravilnika podrazumijeva da se odredba odnosi na sve vrste vina navedene u članu 7. stav (1) Zakona i na sve kategorije vina navedene u članu 42., stav (2) Zakona.

Član 3.

Pojedini izrazi korišteni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

  • a)
    pretakanje vina - je prebacivanje vina iz posude u posudu pri čemu se provode različiti postupci njege i dorade vina (dekantiranje, prozračivanje i sl.);
  • b)
    vinski talog - ostaci koji se nagomilavaju u posudama sa vinom nakon fermentacije, tokom skladištenja ili nakon dozvoljene obrade i ostaci koji nastaju filtriranjem ili centrifugiranjem vina te ostaci koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže mošt tokom skladištenja ili nakon njegove dozvoljene obrade i ostaci koji nastaju filtriranjem ili centrifugiranjem mošta;
  • c)
    cuvée (kuve) - mošt, vino, mješavina mošta, mješavina vina ili mješavina mošta i vina sa različitim karakteristikama koji se koriste u proizvodnji pjenušavih, biser i gaziranih vina;
  • d)
    tiražni liker - proizvod koji se dodaje kupaži pripremljenoj za proizvodnju pjenušavog, biser ili gaziranog vina;
  • e)
    ekspedicioni liker - proizvod koji se dodaje pjenušavom, biser ili gaziranom vinu radi postizanja posebnog okusa vina;
  • f)
    grožđana komina - fermentisani ili nefermentisani ostaci nastali nakon otakanja mošta iz nefermentisanog masulja, ili otakanja vina iz fermentisanog masulja;
  • g)
    kupaža - miješanje vina ili mošta različitog porijekla, od različitih sorti vinove loze, različitih godina berbe ili različitih kategorija vina ili mošta;
  • h)
    doslađivanje - povećanje sadržaja šećera u vinu dodavanjem mošta, koncentrisanog mošta ili rektifikovanog koncentrisanog mošta;
  • i)
    pojačavanje - povećanje prirodne volumne alkoholne jačine masulja, mošta, mošta u vrenju i mladom vinu u vrenju dodavanjem šećera, koncentrisanog mošta ili rektifikovanog koncentrisanog mošta;
  • j)
    pokvareno vino - vino u kojem su mikrobiološki procesi izazvali promjene organoleptičkih, hemijskih i fizičko-hemijskih svojstava tako da ono nije upotrebljivo za neposrednu potrošnju;
  • k)
    vino sa manom - vino kod koga su uslijed hemijskih i fizičko-hemijskih procesa ili dospijevanjem stranih materija u vino nastale promjene organoleptičkih svojstava (boje, bistrine, mirisa i ukusa) koje ugrožavaju njegov tipičan kvalitet ili ga čine nepodesnim za neposrednu potrošnju;
  • l)
    vinogradarske zone (A, B, C I, C II, C III) - područja proizvodnje grožđa definisana prema sumama efektivnih temperatura i izvedena iz Winkleorove klasifikacije;
  • m)
    suma efektivnih temperatura - suma aktivnih temperatura, odnosno temperatura iznad 10°C u periodu sezonske vegetacije vinove loze, umanjena za temperaturnu vrijednost biološkog minimuma za vinovu lozu (10°C).

Član 4.

(1) Za potrebe preciziranja i provođenja odredbi ovog pravilnika u njegovom Prilogu I dana je klasifikacija vinogradarskih zona izvedena iz Winklerove klasifikacije prema sumama efektivnih temperatura.

(2) Pripadnost vinogradarsko-geografske jedinice iz aktuelne rejonizacije vinogradarstva Bosne i Hercegovine određenoj zoni iz stava (1) ovog člana utvrđuje se izračunavanjem sume efektivnih temperatura, prema podacima o prosječnim dnevnim i mjesečnim temperaturama za prethodni desetogodišnji period dobijenim od zvanične meteorološke stanice koja se nalazi na teritoriji vinogradarsko-geografske jedinice ili od njoj najbliže zvanične meteorološke stanice u situacijama kada ona ne postoji na teritoriji vinogaradarsko-geografske jedinice.

II - Ograničenja u pogledu visine prinosa grožđa i randmana vina

Član 5.

(1) Dozvoljeni prinosi grožđa za proizvodnju vina sa oznakom geografskog porijekla i oznakom zaštićenog geografskog porijekla su:

  • a)
    za stona vina sa oznakom geografskog porijekla:
    • -
      11.000 kg/ha u zoni A;
    • -
      12.000 kg/ha u zoni B;
    • -
      13.000 kg/ha u zoni C I;
    • -
      13.000 kg/ha u zoni C II;
    • -
      14.000 kg/ha u zoni C III;
  • b)
    za kvalitetna vina sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla:
    • -
      10.000 kg/ha u zoni A
    • -
      11.000 kg/ha u zoni B;
    • -
      12.000 kg/ha u zoni C I;
    • -
      12.000 kg/ha u zoni C II;
    • -
      13.000 kg/ha u zoni C III,
  • c)
    za vrhunska vina sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla:
    • -
      9.000 kg/ha u zoni A
    • -
      10.000 kg/ha u zoni B;
    • -
      11.000 kg/ha u zoni C I;
    • -
      11.000 kg/ha u zoni C II;
    • -
      12.000 kg/ha u zoni C III.

(2) Kontrolu visine prinosa grožđa iz stava (1) ovog člana vrši Federalni agromediteranski zavod Mostar ili drugo pravno lice ovlašteno od federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u skladu Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštena pravna lica u pogledu tehničke i kadrovske opremljenosti za obavljanje poslova iz oblasti vinogradarstva i vinarstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/14).

(3) Kontrola visine prinosa grožđa iz stava (1) ovog člana vrši se terenskim provjerama i uvidom u dokumentaciju o prodaji, kupovini i upotrebi grožđa u vinariji.

Član 6.

U proizvodnji vina dozvoljeni su sljedeći randmani, računajući odnos količine proizvedenog vina u litrima u odnosu na količinu prerađenog grožđa u kg:

  • a)
    stona vina i stona vina s zaštićenim geografskim porijeklom do 75%;
  • b)
    kvalitetna vina do 70%;
  • c)
    vrhunska vina do 60%.

III - Ispitivanje kvaliteta vina

Član 7.

(1) Ispitivanje kvaliteta vina vrši se provođenjem obaveznih fizičko-hemijskih analiza i obaveznog organoleptičkog ocjenjivanja domaćih stonih vina sa oznakom geografskog porijekla, kvalitetnih vina sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla i vrhunskih vina sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla te svih uvoznih vina.

(2) Pored obaveznih analiza i ocjenjivanja iz stava (1) ovog člana, na zahtjev ovlaštene institucije, inspekcije, proizvođača, uvoznika ili izvoznika u vinu se fizičko-hemijskim analizama mogu određivati i dodatni pokazatelji njegovog sastava i kvaliteta, te se mogu izvršiti dodatno organoleptičko ocjenjivanje, mikrobiološka analiza i testovi stabilnosti i ponašanja vina.

Član 8.

(1) Obavezni pokazatelji sastava vina koji se određuju fizičko-hemijskim analizama su:

  • a)
    gustina vina,
  • b)
    alkoholna jačina,
  • c)
    ukupni suhi ekstrakt,
  • d)
    suhi ekstrakt bez šećera
  • e)
    redukujući šećeri,
  • f)
    ukupne kiseline,
  • g)
    isparljive kiseline,
  • h)
    pH,
  • i)
    ukupni sumpor-dioksid,
  • j)
    pepeo.

(2) Pored pokazatelja iz stava (1), u pjenušavim, biser i gaziranim vinima obavezno se utvrđuje i sadržaj ugljen dioksida, odnosno pritisak u boci čije su minimalne vrijednosti navedene u članu 9. (pjenušava vina), članu 10. (biser vina) i članu 11. (gazirana vina) Zakona.

(3) Zahtjevi i ograničenja u pogledu najnižih ili najviših nivoa obaveznih pokazatelja sastava vina iz stava (1) ovog člana navedeni su u Prilogu II ovog pravilnika.

Član 9.

(1) U vinu se kao dodatni pokazatelji sastava, kvaliteta i stanja vina fizičko-hemijskim analizama mogu utvrđivati koncentracije jedne ili više od slijedećih supstanci:

  • a)
    slobodni sumpor-dioksid;
  • b)
    limunska kiselina;
  • c)
    sorbinska kiselina;
  • d)
    fosforna kiselina;
  • e)
    askorbinska kiselina;
  • f)
    sulfati;
  • g)
    hloridi;
  • h)
    metanol;
  • i)
    olovo;
  • j)
    cink;
  • k)
    srebro;
  • l)
    bakar;
  • m)
    arsen;
  • n)
    kadmijum;
  • o)
    hrom;
  • p)
    željezo;
  • q)
    nikl;
  • r)
    natrijum;
  • s)
    fluor;
  • t)
    brom;
  • u)
    bor;
  • v)
    histamin;
  • w)
    malvidin diglukozid;
  • x)
    etandiol/etilen glikol;
  • y)
    propan-1,2-diol/propilen glikol.
  • z)
    ohratoksin A

(2) Zahtjevi u pogledu ograničenja koncentracija pokazatelja iz stava (1) ovog člana navedeni su u Prilogu III ovog pravilnika.

Član 10.

Pokazatelji sastava vina navedeni u čl. 8. i 9. ovog pravilnika, određuju se metodama objavljenim u zadnjem izdanju Kompendijuma međunarodnih metoda analize vina i mošta (Compendium of International Methods of Wine and Must Analysis; u daljem tekstu: Kompendijum) kojeg objavljuje Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (International Organization of Vine and Wine - OIV; u daljem tekstu OIV) ili drugim akreditiranim metodama.

Član 11.

(1) Mikrobiološka analiza vina podrazumijeva mikrobiološku analizu vina, taloga ili i vina i taloga u cilju identifikacije mikroorganizama koji su doveli do kvarenja ili druge nepoželjne promjene stanja vina.

(2) Mikrobiološka analiza vina i taloga vrši se metodama objavljenim u zadnjem izdanju Kompendijuma ili drugim akreditiranim metodama.

Član 12.

Zvanične analize vina po osnovu određivanja obaveznih i dodatnih pokazatelja njihovog hemijskog sastava i dodatnih mikrobioloških analiza vrše za to ovlašćene laboratorije, akreditovane prema standardu ISO/IEC 17025.

Član 13.

Obavezna organoleptička analiza vina i organoleptička analiza vina na poseban zahtjev naveden u članu 7. stav (2), provodi se u skladu sa odredbama Pravilnika o postupcima i metodama organoleptičkog ocjenjivanja vina ("Službene novine Federacije BiH", broj: 88/13).

IV - Dozvoljeni enološki postupci, enološka sredstva i primjenjiva ograničenja

Član 14.

(1) U preradi grožđa i u proizvodnji, čuvanju i doradi vina dozvoljena je primjena samo onih postupaka i sredstava koja su neophodna u savremenoj tehnologiji vina, koja ne utiču negativno na organoleptička svojstva vina, koja su enološki čista i koja u pogledu kvaliteta odgovaraju propisanim zahtjevima.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana moraju se čuvati u posebnim prostorijama koje su odvojene od prostorija za proizvodnju vina.

(3) Prostorije u kojima se čuvaju enološka sredstva moraju biti suhe, čiste i provjetrene i u njima se ne smiju držati materijali koji mogu nepovoljno uticati na svojstva i kvalitet tih sredstava.

Član 15.

(1) Sredstva koja se koriste u enološkim postupcima moraju ispunjavati uslove za identifikaciju i čistoću koji su specificirani u zadnjem izdanju Međunarodnog enološkog kodeksa (International Oenological Codex) kojeg izdaje OIV i koja su u skladu sa odredbama Zakona i ovog pravilnika.

(2) Enzimi i enzimski preparati koji se koriste u dozvoljenim enološkim postupcima moraju ispunjavati uslove iz Pravilnika o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu ljudi ("Službeni glasnik BiH", broj 83/08) i Pravilnika o upotrebi prehrambenih aditiva, osim zaslađivača u hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 83/08).

Član 16.

(1) Dozvoljeni enološki postupci i primjenjiva ograničenja koja se odnose na proizvodnju i čuvanje proizvoda navedenih st. (1) i (2) člana 2. ovog pravilnika, dati su u Prilogu IV ovog pravilnika.

(2) Podaci o provođenju enoloških postupaka i primjeni enoloških sredstva navedenih u ovom pravilniku obavezno se upisuju u vinarijsku evidenciju u skladu sa članom 35. Zakona i Pravilnikom o obilježavanju posuda u vinariji i sadržaju i načinu vođenja vinarijske evidencije ("Službene novine Federacije BiH" broj 30/14).

(3) Najveći sadržaji sumpornog dioksida u vinima navedeni su u tački 6. Priloga II ovog pravilnika;

(4) Najveći sadržaji isparljivih kiselina navedeni su u tačci 5. Prilogu II ovog pravilnika;

(5) Odredbe o pojačavanju, dokiseljavanju, otkiseljavanju i doslađivanju navedene su u Prilogu V ovog pravilnika;

(6) Za provođenje enoloških postupaka iz stava (4) ovog člana potrebno je prethodno pribaviti dozvolu Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar ili drugog pravnog lica ovlaštenog za obavljanje poslova iz oblasti vinogradarstva i vinarstva.

Član 17.

Dozvoljeni posebni enološki postupci i ograničenja koji se primjenjuju na pjenušava, biser i gazirana vina navedeni su u Prilogu VI ovog pravilnika.

Član 18.

Dozvoljeni posebni enološki postupci i ograničenja koji se primjenjuju na likerska vina navedeni su u Prilogu VII ovog pravilnika.

Član 19.

Dozvoljeni posebni enološki postupci i ograničenja koji se primjenjuju na aromatizovana vina su, uz karakterizaciju najvažnijih aromatizovanih vina, navedeni su u Prilogu VIII ovog pravilnika.

Član 20.

Osnovni zahtjevi za sastav i kvalitet vinskog sirćeta dati su u Prilogu IX ovog pravilnika.

V - Odredbe koji se primjenjuju na posjedovanje, promet i upotrebu proizvoda koji nisu u skladu sa odredbama Zakona ili ovog pravilnika

Član 21.

(1) Vino čiji određeni sastojci ili kontaminanti svojim koncentracijama mogu ugroziti zdravlje potrošača se ne može staviti u promet, a ovakvo vino zatečeno u prometu mora se uništiti.

(2) Pod sastojcima ili kontaminantima koji mogu ugroziti zdravlje potrošača iz stava (1) ovog člana posebno se smatraju: toksični teški metali, mikotoksini, rezidue pesticida i etil karbamat, čije su gornje dozvoljene koncentracije utvrđene ovim pravilnikom i posebnim propisima o kontaminantima i reziduama u prehrambenim proizvodima.

Član 22.

(1) Pokvareno vino se ne može staviti u promet.

(2) Vino koje se pokvarilo tokom distribucije i ponude krajnjem potrošaču mora se uništiti.

(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ovog člana, vino sa lakšim kvarenjem se, prema odluci odgovorne osobe, nakon povlačenja iz prometa može upotrijebiti za proizvodnju sirćeta ili destilata.

(4) Proizvođač je obavezan posebno označiti i u vinarijskoj evidenciji zavesti posude sa pokvarenim vinom, uz opis ili karakterizaciju kvarenja te evidentiranje postupanja sa pokvarenim vinom.

Član 23.

(1) Vino s manom se ne može staviti u promet.

(2) Vino koje je manu steklo tokom distribucije i ponude krajnjem potrošaču se mora povući iz prometa.

(3) Manom vina stečenom u prometu ne smatra se uobičajena pojava manje količine taloga u bocama starih ili arhivskih crvenih vina i pojava male količine taloga tartarata vidljivih u bocama sa bijelim vinom.

(4) Proizvođač je obavezan posebno označiti i u vinarijskoj evidenciji zavesti posude sa vinima s manom.

(5) Proizvođač manu vina može sanirati samo primjenom dozvoljenih enoloških postupaka i sredstava, a primijenjene postupke, sredstva i pokazatelje saniranja mane dužan je zavesti u vinarijskoj evidenciji.

VI - Prelazne i završne odredbe

Član 24.

(1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena Pravilnika o kvalitetu vina ("Službeni list SFRJ", 17/81 i 14/89), izuzev odredbi čl. 50. do 67.

(2) U postupku zaštite geografskog porijekla vina a do izrade nove Vinogradarske rejonizacije Bosne i Hercegovine, vino od grožđa proizvedenog na vinogradarskom području koje nije obuhvaćeno važećom Vinogradarskom rejonizacijom od 1977. godine, može nositi nazive najbližih vinogradarskih jedinica (regija, podregija, vinogorja, lokaliteta) propisanih Pravilnikom o utvrđivanju i podjeli vinogradarskih rejona ("Službeni list SRBiH", broj 24/84).

Član 25.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Federacije BiH.

Broj 03-4-18/1-2142-6/16
20. februara 2017. godine
Sarajevo

Ministar
Mr. sci. Šemsudin Dedić, s. r.

Prilog I

VINOGRADARSKE ZONE

Vina koja se nalaze u prometu treba da imaju najmanje sljedeće sadržaje suhog ekstrakta bez šećera:

Kvalitetna kategorija vina

Boja vina

Bijelo

Ružičasto

Crveno

Stono vino i stono vino sa oznakom

geografskog porijekla

15 g/l

16 g/l

17 g/l

Kvalitetno vino sa zaštićenom oznakom

geografskog porijekla

17 g/l

18 g/l

19 g/l

Vrhunsko vino sa zaštićenom oznakom

geografskog porijekla

18 g/l

19 g/l

20 g/l

3. Redukujući šećeri

(1) Vina koja se nalaze u prometu, a zavisno od vrste vina i njihove deklarisane slasti, treba da imaju slijedeće sadržaje redukujućih šećera:

Vrsta vina i deklarisana slast

Sadržaj redukujućih

šećera

Mirna vina*

- suho vino

- polusuho vino

- poluslatko vino

- slatko vino

 

do 4 g/l

4 - 12 g/l

12 - 50 g/l

preko 50 g/l

Pjenušava, biser i gazirana vina

- vrlo suho (ekstra suho) vino

- suho vino

- polusuho vino

- poluslatko vino

- slatko vino

 

do 12 g/l

12 - 20 g/l

20 - 35 g/l

35 - 50 g/l

preko 50 g/l

*Uključujući mlada, desertna, likerska i aromatizovana vina

(2) Izuzetno od vrijednosti navedenih u prethodnoj tabeli, uvozna vina mogu u prometu nositi oznake slasti (suho, polusuho, poluslatko, slatko) pod slijedećim uslovima:

a) suho - vino koje sadrži do 9 g/l redukujućih šećera, pod uslovom da sadržaj ukupnih kiselina izražen u g/l vinske kiseline nije veći od vrijednosti koja je za 2 g/l manja od sadržaja redukujućih šećera;
b) polusuho - vino koje sadrži do 18 g/l neprevrelog šećera, pod uslovom da sadržaj ukupnih kiselina izražen u g/l vinske kiseline nije veći od vrijednosti koja je za 10 g/l manja od sadržaja neprevrelih šećera;

2. Suhi ekstrakt bez šećera

(4) Izuzetno od stava (3) ove tačke, ukupna volumna alkoholna jačina može iznositi više od 15% vol., ali ne više od 20% vol., za vina sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla proizvedena po posebnim postupcima dokumentovanim proizvođačkom specifikacijom u njihovim elaboratima.

(3) Ukupna volumna alkoholna jačina vina koje se nalazi u prometu ne može biti veća od 15% vol.

(2) Izuzetno, vina sa oznakom geografskog porijekla ili sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla proizvedena po posebnim postupcima dokumentovanim proizvođačkom specifikacijom u njihovim elaboratima mogu imati stvarnu volumnu alkoholnu jačinu ispod onih navedenih u tački (1), ali ne manju od 4,5% vol.

c) za vina proizvedena od grožđa uzgojenog u vinogradarskim zonama C: 10%.
b) za vina proizvedena od grožđa uzgojenog u vinogradarskoj zoni B: 9% vol.;
a) za vina proizvedena od grožđa uzgojenog u vinogradarskoj zoni A: 8,5% vol.;

(1) Najniži dozvoljeni sadržaji stvarnog alkohola u vinima koja se nalaze u prometu su:

Prilog II ZAHTJEVI I OGRANIČENJA U POGLEDU NAJNIŽIH ILI NAJVIŠIH NIVOA OBAVEZNIH POKAZATELJA SASTAVA VINA 1. Alkoholna jačina

(3) Nakon revizije aktuelne odnosno izrade nove vinogradarske rejonizacije, ministar će posebnim podzakonskim aktom odrediti pripadnosti vinogorja i drugih vinogradarskih geografskih jedinica vinogradarskim zonama iz stava (1) ovog priloga.

- Mostarsko vinogorje.
d) Zona C II:
- Lištičko vinogorje
c) Zona C I:
- Jablaničko vinogorje
b) Zona B:
- Kozaračko vinogorje
- Ukrinsko vinogorje i
- Majevičko vinogorje,
c) 300 mg/l za vina s oznakom "kasna berba" i "desertno vino", ako imaju više od 50 g/l šećera;
d) 350 mg/l za vina s oznakom "izborna berba";
e) 400 mg/l za vina s oznakom "izborna berba bobica", "izborna berba prosušenih bobica" i "ledeno vino".

(3) Ukoliko se uslijed vremenskih prilika za tim ukaže potreba, moguće je u nekim vinogradarskim područjima odobriti povećanje do najviše 50 mg/l sumpor dioksida, uz uslov da uz ovo odobreno povećanje koncentracija ukupnog sumpor dioksida u vinu ne prelazi 300 mg/l.

6.2. Koncentracija sumpor dioksida u likerskim vinima

Koncentracija sumpor-dioksida u likerskim vinima kod stavljanja u promet ne smije biti veća od:
a) 150 mg/l, kod vina sa sadržajem šećera manjim od 5 g/l;
a) Zona A:

(2) Prema aktuelnoj vinogradarskoj rejonizaciji Bosne i Hercegovine, a prema podacima navedenim u elaboraciji rejonizacije, vinogorja kao najmanje vinogradarsko-teritorijalne jedinice, spadaju u slijedeće vinogradarske zone:

Oznaka zone

Suma efektivnih temperatura

A

Manje od 1390°C

B

1390 - 1670°C

C I

1670 - 1945°C

C II

1945 - 2200°C

C III

Više od 2200°C

(1) Vinogradarske zone klasifikovane prema sumi efektivnih temperatura navedene su u tabeli koja slijedi:

c) poluslatko - vino koje sadrži više od 12 g/l ili više od 18 g/l (pod ostalim uslovima vezanim uz ovu koncentraciju šećera u tački b), ali ne više od 45 g/l redukujućih šećera;
d) slatko - vino koje sadrži preko 45 g/l redukujućih šećera.

4. Ukupne kiseline

Sadržaj ukupnih kiselina u vinima koja se nalaze u prometu ne može biti ispod 3,5 g/l (izraženo kao vinska kiselina).

5. Isparljive kiseline

(1) Sadržaj isparljivih kiselina u vinu (izraženih kao sirćetna kiselina) ne može biti veći od:

a) 1,1 g/l, za djelimično fermentisani mošt i vina s oznakom "mlado vino";
b) 1,1 g/l, za bijela i ružičasta vina;
c) 1,2 g/l, za crvena vina i vina s oznakom "kasna berba" i "izborna berba";
d) 1,8 g/l, za vina s oznakom "desertno vino", "izborna berba bobica", "izborna berba prosušenih bobica" i "ledeno vino".

(2) Navedene vrijednosti primjenjuju se na proizvode od grožđa proizvedene u Bosni i Hercegovine i to u proizvodnji i kod stavljanja u promet i na djelimično fermentisanog mošta i vino iz uvoza.

(3) Odstupanja od navedenih ograničenja mogu se odobriti za određena vina sa zaštićenom oznakom geografskog porijekla, ukoliko su bila podvrgnuta postupku starenja u trajanju od barem dvije godine ili ako su proizvedena u skladu s posebnim postupcima dokumentovanim u njihovim elaboratima te za vina s ukupnom alkoholnom jačinom iznad 13% vol.

6. Ukupni sumpor dioksid 6.1. Koncentracija sumpor dioksida u mirnim vinima

(1) Koncentracija ukupnog sumpor dioksida u vinima, prilikom njihovog stavljanja u promet ne smije biti veća od:

a) 150 mg/l za crvena vina;
b) 200 mg/l za bijela i ružičasta vina.

(2) Dozvoljena koncentracija sumpor dioksida u vinima sa sadržajem redukujućih šećera od najmanje 5 g/l, povećava se na:

a) 200 mg/l za crna vina i vina s oznakom "desertno vino", ako imaju manje od 50 g/l šećera;
b) 250 mg/l za bijela i ružičasta vina;

7. Vina koja se nalaze u prometu treba da imaju najmanje sljedeće sadržaje pepela:

2.3. Sirćetna kiselina, 5% m/m. Pripremiti miješanjem 5 dijelova ledene sirćetne kiseline sa 95 dijelova vode (tačka 4.1.).

Kvalitetna kategorija vina

Boja vina

Bijelo

Ružičasto

Crveno

Stono vino i stono vino sa oznakom

geografskog porijekla

1,2 g/l

1,3 g/l

1,6 g/l

Kvalitetno vino sa zaštićenom oznakom

geografskog porijekla

1,4 g/l

1,5 g/l

1,7 g/l

Vrhunsko vino sa zaštićenom oznakom

geografskog porijekla

1,5 g/l

1,6 g/l

1,8 g/l

Prilog III ZAHTJEVI U POGLEDU DOZVOLJENIH KONCENTRACIJA DODATNIH POKAZATELJA SASTAVA I KVALITETA VINA

(1) U tabeli su navedene maksimalno dozvoljene koncentracije dodatnih pokazatelja kvaliteta vina :

Pokazatelj

Maksimalno dozvoljena koncentracija

Limunska kiselina

1 g/l

Sorbinska kiselina

200 mg/l

Fosforna kiselina

1 g/l

Askorbinska kiselina

250 mg/l

Sulfati

2 g/l

Hloridi

100 mg/l

Metanol

- 400 mg/l (crvena vina)

- 250 mg/l (bijela i ružičasta vina)

Olovo

0,15 mg/l

Cink

5 mg/l

Srebro

0,1 mg/l

Bakar

- 1 mg/l

- 2 mg/l za likerska vina proizvedenih od svježe

nefermentirane ili lagano fermentiranog mošta

Arsen

0,2 mg/l

Kadmijum

0,01 mg/l

Hrom

0,1 g/l

Željezo