Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2017. godinu
Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, na 94. sjednici, održanoj 03.03.2017. godine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2017. GODINU
I.
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2017. godinu (u daljem tekstu: Bilans), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
II.
Bilans iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 323/2017
03. marta 2017. godine
Sarajevo
Premijer
Fadil Novalić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE RUDARSTVA I INDUSTRIJE
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BIH ZA 2017. GODINU Mostar, decembar 2016. godine
Sadržaj:
Uvodni dio
Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2017. godinu
Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji, sa opštim i posebnim mjerama za ostvarenje Bilansa za 2017. godinu
Uvod
(objašnjenje koncepta dokumenta)
Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2017. godinu (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2016. godini.
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
Pri strukturiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu Federacije BiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane 65,86%: hidroelektrane 31,65%). Distributivne HE, industrijske TE (dio preuzet u sistem), male HE i solarne elektrane nezavisnih proizvođača učestvovat će u EE bilansu sa 2,49%.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji Federacije BiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u deset hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
B. Razmjena (Uvoz-Izvoz): Radi se o saldu uvezenih i izvezenih količina. Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, uvozi 6 registrovanih uvoznika, iako postoji znatno veći broj registrovanih uvoznika.
Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van Federacije BiH, i manje količine uglja.
C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Mittal Steel-Željezara Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Cimos Zenica, ŽGP Zenica, EnerrTeg Herc i Junuzović Kopex) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i VisokoEkoenergija Visoko).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbijeđeno snabdijevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom (Razlike = 0 ili + bilansni višak).
Napomena: Imajući u vidu stanje u kojem se cjelokupna privreda Federaciji BiH/BiH nalazi, zadužuje se FMERI da u koordinaciji sa ostalim energetskim subjektima, redovno prati ostvarenje plana energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine i po potrebi vrši rebalans energetskih potreba i poduzima odgovarajuće mjere za njegovu realizaciju.