Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Izvještaja o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2015. godini

Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, na 94. sjednici, održanoj 03.03.2017. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE U 2015. GODINI

I.

Usvaja se Izvještaj o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine u 2015. godini (u daljem tekstu: Izvještaj), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

II.

Izvještaj iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.

III.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 324/2017
03. marta 2017. godine
Sarajevo

Premijer
Fadil Novalić, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE RUDARSTVA I INDUSTRIJE

IZVJEŠTAJ
O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH U 2015. GODINI Mostar, mart 2016. godine

Sadržaj:

  • -
    Uvodni dio
  • -
    Izvještaj o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije BiH u 2015. godini
  • -
    Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji

UVOD

Izvještaj predstavlja Finalni izvještaj o realizaciji Bilansom planiranih energetskih potreba Federacije BiH u periodu januar - decembar 2015. g., uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2014. godini i obuhvata slijedeće osnovne energente i energiju:
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu Izvještaja su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BiH, EP HZ- HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja
B - Razmjena
C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u Federaciji BiH, posmatranom periodu, participira u približnom omjeru 61,2% termoelektrane, 36,8% hidroelektrane a MHE, distributivne HE i industrijske TE ukupno 2%.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji Federacije BiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u devet hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
Transformacija sunčeve energije u električnu energiju odvija se u solarnim elektranama u vlasništvu nezavisnih proizvođača.
B. Razmjena (Uvoz-izvoz): Saldo uvezenih i izvezenih količina.
Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, izvještaj o uvozu dostavilo je 7 registrovanih uvoznika.
Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van Federacije BiH, i manje količine uglja.
C. Potrošnja:
Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Acelor Mittal Zenica, Željezara Ilijaš, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK Visoko, Aluminij Mostar i B.S.I. Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Acelor Mittal Zenica, Željezara llijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Laštro Kreševo, ŽGP Zenica, Cimos Zenica i Energ-Tec Herc) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo,Visokogas Visoko).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje.