Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju Transportne strategije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. - 2030. godine i zaključaka koji su sastavni dio Transportne strategije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. -2030. godine
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU TRANSPORTNE STRATEGIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2016. - 2030. GODINE I ZAKLJUČAKA KOJI SU SASTAVNI DIO TRANSPORTNE STRATEGIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2016. -2030. GODINE
Proglašavaju se Transportna strategija Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. - 2030. godine i Zaključci koji su sastavni dio Transportne strategije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016. - 2030. godine, koje je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 08.11.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 15.12.2016. godine.
Broj 01-02-168-01/17
17. marta 2017. godine
Sarajevo
Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.
Na osnovu člana 153. st. 2. i 3. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07 i 2/08) i na osnovu člana 144. st. 2. i 3. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03 i 21/09), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma od 8.11.2016.godine i na sjednici Doma naroda od 15.12.2016. godine, prilikom usvajanja Prijedloga Transportne strategije Federacije Bosne i Herceogvine za period 2016.- 2030. godina, donio
ZAKLJUČKE
Ako znamo da ova zračna luka ima najveći porast putnika u Evropi, treba insistirati na daljnjem razvoju putničkog prometa i omogućiti dobre uslove i za teretni promet.
Ovi zaključci su sastavni dio Transportne strategije Federacije Bosne i Hercegovine za period 2016.- 2030. godina i objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH".
- -Za ovu zračnu luku predviđena je stavka razvoja samo za kargo promet.
- -Postoje uvjeti za efikasan i siguran noćni aviopromet, jer se treba uraditi modernizacija svjetala za noćno slijetanje. Istodobno treba istaći da je savremeni uređaj ILS (Instrumental Lending System) koji omogućuje elektronsko navođenje aviona u funkciji i u skladu s najsavremenijim svjetskim normama.
- -Uzletno-slijetna pista dužine 2400 m je sa obje strane, što znači da i najveći avioni mogu slijetati u Tuzlansku zračnu luku s obje strane piste (dok u Mostarskoj zračnoj luci to može samo s jedne strane).
- -U ovom dijelu Strategije aviopromet Tuzla nije okarakterisan kao zračna luka s najboljim uvjetima u Bosni i Hercegovini.
Aviopromet
- 3.Bosansko-podrinjski kanton Goražde – vratiti u program buduće izgradnje magistralnih puteva.
Na taj način (budući da za takva sredstva treba čekati mnogo godina) te dionice neće biti nikada izgrađene. Ove dvije dionice A2 i A3 trebaju također ući u sistem finansiranja izgradnje kao i kompletna dionica Koridora Vc, tj. kreditnim sredstvima i putem modela PPP.
Kao izvor finansiranja izgradnje tih dionica navedena su vlastita sredstva. - 2.U ovoj strategiji dionice Autoceste označene su kao A2 Tuzla Orašje i A3 Tuzla Žepče.
Ovaj sistem je poznat i već je u funkciji u mnogim dijelovima Evrope i svijeta i mi bismo trebali raditi na implementaciji takvog dijela finansiranja izgradnje autocesta.
Federacija bi odredila koja dionica da se gradi, velike kompanije bi izgradile taj dio i naplaćivale korištenje autoceste određen broj godina (dok ne bi vratile uložena sredstva) i nakon toga bi te dionice predala u vlasništvo Federacije BiH.
Niko nije uzeo u obzir Zakon o privatnom partnerstvu koji omogućuje dovođenje velikih kompanija koje bi izgradile određene dionice autoceste i to na sljedeći način: - 1.Način finansiranja daljnje izgradnje autocesta (a i magistralnih cesta) zasniva se isključivo na povećanju akciza na naftu i naftne derivate, tj. na povećanju kreditnog rejtinga.
Ovaj dio strategije ima značajan nedostatak:
Ceste
- -Veoma važna stavka je transport nafte i naftnih derivata i u budućnosti treba insistirati da se taj transport vrši željeznicom od Luke Ploče do naftnih terminala (koji su također u vlasništvu Federacije), a koji se nalaze u Mostaru, Blažuju, Živinicama i Bihaću.
- -Budućnost transportnih sistema je u kontejnerskom saobraćaju, i za to treba izgraditi kontejnerske terminale u Federaciji Bosne i Hercegovine.
- -Neophodna je informatizacija kompletne mreže zbog ekonomičnosti, a posebno zbog sigurnosti na prugama.
- -Izdvajanja za održivu infrastrukturu.
- -Infrastruktura Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine je 100% u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, i tu treba više pomoći u smislu održavanja i izgradnje. Sve pruge u Federaciji su napravljene prije 50 godina, i neophodno je izdvajati sredstva za njihovo održavanje, rehabilitaciju i modernizaciju. Takav bi se način višestruko isplatio, jer npr. kada bismo elektrificirali svu željezničku mrežu, transport roba bi bio 4 do 5 puta jeftiniji, nego kada se vrši lokomotivama na dizel gorivo.
Stalna je inicijativa stranih operaterskih kompanija (pogotovo iz Republike Hrvatske) da se na naše tržište uvedu strani operateri i na taj način bi uništili željeznice Federacije. - -Željeznički sistem mora ostati jedinstven, u smislu da se infrastruktura i operateri ne razdvajaju.
- -Ovaj se dio Strategije zasniva na održivom sistemu finansiranja, a to podrazumijeva sredstva iz Budžeta Federacije, sredstva od akciza na naftu i naftne derivate, te druge akcizne proizvode, te sredstva koja željeznice ostvaruju putem sopstvenog prihoda od transporta.
Željeznice
PF broj 01,02-27-1353/16
15.decembra 2016. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Lidija Bradara, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Edin Mušić, s. r.
UK BiH PODRŠKA REFORMAMA U BOSNI I HERCEGOVINI
TRANSPORTNA STRATEGIJA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
- 4.Usluge.
Ispod su najvažnijij elementi strateškog planiranja kojima se Strategija bavi:
|
Stubovi Transportne strategije FBiH |
Ključni elementi Transportne strategije FBiH |
|
Infrastruktura |
· Definisanje tehnički i finansijski izvodljivog scenarija za razvoj mreže prema identifikovanim prioritetima (poseban fokus će biti dat na proširenje koridora na TEN-T Core Network) uzimajući u obzir širok opseg postojećih studija o razvoju transportne infrastrukture u državi · Verifikacija usklađivanja planirane infrastrukture u FBiH sa infrastrukturom u drugim državama u region, radi blagovremenog usklađivanja progresa u ukupnoj povezanosti Zapadnog Balkana |
|
Usluge |
· Visoki nivo analize pozicije tržišta, postojećih usluga i finansijske situacije kao ključnih aktera u sektoru transportnih usluga, kao i svjesnost/ekspertiza ključnog osoblja · Analiza planiranja postojećih usluga i praksa upravljanja usugama u javnom prevozu (npr. gradski i međugradski autobusi, preduzeća za prevoz putnika i terete) i usklađivanje standarda · Definicija plana proširenja transportne usluge sa specifičnim mjerama koje se odnose na probleme uočene tokom analize (npr. smanjenje starosti voznog parka i nivoa zagađenja, povećanje učestalosti i kapaciteta usluga, intermodalna povezanost) i usklađivanje sa strategijom transporta |
|
Zakonski okvir |
· Analiza potrebnih zakonskih usklađivanja sa zakonima EU · Razvoj izvodljivog puta za potpuno usklađivanje, sa opštim fokusom na ona rješenja koja će imati minimalne troškove prelaza · Integrisanje regulatorne strategije u široj strategiji transporta (npr. tehnološka i infrastrukturna unapređenjatransportnog Sistema će zajedno sa postojećim spovođenjem EU Acquis u pogledu ekonomske održivosti, očuvanja životne sredine, otvaranja tržišta, bezbjednosti, zaštite potrošača, itd.) · Razvoj jasne vizije o akcijama podrške koje su neophodne za efektovno usaglašavanje propisa (npr. alati za izdavanje kapaciteta u željezničkom sistemu, savremena oprema za upravljanje vazdušnim saobraćajem, aktivnosti za povećanje kapaciteta relevantnih regulatornih tijela, itd.) |
|
Tehnologija |
· Definisanje plana akcija izvodljivih i prioritetnih intervencija za svaki vid transporta, kao i za intermodalni transport, u sljedećim oblastima: multimodalno informisanje potrošača, (intermodalni) praćenje tereta i kretanja roba, itd.) |
1.2 Ciljevi i aktivnosti
Osnovni dio saobraćajne strategije transporta je sadržan u ciljevima i aktivnostima, čije kombinovanje formira stratešku viziju entitetskog saobraćajnog sistema FBiH do 2030. godine.
Kao što je detaljno opisano u relevantnom dijelu, posebni ciljevi saobraćajne strategije transporta proizilaze iz "viših" ciljeva. Ovi ciljevi su u skladu sa Okvirnom saobraćajnom transportnom politikom BiH 2015 – 2030. godina, koja definiše okvirne ciljeve za saobraćajni transportni sektor, te predviđa definisanje saobraćajnih strategija transporta na nivou BiH, njenih entiteta i Brčko distrikta (u daljem tekstu “BD”) u skladu sa nadležnostima entiteta, BD, Ustavom BiH i kantona FBiH. Takvi opšti ciljevi su posebno relevantni za aktivnosti koje imaju međunarodni i međuentitetski značaj, za koje Ustav BiH zadržava nadležnost na državnom nivou. Posebni ciljevi su dati za različite vrste saobraćaja u FBiH (drumski, željeznički, vodni i vazdušni za FBiH), te se zasnivaju na prioritetima saobraćajne politike FBiH kako proizilazi iz analize potreba i službenih dokumenata.
U skladu sa utvrđenim skupom ciljeva, saobraćajna strategija transporta će imati za cilj definisanje aktivnosti koje treba provesti kako bi se postigli posebni ciljevi za svaki vid saobraćaja. Aktivnosti su grupisane po predviđenom vremenu za provođenje, i to: "kratkoročne" (2016-2020.), "srednjoročne" (2021-2025.) i "dugoročne" (2026-2030.) kategorijama aktivnosti. Saobraćajna Strategija transporta takođe definiše nadležne organe i instrumente za provođenje svake aktivnosti.
1.3 Potrebni podaci i načini prikupljanja
Znatan broj studija i dokumenata su prikupljeni za analizu trenutnog stanja transportnog sistema i ključne prioritete intervencija u FBiH. Glavne kategorije dokumenata su nabrojani u nastavku, a kompletan popis dokumenata je dan u prilogu "Reference":
1. strategije / studije / planovi. Aktualne studije i izvještaji o prometnom planiranju, uključujući: transportna ulaganja po različitim vidovima prometa (željeznički, cestovni, zračni), faza ulaganja, izvora finansiranja, itd.
3. Tehnologija
2. Regulativa (zakonski okvir)
1. Infrastruktura
Za svaki od vidova transporta, Transportna strategija FBiH je bazirana na četiri stuba transportnog sistema:
- Razvoj strategije (“Definisanje ciljeva i akcija”)
- Analiza postojećeg stanja (“Dijagnoza”)
Strategija transporta FBiH uključuje razvoj prva dva zadatka životnog ciklusa:
6. Praćenje i procjena, pratiti rezultate i uticaje programa I porediti sa strateškim ciljevima definisanim tokom planiranja
5. Operacija, za primjenu programa definisanog u fazama programiranja.
4. Priprema, za pripremu implementacije akcionog plana (detaljni projekti i planiranje)
3. Plan razvoja, radi odlučivanja, u okviru budžetskih ograničenja, za višegodišnje investicije i mjere u transport (usluge, infrastruktura, zakonski okvir, tehnologije), na bazi specifičnih osobina za različite ciljeve i akcije testirane u zadatku 2. Akcioni plan uključuje definicije indikatora za praćenje i evaluaciju transportne politike i investicija izabrane od strane kreatora transportne politike.
2. Strategija, da bi se razvila vizija transportne mreže (usluge, infrastruktura, zakonski okvir, tehnologije) zasnovana na razumjevanju scenarija. Prema tome, cilj ovog zadatka je identifikovanje ciljeva I akcija koje je potrebno sprovesti da bi se otklonili trenutni nedostaci transportnog sistema i da bi se dostigao nivo usluge zahtjevan od strane građana.
1. Dijagnostika, da bi se postojeća situacija transportnog sistema definisala “kao scenario” i bila jasno razumljiva (npr. Trenutne slabosti, uska grla, itd.). Ovaj zadatak uključuje prikupljanje podataka I analizu prikupljenih podataka.
Cjelokupan životni ciklus uključuje šest zadataka, koji su predstavljeni na sljedećoj slici i opisani kasnije.
Transportna strategija za cilj ima identifikovanje akcija potrebnih za razvoj transportnog sistema FBiH u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu. Transportna strategija je alat za projektovanje i planiranje čiji je cilj pravljenje puta za buduće investicije u FBiH vezane za transport i saobraćaj. Strategija transporta je dio životnog ciklusa pristupa za razvoj transportne infrastrukture I usluga.
1.1 Pristup transportnoj strategiji
U nastavku su predstavljeni glavni metodološki elementi koji trebaju biti korišteni za izradu transportne strategije.
1. METODOLOGIJA
|
Br. |
POGLAVLJE |
OPIS |
|
1 |
METODOLOGIJA |
|
|
2 |
TRENUTNA SITUACIJA |
|
|
2.1 |
Socio-ekonomski aspekt |
Pregled ključnih ekonomskih pokazatelja, npr. Bruto domaći proizvod (u daljnjem tekstu „BDP“), BDP p.c., zapošljavanja, vanjske trgovine itd., te demografskih pokazatelja (npr stanovnika, gustoća naseljenosti, nivo urbanizacije) – podaci dostupni iz posljednjih godina / prognoza za 5-10 godina . |
|
2.2 – 2.4 |
Trenutna situacija po vrsti prevoza |
Pregled trenutnog stanja po načinu prijevoza relevantnih u FBiH (ceste, željeznice, zračni transport) |
|
2.2.1 – 2.4.1 |
Infrastruktura |
Karte, tehničke karakteristike i nivo obnove cesta i željezničke transportne mreže; unutrašnjih plovnih puteva i aerodrome otvorene za komercijalni saobraćaj. Status i obilježja tekućih glavnih razvojnih infrastrukturnih projekata po granama saobraćaja. Tehnološki nivo različitih načina transporta, npr. Informacione i komunikacione tehnologije (eng. Information and Communications Technologies, u daljnjem tekstu “ICT”) za kontrolu saobraćaja na putevima, sistemi za naplatu putarine, sistemi za signalizaciju i nivo interoperabilnosti željezničke mreže, itd). Poddionica ceste sadrži informacije o srži Trans-evropske (u daljnjem tekstu “TEN-T”) i sveobuhvatne cestovne mreže u BiH. Poddionica željeznice sadrži informacije o šinama i vezu do Mediteranskog koridora i njegovo proširenje na zapadni Balkan kroz BiH, i prioritetima intervencije u skladu sa Prometnim Opservatorijem za Jugoistočnu Evropu (eng. South East European Transport Observatory, u daljnjem tekstu “SEETO”). |
|
2.2.2 – 2.4.2 |
Usluge |
Pregled dostupnih podataka o međugradskim teretnim i putničkim tokovima (O-D tokovi i / ili statistika prometa) za glavne vidove transporta, distinkcija između domaćeg i međunarodnog transporta koliko je to moguće. Pregled gradskog prijevoza u većim gradovima, Projekcija očekivane saobraćajne potražnje (kada projekcije budu dostupne). |
|
2.2.3 – 2.4.3 |
Regulativa |
Identifikacija nadležnih tijela u različitim vidovima transporta. Analiza postojeće regulative transportnog sektora u rješavanju ključnih tema (liberalizacija, sigurnost, okoliš) za različite vidove transporta. Identifikacija ključnih prioriteta za poboljšanje propisa, s obzirom na EU / međunarodna mjerila. |
|
2.2.4 – 2.4.4 |
Zaključak |
Svaki vid transporta će se završavati sa sažetakom o glavnim nalazima i pitanjima koja proizilaze iz istraživanja o trenutnoj situaciji. |
|
3 |
CILJEVI KOJE TREBA POSTIĆI KROZ TRANSPORTNU STRATEGIJU |
|
|
3.1 |
Transportna politika – okvir za transportnu strategiju |
Opis ciljeva koji se odnose na povezivanje, integraciju sa EU i susjednim zemljama, podrška ekonomskom rastu koja proizilazi iz Okvirne Transportne politike BiH 2015-2030 i drugih strateških planskih dokumenata.
|
|
3.2 |
Ciljevi transportne strategije |
Specifični ciljevi za različite vrste transporta koji proizilaze iz potreba I specifičnosti transportnog sistema u BiH |
|
|
|
|
|
4 |
STRATEGIJA |
|
|
|
|
Akcioni plan za izvodive i prioritetne intervencije za svaki vid saobraćaja (tj razvoj infrastrukture, poboljšanje usluga, tehnološko unapređenje i regulative), pregled troškova, sredstva i druge instrumente implementacije, vrijeme za provedbu Strategije transporta (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne akcije ), i naznaku tijela odgovorna za provedbu. |
|
|
ANEKSI |
|
Ovaj izvještaj je dio studije pod nadležnosti Odjela za međunarodni razvoj (u daljnjem tekstu “DFID”) o razvoju strategija entiteta transporta u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu “BiH”). Kao element procesa transportne strategije, svrha ovog izvještaja je da se iz metodologije strategije transporta, definiraju viši nivoi i specifični ciljevi Transportne strategije i da se definira Akcioni plan za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne akcije do 2030. godine. Metodološko poglavlje sadrži glavne teme analizirane za izradu strategije transporta i predložene strukture. U skladu sa metodološkim elemenatima opisanih u nastavku, sljedeća tabela prikazuje strukturu Strategije transporta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu “FBiH”), razvijena od Poglavlja 2 pa nadalje.
UVOD
|
DFID |
Odjel za međunarodni razvoj (eng. Department for International Development) |
|
BiH |
Bosna i Hercegovina |
|
FBiH |
Federacija Bosne i Hercegovine |
|
RS |
Republika Srpska |
|
BD |
Brčko Distrikt |
|
BDP |
Bruto domaći proizvod |
|
TEN – T |
Trans-evropska putna mreža |
|
EU |
Evropska unija |
|
ICT |
Informacione i komunikacijske tehnologije (eng. Information and Communications Technologies) |
|
TS FBiH |
Transportna strategija Federacije BiH |
|
SEETO |
eng. South-East Europe Transport Observatory |
|
ITS |
Inteligentni transportni sistemi (eng. Intelligent Transport Systems) |
|
MKT BiH |
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH |
|
FMPiK |
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (FBiH) |
|
ŽFBiH |
Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |
|
EIB |
Evropska investicijska banka (eng. European Investment Bank) |
|
EBRD |
Evropska banka za obnovu i razvoj (eng. European Bank for Reconstruction and Development) |
|
UIC |
Međunarodna željeznička unija (eng. International Union of Railways) |
|
CIT |
Međunarodni željeznički komitet |
|
SERG |
Željeznica jugoistočne Evrope |
|
TEA |
Tarifa Evropa-Azija |
|
COTIF |
Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu |
|
RTC |
Robno - transportni centar |
|
ICAO |
Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (eng. International Civil Aviation Organization) |
|
WTO |
Svjetska trgovačka organizacija (eng. World Trade Organisation) |
|
CEFTA |
Središnjo-istočni trgovinski sporazum (eng. Central European Free Trade Agreement) |
|
RSI |
Inspekcija sigurnosti putova (eng. Road Safety Inspection) |
|
PIU BHŽJK |
Jedinica za implementaciju projekta za rekonstrukciju željeznica u Bosni i Hercegovini |
|
ROŽBiH |
Regulatorni odbor željeznica FBiH |
|
TMP |
Transportni master plan |
|
TSI |
Tehnička specifikacija za interoperabilnost (eng. Technical Specification for Interoperability) |
|
JP |
Javno preduzeće |
|
BAM |
Konvertibilna marka |
|
USD |
Američki dolar |
|
g. |
Godina |
|
km |
Kilometar |
|
m |
Metar |
|
m˛ |
Metar kvadratni |
|
kV |
Kilovolti |
|
K |
Hiljada |
|
M |
Milion |
|
n.d. |
Nije dostupno |
|
RSA |
eng. Road Safety Audit |
|
WB |
Svjetska banka (eng. World Bank) |
Spisak skraćenica
- 2.Regulative za pojedine vidove prometa s posebnim naglaskom na: otvaranje tržišta, sistema naplate, sigurnost, itd.
Grafikon 1
Ukupan BDP od 2000. do 2014. (u milionima BAM)
(Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH) - 3.Podaci o prometu
- -Vremenske serije potražnje za međugradski prijevoz po različitim vidovima prometa (željeznicom, cestom, zrakom, vodnim), razlikujući putnički i teretni
- -Brojenje prometa na kantonalnoj i entitetskoj razini (željeznički i cestovni) i na graničnim prelazima
- -Ključni podaci o gradskom prijevozu u svakom značajnijem gradu (na primjer > 100.000 stanovnika): podaci za mrežu javnog prijevoza (autobus*km i tramvaj*km; putnici*km); podaci o motorizaciji cesta; podaci o zagađenju zraka
- -
- 4.Finansijski podaci
- -Posljednje bilance stanja i dobiti željezničkih preduzeća, tj. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu "ŽFBiH"); za iste aktere: kadrovski i podaci o voznom parku i učincima (putnički i teretni vlak * km), itd;
- -Posljednje bilance stanja i dobiti zračnih luka otvorenih za komercijalni promet u Sarajevu, Tuzli, Mostaru
- -
- 5.Podaci o transportnoj infrastrukturi prema vidovima prometa
- -karta, duljina rute i karakteristike autocesta i magistralnih cesta
- -karta, duljina rute i karakteristike željeznice
- -duljine pista i proširenje terminal u zračnim lukama otvorenim za komercijalni promet Sarajevo, Tuzla, Mostar
- -
- 6.Ostala statistika prijevoza
- -statistika o nesrećama na cestama i prugama
- -podaci o motorizaciji cestovnih vozila (broj vozila po tipu/veličini i starosti)
- -
- 7.Društveno-ekonomski podaci
- -Kretanje broja stanovnika
- -Broj stanovnika koji žive u inozemstvu po državi
- -BDP, BDP po stanovniku
- -Podaci o uvozu / izvozu po državi i tipu dobara
- -Podaci o međunarodnom turizmu
Podaci su prikupljeni putem istraživanja, relevantnih institucija i ciljanih razgovora s relevantnim osobama. Konzistentnost i cjelovitost prikupljenih podataka su provjereni od strane lokalnih stručnjaka i predstavnika uključenih ministarstava, javnih preduzeća i vlasti, na sastancima održanim tijekom izrade ovog izvještaja.
- -
2 POSTOJEĆE STANJE 2.1 Društveno-ekonomski aspekt 2.1.1 Pregled ključnih ekonomskih pokazatelja BDP
Ekonomski pokazatelji su vrlo važni za transportne analize, osobito za projekcije budućeg stanja. Vrlo važni parametri su BDP, tj. BDP ukupni i BDP po glavi stanovnika. Na grafikonima 1 i 2 su prikazana kretanja od 2000. do 2014. prema službenim podacima Zavoda za statistiku.
Grafikon 2
Putna mreža (mapa 1) se sastoji od nekoliko rangova cesta::
- Autoceste
- Brze ceste
- Magistralne ceste
- Regionalne ceste
- Lokalne ceste
Putna mreža FBiH - nadležnost
BDP po glavi stanovnika od 2000. do 2014. (u hiljadama BAM)
(Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH)
Kao što prethodnih grafikona indiciraju, BDP i BDP po glavi stanovika se značajno povećao. Naredni grafikon prikazuje rast u postotcima za promatrano razdoblje gdje je BDP manje ili više rastao kroz godine, izuzev 2009. godine kada je BDP bio negativan usled globalne finansijske krize.
Grafikon 3
Procentualne promjene BDP-a na godišnjem nivou od 2001. do 2014.
(Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH)
Zaposlenost
Zaposlenost je od 2003. godine bila u porastu izuzev pada u 2012. i 2013. godini (grafikon 4).
Grafikon 4
Ukupan broj zaposlenih osoba od 2003. do 2014. (u hiljadama i kao procenat radno sposobnog stanovništva) (Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH)
Vanjska trgovina
U vanjskoj trgovinskoj razmjeni zabilježen je rast posljednjih godina, izuzev stagnacije u 2012. i 2013. godini. Izvoz robe se povećao 57 % u 2014. u odnosu na 2009.. Također se povećao i uvoz za 26 % u posljednjih 6 godina (grafikon 5).
Grafikon 5
Izvoz i uvoz od 2009. do 2014. (u milijardama BAM)
(Izvor: Statistički godišnjak 2015. godine, Zavod za statistiku FBiH)
Demografski pokazatelji
Posljednji službeni popis stanovništva je iz 1991. godine. Nakon toga su rađene procjene od strane Statističkog ureda. Također je izvršen i popis stanovništva 2013. godine, ali nije još službeno objavljen.
Prema procjeni Statističkog ureda iz 2015. u FBiH ima 2.865.000 stalnih stanovnika i 2.337.000 prisutnih stanovnika. Ove procjene su jednake posljednjih 5-6 godina.
Kako je površina FBiH 26.110 km2, slijedi da je gustoća naseljenosti 89,51/km2.
Prema studiji Svjetske Banke iz 2003. godine (Upravljanje vodnim resursima u Jugoistočnoj Evropi), stepen urbanizacije je iznosio 43%.
2.2 Ceste 2.2.1 Infrastruktura
Postoji 4 nivoa nadležnosti nad upravljanjem cesta, što uključujeo, izgradnju, sanaciju i održavanje na svom području. Ovi nivoi su dati u tabeli 1.
U toku je program modernizacije magistralnih cesta (2016–2020. sa iznosom od 165,72 miliona EUR)
- Regionalne ceste
Nisu uključene u investiranje
Program modernizacije magistralnih cesta je urađen za kratkoročni i srednjoročni period prema:
- Kratkoročne investicije (2016-2020.), u ukupnom iznosu od 165,72 miliona EUR , od kojih je 100,72 miliona EUR obezbijeđeno iz kredita Evropske investicijske banke (u daljnjem tekstu EIB)/ Svjetske banke (u daljnjem tekstu WB), a 65 miliona EUR iz kredita Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (u daljnjem tekstu EBRD) iz linije kredita EBRD I
- Srednjoročne investicije u iznosu od 126,45 miliona EUR iz linije kredita EBRD II
Subvencije
Ulaganja u cestovnu infrastrukturu su direktno povezana sa subvencijama koje omogućuju održavanje i uzimanje kredita.