Aktio

Federalno ministarstvo pravde

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE ORGANA UPRAVE I SUDSKE VLASTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (Prečišćeni tekst $$$Ovaj prečišćeni tekst obuhvata Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine,"Službene novine Federacije BiH", broj 23/00, ispravku Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, "Službene novine Federacije BiH", broj 50/00, Kolektivni ugovor o izmjenama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, "Službene novine Federacije BiH", broj 97/13 i Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, "Službene novine Federacije BiH", broj 89/16.$$$)

Na osnovu člana 138. stav 3, a u vezi sa članom 182. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i vlade kantona kao poslodavac s jedne strane i Sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine kao reprezentativni sindikat odnosno predstavnik državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, s druge strane, usaglasili su odredbe Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/00, 50/00, 97/13 i 18/16) sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima, te zaključili

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA SLUŽBENIKE ORGANA UPRAVE I SUDSKE VLASTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (Prečišćeni tekst $$$Ovaj prečišćeni tekst obuhvata Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine,"Službene novine Federacije BiH", broj 23/00, ispravku Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, "Službene novine Federacije BiH", broj 50/00, Kolektivni ugovor o izmjenama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, "Službene novine Federacije BiH", broj 97/13 i Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, "Službene novine Federacije BiH", broj 89/16.$$$)

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze državnih službenika i namještenika (u daljem tekstu: državni službenici i namještenici) iz rada i po osnovu rada na koje se primjenjuju propisi o radnim odnosima, plaćama i drugim naknadama državnih službenika i namještenika u federalnim organima državne službe, federalnim ustanovama i drugim federalnim institucijama, kantonalnim organima uprave, upravnim organizacijama i drugim kantonalnim institucijama i gradskim, odnosno općinskim službama za upravu (u daljem tekstu: organi državne službe) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 2.

Propisom i općim aktima rukovoditelja organa državne službe i sudske vlasti ne mogu se utvrditi manja prava državnih službenika i namještenika od onih koja su utvrđena ovim ugovorom.

Rukovoditelj organa državne službe, sudske vlasti, službi ili drugih institucija iz člana 1. ovog ugovora (u daljem tekstu: rukovoditelj organa državne službe) će obezbijediti učešće Sindikata u pripremi i izradi prednacrta i nacrta propisa koji regulišu oblast radno-pravnih odnosa službenika organa državne službe.

Član 3.

O pitanjima koja nisu uređena ovim ugovorom, primjenjivat će se odredbe Općeg kolektivnog ugovora.

II - RADNI ODNOSI

Član 4.

Prijem, raspoređivanje i prestanak rada službenika u organima državne službe, vršit će se u skladu sa zakonom.

Član 5.

Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status ili neko drugo lično svojstvo.

Član 6.

Provjera radnih i stručnih sposobnosti, koja se vrši za vrijeme trajanja probnog rada, sastoji se u ocjenjivanju znanja i sposobnosti državnog službenika ili namještenika za izvršavanje poslova koje će obavljati, odnosno na koje se državni službenik ili namještenik raspoređuje.

Ocjenu rada državnog službenika i namještenika, koja se vrši za vrijeme probnog rada, predlaže rukovoditelj organizacione jedinice, odnosno ovlaštena osoba koja prati njegov rad u organu državne službe.

Član 7.

Ako rukovoditelj organa državne službe ne donese rješenje o otpustu u roku od osam dana od dana kada je istekao probni rad, a državni službenik ili namještenik je nastavio sa radom, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

Član 8.

Državnom službeniku ili namješteniku, koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan sa rada iz opravdanih razloga (bolest, mobilizacija i sl.), probni rad se produžava za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.

Član 9.

Stručni kadrovi mogu se primiti na stručno osposobljavanje radi polaganja pripravničkog, odnosno stručnog ispita i bez zasnivanja radnog odnosa, po postupku i na način koji je zakonom predviđen za pripravnike.

Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa zaključuje se u pisanom obliku.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.

Član 10.

Državni službenici i namještenici organa iz člana 1. ovog ugovora, za čijim je radom prestala potreba zbog smanjenja obima posla ili ukidanja organa, se raspoređuju na druge poslove u skladu sa zakonom, a prema redoslijedu koji se utvrdi listom prioriteta za rješavanje njihovog radno-pravnog statusa (u daljem tekstu: lista).

Listu utvrđuje rukovoditelj organa državne službe, čiji su državni službenici ili namještenici članovi Sindikata, prije donošenja rješenja o prekobrojnosti državnog službenika ili namještenika, polazeći od stručne spreme, ocjene o radu, dužine staža osiguranja, učešća u odbrani BiH, zdravstvenog stanja, socijalne situacije i invalidnosti, a prema kriterijima koji se nalaze u prilogu ovog kolektivnog ugovora i čine njegov sastavni dio.

Na listu iz stava (1) ovog člana uvrštavaju se svi državni službenici ili namještenici istog stepena stručne spreme zaposleni u organu državne službe, organu sudske vlasti ili drugim institucijama, odnosno službama.

Državni službenik ili namještenik koji se ne može rasporediti na druge poslove u smislu stava (1) ovog člana, ostvaruje pravo na raspoređivanje u skladu sa zakonom.

Rukovoditelj organa državne službe, sudske vlasti ili druge institucije dužan je, prije donošenja liste i rješenja o prekobrojnosti, razmotriti mišljenje Sindikata i odgovor po tom mišljenju dostaviti u pismenom obliku organu Sindikata.

III - ODMORI I ODSUSTVA

Član 11.

Ako je potrebno da državni službenik ili namještenik radi u dane sedmičnog odmora, mora mu se osigurati korištenje jednog dana u periodu određenom prema dogovoru rukovoditelja organa i državnog službenika ili namještenika.

Član 12.

Dužinu i vrijeme korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje rukovoditelj organa državne službe, u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i općim aktom o radnim odnosima (u daljem tekstu: Pravilnik o radnim odnosima).

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje i dani u koje se po zakonu ne radi.

Član 13.

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema posebnim osnovama i mjerilima, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti veće od 30 radnih dana.

Uvećanje godišnjeg odmora vršiće se prema slijedećim osnovama i mjerilima:

Po osnovu radnog staža:

  • -
    za svake tri godine radnog staža najmanje jedan dan.

Po osnovu složenosti poslova:

  • -
    državnim službenicima koji obavljaju poslove visoke spreme - četiri dana,
  • -
    namještenicima koji obavljaju poslove više stručne spreme i namještenicima sa VKV spremom - tri dana,
  • -
    namještenicima koji obavljaju poslove srednje školske spreme - dva dana,
  • -
    namještenicima sa KV spremom - dva dana,
  • -
    ostalim namještenicima - jedan dan.

Po osnovu uvjeta rada:

  • -
    rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada - tri dana,
  • -
    rad u smjenama i u neradne dane - dva dana.

Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uvjeta:

  • -
    roditelju ili staratelju sa djetetom do sedam godina - jedan dan za svako dijete,
  • -
    samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do deset godina - dva dana za svako dijete,
  • -
    samohranom roditelju ili staratelju sa hendikepiranim djetetom - dva dana za svako dijete,
  • -
    invalidu - dva dana.

Po osnovu rezultata rada:

  • -
    za uspješne rezultate rada - jedan dan,
  • -
    za naročito uspješne rezultate u radu - dva dana.

Član 14.

Državni službenik ili namještenik, koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nema navršenih šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo najmanje dva dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Član 15.

Na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, rukovoditelj organa državne službe donosi rješenje i uručuje ga državnom službeniku ili namješteniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Član 16.

Državni službenik ili namještenik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti rukovoditelja organa državne službe, najkasnije tri dana prije korištenja.

Član 17.

Korišćenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovoditelja organa državne službe u slučaju kad je to neophodno radi izvršenja neodložnih službenih poslova.

U slučaju iz stava (1) ovog člana, državni službenici ili namještenici imaju pravo na nadoknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora. Visina tih troškova dokazuje se odgovarajućim dokazima.

Član 18.

Državni službenik ili namještenik ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) od ukupno sedam radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

Stupanja u brak, rođenja djeteta, teže bolesti ili smrti člana obitelji, odnosno domaćinstva, selidbe, dobrovoljnog davanja krvi i u drugim sličnim slučajevima što se određuje pravilnikom o radnim odnosima.

Državni službenik ili namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od najmanje pet radnih dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen.

Član 19.

Državni službenik ili namještenik, koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koje se utvrdi pravilnikom o radnim odnosima.

Član 20.

Državnom službeniku ili namješteniku se može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada do 30 dana u sljedećim slučajevima:

  • -
    za pripremanje i polaganje ispita,
  • -
    za sudjelovanje u stručnim seminarima,
  • -
    za sindikalne aktivnosti u trajanju dužem od tri radna dana u mjesecu,
  • -
    za gradnju i popravku kuće ili stana,
  • -
    za njegu člana obitelji,
  • -
    za sudjelovanje na kulturnim, sportskim susretima i drugim sličnim slučajevima.

Dužina odsustva, iz stava (1) ovog člana, za pojedine slučajeve uređuje se pravilnikom o radnim odnosima.

IV - ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

Član 21.

Rukovoditelj organa državne službe dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika na radu.

Rukovoditelj organa organa državne službe, na zahtjev Sindikata, preduzet će donošenje potrebnih mjera za zaštitu državnih službenika i namještenika, uključivo i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.

Rukovoditelj organa državne službe dužan je ugovoriti kolektivno osiguranje državnih službenika i namještenika za slučajeve povrede u službi ili u vezi sa službom, odnosno dolaska na posao i odlaska sa posla, u skladu sa zakonom.

Član 22.

Dužnost je državnog službenika ili namještenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.

Pravilnikom o radnim odnosima ili posebnim pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se poslovi sa posebnim uvjetima rada i rokovi za vršenje periodičnih zdravstvenih ljekarskih pregleda.

Član 23.

Državni službenik i namještenik - žena, odnosno državni službenik i namještenik - otac djeteta, ima pravo na posebnu zaštitu u skladu sa Zakonom o radu, ako to pitanje nije povoljnije regulirano posebnim zakonom i ako to pravo ne koristi drugi bračni drug.

V - PLAĆE I DODACI NA PLAĆE I NAKNADE PO OSNOVU RADA a) Plaće

Član 24.

Osnovna plaća službenika utvrđuje se množenjem koeficijenta platnog razreda, odnosno grupacije poslova u kojoj je razvrstan s osnovicom za plaću.

Osnovica za obračun plaća utvrđivat će se pregovorima između Vlade FBiH, vlada kantona, gradonačelnika, općinskih načelnika s jedne strane (u daljem tekstu poslodavac) i Sindikata s druge strane, prije usvajanja budžeta za narednu godinu, s tim da se najniža plaća u organima državne službe utvrđuje u visini od 50-70% prosječne neto plaće isplaćene po zaposleniku u FBiH po posljednjem objavljenom statističkom podatku.

U slučaju povećanja indeksa potrošačkih cijena mjerenih od strane Federalnog zavoda za statistiku, većih od 5%, osnovica za utvrđivanje plaća može se utvrđivati i mjesečno.

Pored predlagača, za utvrđivanje osnovice određene zakonom, kao ravnopravan partner sudjelovat će i Sindikat.

Član 25.

Plaća državnog službenika ili namještenika obračunata u skladu sa članom 24. ovog ugovora uvećava se za iznos od 0,4-0,6% za svaku godinu staža osiguranja, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20%.

Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno za protekli mjesec i od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

b) Dodaci na plaću

Član 26.

Državnom službeniku ili namješteniku, koji radi na poslovima s posebnim uslovima rada, utvrđenim pravilnikom o radnim odnosima, pripada pravo na posebni dodatak uz plaću u visini do 20%.

Za državne službenike ili namještenike koji obavljaju poslove sudske policije, straže u kazneno-popravnim ustanovama, naknada, odnosno poseban dodatak uz plaću iz stava (1) ovog člana, može iznositi do 30%.

Vlada FBiH će na usaglašeni prijedlog sa Sindikatom pripremiti i u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog zakona kojim će precizno urediti pitanje pojedinačnih radnih mjesta iz stava (1) ovog člana.

Član 27.

Osnovna plaća uvećat će se za:

  • -
    noćni rad - najmanje 25% neto satnice
  • -
    prekovremeni rad - najmanje 25% neto satnice
  • -
    rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 15% neto satnice
  • -
    rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - najmanje 40% neto satnice.

c) Naknade po osnovu rada

Član 28.

Pored naknada na plaću utvrđenih zakonom, državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za prijevoz na posao i s posla, ishrana u toku rada (topli obrok), regres za godišnji odmor, naknada za bolovanje, naknada za porodiljsko odsustvo, naknada za službeno putovanje, naknada za slučaj povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti, naknada za slučaj smrti i pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja, otpremnina i naknada za slučaj prekobrojnosti.

Postupak ostvarivanja prava na naknade i visinu naknada iz stava (1) ovog člana utvrđuju nadležna tijela Vlade FBiH, vlada kantona odnosno nadležna tijela gradova ili općina svojim propisima, uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.

Član 29.

Državnom službeniku ili namješteniku kome nije organizovan prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva kilometra, pripada naknada za troškove prevoza, čija će visina i način utvrđivanja biti utvrđeni posebnim propisima vlada, gradskih i općinskih vijeća, uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.

Član 30.

Državnom službeniku i namješteniku pripada naknada za ishranu (topli obrok) u toku rada u neto iznosu od 0,8-1% prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta, a shodno mogućnostima budžeta.

Visina naknada iz stava (1) ovog člana ne može biti niža od iznosa isplaćenog za juni 2016. godine, odnosno ne može biti veća od 1% prosječne neto plaće u FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku prije donošenja budžeta.

Član 31.

Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada na ime korištenja godišnjeg odmora (regres) u visini od 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku.

Član 32.

Državnom službeniku ili namješteniku koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice pripada naknada za odvojeni život od porodice za troškove ishrane u visini i pod uslovima utvrđenim posebnim propisima.

Član 33.

Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za službeni put (troškovi prevoza, troškovi prenoćišta i troškovi upotrebe privatnih automobila u službene svrhe) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa za hotele do četiri zvjezdice i dnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje na način i u visini utvrđenim posebnim propisima.

Član 34.

Dnevnica za službeni put i naknada za odvojeni život od porodice međusobno se isključuju, osim u slučajevima kada se službeni put obavlja van mjesta rada za koje se prima naknada za odvojeni život.

Član 34a.

U slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od 1-2 prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.

U slučaju smrti državnog službenika, odnosno namještenika, njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od 2-4 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.

Članom uže porodice državnog službenika ili namještenika u smislu stava (1) i (2) ovog člana smatraju se: bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu; dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalazi na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob); roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji); braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava, ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uvjetom da s njima žive u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu s državnim službenikom ili namještenikom.

Naknada iz stava (2) ovog člana isplaćuje se i u slučaju smrti člana uže porodice državnog službenika ili namještenika.

Ukoliko u organu državne službe istog nivoa vlasti rade dva ili više članova porodice, troškovi sahrane iz stava (2) ovog člana se isplaćuju samo jednom zaposlenom članu porodice.

Član 34.b

Državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih 3-5 ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci.

Član 34.c

Naknada iz člana 34a. i 34.b ne može biti utvrđena u iznosu nižem od iznosa koji se isplaćivao na dan 30. juna 2016.

Član 35.

Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom, s tim da taj izum, odnosno tehničko unapređenje, koristi organ državne službe.

Visina naknade utvrđuje se posebnim ugovorom izmedu državnog službenika ili namještenika i rukovoditelja organa državne službe.

VI - ZAŠTITA PRAVA

Član 36.

Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti državnog službenika ili namještenika, obavezno se dostavljaju u pismenom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, državnom službeniku ili namješteniku na koga se odnose, u rokovima određenim zakonom.

Član 37.

Državni službenik ili namještenik, zaposlen na neodređeno vrijeme, a kojem je radni odnos u organu državne službe prestao usljed prekobrojnosti, ima pravo na otpremninu u visini i na način utvrđen propisima o plaćama u organima državne službe.

Otpremnina se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu državne službe.

Član 38.

Državni službenik ili namještenik, za čijim je radom prestala potreba u organu državne službe, ima u roku do godine dana od dana prestanka radnog odnosa prvenstvo u ponovnom primanju u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova, čiji je obim bio smanjen ili su bili ukinuti, u skladu sa stručnom spremom koja se traži.

Član 39.

Državnom službeniku ili namješteniku ne može prestati radni odnos bez njegove krivice ukoliko mu nedostaje najviše pet godina do ostvarenja uslova za mirovinu.

Član 40.

U slučaju promijenjene radne sposobnosti zbog profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta državnog službenika ili namještenika, osigurava se lakši posao bez smanjenja plaće koju je ostvarivao prije nastupanja navedenih okolnosti.

Državnom službeniku ili namješteniku, koji radi skraćeno vrijeme zbog razloga navedenih u stavu (1) ovog člana, isplaćuje se puna plaća koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen.

VII - DONOŠENJE PROPISA I OPĆIH AKATA

Član 41.

Rukovoditelj organa državne službe dužan je sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radno-pravnih odnosa dostaviti Sindikatu na razmatranje i mišljenje.

Rukovoditelj organa državne službe dužan je razmotriti dato mišljenje Sindikata i prihvatiti sugestije za koje se ocijeni da su osnovane.

VIII - RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Član 42.

Kolektivne radne sporove o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, mogu se rješavati pred Arbitražnim vijećem.

Član 43.

Arbitražno vijeće sastoji se od tri člana.

Svaka strana bira po jednog člana, a treći član se bira dogovorno iz reda istaknutih naučnih i stručnih radnika iz oblasti koja je predmet spora.

Član 44.

Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od 10 dana od dana početka arbitraže.

Član 45.

U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi dokazi, te saslušavaju stranke.

Član 46.

Arbitražno vijeće u odlučivanju, odnosno postupku, primjenjuje pravila parničnog postupka.

Troškovi postupka arbitraže (naknade za rad članova Arbitražnog vijeća), u visini koju zajednički dogovore rukovoditelj organa državne službe i predstavnici Sindikata, sporazumno utvrde sa članovima Arbitražnog vijeća, isplaćuju se solidarno iz sredstava Sindikata i sredstava budžeta.

Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za Arbitražno vijeće obezbijedit će nadležna ministarstva rada.

Član 47.

Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i obavezujuća.

Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.

IX - ŠTRAJK

Član 48.

U svrhu zaštite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih članova, Sindikat ima pravo pozvati svoje članstvo i zaposlene na štrajk.

Štrajk se organizira i provodi u skladu sa Zakonom o štrajku i sindikalnim pravilima o štrajku.

Član 49.

Štrajk se mora najaviti rukovoditelju organa državne službe u roku utvrđenim zakonom.

U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.

Odluku o štrajku donosi nadležni organ Sindikata s najmanje natpolovičnom većinom svojih članova.

Član 50.

Na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o štrajku.

Sindikat je dužan da, Pravilima o štrajku ili posebnom odlukom štrajkačkog odbora, u skladu sa zakonom, utvrdi poslove za koje se mora osigurati izvršavanje osnovne funkcije iz djelokruga organa državne službe.

Aktima iz stava (2) ovog člana moraju se tačno definisati poslovi u organu državne službe koji se moraju obavljati u toku trajanja štrajka.

Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tok vođenja štrajka u organu državne službe moraju se dostaviti rukovoditelju organa državne službe, najkasnije na dan najave štrajka.

Član 51.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika Sindikata, koji se dužan očitovati drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori na mirnom rješenju spora.

Za vrijeme trajanja štrajka, članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.

Član 52.

Učesniku štrajka za dane provedene u štrajku ne pripada plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu.

Član 53.

Organiziranje štrajka i učešće u štrajku, na način propisan zakonom, pravilima o štrajku i odredbama ovog ugovora, ne predstavlja povredu službene dužnosti.

Član 54.

Niko se ne smije prisiliti da učestvuje u štrajku mimo njegove volje, niti se smije staviti u nepovoljniji položaj zbog učešća u štrajku.

X - USLOVI ZA RAD SINDIKATA

Član 55.

Potpisnici ovog ugovora se obavezuju da će djelovati u skladu sa Ustavom, zakonom, konvencijama Međunarodne organizacije rada, Općim kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom.

Član 56.

Rukovoditelj organa državne službe obavezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenih da se učlane u Sindikat.

U cilju ostvarivanja funkcije Sindikata u organima državne službe, rukovoditelj tih organa dužan je osigurati da se putem platne liste, a po dostavljenoj pismenoj izjavi - pristupnici državnog službenika ili namještenika, člana Samostalnog sindikata iz koje se vidi njegov dobrovoljan pristanak za takav način plaćanja članarine sa tačno određenim procentom plaće za sindikalnu članarinu, vrši mjesečno prikupljanje tih finansijskih sredstava i njihov prijenos na račun Sindikata.

Član 57.

Dužnost je Sindikata da obavijesti rukovoditelja organa državne službe o izboru ili imenovanju državnog službenika ili namještenika iz tog organa na funkciju sindikalnog povjerenika ili drugu funkciju u organima Sindikata.

Član 58.

Rukovoditelj organa državne službe dužan je omogućiti plaćeno odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim školama, sindikalnim sportskim susretima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i u inozemstvu u trajanju do tri radna dana mjesečno.

Odsustvo predstavnika Sindikata iz stava (1) ovog člana odobrit će se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa Sindikata, čiji je član.

Član 59.

Sporazumom između rukovoditelja organa državne službe i sindikalnog povjerenika mogu se bliže urediti uslovi vezani uz obavljanje sindikalnih zadataka.

Član 60.

Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike ili namještenike.

Član 61.

Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u organu državne službe, bez saglasnosti Sindikata, sindikalnom povjereniku, zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može se:

  • -
    otkazati radni odnos,
  • -
    ili na drugi način ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.

Član 62.

Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog statusa državnog službenika ili namještenika, rukovoditelj organa državne službe ili druga ovlaštena osoba mora pribaviti i razmotriti mišljenje Sindikata ili sindikalnog povjerenika.

Mišljenje sindikata iz stava (1) ovog člana obavezno se pribavlja u sljedećim slučajevima:

  • -
    kada se donosi odluka o popuni radnih mjesta, ako u organu državne službe ima neraspoređenih državnih službenika ili namještenika,
  • -
    donošenja odluke o mjerama zaštite na radu,
  • -
    donošenja odluke o uvođenju novih tehnologija, te promjene u organizaciji i načinu rada,
  • -
    donošenja odluke o rasporedu radnog vremena i o noćnom radu.

Član 63.

Rukovoditelj organa državne službe dužan je razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata, koji se odnose na ostvarenje prava, obaveza i odgovornosti službenika iz rada i po osnovi rada i o svom stavu obavijestiti Sindikat u roku od 15 dana od dana primitka takvog akta.

Član 64.

Rukovoditelj organa državne službe i predstavnik Sindikata dužni su, na zahtjev jedne od strana primiti na razgovor drugu stranu, i razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike državnih službenika ili namještenika, kao i planirane obaveze organa državne službe u tom pogledu.

Član 65.

Rukovoditelj organa državne službe je dužan, na zahtjev sindikata, bez naknade, osigurati za rad Sindikata, najmanje slijedeće uslove:

  • -
    odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka, ako za to postoje uslovi,
  • -
    pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala.

Član 66.

U provođenju mjera zaštite na radu, te zaštite prava državnih službenika i namještenika, Sindikat ima pravo i obavezu u pogledu:

  • -
    učestvovanja u planiranju mjera za unapređenje uslova rada,
  • -
    informiranosti o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje zaposlenih,
  • -
    osposobljavanja i obrazovanja za obavljanje poslova vezanih za zaštitu na radu,
  • -
    pozivanja inspektora zaštite na radu kad za to postoje razlozi,
  • -
    traženja od zaposlenih da poštuju mjere zaštite na radu.

Član 67.

Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja profesionalno obavlja dužnost u Sindikatu, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovo ne bude imenovana, vratiti u organ državne službe, na svoje ili drugo radno mjesto za koje ispunjava uslove stručne spreme.

XI -TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Član 68.

Za tumačenje i praćenje primjene ovog ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora.

Komisiju čine po jedan predstavnik potpisnika ovog ugovora i identičan broj predstavnika Sindikata.

Članove Komisije imenuju potpisnici ovog ugovora.

Komisija donosi poslovnik o svom radu.

Sve odluke Komisija donosi konsenzusom.

Ugovorne strane su se dužne pridržavati tumačenja i odluka komisije.

U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba ovog ugovora, sporna pitanja dostaviće se na rješavanje Arbitražnom vijeću iz člana 42. ovog ugovora.

XII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 69.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na sve organe državne službe u Federaciji i sudske vlasti, kantona, gradova i općina, upravne organizacije, kazneno popravne zavode, sudsku policiju, javne ustanove iz oblasti rada i zapošljavanja, penzijsko-invalidskog osiguranja, zavoda zdravstvenog osiguranja i druge javne ustanove na svim nivoima vlasti u Federaciji čija je sindikalna organizacija članica reprezentativnog Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnih ustanova u Federaciji BiH.

Član 70.

Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se na period od jedne godine.

Ukoliko se ovaj kolektivni ugovor ne produži do njegovog isteka, primjenjivat će se 90 dana nakon isteka roka na koji je zaključen.

Član 71.

Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a uz prethodno pribavljene pismene saglasnosti vlada kantona za zaključenje ovog kolektivnog ugovora, s tim da je svaki kanton obavezan zatražiti pismenu saglasnost od strane gradonačelnika i općinskih načelnika gradova i općina na području kantona.

Ovaj ugovor je obavezan za strane koje su ga potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.

Ovom ugovoru mogu naknadno pristupiti i drugi organi državne službe i organi sudske vlasti i javne ustanove iz člana 69. ovog Ugovora koje prihvataju odredbe ovog ugovora.

Član 72.

Prijedlog za izmjene i dopune, odnosno produženje primjene ovog Ugovora, mogu dati ispred organa državne službe, sudske vlasti i javnih službi: Vlada Federacije i najmanje 1/3 vlada kantona koje su potpisnici ovog ugovora i Sindikat.

Strana kojoj je podnesen prijedlog iz stava (1) ovog člana mora se pismeno očitovati o istom u roku od 45 dana od dana prijema prijedloga.

Prijedlog za produženje primjene ovog ugovora ne može se podnijeti u posljednjih 45 dana roka iz člana 70. stav (1) ovog ugovora.

Član 73.

Državni službenici i namještenici iz subjekata iz člana 69. ovog ugovora ostvaruju prava po istom i mogu pred nadležnim sudom zahtijevati njihovu zaštitu.

Član 74.

Nadležni organi, odnosno rukovodioci organa državne službe, dužni su uskladiti svoje akte koji se odnose na radne odnose, plaće i druge naknade sa odredbama ovog ugovora u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.

Propis iz člana 26. stav (3) će se uputiti u parlamentarnu proceduru u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.

Član 75.

Ovaj Kolektivni ugovor objavit će se u službenim glasilima Federacije i kantona.

Troškove objavljivanja ovog ugovora u službenim glasilima snosi Vlada Federacije, odnosno vlade kantona.

Član 76.

Ovaj ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u službenim glasilima Federacije i kantona.

Član 77.

U skladu s podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Federacije, Vlada Federacije i vlade kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave, odgovaraju odvojeno svaka za svoje finansijske obaveze utvrđene propisima o plaćama i naknadama i ovim kolektivnim ugovorom.

Broj 03-49-1248/17
22. marta/ožujka 2017. godine
Sarajevo
Za Federalno ministarstvo pravde
Ministar
Mato Jozić, s. r.

Broj 01-IV-176/17
22. marta/ožujka 2017. godine
Sarajevo
Za Samostalni sindikat državnih službenika
i namještenika u organima državne službe,
sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH
Predsjednik
Salih Kruščica, s. r.

KRITERIJ
ZA ISKAZIVANJE PRESTANKA POTREBE ZA SLUŽBENICIMA ORGANA DRŽAVNE SLUŽBE I SUDSKE VLASTI U FBiH

  • -
    - preko 5 godina - 5 bodova
  • -
    - učešće u ratu protiv agresije na BiH (za svaku godinu) - 10 bodova

SOCIJALNE PRILIKE

  • -
    - radnik sa pet i više članova porodice - 20 bodova
  • -
    - radnik sa četiri člana porodice - 17 bodova
  • -
    - radnik sa tri člana porodice - 15 bodova
  • -
    - radnik sa dva člana porodice - 13 bodova
  • -
    - radnik sa jednim članom porodice - 10 bodova
  • -
    - radnik samac - 5 bodova

ZDRAVSTVENO STANJE

  • -
    - vojni invalidi - prema procentu invalidnosti - bodova
  • -
    - invalidi rada - 10 bodova
  • -
    - radnik sa težim oboljenjem utvrđenim općim aktom - 5 bodova
  • -
    - preko 10 godina - 10 bodova
  • -
    - preko 15 godina - 15 bodova
  • -
    - preko 20 godina - 20 bodova
  • -
    - preko 25 godina - 25 bodova
  • -
    - preko 30 godina - 30 bodova

Dužina staža osiguranja

  • -
    - zadovoljava 5 bodova
  • -
    - uspješan - 10 bodova
  • -
    - naročito uspješan - 15 bodova

Ocjena rukovodioca o radu radnika u posljednje dvije godine

  • -
    - drugi oblici usavršavanja (kursevi stručne specijalizacije i sl.) - 5 bodova
  • -
    - doktorat nauka - 15 bodova
  • -
    - položen pravosudni ispit - 10 bodova
  • -
    - završen postdiplomski studij - 10 bodova

Dodatno usavršavanje

Položeni stručni ispit za rad u državnim organima - 5 bodova
- niža stručna sprema - 15 bodova
- kvalifikovani radnik - 18 bodova
- srednja stručna sprema - 20 bodova
- visokokvalifikovani radnik - 23 boda
- viša stručna sprema - 25 bodova
- visoka stručna sprema - 30 bodova

Stručna sprema

STRUČNA SPREMA I DRUGE RADNE KARAKTERISTIKE