Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana učinilaca nasilja u porodici
Na osnovu člana 14. stav 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/13), federalni ministar rada i socijalne politike, uz saglasnost federalnog ministra zdravstva, donosi
PRAVILNIK
O NAČINU I MJESTU PROVEDBE ZAŠTITNE MJERE OBAVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA UČINILACA NASILJA U PORODICI
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim se pravilnikom propisuje način i mjesto provedbe zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana učinilaca nasilja u porodici (u daljnjem tekstu: zaštitna mjera).
Član 2.
(1) Svrha provedbe zaštitne mjere iz člana 1. ovog pravilnika je sprečavanje daljnjeg nasilničkog ponašanja postizanjem pozitivnih promjena u ponašanju učinioca nasilja u porodici.
(2) Cilj provedbe zaštitne mjere je potaknuti učinioca nasilja u porodici da postane svjestan svog nasilničkog ponašanja, prepozna svoju odgovornost, te usvoji obrasce nenasilnog ponašanja.
II. MJESTO PROVEDBE ZAŠTITNE MJERE
Član 3.
(1) Zaštitna mjera provodi se u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite – centrima za mentalno zdravlje u zajednici ili specijalističko-konsultativnim psihijatrijskim službama pri zdravstvenim ustanovama u saradnji sa organima starateljstva.
(2) Ukoliko zdravstveno stanje učinioca nasilja u porodici iziskuje hospitalizaciju, zaštitna mjera se provodi u bolnici osnovanoj na nivou kantona, gdje učinilac nasilja ima prebivalište, odnosno boravište.
(3) Ukoliko ne postoji zdravstvena ustanova iz st. (1) i (2) ovog člana na nivou kantona gdje učinilac nasilja u porodici ima prebivalište, odnosno boravište, zaštitna mjera se provodi u zdravstvenim ustanovama kantona koji je najbliži prebivalištu, odnosno boravištu učinioca nasilja u porodici.
(4) Troškovi izvršenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana padaju na teret suda koji je zaštitnu mjeru izrekao.
III. NAČIN PROVEDBE ZAŠTITNE MJERE
Član 4.
(1) Učinilac nasilja, kojem sud izrekne zaštitnu mjeru, obavezan je učestvovati u provedbi zaštitne mjere.
(2) O provedbi zaštitne mjere žrtva nasilja će biti upoznata od strane ustanove koja provodi zaštitnu mjeru.
(3) Tokom provedbe zaštitne mjere i žrtva nasilja u porodici, ukoliko na to pristane, može biti uključena u psihosocijalni tretman.
Član 5.
Zaštitna mjera psihosocijalnog tretmana provodi se multidisciplinarno, uz učešće medicinskih stručnjaka, psihologa i socijalnih radnika, kao i drugih stručnjaka po potrebi.
Član 6.
(1) Zaštitna mjera se može provoditi individualno i/ili grupno.
(2) Zdravstvena ustanova i organ starateljstva sa učiniocem nasilja u porodici, prije započinjanja psihosocijalnog tretmana, izrađuju pisani plan provođenja zaštitne mjere.
(3) Plan provođenja zaštitne mjere sadrži podatke o učiniocu nasilja, način na koji se zaštitna mjera provodi (individualno i/ili grupno), obaveze učinioca nasilja u provođenju zaštitne mjere, datum početka psihosocijalnog tretmana, način praćenja ponašanja učinioca nasilja tokom trajanja tretmana, način izvještavanja organa starateljstva o izvršenju plana provođenja zaštitne mjere, orijentaciona dužina trajanja psihosocijalnog tretmana procijenjena od strane multidisciplinarnog tima (psihijatar, psiholog, socijalni radnik), kao i plan postupanja u kriznim situacijama, a koji se odnosi na žrtvu nasilja.
Član 7.
(1) S pisanim planom postupanja iz člana 6. stav 2. ovog pravilnika mora biti upoznata odrasla osoba – žrtva nasilja u porodici, a ukoliko je u pitanju dijete-žrtva nasilja, roditelj koji nije učinilac nasilja, odnosno staratelj maloljetnog djeteta.
(2) Žrtva nasilja u porodici dobit će dio pisanog plana postupanja koji se odnosi na plan postupanja u kriznim situacijama za zaštitu žrtve nasilja u porodici, a sadrži informacije kao što su mjesta na koja se može skloniti i telefonske brojeve putem kojih može zatražiti pomoć, te obaveze i odgovornosti žrtve nasilja koje se odnose na uspjeh provođenja zaštitne mjere.
(3) Dio pisanog plana za zaštitu žrtve iz stava (2) ovog člana ne smije biti dostupan učiniocu nasilja u porodici nad kojim se provodi zaštitna mjera.
Član 8.
(1) Tokom provođenja zaštitne mjere žrtva nasilja u porodici može biti uključena u psihosocijalni tretman. Za uključivanje žrtve nasilja u psihosocijalni tretman neophodan je njegov pristanak, kao i sigurnost žrtve nasilja i njene porodice.
(2) Ako žrtva nasilja odluči da učestvuje u psihosocijalnom tretmanu ista se uključuje u izradu pisanog plana provođenja zaštitne mjere.
Član 9.
Ako učinilac nasilja u porodici ne dolazi redovno na psihosocijalni tretman u zdravstvenu ustanovu ili kad zdravstvena ustanova, koja provodi psihosocijalni tretman, procijeni da, uprkos redovnom dolaženju, tretman neće dovesti do promjene u ponašanju učinioca nasilja, o tome će odmah obavijestiti nadležni organ starateljstva koji će o tome bez odlaganja obavijestiti sud koji je izrekao ovu mjeru, a radi izricanja druge zaštitne mjere ili kazne zbog nepostupanja po izrečenoj zaštitnoj mjeri u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/13).
IV. EVIDENCIJA I IZVJEŠTAVANJE
Član 10.
(1) Organ starateljstva dužan je voditi evidenciju o izrečenim zaštitnim mjerama, osobama koje su štićene zaštitnom mjerom i o nasilnim osobama kojima su izrečene zaštitne mjere, početak i završetak tretmana za svakog učinioca nasilja, pratiti izvršenje izrečene mjere, predložiti sudu prekid, produženje ili zamjenu mjere drugom mjerom, a na osnovu mišljenja zdravstvene ustanove koja provodi zaštitnu mjeru.
(2) Organ starateljstva dužan je dostaviti sudu izvještaj o izvršenju zaštitne mjere najkasnije u roku od šest mjeseci, a na zahtjev suda, prema potrebi, i ranije.
(3) Sadržaj i oblik evidencije iz stava (1) ovog člana utvrđen je Obrascem 1-OS koji se nalazi u prilogu ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog broj 1.).
Član 11.
(1) Zdravstvena ustanova koja provodi zaštitnu mjeru psihosocijanog tretmana vodi evidenciju o zaštitnoj mjeri, odnosno o toku i rezultatima provedenog tretmana, kao i o osobama koje su joj upućene radi provedbe zaštitne mjere.
(2) Sadržaj i oblik evidencije iz stava (1) ovog člana utvrđen je Obrascem 2-ZU
koji se nalazi u prilogu ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog broj 2.).
(3) Zdravstvena ustanova popunjeni Obrazac iz stava (2) ovog člana dostavlja organu starateljstva, nadležnom po mjestu prebivališta, odnosno boravišta učinioca nasilja u porodici, odmah po izvršenju mjere ili prekidu iste, a na zahtjev organa starateljstva, prema potrebi, i ranije.
(4) Zdravstvena ustanova može da izvještava organ starateljstva, kao i nadležni sud o provedbi mjere i tokom izvršenja mjere ukoliko ocijeni da je to neophodno, a radi osiguranja principa hitnosti i sl.
Član 12.
Na pitanja prikupljanja, obrade i davanja ličnih podataka sadržanih u evidencijama koje se vode u skladu sa čl. 10. i 11. ovog pravilnika primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", broj 49/06 i 76/11) i Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 16/03 i 102/09).
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 13.
Zaštitna mjera izrečena učiniocu nasilja, kao i zaštitna mjera čije je izvršenje započelo prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika, okončat će se u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Član 14.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana učinilaca nasilja u porodici ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/06).
Član 15.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 05-02/3-1145/17
16. augusta 2017. godine
Sarajevo
Ministar
Vesko Drljača, s. r.