Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Ukaz o proglašenju izvještaja o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2014. godinu

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU IZVJEŠTAJA O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2014. GODINU

Proglašava se Izvještaj o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 19.11.2015. godine.

Broj 01-02-21-02/16
18. januara 2016. godine
Sarajevo

Predsjednik
Marinko Čavara, s. r.

Na osnovu člana 18. Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma održanoj 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 19.11.2015. godine, usvojio je

IZVJEŠTAJ O RADU
KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2014.GODINU

1. UVOD

Koncesija kao novi pravni institut na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine uspostavljena je Uredbom o koncesijama na vodama i javnom vodnom dobru ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00), i to samo u oblasti eksploatacije voda. Tek donošenjem Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) obuhvaćeni su i ostali privredni sektori i industrijske oblasti. Ovim zakonom razgraničene su nadležnosti između Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacije BiH) i kantona i dana je mogućnost da se određeni poslovi, koji su u isključivoj nadležnosti Federacije BiH, pod određenim uvjetima, daju putem koncesija na obavljanje domaćim i stranim privrednim društvima.
S obzirom na ustavne nadležnosti na području Bosne i Hercegovine oblast koncesija je regulirana sa 14 zakona o koncesijama i to na različitim nivoima vlasti: od kantona, preko Federacije BiH, Republike Srpske, Distrikta Brčko i Bosne i Hercegovine.
Komisija za koncesije Federacije BiH osnovana je 2002. god., a formirana je tek 2004. god., tj. dvije godine nakon donošenja Zakona.
Na osnovu Zakona o koncesijama, Komisija je regulatorno i neovisno tijelo, koje se sastoji od predsjednika, zamjenika i pet članova koje na period pet godina imenuje Parlament Federacije BiH, i to iz reda istaknutih stručnjaka u oblasti prava, ekonomije i mašinstva.
Zbog isteka mandata, Komisija se pravovremeno, u više navrata, pisano obratila nadležnim federalnim organima i tražila da se izvrši imenovanje članova Komisije, zbog isteka mandata, ali to ni do danas nije učinjeno. Vlada Federacije BiH je pokrenula proceduru raspisivanjem konkursa u skladu sa Zakonom o koncesijama, međutim, Parlament Federacije BiH nije prihvatio prijedlog liste kandidata koju je sačinila Vlada Federacije BiH. Postupak imenovanja članova Komisije više se nije pokretao.
U toku 2014. god. Komisija za koncesije je funkcionirala u sastavu tri (3) člana, među kojima su predsjednik i zamjenik predsjednika Komisije.
Radi lakšeg praćenja ovog izvještaja dajemo značenje određenih pojmova, onako kako su definirana Zakonom o koncesijama:
­ Koncesija 1 je pravo obavljanja privredne djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa određenih Zakonom o koncesijama.
­ Koncesor mogu biti sva nadležna ministarstva ili organi vlasti Federacije BiH koje odredi Vlada Federacije BiH da dodjeljuju koncesiju.
­ Koncesionar je pravno lice osnovano u skladu sa posebnim propisima Federacije BiH u vlasništvu domaćeg i/ili stranog pravnog lica kojem se dodjeljuje koncesija i koje izvršava ugovor o koncesiji u skladu sa Zakonom o koncesijama.

2. PRAVNI OKVIR POLITIKE KONCESIJA U FEDERACIJI BiH

2.1. Zakon o koncesijama

Zakonom o koncesijama i Dokumentom o politici dodjele koncesija uređuju se predmet, način i uvjeti pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije u Federaciji BiH, nadležnost za dodjelu koncesija, osnivanje Komisije, postupak javnog poziva, postupak podnošenja samoinicijativne ponude na osnovama isključivih i ekskluzivnih prava ponuđača, sadržaj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i obaveze koncesionara, rješavanje sporova i druga pitanja od značaja za dodjelu koncesija u Federaciji BiH.
Zakon o koncesijama se primjenjuje na sve privredno-pravne subjekte osnovane u skladu sa zakonima Federacije BiH, bilo da su u vlasništvu domaćeg i/ili stranog osnivača, kojima se dodjeljuje koncesija i koji zaključuju ugovor o koncesiji.
Cilj ovog zakona je da stvori transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir za utvrđivanje uvjeta pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u Federaciji BiH i stimuliranje ulaganja stranog kapitala u oblastima osiguranja infrastrukture i usluga te eksploatacija prirodnih resursa, finansiranje, projektiranje, izgradnja, obnova, održavanje i/ili rukovođenje radom te infrastrukture i svih uz nju vezanih objekata i uređaja u oblastima koje su u isključivoj nadležnosti Federacije BiH.
Rad Komisije u 2014. godini obilježen je brojnim aktivnostima u vezi sa razmatranjem zahtjeva za davanje saglasnosti za vođenje pregovora, zahtjeva za davanje saglasnosti za zaključenje Ugovora i zahtjeva za davanje saglasnosti na Studije ekonomske opravdanosti. Pored toga, Komisija je u skladu sa Zakonom o koncesijama vršila provjeru i nadzor rada koncesionara i kontrolu realizacije zaključenih ugovora o koncesiji. Brojne aktivnosti Komisija je usmjerila prema resornim ministarstvima i Vladi Federacije BiH na potrebu uvođenja modela koncesioniranja za sve predmete koncesija navedene u Zakonu o koncesijama, te neophodnost dopune Dokumenta o politici dodjele koncesija.
Rad Komisije zasniva se na odredbama Zakona o koncesijama i podzakonskih akata na koje je saglasnost dala Vlada Federacije BiH, te Dokumenta o politici dodjele koncesija ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/05; 8/11 i 10/11) koji je usvojila Vlada Federacije BiH. Dokument o politici dodjele koncesija je dokument Vlade Federacije BiH i njime su definirani prioritetni ciljevi, kojih se Komisija u svom radu pridržava. Jedan od osnovnih ciljeva je oživljavanje privrednih aktivnosti putem ulaganja domaćeg i stranog kapitala, što sve skupa treba da ostvari povoljnije ekonomske efekte po Federaciju BiH.
Izvještaj o radu Komisije obuhvata period januar - decembar 2014. godine i ima za cilj da informira Parlament Federacije BiH, ali i javnost, o radu Komisije i dosadašnjim aktivnostima na provođenju zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti koncesione djelatnosti.
Izvještaj sadrži i sve druge informacije koje je u vezi sa radom Komisije zatražila Vlada Federacije BiH. Komisija je i na vlastitu inicijativu izvještavala i upozoravala resorna ministarstva i Vladu Federacije BiH po pitanjima iz svoje nadležnosti.
Ovaj izvještaj, prema odredbi člana 18. Zakona o koncesijama, sadrži podatke o podnesenim zahtjevima, odnosno zahtjevima za reviziju, odluke Komisije i broj, vrstu i odgovore na upite koje je Komisija razmatrala. Izvještaj sadrži i sve druge informacije koje su u vezi sa radom Komisije zatražili resorni ministri. Ovaj izvještaj u smislu člana 15. stav 4. Zakona sadrži i godišnji finansijski izvještaj. U vezi sa tim on je na neki način tipski i zbog toga izgleda da se u njemu ponavljaju određene informacije.
U svom dosadašnjem radu, posebno u postupku izrade Dokumenta o politici dodjele koncesija i u postupku donošenja materijalnih propisa koji tretiraju koncesije, Komisija je insistirala da se materijalnim propisima regulira pravo korištenja određenih prirodnih bogatstava, dobra u općoj upotrebi te obavljanje djelatnosti od općeg interesa putem koncesioniranja. Ovo tim prije jer u Federaciji BiH ne postoje propisi koji bi definirali šta je to javno dobro i koje su to djelatnosti od općeg interesa, te je za svaku pojedinu koncesiju potrebno posebno utvrđivati javni interes i utvrđivati šta je to javno dobro. Ovakav način otežava dodjelu koncesije. Postupak nepotrebno dugo traje. Dodjela koncesije se zbog više postupaka odugovlači i može se karakterizirati kao netransparentna jer se unaprijed ne raspolaže saznanjima o opredjeljenju Vlade Federacije BiH koje oblasti i sektore će dati na koncesioniranje. Do sada se pokazalo da sadašnja regulativa nije dovoljna da bi dodjela koncesije bila u potpunosti transparentna.
Osim Zakona o koncesijama, Komisija u svom radu primjenjuje Dokument o politici dodjele koncesija, Pravila o postupku dodjele koncesija i Pravila o određivanju naknade za koncesije i druge materijalne propise koji kao lex specialis reguliraju oblast koncesija (propisi iz oblasti energije, prometa i komunikacija i dr.).
Komisija prati cjelokupan proces dodjele koncesije, a nakon što koncesija bude dodijeljena prati cjelokupan rad koncesionara, tj. izvršenje zaključenih ugovora.
Osnovni principi u radu Komisije su zakonitost, poštenje, transparentnost, nediskriminacija, regulatornost, dostupnost pravila i procedura o postupku dodjele koncesija i određivanja koncesione naknade, ekonomičnost i principi iz Dokumenta o politici dodjele koncesija. Monopol mora ustupiti mjesto konkurenciji.
U vezi sa tim nadležnosti Komisije su neposredno odobravanje određenih radnji u postupku dodjele koncesije koji provodi nadležno ministarstvo po samoinicijativnoj ponudi ili po javnom pozivu, od odobravanja studije izvodljivosti, preko odobravanja sadržaja i raspisivanja javnog poziva, do odobravanja sadržaja ugovora o dodijeljenoj koncesiji.
Cio postupak dodjele koncesije vodi resorno federalno ministarstvo, a Komisija se uključuje u postupak u fazi davanja određenih odobrenja ovisno o tome po kojem modelu se dodjeljuje koncesija. U slučaju dodjele koncesije putem javnog oglašavanja (tendera) Komisija odobrava sadržaj javnog poziva koji je sačinilo resorno ministarstvo, a u slučaju samoinicijativne ponude, Komisija daje resornom ministarstvu ovlaštenje za pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem.
Dodjela koncesije na nivou Federacije BiH je u isključivoj nadležnosti Vlade Federacije BiH. Ona svojom odlukom utvrđuje postojanje javnog interesa i pokreće postupak dodjele koncesije i tom odlukom određuje i model po kojem će se koncesija dodijeliti.
­ odlučivanje o svakom podnesenom zahtjevu ili zahtjevu za revizijom, podnesenom u skladu sa Zakonom o koncesijama.
­ razmatranje žalbi potrošača u vezi sa iznosom naknade ili uvjetima za snabdijevanje uslugama od koncesionara i
­ odobravanje rokova i uvjeta standardnog ugovora o pružanju usluga potrošačima;
­ praćenje cjelokupnog rada koncesionara u cilju osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način;
Isključive nadležnosti Komisije određene Zakonom su:
U obavljanju funkcija Komisija se zalaže za zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj putem uključivanja privatnog sektora u finansiranje, projektiranje, izgradnju, obnovu, održavanje i/ili rukovođenje radom infrastrukture i uz nju vezanih objekata i uređaja, usluga i eksploataciju prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju vodeći računa o zaštiti privrednih i društvenih interesa, zaštiti okoliša, kao i pravičnom odnosu prema privatnom sektoru.
­ Kao Komisija za koncesije Federacije BiH, Komisija obavlja funkcije i vrši ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u isključivoj nadležnosti Federacije BiH, dok kao Specijalna zajednička komisija obavlja funkcije i ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona ili u slučaju sporova koji nastanu između Federacije BiH i kantona.
­ Ona djeluje kao Komisija za koncesije Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Komisija) i u svojstvu Specijalne zajedničke komisije za koncesije.
Prema odredbama Zakona o koncesijama Komisija za koncesije Federacije BiH obavlja dvije funkcije:

1.1. Funkcija i nadležnosti Komisije

Sjedište Komisije je određeno Zakonom o koncesijama i nalazi se u Sarajevu.
U Komisiji su uposlena tri (3) državna službenika sa visokom školskom spremom i dva (2) namještenika sa srednjom stručnom spremom.
Dosadašnja implementacija Zakona o koncesijama ukazala je na određene nejasnoće i nedorečenosti. U tom pravcu Komisija je od 2007. god. inicirala izmjene i dopune Zakona te je u vezi sa tim Vlada Federacije BiH na 13. sjednici, održanoj 13.06.2007. godine, donijela zaključak da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. Međutim, od tada do danas iako su provedene mnoge aktivnosti, prvo na izmjenama i dopunama, a kasnije na donošenju novog Zakona o koncesijama, Zakon ni nakon sedam godina nije donesen. Zakon je bio u parlamentarnoj proceduri od 2011. god. do 2015. god. Predstavnnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio ga je u 2012. god., ali Dom naroda o njemu nije raspravljao. Budući da je Prijedlog Zakona usvojen u jednom domu, Vlada Federacije BiH je, u prvom momentu, odlučila da se nastavi parlamentarna procedura njegovog donošenja, ali ga je naknadno povukla i zadužila je Federalno ministarstvo prostornog uređenja da pripremi novi tekst Zakona.
Komisija ne može pretpostaviti koji su razlozi da se skoro tri godine Prijedlog Zakona nalazi u parlamentarnoj proceduri, niti koji su razlozi njegovog neraspravljanja. Ovo tim prije jer se radi o značajnom zakonu koji je osnova za davanje na korištenje prirodnih bogatstava, javnih dobara i obavljanje djelatnosti od općeg interesa privrednim društvima, na moderan način zastupljen u svim naprednim zemljama.
Prijedlogom Zakona o koncesijama data je mogućnost da se legalizira korištenje prirodnih bogatstava i dr. zaključivanjem ugovora o koncesiji bez posebne procedure i na taj način omogućen priliv realnih sredstava u Budžet Federacije BiH kroz plaćanje koncesione naknade. Do tog momenta privredna društva će i dalje besplatno koristiti prirodna bogatstva i dr., što pripada svim građanima Federacije BiH.
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Komisije, efikasnosti radi, na 77. sjednici, održanoj 10.07.2013. godine, donijela zaključak V. broj 658/2013. od 10.07.2013. godine, kojim zadužuje federalna ministarstva da nakon donošenja Zakona o koncesijama odmah pristupe proceduri zaključivanja ugovora o koncesijama sa privrednim društvima koja u obavljanju svoje djelatnosti koriste bogatstva, dobra u općoj upotrebi ili obavljanju djelatnosti od općeg interesa, kao i da pristupe harmonizaciji materijalnih propisa sa tim Zakonom o koncesijama i da Komisiji za koncesije Federacije BiH dostave spisak privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati ili dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima.
Zakonom o koncesijama utvrđeni su predmeti koncesija koje dodjeljuje Vlada Federacije BiH. Prema odredbi člana 6. Zakona, Vlada Federacije BiH dodjeljuje koncesije za:
1. izgradnju/dogradnju i korištenje ili korištenje:
­ autoputa i magistralnih cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata,
­ željezničkih pruga,
­ plovnih kanala,
­ luka,
­ aerodroma;
2. korištenje vodotoka i drugih voda na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;
3. izgradnju hidroenergetskih objekata snage više od 5 MW;
4. izgradnju i korištenje hidroakumulacija na prostoru ili od interesa za dva ili više kantona;
5. izgradnju, korištenje i upravljanje cjevovodima za transport naftom i gasom i uskladištenje u cjevovodima i terminalima;
6. igre na sreću;
Na navedene akte Vlada Federacije BiH je dala svoju saglasnost i oni su objavljeni u ("Službenim novinama Federacije BiH", broj 67/06).

2.4. Dokument o politici dodjele koncesija

U Dokumentu o politici dodjele koncesija resorna ministarstva daju opise privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati i dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima na koncesioniranje. To je zvanični dokument koji ima svoju viziju, odnosno dalekosežan pogled na raspoložive i potencijalne resurse, mogućnost njihovog korištenja, kroz ulaganje domaćeg i stranog kapitala, a time i značajan uticaj na zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj.
Dokument o politici dodjele koncesije, dio I. Proizvodnja električne energije, na prijedlog Komisije Vlada Federacije BiH je usvojila Odlukom V. 522/05 od 14.10.2005. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/05).
7. korištenje šuma i šumskog zemljišta;
8. putnički i teretni željeznički saobraćaj i
9. prostore i objekte prirodnog i graditeljskog naslijeđa.
Iako su Zakonom o koncesijama određeni predmeti koncesija, što znači da je opredjeljenje da se ta prirodna bogatstva, dobra od općeg značaja i obavljanja djelatnosti od općeg značaja ne mogu na drugi način dodjeljivati privrednim društvima, određenim materijalnim propisima navedeni predmeti koncesija dodjeljuju se privrednim društvima, a što je u suprotnosti sa Zakonom o koncesijama. Primjer za to je Zakon o igrama na sreću kojim se organiziranje igara na sreću dodjeljuje privrednim društvima jednostranim upravnim aktom - dozvolom, a ne ugovorom. Na ovu nezakonitost, blaže rečeno neharmoničnost, Komisija je ukazivala prilikom donošenja Zakona o igrama na sreću, ali bez uspjeha. U drugim slučajevima gdje materijalnim propisima nisu određeni navedeni predmeti u svojoj specifičnosti, resorna ministarstva, na kojima je nadležnost pokretanja cjelokupnog postupka dodjele koncesija, ne pokreću postupke dodjele koncesije u oblasti za koju su nadležna, te s tim u vezi i dalje privredna društva koriste prirodna bogatstva bez ikakve naknade.

2.2. Pravila o postupku dodjele koncesija

Ovdje treba napomenuti da je HE "Mostarsko blato" izgrađena i stavljena u funkciju, ali bez dozvole za rad koju izdaje Regulatorna komisija za energiju Federacije BiH (FERK). Dozvola se nije mogla izdati jer ne postoji ugovor o koncesiji.

3.2.2. Izgradnja HE "Janjići" na rijeci Bosni

Za izgradnju HE "Janjići" pokrenut je postupak po samoinicijativnoj ponudi JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo. U smislu člana 5. Zakona o koncesijama Općinsko Vijeće Grada Zenica donijelo je Zaključak (broj 01-17-4898/13 od 28.03.2013. godine) kojim je data prethodna saglasnost za pokretanje postupka za dodjelu navedene koncesije ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13). Nakon toga, a na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacija BiH je na 26. sjednici donijela Odluku o proglašenju javnog interesa i davanju saglasnosti za pristupanje postupku dodjele koncesije za izgradnju HE "Janjići" na rijeci Bosni (V. broj 423/2013 godine od 03.06.2013. godine). (Odluka je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 45/13.).
Po zahtjevu Ministarstva Komisija za koncesije u proširenom sastavu (tri redovna i dva promjenljiva člana Komisije imenovana od Ministarstva sa liste koju je sačinilo Općinsko vijeće Zenica), na sjednici održanoj 03.09.2013. godine donosi Odluku broj 01-1-49-95/13-5 od 03.09.2013. godine o davanju ovlaštenja Ministarstvu za pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem JP "Elektroprivredom BiH" d.d. Sarajevo (Odluka je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 70/13).
U smislu navedene odluke, Ministarstvo je pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem trebalo okončati u roku 90 dana, ali zbog naknadnog zahtjeva da se rok za dodjelu koncesije produži za period izgradnje hidroelektrane, tj. da odrednica početka roka od 30 godina ne bude vrijeme potpisivanja ugovora o koncesiji već završetak izgradnje i zahtjeva Općinskog vijeća Zenica da se dio koncesione naknade uplaćuje Općini Zenica, te zahtjeve nije bilo moguće ispoštovati. U vezi sa tim, na zahtjev ministarstva Komisija je na sjednici, održanoj 17.12.2013. godine, donijela rješenje broj 01-1-49-95/13-13 od 19.12.2013. godine kojim se rok za okončanje pregovora produžava za 30 dana ("Službene novinama Federacije BiH", broj 101/13).
Ovim pravilima uređen je postupak podnošenja zahtjeva, izlaganja i prigovora Komisiji; vođenje rasprava pred Komisijom; način donošenja odluka; način rada, sastav i sjednice Komisije; koncentracija vlasništva i mjere za jačanje koncentracije u određenom sektoru; način rješavanja sporova, utvrđivanje naknada za određenu koncesiju, zaključivanje ugovora, prestanak i raskid; nadzor i provjera rada koncesionara.
Odlukom o dopuni Pravilnika o dodjeli koncesija, na koji je Vlada Federacije BiH dala svoju saglasnost, objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 87/11, kao sredstvo sigurnosti plaćanja ugovorene godišnje naknade, osim bezuvjetne garancije poslovne banke, određena je kao alternativa i dostava trasirane mjenice, s tim da će koncesor (ministarstvo) odlučiti koje će se sredstvo sigurnosti upotrijebiti. Potreba dopune na navedeni način je proizišla zbog velikih provizija banaka na bezuvjetne garancije, s tim da koncesor odluči kome dati tu mogućnost ovisno o ozbiljnosti projekta i izvjesnosti plaćanja koncesione naknade.

2.3. Pravila o utvrđivanju naknade za koncesije

Ovim pravilima utvrđen je kriterij i metodologija za utvrđivanje koncesione naknade.
Ovdje još jednom treba napomenuti da Komisija ne vodi postupak dodjele koncesija. Postupak vodi resorno federalno ministarstvo. U vezi s tim bez aktivnosti resornih federalnih ministarstava u vezi sa koncesijama nema ni aktivnosti Komisije.

3.2. Samoinicijativna ponuda za dodjelu koncesija

Odredbama člana 28. Zakona o koncesijama propisana je mogućnost podnošenja samoinicijativnih ponuda za dodjelu koncesija samo kao hitan i izniman postupak. Projekt koji je predmet predložene koncesije može biti ostvaren samo u slučaju ako se koristi proces, projektiranje, metodologija i koncept inženjeringa na koje ponuđač polaže isključiva prava, te hitnost pružanja usluga ili postojanje infrastruktura za javnu upotrebu.
Od osnivanja Komisije, odnosno od početka njenog rada Vlada Federacije BiH je shodno članu 4. Zakona o koncesijama i zaključcima Plana izgradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH - Prečišćen tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 41/05), odredila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije za koncesora za vođenje postupka i potpisivanje ugovora o koncesiji za izgradnju elektroenergetskih objekata koji su u nadležnosti Vlade Federacije BiH.
Kako se radilo o dokumentu koji se odnosio samo na jedan privredni sektor, Komisija je na izradi cjelovitog Dokumenta uporno insistirala od 2007. godine tražeći od nadležnih ministarstava da dostave ulazne parametre za njegovu izradu, a u vezi s čim je Vlada Federacije BiH donosila nekoliko zaključaka u toku 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011. godine.
Dokument o politici dodjele koncesije je dopunjen i izmijenjen odlukom Vlade Federacije BiH V. br. 106/11 od 14.02.2011. godine ("Službene novine Federacije BiH", br. 8/11 i 10/11). Sada Dokument sadrži više dijelova i to: Opći dio, koji bi se primjenjivao na sve privredne sektore i industrijske oblasti, i Posebni dio, koji bi se odnosio na poseban sektor i oblasti, i u vezi s tim dopunio dijelom II. "Promet i komunikacije".
U svom daljnjem radu u 2014. godini Komisija je pratila izvršenje Dokumenta u skladu sa zakonom propisanim ovlaštenjima u odlučivanju po zahtjevima za dodjelu koncesija iz sektora hidro i termoenergetskih objekata i nastavila poticati resorna ministarstva da dostave ulazne podatke kako bi Dokument sadržao perspektivne koncesione projekte i politike njihovog koncesioniranja. Nakon što bude donesen novi Zakon o koncesijama i eventualno novi materijalni propisi, kojima će se koncesioniranje u posebnim oblastima posebno regulirati s obzirom na specifičnosti, uslijedit će neminovno i dopuna Dokumenta o politici dodjele koncesija.
Imajući u vidu da se očekuje donošenje novog Zakona o koncesijama, Komisija smatra da se u narednom periodu treba pristupiti redefiniranju Dokumenta o politici dodjele koncesija, ili donošenju novog Dokumenta, kojim bi se aktuelizirala politika dodjele koncesija i uskladila sa novim Zakonom o koncesijama.

3. OSNOVNE AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

U 2014. godini Komisija je ukupno održala dvije (2) sjednice Komisije i 15 sjednica Stručnog kolegija. Aktivnosti Komisije na sjednicama su bile usmjerene na rješavanje pitanja u vezi sa davanjem saglasnosti za vođenje pregovora između koncesora i koncesionara, na rješavanje zahtjeva za davanje saglasnosti za zaključenje ugovora o koncesiji, kao i rješavanje zahtjeva za davanje mišljenja, koja su prema Komisiji u skladu sa propisanim procedurama uputila resorna ministarstva, koncesionari, druge institucije, te pravna i fizička lica, razmatranje izvještaja izvršenih kontrola o radu koncesionara, izradu općih akata Komisije radi unapređenja organizacione strukture i funkcionalnosti rada Komisije.
Članom 1. stav 2. Zakona o koncesijama BiH regulirani su uvjeti pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije za eksploataciju prirodnih resursa i izgradnju objekata koji služe njihovom iskorištavanju. U ovakvim slučajevima, za dodjelu koncesija nadležne su državne institucije BiH, što bi u konkretnom slučaju bili Vijeće ministara BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije koja broji sedam članova i formira se od članova Komisije za koncesije BiH, Komisije za koncesije Federacije BiH, Komisije za koncesije Republike Srpske i predstavnika Brčko Distrikta BiH.
Radna grupa je izvršila analizu dokumentacije kojom je raspolagala i ona konstatuje sljedeće:
­ da je privredno društvo "Eling Inženjering" d.o.o. Teslić, sa Ministarstvom privrede, energetike i razvoja Republike Srpske, u februaru 2006. godine potpisalo Ugovor o koncesiji za izgradnju male hidroelektrane "Novakovići" na rijeci Ugar, instalirane snage 2,5 MW;
­ da je Vlada Republike Srpske dodijelila i koncesiju za izgradnju MHE "Novakovići" na rijeci Ugar, privrednom društvu "Eling Inženjering" d.o.o. Teslić, a privrednom društvu "Metalotehna" Kneževo, koncesiju za izgradnju MHE "Zapeće", također na rijeci Ugar. Kroz informaciju je upućen zahtjev da se, u skladu sa Zakonom o koncesijama BiH, uvažavajući nadležnost za koncesije BiH, omoguće verifikacije dodijeljenih koncesija kod nadležnih organa Bosne i Hercegovine;
Prema odredbama Zakona o koncesijama, koncesije se dodjeljuju na dva načina i to putem javnog poziva - tenderski postupak i putem samoinicijativne ponude.

3.1. Tenderski postupak

Osnovni način dodjele koncesija je putem tendera, u tom slučaju koncesor (nadležno ministarstvo ili organi vlasti Federacije BiH koje za to odredi Vlada Federacije BiH) osigura studiju ekonomske opravdanosti za svaki projekat koji je predviđen za davanje koncesije prije javnog pozivanja potencijalnih ponuđača.Tu studiju razmatra i odobrava Komisija. Da bi se moglo pristupiti tenderskom postupku i realizaciji koncesioniranja, neophodno je da resorna ministarstva osiguraju pored strateških opredjeljenja za privredne sektore i industrijske oblasti koje se posebno utvrđuju "Dokumentom o politici dodjele koncesija" i odgovarajuće studije opravdanosti i izvodljivosti koju također razmatra i odobrava Komisija.
S obzirom na to da od resornih ministarstava u periodu od 2002. godine, kada je donesen Zakon o koncesijama, do kraja 2012. godine nije pokrenut nijedan postupak za dodjelu koncesije po tenderskom postupku, iako je opredjeljenje Vlade Federacije BiH, ovim postupkom, nije bilo ubiranje značajnih sredstava u budžet od koncesionih naknada.
Ovdje treba napomenuti da je Vlada Federacije BiH u vezi sa izgradnjom brze ceste Lašva - Donji Vakuf (B1) donijela Odluku o pristupanju dodjele koncesije broj 50/10 dana 25.01.2010. g. ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/10) i to putem javnog poziva. Za realizaciju odluke je zaduženo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Federalno ministarstvo okoliša i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputa (promijenjen naziv). Osim navedene odluke, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju brze ceste Lašva - Vitez - Donji Vakuf.
Nakon donošenja navedenih odluka i pored insistiranja Komisije nije poduzet niti jedan korak u cilju realizacije koncesionog projekta.

3.2.1. Izgradnja HE "Mostarsko Blato" Mostar

U ovom izvještajnom periodu zahtjev za pokretanje postupka po samoinicijativnoj ponudi podnijelo je JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar za dodjelu koncesija za izgradnju/korištenje HE "Mostarsko blato" i JP "Elektroprivreda BiH" Sarajevo za dodjelu koncesije za izgradnju HE "Janjići" na rijeci Bosni.
Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na svojoj 71. sjednici, održanoj 10.01.2013. godine, donijela Odluku o proglašenju javnog interesa i davanju saglasnosti za pristupanje postupku dodjele koncesije za HE "Mostarsko blato" 60 MW na rijeci Lištici ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/13), kojom se Komisija za koncesije Federacije BiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zadužuju za realizaciju ovog koncesionog projekta. Također, ovom odlukom ovlašteno je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da u svojstvu koncesora vodi pregovore i postupak dodjele koncesije sa JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije FMERI je aktom broj 05-1-73406/12-1 od 28.02.2013. uputilo zahtjev Komisiji za odobrenje pregovora sa samoinicijativnim ponuđačem, koja ga je nakon razmatranja vratila na dopunu tražeći da se u smislu člana 9. Zakona o koncesijama imenuju dva promjenljiva člana Komisije sa liste Gradskog vijeća Mostara, jer je, u smislu člana 5. Zakona, za dodjelu koncesije koja se u cijelosti ili pretežno nalazi na području jedne općine ili se posljedice dodjele koncesije odnose pretežno na tu općinu, za donošenje odluke o pristupanju dodjele koncesije potrebna saglasnost općinskog vijeća lokalne zajednice. Ovom prilikom Komisija je dala primjedbe i sugestije na Okvir za pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem JP "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar koji je sačinilo Ministarstvo. Ministarstvo je sačinilo novi Okvir za pregovore u skladu sa datim primjedbama i sugestijama, ali ni do danas nisu imenovani promjenljivi članovi Komisije. Naime, promjenljive članove Komisije imenuje federalni ministar sa liste koju sačinjava gradsko vijeće, ali ta lista još nije sačinjena.
Odluka Komisije broj 01-1-49-95/13-18 od 26.02.2014. godine je objavljena u ("Službenim novinama Federacije BiH", broj 18/14).
Na navedeni prijedlog Komisije, Vlada Federacije BiH je na svojoj 104. sjednici, održanoj 20.03.2014. godine, donijela Odluku o dodjeli koncesije JP "Elektroprivredi BiH" d.d. Sarajevo za izgradnju HE "Janjići" 13,3 MW, na rijeci Bosni i za utvrđivanje koncesione naknade za tu koncesiju broj V. broj 477/2014. od 20.03.2014. godine.
Komisija je po zahtjevu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na osnovu člana 28. stav 6. Zakona o koncesijama i člana 69. stav 2. Pravila o postupku dodjele koncesija, na svojoj sjednici, održanoj 06.05.2014. godine, donijela jednoglasno odluku kojom daje saglasnost za potpisivanje ugovora o koncesiji za izgradnju HE "Janjići" sa JP "Elektroprivredom BiH" d.d. Sarajevo.
Ova odluka (broj 01-1-49-95/13-31 od 06.05.2014. godine) objavljena je u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 70/14.
Dana 30.05.2014. godine Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje HE "Janjići" potpisali su Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i "Elektroprivreda BiH" d.d. - Sarajevo.
­ da institucije BiH, Federacije BiH i Srednjobosanskog kantona Federacije BiH nisu izdale nijedan dokument vezan uz izgradnju navedenog objekta,
­ da su svi građevinski radovi na području Federacije BiH izvedeni bez važeće građevinske dokumentacije,
­ da na području Federacije BiH, prilikom izvođenja građevinskih radova, nisu prethodno riješeni imovinskopravni odnosi na privatnim parcelama kao i da je izvršena uzurpacija zemljišta,
­ da su nadležni organi Federacije BiH i Srednjobosanskog kantona u više navrata obilazili radilište, vršili kontrolu, konstatovali činjenično stanje, ali da nisu poduzeli zakonske mjere u smislu obustave radova i sprečavanja uzurpacije zemljišta,
­ da je započeta izgradnja, odnosno da se vrše pripremni radovi za izgradnju i MHE "Zapeće" 1,7MW od preduzeća "EHE" d.o.o. Banja Luka, a koje je u vlasništvu preduzeća "Interenergo" d.o.o. Ljubljana,
­ da je koncesija za izgradnju MHE "Zapeće" izdata preduzeću "Metalotehna" Kneževo, a zatim prenesena na preduzeće "EHE" Banja Luka,
­ da rijeka Ugar na dijelu gdje se izvode radovi na izgradnji objekata obje MHE, protiče preko teritorija oba entiteta tako da je jedan dio građevinskih objekata izgrađen na teritoriji Republike Srpske, a jedan na teritoriji Federacije BiH,
­ MHE "Novakovići" i "Zapeće" grade se na rijeci Ugar tako da su građevinski objekti locirani na području Federacije BiH i Republike Srpske,
­ u konkretnom slučaju radi se o rijeci Ugar kao koncesionom dobru koje se prostire na Federaciju BiH i Republiku Srpsku,
­ članom 1. stav 2. Zakona o koncesijama BiH, između ostalog, regulirani su uvjeti pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije za eksploataciju prirodnih resursa i izgradnju objekata koji služe njihovom iskorištavanju,
­ u ovakvim slučajevima za dodjelu koncesija nadležne su državne institucije BiH, što bi u konkretnom slučaju bili Vijeće ministara BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije koja broji sedam članova i formira se od članova Komisije za koncesije BiH, Komisije za koncesije FBiH, Komisije za koncesije RS i predstavnika Brčko Distrikta BiH.
Prema tome, iz dokumentacije kojom raspolaže Zajednička komisija za koncesije BiH, kao i iz "Obavještenja o poduzetim aktivnostima vodne inspekcije na rijeci Ugar" Federalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo očito je da se postrojenja već izgrađene male hidroelektrane "Novakovići" i nove male hidroelektrane, koja se sada gradi na rijeci Ugar, nalaze i prostiru u oba entiteta, te je potrebno izvršiti usaglašavanje uvjeta i oblika dodjele koncesije na osnovu člana 4. stav 2. Zakona o koncesijama BiH.
U ovakvim slučajevima za dodjelu koncesije nadležne su državne institucije (i samo su njihovi akti važeći), a ne institucije bilo kojeg entiteta, te u skladu sa tim, a shodno svojim ovlastima, treba da postupi Federalna uprava za inspekcijske poslove Sarajevo i poduzme zakonske mjere za postrojenja koja su na teritoriji Federacije BiH.
Koncesionar, "Elektroprivreda BiH" d.d. - Sarajevo, izvršio je uplatu jednokratne novčane naknade u iznosu 1.572.096,00 KM, za izgradnju navedene hidroelektrane osiguran je kredit u iznosu 30.000.000,00 eura (Odluka Parlamenta Federacije BiH broj 01,02-02-326/14 od 06.05.2014.god. objavljena u ("Službenim novinama Federacije BiH", broj 51/14), o prihvaćanju zaduženja po sporazumu o zajmu i projektu između Kreditanstalt fur Wiederaufbau, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP "Elektroprivreda BiH "d.d. Sarajevo za realizaciju projekta izgradnje HE "Janjići").

3.3. Male HE "Novakovići" i "Zapeće"

Zajednička komisija za koncesije za koncesioni projekt HE "Novakovići" je formirana na osnovu člana 4. stav 3. Zakona o koncesijama BiH sa funkcijom Zajedničke komisije koja se bavi spornim pitanjima kod dodjele koncesije od Vlade Republike Srpske za izgradnju HE "Novakovići" na rijeci Ugar. Primjena člana 4. stav 3. je zakonska obaveza u smislu rješavanja zaprimljenog zahtjeva Ministarstva šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede Srednjobosanskog kantona od 04.04.2012. godine kojim je zatraženo da se ispita validnost svih pribavljenih akata koje imaju investitori MHE "Novakovići" za koju tvrde da se nalazi i u Federaciji BiH, odnosno Srednjobosanskom kantonu, te da, kao nadležna institucija za koncesiono dobro koje se prostire na Federaciju BiH i Republiku Srpsku poduzmu potrebne aktivnosti da se korištenje ovog dobra uredi u zakonskim okvirima.
Već duže vrijeme je prisutan problem oko izgradnje HE "Novakovići" na rijeci Ugar i još je neriješen. Na prvoj sjednici Zajedničke komisije za koncesije u projektu MHE "Novakovići" snage 2,5 MW na rijeci Ugar, održanoj 24.07.2012. godine, formirana je Radna grupa sa zadatkom da analizira prispjelu dokumentaciju, napravi rezime dobivenih informacija, te ih dostavi članovima Zajedničke komisije.
U postupku razmatranja zahtjeva za produženje roka za pregovore Komisija je donijela i zaključak kojim se izjasnila u vezi sa navedenim traženjima. Zaključkom broj 01-1-49-95/13-14 od 20.12.2013. godine konstatovano je da se pregovori nastave u skladu sa Zakonom o koncesijama i Okvirom za pregovore, s tim da se samoinicijativnom ponuđaču da do znanja da je odredbom člana 29. Zakona o koncesijama određeno da se ugovor o koncesijama ne zaključuje na duži period od 30 godina, te da navedeni rok teče od momenta potpisivanja ugovora, a ne nastankom neke druge činjenice. Također je konstatovano da zahtjevi lokalne zajednice ne mogu biti predmet pregovaranja, posebno u pravcu umanjenja koncesione naknade predviđene kao minimalne u Okviru za pregovore. Ovo tim prije jer je u konkretnom slučaju lokalna zajednica dala svoju saglasnost. Odnosi JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo i lokalne zajednice trebaju se riješiti posebnim ugovorom. U konkretnom slučaju samoinicijativni ponuđač je na ime Ugovora o prijateljskom okruženju uplatio u Budžet općine Zenica iznos 684.189,00 KM, koliko je u prvo vrijeme i traženo.
U 2014. god. Komisija je na zahtjev Ministarstva, na svojoj prvoj sjednici od 26.02.2014. godine u smislu člana 38. Pravila o postupku dodjele koncesija analizirala i provjerila elemente iz zapisnika i dokumentacije, a u vezi sa pregovorima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i samoinicijativnog ponuđača JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo i tom prilikom utvrdila da su se pregovori vodili u skladu sa Pravilima o postupku dodjele koncesija, Ovlaštenjem Komisije broj 01-1-49-95/13-5 od 03.09.2013. godine i Okvirom za pregovore donesenih od Ministarstva, i da su se u vezi sa tim ispunili uvjeti, u smislu navedene odredbe i Zakona o koncesijama, te predlaže da Vlada Federacije BiH za izgradnju HE "Janjići" dodijeli koncesiju JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo. Odluka Komisije je bila jednoglasna.
Osim navedenog Komisija je predložila:
Odlukom V. broj 1415/2013 od 28.11.2013. godine Vlada Federacije BiH daje saglasnosti za pokretanje aktivnosti za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa na prostoru Federacije BiH. Daje se saglasnost za pokretanje aktivnosti i pristupanje postupku dodjele Ugovora o koncesiji za istraživanje nafte i gasa putem direktnog pregovaranja za područje od strateškog interesa za Federaciju BiH na blokovima. Odlukom se zadužuje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pripremi rješenje o formiranju komisije za pripremu dokumentacije za raspisivanje javnog poziva za izbor stručnog konsultanta za pružanje konsultantskih usluga u postupku pregovaranja, vođenja pregovora i izradu ugovornog modaliteta Vladi Federacije BiH na saglasnost. Blokovi za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa na prostoru Federacije BiH nalaze se u: Slunju, Bihaću, Bosanskoj Krupi, Prijedoru, Drvaru, Ključu, Kninu, Glamoču, Bugojnu, Sinju, Livnu, Prozoru, Imotskom, Mostaru, Kalinoviku, Pločama, Metkoviću, Stonu i Dubrovniku. Za realizaciju ove odluke zadužuju se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalni zavod za geologiju (V. broj 1415/2013 od 28.11.2013. godine).
Obje odluke su objavljene u ("Službenim novinama Federacije BiH", broj 97/13).

3.4.2. Izgradnja benzinskih pumpi sa pratećim djelatnostima na autoputu A1, na trasi Koridora Vc, na dionicama: Podlugovi - Jošanica i Visoko - Podlugovi

­ jednokratnu novčanu naknadu u iznosu 1.572.096,00 KM (bez PDV-a), odnosno u visini 2,27% ukupne investicione vrijednosti projekta HE "Janjići" iz Studije ekonomske opravdanosti HE "Janjići" i uplaćuje se 30 dana od dana potpisivanja ugovora o koncesiji;
­ godišnju/tekuću koncesionu naknadu od 2,43% ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog prodajom električne energije i pomoćnih usluga iz HE (bez PDV-a) i ona ne može biti manja od 1,5% projektiranog godišnjeg prihoda u smislu člana 4. stav 5. Pravila o utvrđivanju naknade za koncesije.
Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona iz Travnika, aktom broj 05-25-sl/2013-1 od 12.11.2013. godine, obratilo se Komisiji za koncesije Federacije BiH sa zahtjevom za poduzimanje zakonitih radnji vezano uz pribavljanje potrebnih akata za izgrađenu MHE "Zapeće" na rijeci Ugar na koji je aktom broj 01-1-49-142/0811 od 17.12.2013. godine odgovorila da u konkretnom slučaju Komisija nema nadležnosti jer se radi o nadležnosti Komisije za koncesije BiH i od te komisije je zatraženo da poduzme sve aktivnosti u skladu sa Zakonom o koncesijama BiH i entitetskim propisima.
Inspektorat vodne inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo, dana 21.02.2014. god. uputio je dopis broj14-25-5-00926/2014-1400-3 u kojem se navodi da je inspekcija u više navrata, zajedno sa inspekcijom Republike Srpske, izvršila uviđaj na gradilištu na rijeci Ugar i da su na osnovu uviđaja, kao i dokumentacije i podataka Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne poslove konstatovali da se kompletan objekt strojarnice MHE "Novakovići" snage 4,9 MW nalazi na teritoriji Federacije BiH, vodozahvat, brana, akumulacija i prateći objekti većim dijelom na teritoriji Federacije BiH, a potisni cjevovod dužine 5,6 km nalazi naizmjenično otprilike pola-pola u oba entiteta.
Iz ostale predočene dokumentacije vidljivo je:
­ da su sve aktivnosti oko izgradnje MHE "Novakovići" na rijeci Ugar izvršene na osnovu dokumentacije institucija Republike Srpske,
Komisija za koncesije BiH je na posljednjoj sjednici, održanoj 26.03.2014. godine, po pitanju MHE na rijeci Ugar usvojila zaključak:
­ da je potrebno izvršiti usaglašavanje uvjeta i oblika dodjele koncesija u smislu člana 4. stav 2. Zakona o koncesijama BiH. Iz istih razloga kompletnu dokumentaciju upućujemo na daljnje postupanje nadležnim ministarstvima: Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske i Ministarstvu energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.
­ da će eventualna sporna pitanja, ukoliko do njih dođe, rješavati Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije u skladu sa članom 4. stav 3. i članom 6. stav 2. Zakona o koncesijama BiH.

3.4. Potencionalne koncesije

Vlada Federacije BiH je do kraja 2014. godine, a u vezi sa koncesioniranjem određenih projekata, donijela više odluka koje nisu realizirane te s tim u vezi, a u nadi njihove realizacije, u ovom dijelu Izvještaja obrađuju se potencijalne koncesije.
­ da je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske izdala privrednom društvu "EHE" društvo za proizvodnju, razvoj i trgovinu Banja Luka, dozvolu za izgradnju male hidroelektrane "Novakovići" na rijeci Ugar, instalirane snage 5,7MW, a sve na osnovu dokumentacije koju su izdala ministarstva i institucije Republike Srpske 31.05.2012. godine.
Radna grupa je, također, konstatovala:
­ da su sve aktivnosti oko izgradnje MHE "Novakovići" na rijeci Ugar izvršene na osnovu dokumentacije institucija Republike Srpske,
­ da institucije Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Srednjobosanskog kantona nisu izdale nijedan dokument u vezi sa izgradnjom navedenog objekta,
­ da su svi građevinski radovi na području Federacije BiH izvedeni bez važeće građevinske dokumentacije,
­ da na području Federacije BiH prilikom izvođenja građevinskih radova nisu prethodno riješeni imovinskopravni odnosi na privatnim parcelama, kao i da je izvršena uzurpacija zemljišta,
­ da su nadležni organi Federacije BiH i Srednjobosanskog kantona u više navrata obilazili radilište, vršili kontrolu, konstatovali činjenično stanje, ali da nisu poduzeli zakonske mjere u smislu obustave radova i sprečavanja uzurpacije zemljišta,
­ da je započeta izgradnja, odnosno da se vrše pripremni radovi za izgradnju i MHE "Zapeće" snage 1,7 MW od privrednog društva "EHE" d.o.o. Banja Luka, a koje je u vlasništvu privrednog društva "Interenergo" d.o.o. Ljubljana,
­ da je koncesija za izgradnju MHE "Zapeće" izdata privrednom društvu "Metalotehna" Kneževo, a zatim prenesena na privredno društvo "EHE" Banja Luka,
­ da rijeka Ugar, na dijelu gdje se izvode radovi na izgradnji objekata obje MHE, teče preko teritorija oba entiteta tako da je jedan dio građevinskih objekata izgrađen na teritoriji Republike Srpske a jedan na teritoriji Federacije.
U vezi sa navedenim održan je zajednički sastanak Komisije za koncesije BiH za usaglašavanje stavova i donošenje zaključaka u vezi sa izgradnjom HE "Novakovići", ali se nije moglo odlučivati jer nisu prisustvovali članovi Zajedničke komisije iz Republike Srpske.

3.4.1. Istraživanje i eksploatacija nafte i gasa

Ugovori o koncesijama u vezi sa korištenjem voda sa koncesionarima su zaključeni u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 18/98) u vremenu od 1999. do avgusta 2002. godine. Od stupanja na snagu Zakona o koncesijama Komisija je kontinuirano pratila rad koncesionara (njih deset), provodila aktivnosti zajedno sa resornim ministarstvom da se realizira zaključak Vlade Federacije BiH da se zaključeni ugovori usklade sa Zakonom o koncesijama, posebno u vezi sa koncesionom naknadom.
Odlukom V. broj 1414/2013 od 28.11.2013. godine Vlada Federacije BiH proglašava Ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa od strateškog interesa za Federaciju BiH. Ovom odlukom Vlada Federacije BiH proglašava da je Ugovor o koncesiji za istraživanja i eksploataciju nafte i gasa na blokovima od strateškog interesa za Federaciju BiH. Blokovi za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa na prostoru Federacije BiH nalaze se u: Slunju, Bihaću, Bosanskoj Krupi, Prijedoru, Drvaru, Ključu, Kninu, Glamoču, Bugojnu, Sinju, Livnu, Prozoru, Imotskom, Mostaru, Kalinoviku, Pločama, Metkoviću, Stonu i Dubrovniku. Za realizaciju Odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Federalni zavod za geologiju.
Odlukom V. broj 50/10 dana, 25.01.2010. g. ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/10) Vlada se opredijelila da izgradnju brze ceste Lašva - Donji Vakuf dodjeli putem koncesije. S tim u vezi donijela je Odluku o pristupanju dodjeli navedene koncesije i to putem javnog poziva, kao koncesora odredila Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, a za realizaciju Odluke zaduženo je navedeno ministarstvo, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Federalno ministarstvo okoliša i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva (promijenjen naziv).
Također, donijela je Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju brze ceste Lašva - Vitez - Donji Vakuf V. broj 1098/12 dana, 22.08.2012. g. ("Službene novine Federacije BiH", broj 74/12), koju je naknadno stavila van snage Odlukom o utvrđivanju općeg interesa za izgradnju brze ceste Lašva - Vitez - Donji Vakuf V. broj 2162/2014 od 04.12.2014. godine. Odlukom iz 2012. g. u tački VII. stav 2. odlučeno je da će se realizacija daljnjih aktivnosti vezanih uz postupak i način dodjele koncesije za izgradnju te ceste provoditi u skladu sa odlukom broj 50/2012 od 25.01.2010. godine (Odluka o pristupanju dodjeli koncesije za brzu cestu Lašva - Vitez - Donji Vakuf), tj. raspisivanjem javnog tendera, a za realizaciju ove odluke zadužena su federalna ministarstva prometa i komunikacija, finansija, prostornog planiranja, okoliša, te federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva, svako u okviru svoje nadležnosti.
Komisija je u 2012. godini razmotrila dostavljenu joj Fizibiliti Studiju i Studiju uticanja na okoliš navedene brze ceste i na nju dala svoje primjedbe i sugestije Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.
Odlukom Vlade Federacije BiH iz 2014. god. u tački VI. određeno je da se pristupa izgradnji dionice brze ceste Lašva - Vitez - Donji Vakuf iako za projekt nije proveden postupak dodijele koncesije prema odluci Vlade Federacije BiH V. broj 50/10 dana 25.01.2010. g. ("Službene novine Federacije BiH", broj 5/10), koja je još na snazi.
Međutim, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija nije pristupilo realizaciji navedenih odluka, a Komisija ne raspolaže saznanjima iz kojih razloga.
Do kraja 2014. god. Komisiji nije upućen niti jedan zahtjev u vezi sa davanjem određenih saglasnosti i odobrenja u skladu sa Zakonom o koncesijama.

3.4.4. Crpna hidroelektrana (CHE) "Vrilo"

Parlament Federacije BiH donio je Odluku o prihvatanju zaduženja po sporazumu o zajmu i projektu između Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW), Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Javnog preduzeća "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar, broj 01,02-02-327/14 od 16.06.2014. ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/14) u iznosu 100.000.000,00 eura za izgradnju Crpne hidroelektrane "Vrilo". Prije toga Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesija, V. broj 553/2006 od 28.09.2006. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 60/06) i Odluku o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, V. broj 98/2010 od 15.02.2010. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 08/10), proglasila javni interes za izgradnju elektroenergetskih objekata u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U tački VIII. Odluke o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, V. broj 98/2010 od 15.02.2010. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 08/10) utvrđeno je: "Za objekte iz tač. III., IV., V., VI. i VII. ove odluke, a koji podliježu obavezi dodjele koncesije, pristupit će se postupku dodjele iste u skladu sa važećim zakonima o koncesijama, nosiocima aktivnosti iz tač. III., IV., V., VI. i VII. ove odluke.".
Tačkom I. Odluke o pripremi i izgradnji CHE "Vrilo" ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/10) utvrđene su obaveze Javnom preduzeću "Elektroprivreda HZ HB" d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: JP "Elektroprivreda HZ HB") da u svojstvu nosioca aktivnosti pripreme i realizacije izgradnje elektroenergetskog objekta CHE "Vrilo" 52 MW nastavi i intenzivira aktivnosti na pripremi i izgradnji CHE "Vrilo" na rijeci Šuici, Duvanjsko polje, uključujući i aktivnosti na pribavljanju koncesije.
Tačkom V. Odluke o pripremi i izgradnji CHE "Vrilo" ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/10) definirano je da će, u skladu sa Zakonom o koncesijama, Vlada Federacije BiH, na osnovu prethodne saglasnosti Vijeća Općine Tomislavgrad, donijeti posebnu odluku o pristupanju postupku dodjele koncesije za izgradnju CHE "Vrilo".
JP "Elektroprivreda HZ HB" Mostar kao nosilac aktivnosti pripreme i realizacije do kraja 2014. god. prema Ministarstvu i Vladi Federacije BiH nije pokrenuo aktivnosti na pribavljanju koncesije (uključujući i podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije).

3.4.5. Izgradnja i upravljanje dionicom Karuše - Poprikuše na autocesti Koridor Vc

Odlukom V. broj 1775/2014 od 10.09.2014. godine, Vlada Federacije BiH je odredila da se pristupi postupku dodjele koncesije za dionicu Karuše - Poprikuše na autocesti Koridor Vc ("Službene novine Federacije BiH", broj 82/14). Postupak i način dodjele koncesije za izgradnju i upravljanje dionicom Karuše - Poprikuše na autocesti Koridor Vc izvršit će se putem međunarodnog javnog poziva potencijalnim ponuđačima u skladu sa Zakonom o koncesijama i Pravilima o postupku dodjele koncesija. Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, JP "Autoceste Federacije BiH" d.o.o. i Komisija za koncesije Federacije BiH, svako u okviru svojih nadležnosti. Također, zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP "Autoceste Federacije BiH" d.o.o. da zaključe Protokol o međusobnoj saradnji na realizaciji projekta dodjele koncesije.

4.2. Banja "Sanska Ilidža" d.o.o. Sanski Most

Predmet ugovora: Koncesija za crpljenje vode na bunarima SB2 i SB3 Banje "Sanska Ilidža" u Sanskom Mostu na području MZ Vrpolje, općina Sanski Most, katastarska parcela broj 1379/4.
Komisija je (aktom broj 01-1-49-92/14 od 10.10.2014. godine) uputila dopis Vladi Federacije BiH sa određenim primjedbama i sugestijama, a zatim tokom 2014. god. imala više sastanaka na temu koncesioniranja navedene dionice sa "Autocestama Federacije BiH" i Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija. Komisiji je preliminatorno dostavljena i Studija ekonomske opravdanosti u vezi sa kojom su date i usmene i pisane primjedbe kako bi se one otklonile prije zvanične dostave predmetne studije na odobravanje.
Iz iznesenog je vidljivo da je Komisija po svakom saznanju o opredjeljenju Vlade Federacije BiH da će se određeni projekt realizirati putem koncesije insistirala kod nadležnih ministarstava na realizaciji odluka Vlade. Međutim, moramo još jednom napomenuti da su ministarstva ta koja vode postupak dodjele koncesija i da Komisija donošenjem svojih odluka po pojedinim pitanjima i, na kraju davanja prijedloga Vladi, učestvuje u tom postupku. Ovo znači da Komisija bez zahtjeva ministarstva ne može vršiti svoja zakonska ovlaštenja u postupku dodjele koncesije.

4. PRAĆENJE CJELOKUPNOG RADA KONCESIONARA I KONTROLA IZVRŠENJA KONCESIONIH UGOVORA

Jedno od isključivih nadležnosti Komisije je praćenje cjelokupnog rada koncesionara radi osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način kao i vršenje nadzora i praćenje rada koncesionara.
Komisija u skladu sa čl. 13. i 22. Zakona vrši praćenje cjelokupnog rada koncesionara radi osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način i vrši nadzor i provjeru rada koncesionara.
U skladu sa navedenim odredbama i Pravilima o postupku dodjele koncesija, Komisija je tokom 2014. godine pratila rad koncesionara i izvršenja koncesionih ugovora u oblasti voda i izgradnje hidroenergetskih objekata.
Odlukom V. broj 61/2013 od 24.01.2013. godine ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/13) Vlada Federacije BiH je utvrdila javni interes za izgradnju benzinskih pumpi sa pratećim djelatnostima na autoputu A1, na trasi Koridora Vc na dionicama: Podlugovi - Jošanica i Visoko - Podlugovi, svojom odlukom. U vezi sa navedenom odlukom Komisija je od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija zatražila informaciju u vezi sa pokretanjem postupka dodjele predmetne koncesije. Ovo iz razloga što se pravo na "izgradnju pratećih uslužnih objekata i obavljanje djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga snabdijevanja gorivom, servisnih usluga i sl." u smislu člana 82. Zakona o cestama ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/10 i 16/10) stiče koncesijom i da je Dokumentom o politici dodjele koncesija određeno da se predmetni objekti grade kao koncesioni projekti. S tim u vezi potrebno je da Federalno ministarstvo prometa i komunikacija predloži, a Vlada Federacije BiH u smislu člana 5. Zakona o koncesijama, donese odluku o pristupanju dodjele navedene koncesije.
Nakon donošenja navedene odluke slijede aktivnosti na osnovu člana 83. Zakona o cestama i odredaba Zakona o koncesijama, pokretanja postupka dodjele koncesije. Međutim, Ministarstvo prometa i komunikacija aktom broj 08-27-308/13 od 19.03.2013. godine obavijestilo je Komisiju da se u konkretnom slučaju ne radi o koncesionom projektu, navodeći da predmet koncesije, u skladu sa važećim propisima, nisu pojedinačni objekti radi obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga snabdijevanja gorivom, servisnih usluga i sl., već izgradnja/dogradnja i korištenje ili korištenje autoputeva koji uključuju pravo korištenja cestovnog zemljišta i objekte radi izgradnje pratećih uslužnih objekata.

3.4.3. Brza cesta Lašva - Donji Vakuf

­ "Ciprex" d.o.o.Velika Kladuša,
­ Banja "Sanska Ilidža" d.o.o. Sanski Most,
­ JKP "VIK Tuzla" d.o.o. Tuzla,
­ "OAZA" d.o.o. Tešanj,
­ JP RV "Plava voda" d.o.o. Travnik,
­ JKP "VIK Zenica" d.o.o. Zenica,
­ "Sarajevski kiseljak" d.d. Kiseljak.
Od navedenih koncesionara još JKP "VIK Tuzla" d.o.o. Tuzla; JKP "VIK Zenica" d.o.o. Zenica i "Sarajevski kiseljak" d.d. Kiseljak nisu htjeli pristupiti usklađivanju koncesionih ugovora sa Zakonom o koncesijama, posebno u pogledu visine koncesione naknade, koje su ugovorene u skladu sa ranijim propisima i to u minimalnim iznosima, iako je to bila preporuka Vlade Federacije BiH data zaključkom sa 46. sjednice, održane 21.02.2008. god., Ministarstvo i ova komisija su cijelo vrijeme od 2008. god. vršile aktivnosti u pravcu realizacije navedenog zaključka. Te aktivnosti su nastavljene i u toku 2014. god.

4.1. "Ciprex" d.o.o. Velika Kladuša

Predmet ugovora: Crpljenje termomineralne vode na lokalitetu Donji Purići, općina Velika Kladuša.
Koncesioni ugovor zaključen je sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 22.03.2002. godine.
Dana, 14.05.2014. godine izvršena je provjera i nadzor rada koncesionara u smislu člana 22. Zakona o koncesijama i odredaba Pravila o postupku dodjele koncesija u vezi sa izvršavanjem Ugovora o koncesiji, zaključenog između Ministarstva kao koncesora i "Ciprex" d.o.o. Velika Kladuša kao koncesionara. Tom prilikom je utvrđeno da koncesionar nije ispoštovao odredbu člana 6. Ugovora jer u određenom roku nije sagradio i stavio u funkciju punionicu i određene zdravstvene objekte. Također, nije zaposlio 15 radnika što je bio u obavezi prema Ugovoru, a kao razlog neizvršenja navodi nemogućnost osiguranja finansijskih sredstava od Evropske banke za obnovu i razvoj zbog nastale recesije.
Komisija je u vezi sa navedenim obavijestila Ministarstvo kao koncesora, te je tom prilikom predložila Ministarstvu da postoje elementi za raskid navedenog koncesionog ugovora, što je Ministarstvo prihvatilo i izvršilo jednostrani raskid ugovora. Nakon toga je nastala prepiska koncesora i koncesionara u kojoj je koncesionar iskazao volju nastavka koncesionog ugovora obavještavajući koncesora o svojim aktivnostima pronalaženja finansijskih sredstava u cilju realizacije koncesionog ugovora.
Vršenjem kontrole Komisija je konstatovala da se pojedini koncesionari ne pridržavaju ugovorenih obaveza, tražila je da se uočeni nedostaci i nepravilnosti otklone, o tome obavijestila koncesora - Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i u slučajevima daljnjeg kršenja ugovora Ministarstvu dala prijedlog raskida koncesionih ugovora. U ovom periodu od deset koncesionara Ministarstvo je zbog neizvršavanja koncesionih ugovora, ugovore raskinulo sa tri koncesionara.
Do sačinjavanja ovog izvještaja još su aktivni ugovori o koncesijama za korištenje voda sa:

5. PRIVREDNA DRUŠTVA KOJA SU ZBOG KORIŠTENJA PRIRODNIH BOGATSTAVA I DOBARA U OPĆOJ UPOTREBI U OBAVLJANJU SVOJE DJELATNOSTI ILI OBAVLJAJU DJELATNOST OD OPĆEG INTERESA OBAVEZNI POSJEDOVATI KONCESIONI UGOVOR

Prema odredbama Zakona o koncesijama obavezu zaključivanja ugovora o koncesiji imaju pravni subjekti koji u obavljanju svoje djelatnosti koriste prirodna bogatstva, dobra u općoj upotrebi ili obavljaju djelatnost od općeg interesa, a prema predmetima koncesija određenih Zakonom. U isključivoj nadležnosti Vlade Federacije BiH je da dodjeljuje koncesije za predmete koncesija iz člana 6. Zakona o koncesijama i to pravnim subjektima koji:
1. Vrše izgradnju/dogradnju i koriste ili samo koriste:
­ autoput i magistralne ceste i pripadajuće infrastrukturne objekte,
­ željezničke pruge,
­ plovne kanale,
­ luke,
­ aerodrome.
Sa tim u vezi to su privredni subjekti koji vrše:
­ izgradnju i upravljanje autoputevima (JP "Autoceste Federacije BiH");
­ izgradnju i upravljanje magistralnim cestama (JP "Ceste Federacije" BiH);

4.5. JP RV "Plava voda" d.o.o. Travnik

JP RV "Plava voda" d.o.o. Travnik je sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključila ugovor o korištenju izvorišta Plava Voda. Taj ugovor je u skladu sa preporukom Vlade Federacije BiH 2011. god. usklađen sa Zakonom o koncesijama i tom prilikom su ugovoreni određeni rokovi za izgradnju objekta i postrojenja radi proširenja i snabdijevanja vodom Travnika, Novog Travnika, Viteza, Busovače i Zenice, te koncesiona naknada i početak njenog plaćanja u određenom roku.