Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu
Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, na 60. sjednici, održanoj 30.06.2016. godine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU
I.
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu (u daljem tekstu: Bilans), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
II.
Bilans iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 1395/2016
30. juna 2016. godine
Sarajevo
Premijer
Fadil Novalić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH ZA 2016. GODINU Mostar, decembra 2016. godine
Sadržaj:
- -Uvodni dio
- -Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu
- -Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji, sa opštim i posebnim mjerama za ostvarenje Bilansa za 2016. godinu
Uvod
(objašnjenje koncepta dokumenta)
Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2016. godinu (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2015. godini.
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
A - Proizvodnja B - Razmjena C - Potrošnja
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdjevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
A. Proizvodnja:
U energetskom bilansu Federacije BiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane 63,3%: hidroelektrane 34,3%). Distributivne HE, industrijske TE (dio preuzet u sistem), male HE i solarne elektrane nezavisnih proizvođača učestvovat će u EE bilansu sa 2,5%.
Elektroenergetski bilans izrađen je na osnovu odredbi i kriterija za planiranje utvrđenih Pravilnikom o radu elektroenergetskog sistema EP BiH i EP HZ HB i Pravilnikom o radu NOS-a, a u skladu sa važećim zakonskim regulativama u BiH, uzimajući u obzir procjene aktuelnog stanja u elektroenergetskom sistemu Federacije BiH krajem 2015. godine.
2. Elektroenergetske prilike
Uz podloge i pretpostavke korištene za izradu Elektroenergetskog bilansa, postigli bi se uslovi da se proizvodnja električne energije u 2016. godini planira na optimalan način. To podrazumijeva potpuno iskorištenje raspoloživih kapaciteta u hidroelektranama uz korištenje dotoka vode na poželjnim kotama akumulacija, a kod termoelektrana optimalan redoslijed u angažovanju i pogonu blokova u funkciji minimizacije troškova proizvodnje, te uz obezbjeđenje potrebnog nivoa hladne rezerve u 2016. godini uglavnom na bloku 3 u TE Tuzla, kao bloku sa najvećim specifičnim utroškom topline.
U skladu sa planovima Elektroenergetskih preduzeća i dalje će se nastaviti sanacija i rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta a ulaskom u pogon ovih proizvodnih kapaciteta povećati će se proizvodne mogućnosti, te sigurnost i efikasnost rada EES-a Federacije BiH. Planska proizvodnja u 2016. god., u količini od 8.969 GWh, a u odnosu na procjenjenu proizvodnju u 2015. god. veća je samo za 16 GWh, dok je planska potrošnja za 2016. godinu predviđena u obimu 8.840 GWh što je cca. 5% više od procjenjene u 2015. godini.
Elektroenergetski bilans Federacije BiH predstavlja zbirni godišnji i mjesečni plan proizvodnje i potrošnje električne energije na području Federacije BiH, te plan svih vrsta razmjene električne energije između elektroprivreda i drugih sistema/partnera.
1. Uvod
|
ELEKTRIČNA ENERGIJA (GWh) |
Plan 2016. god. |
Ostvareno 2015. procjena |
Odnos 16/15 |
|
A. PROIZVODNJA |
8.969 |
8.953 |
1,00 |
|
HIDROELEKTRANE |
3.064 |
3.491 |
0,88 |
|
TERMOELEKTRANE |
5.682 |
5.269 |
1,08 |
|
VJETROELEKTRANE |
0 |
0 |
|
|
Distributivne HE, Industrijske TE i male HE i VE (nez. proizvođači) |
223 |
194 |
1,15 |
|
B. UVOZ - IZVOZ (Saldo razmjene) |
1.913 |
-552 |
-3,47 |
|
Prijem - EP HZHB (UPTS) |
0 |
22 |
|
|
Prijem - kupovina EP HZHB (na dist i prenosu) |
179 |
|
|
|
Prijem - kupovina EP HZHB pom.usluge |
|
32 |
|
|
Prijem - kupovina "Aluminij" za vi potrebe |
0 |
699 |
0,00 |
|
Prijem - kupovina (EP HZHB) |
1.614 |
669 |
2,41 |
|
Prijem-kupovina BSI na tržištu |
202 |
201 |
|
|
Prijem EPBiH (HE Bogatići) |
8 |
7 |
1,00 |
|
Prijem - EPBiH kratkoročna kupovina* pom. usluge |
86 |
289 |
0,30 |
|
Prijem korekcije |
0 |
5 |
|
|
Prijem- Kuponina EP BiH (UPST) |
198 |
32 |
6,09 |
|
PRIJEM UKUPNO |
2.288 |
1.958 |
1,17 |
|
isporuka- prodaja EP BiH, ugovorene obaveze |
0 |
-1.642 |
|
|
Isporuka - prodaja EP BiH (bil. Višak+pom. usluge) |
0 |
-523 |
|
|
lsporuka-ERS(dio EPBiH od HE Bogatići) |
-8 |
-8 |
1,02 |
|
Isporuka - kratkoročna prodaja EP HZHB |
0 |
-282 |
|
|
Isporuka korekcije EP BiH |
0 |
-12 |
|
|
Isporuka korekcije i pom usl. EP HZHB |
0 |
-0,49 |
|
|
Isporuka - prodaja EP BiH (UPTS) |
-198 |
-31 |
6,38 |
|
Isporuka - prodaja EP HZHB (UPTS) |
-169 |
-11 |
|
|
ISPORUKA UKUPNO |
-374 |
-2.509 |
0,15 |
|
C. POTROŠNJA |
8.840 |
8.402 |
1,05 |
|
DISTRIBUCIJA bruto |
6.022 |
5.907 |
1,02 |
|
DIREKTNI POTROŠAČI |
2.594 |
2.262 |
1,15 |
|
GUBICI PRENOSA |
224 |
233 |
0,96 |
|
UTROŠENO ZA PUMPANJE |
0 |
0 |
|
|
(A+B)-C |
2.043 |
0 |
|
|
Bilans Federacije BiH (+ višak; - manjak) za 70% dotok |
2.043 |
0 |
|
|
Opšte i posebne mjere za ostvarenje Bilansa uglja: |
Obaveza: |
|
Ubrzati prestrukturiranje i modernizaciju rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine |
JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići. |
|
Unaprijeđenje postojeće organizacije Koncerna |
Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo i ZD Rudnici uglja |
|
Usmjeravanje investicija u nabavu rudarske opreme u rudnike prema učešćuiu bilansu energetskih potreba Federacije BiH i prema dugoročnim održivim programima. Prioritet ulaganja prije svega su tehnologije, uređaji i zaštitna sredstva u funkciji kolektivne i pojedinačne sigurnosti radnika. |
JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići. |
|
Smanjiti broj zaposlenih kroz stimulativne otpremnine (ciljane grupe) za radnike koji nisu direktno vezani za proizvodnju i održavanje. |
Vlada Federacije BiH, JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići. |
|
Smanjiti troškove proizvodnje povećanjem produktivnosti kroz unapređenje radno-tehnološke discipline, iskoristivost proizvodnih kapaciteta i povećanje odgovornosti na svim nivoima. |
JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići. |
|
Provođenje Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine |
Potpisnice Kolektivnog ugovora, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići. |
|
Blagovremeno utvrđivanje količina uglja za potrebe termoelektrana " |
Rudnici uglja i JP Elektroprivreda BiH. |
|
Praćenje proizvodnje i prodaje uglja, analiza stanja te poduzimanje potrebnih operativnih mjera za realizaciju planirane proizvodnje i prodaje termoelektranama i ostalim potrošačima te stvaranje povoljnih uslova za izvoz. |
JP Elektroprivreda BiH d.d., ZD Rudnici uglja, Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d.Banovići. |
|
Praćenje realizacija Odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća cestarina za 2016. godinu i blagovremena priprema podloga za Vladu Federacije za donošenje odluke o utvrđivanju Prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine od plaćanja cestarine za dizel gorivo za 2017. godinu. |
Rudnici i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. |
|
Praćenje proizvodnje otkrivke i otvaranja novih rudarskih prostorija, analiza stanja, te poduzimanje potrebnih operativnih mjera za realizaciju planirane proizvodnje |
JP Elektroprivreda BiH, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići"d.d Banovići. Rudnici uglja kontinuirano mjesečno izvještavaju FMERI |
Bilansom uglja za 2016.g. planirano je stabilno snabdjevanje Federacije BiH ugljem.
Planirana prodaja JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo (TE) u 2016.godini je 5.892.702 t i veća za 88.705 tona, od ostvarene u 2015. godini (sa procjenom za XII.) veća je za 854.466 t.
Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže s dvije termoelektrane sa sedam proizvodnih jedinica instalirane snage 1165 MW, a moguća godišnja proizvodnja električne energije je 6.053 GWh odnosno oko 60,53% od ukupno proizvedene el.energije u Federaciji Bosne i Hercegovine. U realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije BiH učestvuje osam rudnika (sedam iz Koncerna i RMU "Banovići" d.d.). U 2016.godini Rudnici uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine planirali su proizvesti 7.228.851 t što je u u odnosu na plan iz 2015. godine manje za 37.760 tona, a u odnosu na ostvarenu proizvodnju u 2015. sa procjenom za XII. mjesec više za 1.189.888 tona.
U Federaciji Bosne i Hercegovine prizvodnja uglja je osnov za proizvodnju električne energije, a ugalj u ukupnom energetskom potencijalu zauzima većinski udio. Bilansne rezerve A, B i C1 kategorije lignita i mrkog uglja u Federaciji BiH su oko 1,86 milijardi tona što u ovom vremenu čini nezamjenljiv energetski potencijal. Od ukupne godišnje proizvodnje uglja oko 82% preuzima JP Eleketroprivreda BiH za potrebe termoelektrana u Tuzli i Kaknju. Oko 16 % proizvedenog uglja proda se industriji i ostalim potrošačima, a oko 2 % izvozi se u susjedne države.
Napomena: Imajući u vidu direktan i indirektan uticaj recesije na privredni sistem u Federaciji BiH/BiH, zadužuje se FMERI da u koordinaciji sa ostalim energetskim subjektima, redovno prati ostvarenje plana energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine i po potrebi vrši rebalans energetskih potreba i poduzima odgovarajuće mjere za njegovu realizaciju.
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbjeđeno snabdjevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom (Razlike = 0 ili + bilansni višak).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Mittal Steel-Željezara Zenica, Željezara llijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Cimos Zenica i ŽGP Zenica) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo, VisokoEkoenergija Visoko i KFK Plin Kreševo).