Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu

Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, na 60. sjednici, održanoj 30.06.2016. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU

I.

Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu (u daljem tekstu: Bilans), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

II.

Bilans iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.

III.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 1395/2016
30. juna 2016. godine
Sarajevo

Premijer
Fadil Novalić, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE

BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH ZA 2016. GODINU Mostar, decembra 2016. godine

Sadržaj:

  • -
    Uvodni dio
  • -
    Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu
  • -
    Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji, sa opštim i posebnim mjerama za ostvarenje Bilansa za 2016. godinu

Uvod

(objašnjenje koncepta dokumenta)

Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2016. godinu (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2015. godini.
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
- PRIRODNI GAS.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:

A - Proizvodnja B - Razmjena C - Potrošnja

a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdjevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.

A. Proizvodnja:

U energetskom bilansu Federacije BiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2:1 (termoelektrane 63,3%: hidroelektrane 34,3%). Distributivne HE, industrijske TE (dio preuzet u sistem), male HE i solarne elektrane nezavisnih proizvođača učestvovat će u EE bilansu sa 2,5%.
Elektroenergetski bilans izrađen je na osnovu odredbi i kriterija za planiranje utvrđenih Pravilnikom o radu elektroenergetskog sistema EP BiH i EP HZ HB i Pravilnikom o radu NOS-a, a u skladu sa važećim zakonskim regulativama u BiH, uzimajući u obzir procjene aktuelnog stanja u elektroenergetskom sistemu Federacije BiH krajem 2015. godine.

2. Elektroenergetske prilike

Uz podloge i pretpostavke korištene za izradu Elektroenergetskog bilansa, postigli bi se uslovi da se proizvodnja električne energije u 2016. godini planira na optimalan način. To podrazumijeva potpuno iskorištenje raspoloživih kapaciteta u hidroelektranama uz korištenje dotoka vode na poželjnim kotama akumulacija, a kod termoelektrana optimalan redoslijed u angažovanju i pogonu blokova u funkciji minimizacije troškova proizvodnje, te uz obezbjeđenje potrebnog nivoa hladne rezerve u 2016. godini uglavnom na bloku 3 u TE Tuzla, kao bloku sa najvećim specifičnim utroškom topline.
U skladu sa planovima Elektroenergetskih preduzeća i dalje će se nastaviti sanacija i rekonstrukcija proizvodnih kapaciteta a ulaskom u pogon ovih proizvodnih kapaciteta povećati će se proizvodne mogućnosti, te sigurnost i efikasnost rada EES-a Federacije BiH. Planska proizvodnja u 2016. god., u količini od 8.969 GWh, a u odnosu na procjenjenu proizvodnju u 2015. god. veća je samo za 16 GWh, dok je planska potrošnja za 2016. godinu predviđena u obimu 8.840 GWh što je cca. 5% više od procjenjene u 2015. godini.
Elektroenergetski bilans Federacije BiH predstavlja zbirni godišnji i mjesečni plan proizvodnje i potrošnje električne energije na području Federacije BiH, te plan svih vrsta razmjene električne energije između elektroprivreda i drugih sistema/partnera.

1. Uvod

ELEKTRIČNA ENERGIJA

(GWh)

Plan 2016. god.

Ostvareno 2015. procjena

Odnos 16/15

A. PROIZVODNJA

8.969

8.953

1,00

HIDROELEKTRANE

3.064

3.491

0,88

TERMOELEKTRANE

5.682

5.269

1,08

VJETROELEKTRANE

0

0

 

Distributivne HE, Industrijske TE i male HE i VE (nez. proizvođači)

223

194

1,15

B. UVOZ - IZVOZ (Saldo razmjene)

1.913

-552

-3,47

Prijem - EP HZHB (UPTS)

0

22

 

Prijem - kupovina EP HZHB (na dist i prenosu)

179

 

 

Prijem - kupovina EP HZHB pom.usluge

 

32

 

Prijem - kupovina "Aluminij" za vi potrebe

0

699

0,00

Prijem - kupovina (EP HZHB)

1.614

669

2,41

Prijem-kupovina BSI na tržištu

202

201

 

Prijem EPBiH (HE Bogatići)

8

7

1,00

Prijem - EPBiH kratkoročna kupovina* pom. usluge

86

289

0,30

Prijem korekcije

0

5

 

Prijem- Kuponina EP BiH (UPST)

198

32

6,09

PRIJEM UKUPNO

2.288

1.958

1,17

isporuka- prodaja EP BiH, ugovorene obaveze

0

-1.642

 

Isporuka - prodaja EP BiH (bil. Višak+pom. usluge)

0

-523

 

lsporuka-ERS(dio EPBiH od HE Bogatići)

-8

-8

1,02

Isporuka - kratkoročna prodaja EP HZHB

0

-282

 

Isporuka korekcije EP BiH

0

-12

 

Isporuka korekcije i pom usl. EP HZHB

0

-0,49

 

Isporuka - prodaja EP BiH (UPTS)

-198

-31

6,38

Isporuka - prodaja EP HZHB (UPTS)

-169

-11

 

ISPORUKA UKUPNO

-374

-2.509

0,15

C. POTROŠNJA

8.840

8.402

1,05

DISTRIBUCIJA bruto

6.022

5.907

1,02

DIREKTNI POTROŠAČI

2.594

2.262

1,15

GUBICI PRENOSA

224

233

0,96

UTROŠENO ZA PUMPANJE

0

0

 

(A+B)-C

2.043

0

 

Bilans Federacije BiH (+ višak; - manjak) za 70% dotok

2.043

0

 

Opšte i posebne mjere za ostvarenje Bilansa uglja:

Obaveza:

Ubrzati prestrukturiranje i modernizaciju rudnika uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine

JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići.

Unaprijeđenje postojeće organizacije Koncerna

Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo i ZD Rudnici uglja

Usmjeravanje investicija u nabavu rudarske opreme u rudnike prema učešćuiu bilansu energetskih potreba Federacije BiH i prema dugoročnim održivim programima. Prioritet ulaganja prije svega su tehnologije, uređaji i zaštitna sredstva u funkciji kolektivne i pojedinačne sigurnosti radnika.

JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići.

Smanjiti broj zaposlenih kroz stimulativne otpremnine (ciljane grupe) za radnike koji nisu direktno vezani za proizvodnju i održavanje.

Vlada Federacije BiH, JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d.d. Banovići.

Smanjiti troškove proizvodnje povećanjem produktivnosti kroz unapređenje radno-tehnološke discipline, iskoristivost proizvodnih kapaciteta i povećanje odgovornosti na svim nivoima.

JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići.

Provođenje Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine

Potpisnice Kolektivnog ugovora, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići.

Blagovremeno utvrđivanje količina uglja za potrebe termoelektrana "

Rudnici uglja i JP Elektroprivreda BiH.

Praćenje proizvodnje i prodaje uglja, analiza stanja te poduzimanje potrebnih operativnih mjera za realizaciju planirane proizvodnje i prodaje termoelektranama i ostalim potrošačima te stvaranje povoljnih uslova za izvoz.

JP Elektroprivreda BiH d.d., ZD Rudnici uglja, Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d.Banovići.

Praćenje realizacija Odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća cestarina za 2016. godinu i blagovremena priprema podloga za Vladu Federacije za donošenje odluke o utvrđivanju Prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine od plaćanja cestarine za dizel gorivo za 2017. godinu.

Rudnici i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Praćenje proizvodnje otkrivke i otvaranja novih rudarskih prostorija, analiza stanja, te poduzimanje potrebnih operativnih mjera za realizaciju planirane proizvodnje

JP Elektroprivreda BiH, ZD Rudnici uglja i Rudnici mrkog uglja "Banovići"d.d Banovići. Rudnici uglja kontinuirano mjesečno izvještavaju FMERI

Bilansom uglja za 2016.g. planirano je stabilno snabdjevanje Federacije BiH ugljem.

Planirana prodaja JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo (TE) u 2016.godini je 5.892.702 t i veća za 88.705 tona, od ostvarene u 2015. godini (sa procjenom za XII.) veća je za 854.466 t.
Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže s dvije termoelektrane sa sedam proizvodnih jedinica instalirane snage 1165 MW, a moguća godišnja proizvodnja električne energije je 6.053 GWh odnosno oko 60,53% od ukupno proizvedene el.energije u Federaciji Bosne i Hercegovine. U realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije BiH učestvuje osam rudnika (sedam iz Koncerna i RMU "Banovići" d.d.). U 2016.godini Rudnici uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine planirali su proizvesti 7.228.851 t što je u u odnosu na plan iz 2015. godine manje za 37.760 tona, a u odnosu na ostvarenu proizvodnju u 2015. sa procjenom za XII. mjesec više za 1.189.888 tona.
U Federaciji Bosne i Hercegovine prizvodnja uglja je osnov za proizvodnju električne energije, a ugalj u ukupnom energetskom potencijalu zauzima većinski udio. Bilansne rezerve A, B i C1 kategorije lignita i mrkog uglja u Federaciji BiH su oko 1,86 milijardi tona što u ovom vremenu čini nezamjenljiv energetski potencijal. Od ukupne godišnje proizvodnje uglja oko 82% preuzima JP Eleketroprivreda BiH za potrebe termoelektrana u Tuzli i Kaknju. Oko 16 % proizvedenog uglja proda se industriji i ostalim potrošačima, a oko 2 % izvozi se u susjedne države.
Napomena: Imajući u vidu direktan i indirektan uticaj recesije na privredni sistem u Federaciji BiH/BiH, zadužuje se FMERI da u koordinaciji sa ostalim energetskim subjektima, redovno prati ostvarenje plana energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine i po potrebi vrši rebalans energetskih potreba i poduzima odgovarajuće mjere za njegovu realizaciju.
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbjeđeno snabdjevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom (Razlike = 0 ili + bilansni višak).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Mittal Steel-Željezara Zenica, Željezara llijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Cimos Zenica i ŽGP Zenica) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo, VisokoEkoenergija Visoko i KFK Plin Kreševo).