Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja (prečišćeni tekst)

Na osnovu člana 137. i 138. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj: 26/16), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/16), Sindikat BH Pošta Sarajevo i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 03.11.2016. godine, zaključili su

KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA PODRUČJE DJELATNOSTI POŠTANSKOG SAOBRAĆAJA (PREČIŠĆENI TEKST)

I. - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze radnika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora.

Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se "JP BH POŠTA" d.o.o. Sarajevo i preduzeće "Hrvatska pošta" d.o.o. Mostar, kao i druge organizacije koje se bave pružanjem poštanskih i drugih usluga, daju radniku posao na osnovu ugovora o radu.

Pod pojmom radnik u smislu ovog ugovora, podrazumijeva se fizičko lice koje je, na osnovu ugovora o radu zaposlena kod Poslodavca.

Član 2.

Primjena najpovoljnijeg prava

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno zakonom, ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim u slučaju člana 8. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 3.

Radni odnos zasniva se u skladu sa odredbama Zakona o radu.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji, u skladu sa utvrđenim uslovima, vrši izbor radnika za određeno radno mjesto.

Potrebe za preraspodjelom radnika Poslodavac može rješavati internim oglasom.

Član 4.

Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim radnikom, može se zaključiti:

  • -
    na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
  • -
    na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
  • -
    na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad.

Prilikom stupanja na rad, organizaciona jedinica Poslodavca, u kojoj radnik zasniva radni odnos, mora omogućiti radniku upoznavanje sa općim aktima Poslodavca, kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa.

Poslodavac može, pod određenim uslovima, sa zainteresiranim licem zaključiti ugovor o obavljanju.privremenih.i.povremenih.poslova.

Zaključivanje ugovora iz stava (1) i (3) ovog člana, vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.

Član 5.

Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi i, pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba sadržati i podatke o:

  • -
    posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i slično);
  • -
    osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu;
  • -
    probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta;
  • -
    drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima.

Probni rad:

Član 6.

Ako je za određene poslove Pravilnikom o radu predviđen probni rad, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i.ocijeniti.radnika.

Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci.

Član 7.

Po završetku probnog rada, stručno lice ili tijelo dužno je radniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika.

Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najduže 5 (pet) dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

Otkazni rok, za radnika koji nije zadovoljio na probnom radu, iznosi najmanje 7 (sedam) dana.

Član 8.

Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.)

Na probni rad primjenjuju se odredbe Zakona o radu.

Prijem pripravnika:

Član 9.

Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, Poslodavac može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme sa pripravnikom u skladu s odredbama Zakona o radu.

Član 10.

Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to:

  • -
    6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV, SSS i VKV spremom,
  • -
    12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VŠS i VSS spremom.

Član 11.

Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.

Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom, čiji sastav određuje Poslodavac.

Član 12.

Trajanje pripravničkog staža može se produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.).

Odluku o produženju trajanja pripravničkog staža donosi Poslodavac.

Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

Član 13.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, Poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa..

Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava (1) ovoga člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uslov za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž..

Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.

Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava (3) ovoga člana u roku osam dana nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora..

Lice na stručnom osposobljavanju ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava Poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju..

Licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

II. - RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA Radno vrijeme

Član 14.

Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično.

Dnevno radno vrijeme radnika utvrđuje Poslodavac, u skladu sa Pravilnikom o radu.

Raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac, uz prethodne konsultacije sa vijećem zaposlenika, odnosno Sindikata.

Shodno stavu (3) ovog člana, Sindikat je saglasan je da Uprava Društva vrši raspored radnog vremena u ime Poslodavca, uz obavezu poštivanja prava i interesa radnika utvrđenih Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom, Kolektivnim ugovorom i Zakonom o vijeću zaposlenika.

Član 15.

U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev Poslodavca, obavezan da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najviše do 8 sati sedmično.

Ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu Poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada.

Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci, odnosno usvojitelju djeteta do tri godine života, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta.

Trudnica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri godine života, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, može raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Inspekcija rada zabranit će prekovremeni rad uveden suprotno st.(1)-(4) ovog člana.

Prekovremeni rad može trajati samo onoliko vremena koliko je nužno da se otklone, odnosno spriječe razlozi, uzroci i štetne posljedice zbog kojih je uveden, a najviše do 8 sati sedmično.

Član 16.

Rad u vremenu između 22 (dvadeset dva) uvečer i 06 (šest) sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopno najduže jednu sedmicu.

Odmori i odsustva

Član 17.

U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac osigurava radnicima sljedeće odmore u trajanju:

  • -
    radnik koji rade duže od 6 sati dnevno ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta koji se koristi u toku radnog vremena po rasporedu radnog vremena, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena;
  • -
    odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno;
  • -
    sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno;
  • -
    godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana;
  • -
    godišnji odmor radnika koje, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih uticaja u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

Član 18.

Radnicima koji su tokom rada izloženi štetnim zračenjima, Poslodavac je dužan osigurati odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada, po 10 (deset) minuta odmora, koji ulazi u radno vrijeme.

Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava (1) ovog člana.

Godišnji odmori:

Član 19.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada..

Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava (1) ovoga člana, ima pravo na jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u skladu sa kolektivnim ugovoru, pravilnikom o radu i ugovorom o radu..

Odsustvo s rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uslovljeno voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava (1) ovoga člana.

Član 20.

Dužina godišnjeg odmora duže od najkraće propisanog Zakonom o radu zavisi od:

  • -
    dužine penzijskog staža;
  • -
    stručne spreme i grupe složenosti poslova;
  • -
    posebnih uslova rada;
  • -
    posebnih socijalnih uslova.

Član 21.

Prema dužini penzijskog staža, dužina godišnjeg odmora uvećava se:

  • -
    do 5 godina penzijskog staža za 1 radni dan;
  • -
    od 5 - 10 godina penzijskog staža za 2 radna dana;
  • -
    od 10 - 15 godina penzijskog staža za 3 radna dana;
  • -
    od 15 - 20 godina penzijskog staža za 4 radna dana;
  • -
    od 20 - 25 godina penzijskog staža za 5 radnih dana;
  • -
    od 25 - 30 godina penzijskog staža za 6 radnih dana;
  • -
    30 i više godina penzijskog staža za 7 radnih dana.

Kao navršena godina penzijskog staža uzima se godina penzijskog staža koju radnik navršava do donošenja odluke o korištenju godišnjeg odmora.

Pod penzijskim stažom podrazumijeva se penzijski staž stečen tokom trajanja radnog odnosa i u isti se ne uračunava ni poseban staž, ni beneficirani staž.

Član 22.

Dužina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto radnika, uvećava se kako slijedi:

  • -
    NKV, PKV, NSS 1 dan;
  • -
    KV, SSS 2 dana;
  • -
    VKV, VŠS 3 dana;
  • -
    VSS 4 dana.

Član 23.

S obzirom na uslove rada za radnike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 (šezdeset) dana u toku godine, kao i za radnike koji rade u smjenama (dvije ili tri smjene), u turnusima i na dostavi, dužina godišnjeg odmora uvećava se za 2 (dva) radna dana.

Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stava ne mogu se kumulirati.

Član 24.

Radnik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to:

  • -
    Radnica-majka, za svako dijete do 15 godina starosti - 1 radni dan;
  • -
    Radnik invalid sa preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim vremenom -2 radna dana;
  • -
    Radnik sa tjelesnim oštećenjima iznad 60% -1 radni dan;
  • -
    Samohranim roditeljima djece do 15 godina - 2 radna dana;

Član 25.

Godišnji odmor se može koristi u toku čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjeg odmora, koji donosi Poslodavac u skladu potrebama radnika i procesa rada, a najkasnije do 1. marta za tekuću godinu.

U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se praznici, blagdani, neradni dani, subota i nedjelja.

Član 26.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje 3 (tri) dana prije njegovog korištenja.

Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora u smislu stava (2) ovoga člana, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu.

Član 27.

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

Radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom Poslodavca.

Odsustvo sa rada 1. Plaćeno odsustvo

Član 28.

Radnik ima pravo odsustva sa rada uz naknadu plaće do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to:

  • -
    sklapanje braka radnika 5 radnih dana;
  • -
    rođenje djeteta radnika 5 radnih dana;
  • -
    sklapanje braka djeteta radnika 3 radna dana;
  • -
    smrt supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana;
  • -
    smrt roditelja supružnika 3 radna dana;
  • -
    smrt brata i sestre 3 radna dana;
  • -
    smrt roditelja po ocu i majci 3 radna dana;
  • -
    teža bolest člana uže porodice 3 radna dana;
  • -
    otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda 3 radna dana;
  • -
    vjerskih praznika i tradicijskih potreba 2 radna dana;
  • -
    obrazovanje za potrebe sindikalnog rada članova CSO 3 radna dana;
  • -
    selidba i izgradnja vlastite stambene kuće ili stana 3 radna dana;
  • -
    reguliranje prava na penziju 2 radna dana;
  • -
    za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja za potrebe poslodavca 3 radna dana.

Članom uže porodice, u smislu prethodnog stava ovog člana, smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno,vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim članom radnik ima pravo na plaćeno odsustvo nezavisno o broju dana plaćenog odsustva koje je tokom godine iskoristio po drugim osnovama.

Pod težom bolešću smatraju se bolesti utvrđene listom teških bolesti, odnosno teških tjelesnih povreda, na osnovu kojih državni službenik, odnosno namještenik, ostvaruje pravo na nadoknadu za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti.

Dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na 2 (dva) uzastopna dana za svako davanje krvi koji se računaju kao da su na radu. Pravo na slobodne radne dana dokazuje se potvrdom nadležne medicinske ustanove u kojoj je data krv. Ovo pravo može se koristiti samo na dan dobrovoljnog davanja krvi i narednog dana.

2. Neplaćeno odsustvo

Član 29.

  • -
    Radniku se može, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljedećim slučajevima:
  • -
    radi teže bolesti člana uže porodice, odnosno domaćinstva
  • -
    radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci ljekara,
  • -
    radi izgradnje ili popravke kuće ili stana,
  • -
    radi obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na lični trošak,
  • -
    radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama,
  • -
    i drugim opravdanim razlozima.

Radnik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana radi zadovoljenja svojih vjerskih i tradicijskih potreba.

Odluku o tome donosi ovlašteno lice u skladu sa Pravilnikom o radu.

Član 30.

Radnik koji je kandidat za neku od javnih dužnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općine, za vrijeme predizborne kampanje ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju do dvadeset radnih dana.

O korištenju odsustva iz stava (1) ovoga člana radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje tri.dana.ranije.

Na zahtjev radnika, umjesto odsustva iz stava (1) ovoga člana, radnik može pod istim uslovima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvog dana glasanja.

Ako je za sticanje ili ostvarivanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, neplaćeno odsustvo iz stava (1) ovoga člana izjednačava se s vremenom provedenim.na.radu.

Radniku izabranom, odnosno imenovanom, na neku od javnih dužnosti, prava i dužnosti iz radnog odnosa, na njegov zahtjev miruju, a najduže četiri godine od dana izbora, odnosno imenovanja.

Na radnike iz prethodnog stava primjenjuju se odredbe Zakona o radu koje se odnose na prava radnika izabranog na profesionalnu funkciju u sindikatu.

III. - ZAŠTITA RADNIKA

Član 31.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u skladu s odredbama Zakona o radu.

Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome je dužan obavijestiti poslodavca i nadležnu inspekciju rada.

Član 32.

Poslodavac je obavezan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprečava nastanak nesreće.

Poslodavac je obavezan osigurati potrebne uslove za zaštitu na radu.

Poslodavac je obavezan, prilikom uvođenja novih tehnologija, informirati radnike o tehnološkim karakteristikama i mogućim uticajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Zaštita radnika ostvarivat će se u skladu sa odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima.

Dužnost je radnika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.

Član 33.

Radnik ima pravo odbiti da radi na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan odmah obavijestiti Poslodavca i nadležnu inspekciju rada.

Član 34.

Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno uticati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti.za.rad.

Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, Poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja iz stava (3) ovoga člana, Poslodavac može, nakon provedenih konsultacija s vijećem zaposlenika, odnosno Sindikata, otkazati radniku ugovor.o.radu.

Radnik je dužan, najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Poslodavac može, jednom godišnje, organizirati besplatne sistematske ljekarske preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Član 35.

Poslodavac može ugovoriti kolektivno osiguranje radnika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova.

Član 36.

Zaštita žena

U pogledu zaštite žena i materinstva primjenju se odredbe Zakona o radu.

Član 37.

Po isteku prava na plaćeno porodiljsko odsustvo, utvrđeno Zakonom, jedan od roditelja može odsustvovati sa rada do 3 (tri) godine života djeteta.

Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stava (1) ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

Član 38.

Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

U slučajevima i za vrijeme iz stava (1) ovoga člana, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu..

U slučaju iz stava (2) ovoga člana ugovor o radu na određeno vrijeme neće se smatrati ugovorom o radu na neodređeno vrijeme u smislu člana 22. stav (4) Zakona o radu.

Poslodavac može samo uz poštivanje odredbi Zakona o radu i Zakona o vijeću zaposlenika otkazati ugovor o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnošću, koja je utvrđena rješenjem nadležnog organa.

Član 39.

Radniku se ne može ponuditi ugovor o radu s manjim koeficijentom radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina života - muškarac, odnosno 55 (pedest pet) godina života –žena ili najmanje 35 (trideset pet) godina penzijskog staža.

U slučaju potrebe za primjenom stava (1) ovog člana, kad ne postoji sistematizirano radno mjesto sa istim koeficijentom, radniku pripada razlika koeficijenta radnog mjesta sa kojeg se raspoređuje.

IV. - PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Član 40.

Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu određuje se period isplate plaće koji ne može biti duži od 30 (trideset) dana.

Poslodavac je dužan radniku uručiti pismeni obračun bruto i neto plaće, prilikom njene isplate.

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili je ne isplati u cijelosti, dužan je, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti.

Obračun iz stava (4) ovog člana ima snagu izvršne isprave.

Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

Član 41.

Osnovna plaća je novčani iznos koji je Poslodavac dužan isplatiti radniku za rad sa punim radnim vremenom i normalnim uslovima rada za odgovarajući posao u skladu sa posebnim zakonom, ovim kolektivnim ugovorom, i pravilnikom o radu.

Plaća za obavljeni rad i puno vrijeme provedeno na radu sastoji se od:

  • -
    osnovne plaće,
  • -
    dijela plaće po osnovu radnog učinka, i
  • -
    uvećane plaće za otežane uslove rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Osnovna plaća je proizvod najniže neto satnice prije oporezivanja, broja radnih sati u mjesecu i odgovarajućeg koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja u skladu s Pravilnikom o radu.

Dio plaće za radni učinak isplaćuje se kao rezultat ostvarenja normi, rezultata rada i poslovanja, obima poslova, rezultata ocjenjivanja i drugih elemenata u skladu s Pravilnikom o.radu.

Član 42.

Najniža osnovna plaća je osnovica za obračun neto plaće radnika.

Najniža neto satnica prije oporezivanja, ne može biti manja od 2,60 KM.

Najniža neto satnica se može mijenjati zavisno od rezultata poslovanja, što će se regulirati Pravilnikom o radu.

Utvrđeni iznos iz stava (2) ovog člana, uvećava se za doprinose iz plaće u skladu sa posebnim.zakonima.

Potpisnici kolektivnog ugovora su saglasni da zbog eventualnog nastanka okolnosti predviđenih članom 8. Općeg kolektivnog ugovora, poslodavca na kojeg se odnosi ovaj kolektivni ugovor, može utvrditi uslove, visinu, način i period primjene najniže satnice sa reprezentativnim Sindikatom poslodavca koji ima potrebu –nužnost za primjenom gore navedenog člana Općeg kolektivnog ugovora.

Član 43.

Osnovna plaća radnika povećava se od 0,4% do 0,6% za svaku godinu penzijskog staža, što će se preciznije regulirati Pravilnikom o radu, a može se korigirati u skladu sa rezultatima poslovanja, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Pod penzijskim stažom podrazumijeva se penzijski staž stečen tokom trajanja radnog odnosa i u isti se ne uračunava ni poseban staž, ni beneficirani staž.

Član 44.

Najnižu satnicu utvrđuje Uprava Društva i Sindikat najkasnije do 01.12. u tekućoj godini, za narednu godinu.

Prilikom utvrđivanja najniže satnice vodit će se računa o rastu i padu GDP-a i inflacije.

Ukoliko se u roku iz stava (1) ovog člana, ne postigne dogovor o najnižoj satnici, utvrđena najniža satnica za prethodnu godinu primjenjuje se za narednu godinu ili do postizanja dogovora iz stava (1) ovog člana.

Član 45.

Koeficijenti, za platne grupe, koji sadrže sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, složenost poslova, odgovornost i uslove rada utvrdit će se Pravilnikom o radu.

Član 46.

U okviru grupe poslova iz prethodnog člana, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 (šest) grupa poslova i utvrđuju koeficijenti, zavisno od složenosti poslova radnih mjesta, kako slijedi:

Grupa poslova koeficijent

  • -
    Jednostavni, rutinski poslovi, koji se obavljaju po jedinstvenom postupku sa jednostavnim sredstvima rada; 1,00 - 1,30
  • -
    Srednje složeni poslovi, na kojima se rad ponavlja, a stručnost je zasnovana na poznavanju procedura i sredstava rada, uz povremenu pojavu novih poslova; 1,31 - 1,80
  • -
    Složeniji poslovi, za čije obavljanje je potrebna samostalnost u vršenju poslova, sposobnost organiziranja, vođenja i pripreme rada; 1,81 - 2,10
  • -
    Složeniji i raznovrsniji poslovi, koji zahtijevaju konsultacije pri izvršavanju poslova, veći stepen samostalnosti i stručnosti u izvršavanju zadataka; 2,11 - 2,30
  • -
    Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i izraženu stručnost i kreativnost u njihovom izvršavanju; 2,31 - 3,00
  • -
    Najsloženiji poslovi, koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna specijalistička znanja, sposobnost vođenja poslova i rukovođenja, rada i razvoja, istraživačku sposobnost; 3,01 - 5,05

Na utvrđene koeficijente složenosti poslova Pravilnikom o radu utvrdit će se potrebne stručne spreme, uz učešće predstavnika Sindikata u radu Komisije za izradu Pravilnika o radu.

Član 47.

Dodatak na osnovnu plaću za otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, nepovoljni klimatski i atmosferski uslovi, rad na visini, rad na dostavi (dostavljač –poštonoša), teški fizički napori, elektromagnetsko zračenje i ostali uslovi definirani Zakonom o zaštiti na radu) iznosi 5% od osnovne plaće radnika, a Pravilnikom o zaštiti na radu i Pravilnikom o radu utvrđuju se pripadajuća radna mjesta i način ostvarivanja prava na ovaj dodatak.

Član 48.

Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 80% osnovne plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava.

Član 49.

Osnovna plaća radnika uvećava se:

- za rad noću

35%;

- za prekovremeni rad

40%;

- za rad na dan sedmičnog odmora

20%;

- za rad u dane državnih praznika koji su po Zakonu neradni

60%.

Dodaci se međusobno ne isključuju.

Član 50.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:

  • -
    za vrijeme godišnjeg odmora;
  • -
    za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti;
  • -
    za vrijeme porodiljskog odsustva;
  • -
    za plaćeno odsustvo i državne praznike;
  • -
    za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik);
  • -
    za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i
  • -
    prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac;
  • -
    i u drugim slučajevima, utvrđenim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Član 51.

Naknada plaće iz člana 50. isplaćivat će se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima.

Član 52.

U skladu sa pozitivnim bilansom poslovanja, a na osnovu rezultata završnog računa za prethodnu godinu, Poslodavac može, iz ostvarene dobiti, radnike nagraditi najviše do iznosa jedne njegove prosječne plaće obračunate za period tekuće godine.

V. - OSTALE ISPLATE RADNICIMA

Član 53.

Radniku pripada regres za korištenje godišnjeg odmora u visini do 70% prosječne neto plaće Preduzeća, ostvarene kod Poslodavca u godini koja prethodi isplati regresa, a ne manje od neoporezivog iznosa, pod uslovom da Poslodavac prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom.

Regres će Poslodavac isplatiti radnicima zaključno sa krajem mjeseca maja.

Visinu regresa utvrđuju Uprava Društva i Sindikat poslodavca najkasnije do 01.03. u tekućoj godini i izuzetno mogu dogovoriti i manji iznos regresa od iznosa utvrđenog u stavu (1) ovog člana.

Član 54.

Poslodavac može nagraditi i stimulirati radnike povodom vjerskih praznika, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.

Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimuliranja radnika bliže urediti općim aktima Društva.

Član 55.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u skladu sa Pravilnikom o radu.

Član 56.

Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini njegove 4 (četiri) prosječne plaće, isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno 4 (četiri) prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca, ako je to za radnika povoljnije.

Član 57.

Radnik i Poslodavac mogu, pod uslovima utvrđenim posebnim propisima zaključiti sporazum o ranijem odlasku radnika u penziju, u skladu sa posebnim programom Preduzeća, koji Poslodavac može donijeti i istim se utvrđuje visina podsticajne otpremnine.

Primjena člana 57. ne isključuje primjenu člana 56. ovog kolektivnog ugovora.

Član 58.

Poslodavac može radniku za lojalnost Društvu isplatiti nagradu u skladu sa aktom Društva.

Član 59.

U slučaju smrti radnika, isplaćuje se novčana naknada u visini tri prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji BiH za prethodni mjesec, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, na način i pod uslovima reguliranim Pravilnikom o radu.

U slučaju smrti uže porodice radnika (bračni drug, djeca, roditelji) isplaćuje se novčana naknada u visini dvije prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji BiH za prethodni mjesec, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, na način i pod uslovima reguliranim Pravilnikom o radu.

U slučaju nastanka teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti radnika isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji BiH za prethodni mjesec, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, na način i pod uslovima reguliranim Pravilnikom o radu.

Pod težom bolešću smatraju se maligna oboljenja, te moždani i srčani udar koji za posljedicu imaju utvrđen stepen invalidnosti i bubrežna oboljenja koja imaju za posljedicu transplantaciju bubrega, na način i pod uslovima reguliranim Pravilnikom o radu.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti radnika, radnik može ostvariti samo jednom tokom trajanja radnog odnosa kod Poslodavca, bez obzira na broj težih bolesti.

U slučaju elementarne nepogode, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući ili zajedničkom domaćinstvu kod roditelja, u trenutku nastanka štetnog događaja, radniku se isplaćuje novčana naknada u visini maksimalno do dvije prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji BiH za prethodni mjesec, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, na način i pod uslovima reguliranim Pravilnikom o radu, odnosno stvarnog iznosa štete, ukoliko je ista manja od iznosa utvrđenog ovim stavom.

Radniku za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta Poslodavac će isplatiti pomoć u visini dvije prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji BiH za prethodni mjesec, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, na način i pod uslovima reguliranim Pravilnikom o radu, a pravo na ovu pomoć ima samo jedan roditelj.

Član 60.

Radnik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem radnika na službeno putovanje – dnevnica u visini i na način utvrđen za Federalne organ uprave.

Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se općim aktima Preduzeća.

Član 61.

Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se, po svojoj prirodi, izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju dužem od 30 (trideset) dana neprekidno.

Naknada za rad na terenu - terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve radnike, zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.).

Za rad na terenu utvrđuje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od:

  • -
    95% dnevnice, ako za rad na terenu nije osiguran smještaj i ishrana u okviru Preduzeća
  • -
    85% dnevnice, ako je za rad na terenu osigurana ishrana u okviru Preduzeća
  • -
    80% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran smještaj u okviru Preduzeća
  • -
    75% dnevnice, ako je za rad na terenu osiguran i smještaj i ishrana u okviru Preduzeća.

Član 62.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Član 63.

Poslodavac je obavezan radniku osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). Ukoliko Poslodavac ne osigura ishranu, radniku se isplaćuje naknada u dnevnom iznosu od najmanje 1% od prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku..

Dnevni iznos naknade za ishranu utvrđuje se do 31.12. u tekućoj godini za narednu godinu. Visina nakande, utvrđena na bazi prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku primjenjuje se za cijelu godinu.

Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kojem osnovu (službeni put, plaćeno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.).

Izuzetno, Potpisnici kolektivnog ugovora su saglasni da zbog eventualnog nastanka okolnosti predviđenih članom 8. Općeg kolektivnog ugovora, Poslodavac na kojeg se odnosi ovaj kolektivni ugovor, može sa reprezentativnim Sindikatom poslodavca koji ima potrebu –nužnost za primjenom gore navedene odredbe Općeg kolektivnog ugovora, utvrditi dnevni iznos naknade za topli obrok.

VI. - NAKNADA ŠTETE

Član 64.

Naknada štete utvrđivat će se u skladu sa zakonima i općim aktima Preduzeća.

Član 65.

U pogledu zabrane takmičenja radnika s Poslodavcem primjenju se odredbe Zakona o radu.

VII. - PRESTANAK UGOVORA O RADU

Član 66.

Ugovor o radu prestaje:

a. smrću radnika;

b. sporazumom poslodavca i radnika;

c. kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore;

d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se Poslodavac i radnik drukčije ne dogovore;

e. danom dostave pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

f. otkazom ugovora o radu;

g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne;

i. ako radniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;

j. pravomoćnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Otkaz ugovora o radu:

Član 67.

U slučajevima otkaza ugovora o radu radnik ima pravo na otkazni rok u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Odredbe ovoga kolektivnog ugovora koje se odnose na otkaz primjenjuju se i u slučaju kada Poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.

U slučaju da radnik ne potpiše ponuđeni ugovor o radu s izmijenjenim uslovima u roku od osam dana, smatra se da je odbio ponuđeni ugovor što za posljedicu ima otkaz ugovora o radu-prestanak radnog odnosa.

Sindikati su saglasni da bez prethodne konsultacije organi nadležni za otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu nude radnicima ugovore o radu s izmijenjenim uslovima uz obavezu poštivanja prava utvrđenih odredbama Zakona o radu, ovog kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu.

Član 68.

Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta, mora dostaviti u pismenom obliku, sa poukom o pravnom lijeku.

Član 69.

Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo odsustvovati sa rada, uz naknadu plaće, radi traženja novog zaposlenja, od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u sedmici.

Član 70.

Sindikalni povjerenik za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti, ima pravo na zaštitu u skladu sa Zakonom o radu i međunarodnim konvencijama koje su sastavni dio domaćeg pravnog sistema.

Član 71.

Poslodavac koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu najmanje petorici radnika, dužan je konsultirati se sa Sindikatom u skladu s čl. 96., 109. i 110. Zakona o radu.

U slučaju otkaza ugovora o radu koji je opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ili kada radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa primjenjivat će se odredbe Zakona o radu..

Sindikat je saglasan, da bez prethodne konsultacije, organi nadležni za otkaz ugovora o radu kada radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa, isti daju uz obavezu poštivanja prava utvrđenih odredbama Zakona o radu, ovog kolektivnog ugovora i pravilnika o radu.

Član 72.

Radnik koji je s poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na novčani iznos otpremnine koja se sastoji od dvije trećine mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.

Novčani iznos otpremnine isplaćuje se radniku nakon rješenja o prestanku radnog odnosa zbog tehnološkog viška, kada odluka postane konačna.

U svakom slučaju, otpremnina ne može biti veća od 6 prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.

VIII. - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA

Član 73.

Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad uređuju se Pravilnikom o radu i u skladu sa odredbama Zakona o radu

Obrazovanje radnika za potrebe Poslodavca uredit će se posebnim općim aktom.

IX. - OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Član 74.

Radnik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i općim aktima Društva.

Član 75.

Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni lice ili pravni položaj Poslodavca, sve obaveze iz Kolektivnog ugovora, ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na radnike, prenose se na novog Poslodavca.

X. - DJELOVANJE I USLOVI ZA RAD SINDIKATA

Član 76.

Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenih u poštanskom saobraćaju, strukovna, nezavisna od državnih organa, vjerskih institucija, političkih stranaka i poslodavaca, organizirana u sindikalne organizacije, podružnice i sindikalne grupe koji svoju aktivnost zasniva na Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, svom Statutu i međunarodnim dokumentima.

Član 77.

Poslodavac ne može ograničavati djelovanje Sindikata odlukama organa upravljanja i rukovođenja.

Područje rada Sindikata, osnovano Statutom i Programom, je sindikalno organiziranje radnika kod Poslodavca, aktivno učešće u donošenju normativnih akata kod Poslodavca i zaštita prava radnika.

Sindikat se neće baviti poslovnom politikom, politikom obaveza i razvoja Poslodavca, tehnološkim i ekonomsko-komercijalnim procesom, ukoliko ne utiču negativno na prava radnika.

Član 78.

Poslodavac je dužan da Pravilnikom o radu predvidi i osigura uslove za rad i djelovanje Sindikata i to na sljedeći način:

  • -
    obračunavati, i iz plaće radnika, odbijati sindikalnu članarinu, uz pismenu saglasnost radnika, te je redovno uplaćivati na račun Sindikata;
  • -
    u skladu sa mogućnostima pružati stručnu, tehničku i administrativnu pomoć u radu, uključujući i pomoć pri obustavi sindikalnih kredita;
  • -
    po potrebi pozivati predsjednika Sindikata na sjednicu Uprave Društva i Nadzornog odbora kada se razmatra i odlučuje o pitanjima iz područja rada Sindikata;
  • -
    o donošenju Pravilnika o radu Poslodavac se obavezno konsultira sa Sindikatom;
  • -
    omogućiti predstavnicima Sindikata plaćeno odsustvo sa rada radi učešća u radu organa Sindikata i to: članovima Centralnog odbora i članovima komisija Sindikata do 20 (dvadeset) radnih dana, a povjerenicima i članovima sindikalnih odbora organizacija do 10 (deset) radnih dana tokom jedne kalendarske godine;
  • -
    Poslodavac će Centralnom odboru Sindikata staviti na raspolaganje kancelariju opremljenu odgovarajućim namještajem i opremom radi održavanja sjednica;
  • -
    Rukovodioci dijelova preduzeća će staviti na raspolaganje prostoriju sa namještajem i opremom za rad sindikalne podružnice.

Član 79.

Poslodavac i Sindikat će partnerski odnos ostvariti posredstvom generalnog direktora i predsjednika Sindikata.

Generalni direktor ili predstavnik kojeg je on ovlastio obavezni su primiti predsjednika Sindikata na njegov zahtjev.

Rukovodioci dijelova preduzeća su obavezni primiti predsjednika osnovne sindikalne organizacije na njegov zahtjev.

Član 80.

Sindikat će pristupiti štrajku kao metodu sindikalne akcije u skladu sa Zakonom, pri tome vodeći računa da se osigura funkcioniranje sistema pošta u skladu sa važećim Zakonom o štrajku.

Član 81.

Funkcija predsjednika i sekretara samostalnog Sindikata obavlja se profesionalno:

  • -
    za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije, radniku pripada plaća u visini plaće koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po aktima Sindikata, ukoliko je povoljnije za njega,
  • -
    za vrijeme obavljanja profesionalne funkcije, radnik ima pravo i na sva druga prava iz radnog odnosa kao da je radio u punom radnom vremenu, osim dijela plaće za radni učinak,
  • -
    plaću koju bi radnik iz prethodnog stava ovog člana ostvario da je radio na svom radnom mjestu isplaćuje Poslodavac, a razliku Sindikat;
  • -
    radnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika i sekretara samostalnog Sindikata ima pravo, po isteku mandata vratiti se na ranije poslove ili drugo odgovarajuće radno mjesto.

Član 82.

Prilikom primjene i provođenja ovog kolektivnog ugovora, Poslodavac se obavezuje da će poštivati Zakon o vijeću zaposlenika i sve obaveze koje iz njega proizlaze, osim u slučajevima i na način predviđen ovim kolektivnim ugovorom.

Sindikat je dužan odluku o izboru sindikalnih povjerenika, predsjednika osnovnih sindikalnih organizacija i predsjednika Sindikata dostaviti poslodavcu.

XI. - METODA SINDIKALNE AKCIJE

Član 83.

Sindikat će metode sindikalne akcije koristiti tako što će njihov nosilac biti Centralni odbor – Predsjedništvo Sindikata, a partner direktor – predsjednik Uprave.

Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rješavanja su sljedeći:

METOD SINDIKALNE AKCIJE

NAČIN RJEŠAVANJA

ROK RJEŠAVANJA

Zahtjev

Pismeno

15 - 30 dana

Posredovanje

Predstavnici

1 - 3 dana

Arbitraža

Komisijski