Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
Pravilnik o ispitivanju izduvnih gasova motornih vozila (EKO test) u stanicama za tehnički pregled vozila
Na osnovu člana 74. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 28/06 i 2/10), federalni ministar prometa i komunikacija donosi
PRAVILNIK
O ISPITIVANJU IZDUVNIH GASOVA MOTORNIH VOZILA (EKO test) U STANICAMA ZA TEHNIČKI PREGLED VOZILA
Član 1.Predmet pravilnika
Ovim se Pravilnikom propisuje način ispitivanja sadržaja izduvnih gasova motornih vozila (EKO test) u stanicama za tehnički pregled vozila, kategorije vozila koja podliježu obaveznom EKO testu uz redovni tehnički pregled za godišnju registraciju vozila, vozila koja su oslobođena EKO testa, kategorije pogonskih motora obzirom na EKO test, granični uslovi koje svaki pogonski motor cestovnih vozila mora zadovoljiti obzirom na sadržaj izduvnih gasova, koji izduvni gasovi ili karakteristike izduvnog gasa utiču na prolaznost vozila na EKO testu, postupak sa vozilima koja ne prođu na EKO testu, oprema za ispitivanje sadržaja izduvnih gasova na stanicama za tehnički pregled vozila, način označavanja vozila koja su zadovoljila na EKO testu, naljepnice i dokumentacija koja se izdaje po obavljenom EKO testu, informacioni sistem i evidencije koje se vode, datum od kojeg započinje EKO test, datum od kada rezultati EKO testa utiču na prolaznost vozila na redovnom tehničkom pregledu.
Član 2.Obaveza obavljanja EKO testa
(1) U svrhu smanjenja štetnih uticaja izduvnih gasova na okolinu, počevši od 1. januara 2017. godine, u svim stanicama za tehnički pregled vozila, prilikom obavljanja redovnog tehničkog pregleda vozila istovremeno će se vršiti i ispitivanje sadržaja izduvnih gasova motornih vozila - EKO test.
(2) EKO test se radi jednom godišnje uz redovni tehnički pregled. Ukoliko vozilo ne podliježe obavezi obavljanja tehničkog pregleda u toj kalendarskoj godini, tada vlasnik vozila nema obavezu uraditi EKO test u toj godini dana.
(3) Tehnički pregled vozila se ne može završiti prije završenog ispitivanja EKO testa i izdavanja odgovarajućeg izvještaja o ispitivanju izduvnih gasova.
(4) Rezultati EKO testa neće imati uticaja na prolaznost vozila na tehničkom pregledu do 1. januara 2020. godine, do kada traje prelazni period ispitivanja izduvnih gasova.
(5) Od 1. januara 2020. godine vozilo koje se mora podvrgnuti EKO testu mora zadovoljiti i zahtjeve o kvalitetu izduvnih gasova u skladu sa propisima donesenim u Bosni i Hercegovini.
(6) Prelazni period ispitivanja izduvnih gasova iskoristit će se kako bi se svaki pojedinačni vlasnik upozorio na eventualne nedostatke u izduvnim gasovima njegovog vozila, te kako bi se istom omogućilo dovoljno vremena da svoje vozilo popravi ili podesi i dovede količinu štetnih izduvnih gasova u ispravno stanje.
Član 3.Kategorije vozila koje se ispituju i izuzeci od primjene pravilnika
(1) Posebno ispitivanje izduvnih gasova obavezno je za slijedeće kategorije motornih vozila: putnički automobili (M1), autobusi (M2 i M3), teretna motorna vozila (N1, N2 i N3).
(2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, EKO test se ne provodi ako je:
- a)motorno vozilo opremljeno dvotaktnim benzinskim motorom,
- b)motorno vozilo opremljeno benzinskim motorom proizvedeno prije 1970. godine,
- c)motorno vozilo opremljeno benzinskim motorom ako mu konstrukciona brzina nije veća od 50 km/h,
- d)motorno vozilo opremljeno dizelskim motorom proizvedeno prije 1980. godine,
- e)vozilo opremljeno dizelskim motorom i ako mu konstrukciona brzina nije veća od 30 km/h,
- f)motorno vozilo opremljeno alternativnim izvorom energije poput vozila pogonjenog električnom energijom, hibridno vozilo, vozilo pogonjeno vodonikom ili na gorive ćelije.
(3) Kod vozila pogonjenog alternativnim pogonskim gorivom (CNG, LPG) prilikom provođenja EKO testa koristi se gorivo koje daje nepovoljniju emisiju i tako dobijeni rezultati ispitivanja izduvnih gasova unose se u odgovarajuću bazu podataka informacionog sistema.
Član 4.Podjela motora cestovnih vozila za EKO test
Za potrebe EKO testa motori cestovnih vozila se dijele na slijedeće kategorije:
- a)BEZ-KAT motori su benzinski motori bez katalizatora i bez λ-sonde, odnosno benzinski motori s katalizatorom ali bez λ-sonde.
- b)REG-KAT motori su benzinski motori s regulisanim katalizatorom trostrukog djelovanja (λ-sonda je postavljena samo ispred katalizatora).
- c)REG-KAT-OBD motori su benzinski motori s regulisanim katalizatorom trostrukog djelovanja i dijelovima i programom za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova (λ-sonde su postavljene ispred i iza katalizatora).
- d)DIZEL-SU motori su dizelski motori bez prednabijanja i bez dijelova i programa za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova.
- e)DIZEL-TURBO motori su dizelski motori s prednabijanjem i bez dijelova i programa za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova.
- f)DIZEL-OBD motori su dizelski motori sa ili bez prednabijanja i sa dijelovima i programima za kontrolu sistema za pročišćavanje izduvnih gasova.
Član 5.Uređaji za mjerenje sadržaja izduvnih gasova benzinskih motora
(1) Izduvni gasovi svih benzinskih motora mjere se pomoću hemijskog analizatora izduvnog gasa koji mjeri najmanje četiri vrste izduvnih gasova: kiseonik (O2), ugljen dioksid (CO2), ugljenovodonike (HC) i ugljen monoksid (CO). Benzinski analizator mora mjeriti zapreminski udio svakog pojedinog gasa u ukupnoj zapremini izduvnih gasova.
(2) Benzinski analizator mora imati mogućnost izračunavanja faktora zraka λ na osnovu vrijednosti četiri izduvna gasa iz stava (1) ovog člana.
(3) Benzinski analizator mora imati mogućnost mjerenja temperature ulja u motoru umetanjem mjerne sonde direktno u ulje motora, te mjerenja brzine obrtaja motora najmanje jednom indirektnom metodom mjerenja (mjerenjem oscilacija napona punjenja akumulatora ili analizom vibracija motora i sl.).
(4) Sve mjerene i izračunate vrijednosti (četiri izduvna gasa, izračunati faktor zraka λ, temperature ulja u motoru i brzine obrtaja motora) moraju biti vidljive na pokazivaču samog analizatora te moraju imati mogućnost ispisa na pisaču analizatora.
(5) Svaka stanica za tehnički pregled mora imati najmanje jedan analizator izduvnih gasova benzinskih motora. Ukoliko stanica raspolaže sa dvije ili više tehnoloških linija, benzinski analizator se postavlja na tehnološkoj liniji koja se koristi za tehnički pregled "lakih" vozila.
Član 6.Uređaji za mjerenje sadržaja izduvnih gasova dizelskih motora
(1) Izduvni gasovi svih dizelskih motora mjere se pomoću analizatora izduvnog gasa koji mjeri stepen zacrnjenja izduvnog gasa prilikom naglog slobodnog ubrzanja motora od brzine obrtaja praznog hoda do najveće brzine obrtaja motora. Na osnovu najmanje tri uzorka zacrnjenja izmjerenih prilikom naglog slobodnog ubrzanja motora, analizator mora samostalno izračunati srednji stepen zacrnjenja izduvnog gasa (k).
(2) Dizelski analizator mora imati mogućnost mjerenja temperature ulja u motoru umetanjem mjerne sonde direktno u ulje motora, te mjerenje brzine obrtaja motora najmanje jednom indirektnom metodom mjerenja (mjerenjem oscilacija napona punjenja akumulatora ili analizom vibracija motora itd.).
(3) Izmjerene i izračunata vrijednost (temperatura ulja u motoru, brzina obrtaja motora i srednji stepen zacrnjenja izduvnog gasa) moraju biti vidljive na pokazivaču samog analizatora te moraju imati mogućnost ispisa na pisaču analizatora. Prilikom mjerenja svakog pojedinačnog stepena zacrnjenja analizator mora imati mogućnost prikaza svakog izmjerenog stepena zacrnjenja.
(4) Svaka stanica za tehnički pregled mora imati onoliki broj analizatora izduvnih gasova dizelskih motora koliko ima tehnoloških linija.
Član 7.Granične vrijednosti izduvnih gasova za pojedine kategorije motora SUS
(1) Prilikom provedbe EKO testa za REG-KAT i REG-KAT-OBD motor, prvo se mjeri sadržaj i karakteristike izduvnih gasova na povišenoj brzini obrtaja motora.
(2) Granične vrijednosti izduvnih gasova koje pojedini motori moraju zadovoljiti na EKO testu su slijedeće:
- a)BEZ-KAT motori proizvedeni 1986. godine i stariji, smiju ispuštati najviše 4,5% ugljen monoksida (CO) na brzini obrtaja motora praznog hoda, nakon što je motor zagrijan na radnu temperaturu ulja propisanu od proizvođača vozila. Brzina obrtaja praznog hoda i temperatura ulja mora biti prema proizvođačkim uputama. Ako radna temperatura nije poznata, motor mora biti zagrijan na najmanje 80°C, mjereći temperaturu ulja u motoru.
- b)BEZ-KAT motori proizvedeni 1987. godine i mlađi, smiju ispuštati najviše 3,5% ugljen monoksida (CO) na brzini obrtaja motora praznog hoda, nakon što je motor zagrijan na radnu temperaturu ulja propisanu od proizvođača vozila. Brzina obrtaja praznog hoda i temperatura ulja mora biti prema proizvođačkim uputama. Ako radna temperatura nije poznata, motor mora biti zagrijan na najmanje 80°C, mjereći temperaturu ulja u motoru.
- c)REG-KAT motori smiju ispuštati najviše 0,3% ugljen monoksida (CO) na povišenoj brzini obrtaja motora bez opterećenja i faktor zraka λ mora biti u granicama od 0,97 do 1,03, nakon što je katalizator progrijan, a motor zagrijan na radnu temperaturu ulja propisanu od proizvođača vozila. Povišena brzina obrtaja i temperatura ulja mora biti prema proizvođačkim uputama. Ako radna temperatura nije poznata, motor mora biti zagrijan na najmanje 80°C, mjereći temperaturu ulja u motoru, a povišena brzina obrtaja motora mora biti od 2.500 do 3.000 min-1.
- d)REG-KAT motori smiju ispuštati najviše 0,5% ugljen monoksida (CO) na brzini obrtaja motora praznog hoda, nakon što je motor zagrijan na radnu temperaturu ulja propisanu od proizvođača vozila. Brzina obrtaja praznog hoda i temperatura ulja mora biti prema proizvođačkim uputama. Ako radna temperatura nije poznata, motor mora biti zagrijan na najmanje 80°C, mjereći temperaturu ulja u motoru.
- e)REG-KAT-OBD motori smiju ispuštati najviše 0,2% ugljen monoksida (CO) na povišenoj brzini obrtaja motora bez opterećenja i faktor zraka λ mora biti u granicama od 0,97 do 1,03, nakon što je katalizator progrijan, a motor zagrijan na radnu temperaturu ulja propisanu od proizvođača vozila. Povišena brzina obrtaja i temperatura ulja mora biti prema proizvođačkim uputama. Ako radna temperatura nije poznata, motor mora biti zagrijan na najmanje 80°C, mjereći temperaturu ulja u motoru, a povišena brzina obrtaja motora mora biti od 2.500 do 3.000 min-1.
- f)REG-KAT-OBD motori smiju ispuštati najviše 0,3% ugljen monoksida (CO) na brzini obrtaja motora praznog hoda, nakon što je motor zagrijan na radnu temperaturu ulja propisanu od proizvođača vozila. Brzina obrtaja praznog hoda i temperatura ulja mora biti prema proizvođačkim uputama. Ako radna temperatura nije poznata, motor mora biti zagrijan na najmanje 80°C, mjereći temperaturu ulja u motoru.
- g)DIZEL-SU motori ne smiju imati veći srednji stepen zacrnjenja izduvnog gasa od 2,5 m-1 nakon najmanje tri slobodna ubrzavanja motora od brzine obrtaja praznog hoda do najveće brzine obrtaja motora. Prije prvog ubrzavanja motor mora biti zagrijan na radnu temperaturu propisanu od proizvođača vozila, a ako ista nije poznata ista mora biti najmanje 80°C mjereći temperaturu ulja u motoru.
- h)DIZEL-TURBO motori ne smiju imati veći srednji stepen zacrnjenja izduvnog gasa od 3,0 m-1 nakon najmanje tri slobodna ubrzavanja motora od brzine obrtaja praznog hoda do najveće brzine obrtaja motora. Prije prvog ubrzavanja motor mora biti zagrijan na radnu temperaturu propisanu od proizvođača vozila, a ako ista nije poznata ista mora biti najmanje 80°C mjereći temperaturu ulja u motoru.
- i)DIZEL-OBD motori ne smiju imati veći srednji stepen zacrnjenja izduvnog gasa od 1,5 m-1 nakon najmanje tri slobodna ubrzavanja motora od brzine obrtaja praznog hoda do najveće brzine obrtaja motora. Prije prvog ubrzavanja motor mora biti zagrijan na radnu temperaturu propisanu od proizvođača vozila, a ako ista nije poznata ista mora biti najmanje 80°C mjereći temperaturu ulja u motoru.
Član 8.Obaveza davanja stručnih uputa za pojedine tipove motora
Detaljne stručne upute o načinu ispitivanja izduvnih gasova pri EKO testu za svaki pojedini tip motora daje stručna institucija iz člana 76. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 28/06 i 2/10).
Član 9.Informacioni sistem EKO testa
(1) Svi izmjereni i izračunati rezultati svakog pojedinačnog EKO testa ispisuju se na pisaču analizatora izduvnih gasova i prepisuju u jedinstveni informacioni sistem za obradu podataka s EKO testova. Informacioni sistem mora osigurati samostalno vrednovanje da li neko vozilo prolazi na EKO testu, na osnovu upisanih brojčanih vrijednosti ispitivanja i bez mogućnosti naknadne intervencije kontrolora ili druge osobe na stanici tehničkog pregleda vozila.
(2) Informacioni sistem izrađuje i održava stručna institucija na koju su preneseni navedeni poslovi na osnovu potpisanog Ugovora o prijenosu dijela poslova iz nadležnosti Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Član 10.Naljepnica o ekološkoj normi za vozilo
(1) Svako vozilo označava se naljepnicom o ekološkoj normi koju vozilo zadovoljava, čiji izgled je dat u Prilogu 1 ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio. Naljepnica je izrađena na samoljepljivoj foliji, koja se na pokušaj skidanja trajno oštećuje - kida.
(2) Naljepnica za označavanje ekološke kategorije koju vozilo zadovoljava ima oblik pravougaonika, dimenzija 50 × 40 mm.
(3) Boja naljepnice zavisi od ekološke norme koju vozilo zadovoljava. Naljepnica kojom se označava vozilo koje zadovoljava ekološku normu EURO 1 je crne boje, EURO 2 je crvene boje, EURO 3 je žute boje, EURO 4 je zelene boje, EURO 5 je plave boje, a EURO 6 je ljubičaste boje.
(4) Vozila koja imaju ekološku normu manju od EURO 1 označavaju se naljepnicom crne boje na kojoj stoji oznaka "<1".
(5) Podatak o nivou ekološke norme za pojedino vozilo uzima se iz homologacione dokumentacije vozila ili iz potvrde o registraciji vozila.
(6) Ako je podatak o nivou ekološke norme kontroloru nepoznat, stručna institucija iz člana 9. stav 2. ovog pravilnika će dostaviti kontroloru tačan podatak o nivou ekološke norme vozila. Stručna institucija mora posjedovati relevantne kataloge iz kojih se prema tipu motora može odrediti koju ekološku normu motor zadovoljava.
(7) Gornji dio naljepnice sadrži naziv: "EKOLOŠKA KATEGORIJA" i jedinstvenu brojčanu oznaku - serijski broj koji započinje sa slovnom oznakom "BH", te se nastavlja sa sedmerocifrenim brojem, od kojih se prva cifra određuje prema ekološkoj kategoriji vozila. Serijski broj naljepnice upisuje se u informacioni sistem za obradu podataka s EKO testova i vezan je uz VIN oznaku (broj šasije) i registarsku oznaku vozila.
(8) Srednji dio naljepnice sadrži broj koji označava koju ekološku normu vozilo zadovoljava.
(9) Kontrolor tehničke ispravnosti vozila lijepi naljepnicu u donji desni ugao vjetrobrana vozila kome je urađen EKO test.
(10) Pripremu i unificiranje naljepnice vrši stručna institucija, koja snosi i troškove njihove izrade i odgovorna je za njihovu raspodjelu stanicama za tehnički pregled.
(11) Naljepnica se postavlja na vozilo jednom, osim u slučajevima njenog uništenja ili zamjene vjetrobranskog stakla.
(12) Svakom vozilu koje pristupi EKO testu izdaje se Izvještaj o ispitivanju izduvnih gasova motornih vozila čiji izgled je dat u Prilogu 2 ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
(13) U Izvještaju su dati tačni brojčani rezultati ispitivanja izduvnih gasova, naznake šta na vozilu nije ispravno, savjeti za popravak vozila kao i granične vrijednosti koje vozilo mora zadovoljiti da bi se smatralo ispravnim na EKO testu.
Član 11.Ponovljeni EKO test
(1) Nakon 01. januara 2020. godine, ako se na EKO testu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne može odmah otkloniti u stanici za tehnički pregled, ponovljeni EKO test mora se obaviti u roku do deset radnih dana.
(2) Ponovljeni EKO test vozila potrebno je obaviti u stanici tehničkog pregleda u kojoj je obavljen i EKO test kojim je utvrđeno da je vozilo neispravno.
(3) Ako se ranije utvrđeno neispravno vozilo ne podvrgne EKO testu u roku od deset radnih dana od dana utvrđivanja neispravnosti, na ponovnom EKO testu postupa se kao da vozilo nije bilo na EKO testu.
(4) Ukoliko se vozilo podvrgne EKO testu u okviru deset dana, tada se usluga ponovnog EKO testa ne naplaćuje.
Član 12.Cjenovnik usluga
Usluge za ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući i visinu naknada koje se izdvajaju za troškove rada stanica tehničkog pregleda, utvrđene su Cjenovnikom usluga za ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je dat u Prilogu 3 ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio.
Član 13.Stupanje na snagu pravilnika
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
Broj 01/6-27-2331-2/16
14. decembra 2016. godine
Mostar
Ministar
Denis Lasić, s. r.
Prilog 3
I
Cjenovnik usluga za ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila, u zavisnosti od vrste ispitivanja, te pripadnosti prihoda, dat je slijedećom tablicom:
|
Vrsta ispitivanja |
Cijena usluge (100%) |
STP (90%) |
SI (8%) |
Budžet FBiH (1%) |
Budžet kantona (1%) |
STP i SI |
STP i SI + PDV |
Za korisnika s PDV |
|
Benzinski motori bez katalizatora i bez λ-sonde, odnosno benzinski motori s katalizatorom i bez λ-sonde – BEZ-KAT |
18,86 |
16,97 |
1,51 |
0,19 |
0,19 |
18,48 |
21,62 |
22,00 |
|
Benzinski motori s regulisanim trokomponentnim katalizatorom - REG-KAT i REG-KAT-OBD |
27,43 |
24,69 |
2,19 |
0,275 |
0,275 |
26,88 |
31,45 |
32,00 |
|
Dizelski motori - DIZEL-SU, DIZEL-TURBO i DIZEL-OBD |
30,86 |
27,77 |
2,47 |
0,31 |
0,31 |
30,24 |
35,38 |
36,00 |
II
Raspodjela novčanih sredstava naplaćenih na osnovu obavljene usluge za ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila se vrši između Stanice za tehnički pregled, stručne institucije i budžeta entiteta i kantona, u odnosu:
Stanica za tehnički pregled 90%
Stručna institucija 8%
Budžet Federacije BiH 1%
Budžet kantona 1%
III
Porez na dodanu vrijednost naplaćuje se u skladu sa važećim Zakonom o porezu na dodanu vrijednost.
IV
Stručne institucije su dužne u procentualnom dijelu snositi troškove izrade i dostavljanja naljepnica o ekološkoj normi koju vozilo zadovoljava.