Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o usvajanju Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2015. godinu
Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 149. sjednici, održanoj 28.01.2015. godine, donosi
ODLUKU
O USVAJANJU BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2015. GODINU
I.
Usvaja se Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2015. godinu (u daljem tekstu: Bilans), kojeg je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
II.
Bilans iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.
III.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 95/2015
28. januara 2015. godine
Sarajevo
Premijer
Nermin Nikšić, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE
BILANS
ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BiH ZA 2015. GODINU Mostar, decembra 2014. godine
Sadržaj: Uvodni dio Bilans energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za 2015. godinu Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji, sa opšt
(objašnjenje koncepta dokumenta)
Cilj ovog dokumenta je da definiše neophodne elemente i pokazatelje Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2015. godinu (u daljnjem tekstu Bilans), uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2014. godini.
- UGALJ,
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- DERIVATI NAFTE i
C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju. Električna energija je isporučena direktnim potrošačima i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB. Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima, a prirodni gas potrošačima direktno priključenim na gasovod (Mittal Steel-Željezara Zenica, Željezara llijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Cimos Zenica i ŽGP Zenica) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo, Visokogas Visoko i KFK Plin Kreševo).
U zadnjoj koloni su prikazane:
Razlike: Odnose se na razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbijeđeno snabdijevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom (Razlike = 0 ili + bilansni višak).
Napomena: Imajući u vidu direktan i indirektan uticaj recesije na privredni sistem u Federaciji BiH/BiH, zadužuje se FMERI da u koordinaciji sa ostalim energetskim subjektima, redovno prati ostvarenje plana energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine i po potrebi vrši rebalans energetskih potreba i poduzima odgovarajuće mjere za njegovu realizaciju.
Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van F BiH, i manje količine uglja.
B. Razmjena (Uvoz-Izvoz): Radi se o saldu uvezenih i izvezenih količina. Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH. Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-GAS a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj). Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, uvozi 9 registrovanih uvoznika, iako postoji znatno veći broj registrovanih uvoznika.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u deset hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) i nekoliko distributivnih elektrana. Također, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
Ugalj (mrki i lignit) se proizvodi u deset rudnika na teritoriji FBiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad) za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje.
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru 2.1 (termoelektrane 65,3%: hidroelektrane 32,3%). Distributivne HE, industrijske TE (dio preuzet u sistem), male HE i solarne elektrane nezavisnih proizvođača učestvovat će u EE bilansu sa 2,4%.
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
C - Potrošnja
B - Razmjena
A - Proizvodnja
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu.
Osnova za izradu Bilansa su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ-HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
Ostali konvencionalni izvori energije, kao i energija iz obnovljivih izvora, izuzimajući hidroenergiju, još uvijek nisu dovoljno istraženi i nisu posebno ni analizirani.
- PRIRODNI GAS.