Aktio

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Pravilnik o načinu provođenja procjene rizika i izrade Studije procjene rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja stranih vrsta i postupak izdavanja dozvole za unošenje stranih vrsta u Federaciju Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 77. stavak (5) Zakona o zaštiti prirode ("SIužbene novine Federacije BiH", broj 66/13), federalna ministrica okoliša i turizma donosi

PRAVILNIK
O NAČINU PROVOĐENJA PROCJENE RIZIKA I IZRADE STUDIJE PROCJENE RIZIKA UVOĐENJA, PONOVNOG UVOĐENJA I UZGOJA STRANIH VRSTA I POSTUPAK IZDAVANJA DOZVOLE ZA UNOŠENJE STRANIH VRSTA U FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.Predmet

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se način izrade i provođenja studije o procjeni rizika, uvođenja stranih divljih vrsta u prirodu, ponovnog uvođenja nestalih domaćih divljih vrsta u prirodu, te uzgoju stranih divljih vrsta (u daljnjem tekstu: Studija).

(2) Ovim pravilnikom uređuje se postupak izdavanja dopuštenja za posebno uvođenje stranih divljih vrsta u prirodu na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH), za ponovno uvođenje nestalih domaćih divljih vrsta, kao i izdavanje dozvole za uzgoj domaćih ili stranih divljih vrsta u FBiH (u daljnjem tekstu: uvođenje, ponovno uvođenje i uzgoj), te način pribavljanja mišljenja javnosti.

Član 2.Pojmovi i izuzeća

(1) Pod uvođenjem i ponovnim uvođenjem podrazumijeva se jednokratno ili unaprijed planirano višekratno uvođenje (koje se sastoji od parcijalnih uvođenja) tokom razdoblja od najviše pet godina, ako se radi o uvođenju i uzgoju, odnosno najviše deset godina ako se radi o ponovnom uvođenju.

(2) Pod dodatnim uvođenjem ili dodatnim ponovnim uvođenjem smatra se dodavanje jedinki iste vrste već postojećoj populaciji, kako bi se osigurala njena stabilnost.

(3) Podnosilac zahtjeva je pravna ili fizička osoba koja namjerava uvoditi strane divlje vrste ili ponovno uvoditi nestale domaće divlje vrste i dužna je prethodno obaviti procjenu rizika namjeravanog zahvata izradom Studije.

(4) Posebno, za dodatno ponovno uvođenje domaćih divljih vrsta za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljem tekstu: ministarstvo) na osnovu podnesenog zahtjeva utvrdi da će dovesti do povećanja biološke raznolikosti i očuvanja prirode, nije potrebna Studija.

(5) Podnosilac zahtjeva koji namjerava uzgajati strane divlje vrste, dužan je obaviti procjenu rizika uzgoja izradom Studije ako se u postupku izdavanja dozvole utvrdi da postoji ekološki rizik.

II. STUDIJA I PROCJENA RIZIKA

Član 3.Izrada studije

(1) Studija se izrađuje za svako uvođenje i ponovno uvođenje posebno, kao i za uzgoj prema potrebi, pri čemu se rizik procjenjuje za svaku taksonomsku kategoriju, pa i nižu od vrste. Procjena je potrebna i za pojedinačne dijelove biljaka, životinja i gljiva koje su sposobne za samostalno razmnožavanje na bilo koji način.

(2) Posebno, rizik se ne procjenjuje za svaki uzgoj posebno ako isti podnosilac zahtjeva uzgaja strane divlje vrste iste taksonomske kategorije od početka uzgoja u istim uslovima i na istoj lokaciji u periodu od pet godina.

(3) U slučaju dodatnog uvođenja ili uzgoja nakon perioda od pet godina od prvog uvođenja, odnosno dodatnog ponovnog uvođenja nakon perioda od deset godina od prvoga ponovnog uvođenja, nova procjena rizika se provodi na osnovu prvobitne procjene rizika, uz dopunske procjene mogućih posljedica koje su nastale zbog prvobitnog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, te uz dopune novim naučnim i stručnim dostignućima o biologiji, ekologiji, invazivnosti i dr. karakteristikama vrste.

Član 4.Procjena rizika

(1) Pri izradi Studije rizik se procjenjuje na osnovu opšte poznatih podataka koji mogu uključivati i već postojeće procjene za istu taksonomsku kategoriju u istim ili sličnim ekološkim sistemima na drugim lokacijama.

(2) Prema ministarstvu ekološki sistemi se smatraju sličnima, ako se kvalitativno i kvantitativno ne razlikuju bitno po svojim biotičkim i abiotičkim svojstvima (fizičko-hemijska svojstva, klimatski uslovi, prisutni stanišni tipovi, flora, fauna i sl.).

(3) Podatke o procjeni rizika pri izradi Studije potrebno je kvantitativno i kvalitativno vrednovati i izraziti.

(4) Pri procjeni rizika primjenjuje se načelo predostrožnosti.

Član 5.Izrada Studije i vrednovanje uticaja na vrstu

(1) Pri izradi i vrednovanju Studije posebno se uzima u obzir:

  • a)
    svrha uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja vrste,
  • b)
    svojstva i osobine vrste koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja,
  • c)
    osobine ekološkog sistema i staništa u koji se vrsta uvodi ili ponovno uvodi, a posebno očuvanje njegovog prirodnog stanja,
  • d)
    utjecaj unošenja vrste na samo stanište i ekološki sistem, te
  • e)
    utjecaj unošenja vrste na postojeće vrste u ekološkom sistemu, posebno na zaštićene i strogo zaštićene vrste i ostale vrste bitne za očuvanje integriteta staništa i ekološkog sistema.

(2) Pri izradi Studije i vrednovanju utjecaja na prirodu potrebno je voditi računa prije svega o opasnosti od:

  • a)
    zauzimanja prostora domaćih vrsta, borbe za hranu i sl.,
  • b)
    istiskivanja ili ugrožavanja domaćih vrsta, ugrožavanja njihovog zdravlja i/ili zdravlja ljudi,
  • c)
    ukrštavanja s udomaćenim vrstama, te s tim u vezi, mogućeg gubitka genetskog materijala i raznolikosti,
  • d)
    gubitka ili degradacije staništa, te
  • e)
    drugih posljedica koje su štetne za prirodu, zdravlje ljudi i biološku raznolikost.

(3) Kod izrade Studije i vrednovanju utjecaja na prirodu kontinuirano se vodi računa o stvarnim i mogućim, kratkoročnim i dugoročnim, te neposrednim i posrednim učincima na prirodu.

Član 6.Sadržaj Studije procjene rizika

(1) Studija obavezno sadrži:

  • a)
    svrhu i cilj uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja vrste,
  • b)
    opis korištene metodologije za procjenu rizika,
  • c)
    opis bioloških i ekoloških karakteristika strane divlje vrste ili nestale domaće/autohtone divlje vrste,
  • d)
    opis ekološkog sistema u koji se vrsta uvodi, ponovno uvodi ili se uzgaja,
  • e)
    opis namjeravanog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja,
  • f)
    ocjenu očekivanih utjecaja na prirodu i promjena u prirodi,
  • g)
    prijedlog mjera za sprječavanje mogućih štetnih utjecaja na staništa i ekološke sisteme i u njima prisutne vrste,
  • h)
    specijalna upozorenja, upute i preporuke,
  • i)
    zaključnu procjenu rizika i
  • j)
    sažetak Studije priređen za širu javnost radi pribavljanja mišljenja javnosti.

(2) Obavezni prilozi Studije su:

  • a)
    karta s prikazom tačne lokacije i pojedinačnih prostornih i geografskih značajki, te posebnosti stvarnog područja uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja (prirodne vrijednosti, ekološki sistem, stanište i ekološki važna područja), kao i šireg utjecajnog područja,
  • b)
    karta potencijalne rasprostranjenosti vrste koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja,
  • c)
    posebni prilozi na kojima su prikazani svi rezultati mjerenja, grafikoni, tablice i druga dokumentacija koja zbog obima ili drugih razloga nije uvrštena u tekstualni dio Studije, te
  • d)
    izvori korištenih podataka.

(3) Karte iz stava (2) ovoga člana izrađuju se u mjerilu koje pri podnošenju zahtjeva odredi ministarstvo.

Član 7.Opis korištene metodologije za procjenu rizika

Korištenu metodologiju za procjenu rizika potrebno je detaljno opisati, navesti razloge izbora metodologije, te obrazložiti njezine prednosti, optimalnost, primjenjivost na razmatrani slučaj i iskustvo pri korištenju u drugim slučajevima.

Član 8.Opis bioloških i ekoloških karakteristika vrste

Vrsta koja se uvodi, ponovno uvodi ili uzgaja mora sadržavati:

  • a)
    taksonomski status vrste, uključujući naučni i naziv na lokalnom jeziku vrste, roda i po potrebi nižeg taksona (podvrsta, varijetet, forma, sorta, pasmina itd.), a ako lokalni naziv ne postoji, navodi se samo naučni naziv,
  • b)
    ekologiju vrste i nišu koju zauzima unutar ekološkog sistema,
  • c)
    kada je riječ o uvođenju ili uzgoju, podatak o tome nalazi li se vrsta na evropskom i/ili nacionalnom popisu invazivnih stranih vrsta,
  • d)
    područje prirodne rasprostranjenosti, specifičnosti podvrste ili populacije,
  • e)
    kada je riječ o ponovnom uvođenju, historijske podatke o rasprostranjenosti i razloge nestanka vrste,
  • f)
    način razmnožavanja i širenja vrste,
  • g)
    genotipska i fenotipska svojstva vrste, s naglaskom na osobine koje bi mogle utjecati na domaće vrste i staništa, posebno kod uvođenja, ili dinamiku ekološkog sistema u cjelini,
  • h)
    opis međusobnih utjecaja vrste koja se uvodi i već prisutnih vrsta, osobito one vrste na koje vrsta koja se uvodi može negativno utjecati, te
  • i)
    opis utjecaja i posljedica uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja iste vrste u drugim državama u sličnom ekološkom sistemu.

Član 9.Opis ekološkog sistema

(1) Opis ekološkog sistema u koji se vrsta uvodi, ponovno uvodi ili na području kojeg se uzgaja, izrađuje se na osnovu javnih podataka iz baza podataka koje prikupljaju državna i lokalna tijela ili druge pravne osobe s javnim ovlastima, te na osnovi javno dostupnih recenziranih naučnih ili stručnih radova. Ako javni podaci ne postoje, može ih pripremiti sam izrađivač Studije.

(2) Opis ekološkog sistema mora sadržavati podatke o:

  • a)
    tačnoj lokaciji uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja,
  • b)
    klimatskim, geografskim i ekološkim osobenostima i mogućim specifičnostima,
  • c)
    biološkoj raznolikosti s popisom prisutnih domaćih biljnih, životinjskih i vrsta gljiva, staništa na koje se očekuje utjecaj vrsta koje se uvode, ponovno uvode ili uzgajaju,
  • d)
    očuvanosti ekološkog sistema u koji se vrsta uvodi, ponovno uvodi ili na području kojeg se uzgaja,
  • e)
    specifičnostima ekološkog sistema – prirodna stabilnost, osjetljivost, te sposobnost samoregulacije i regeneracije,
  • f)
    prisutnosti i blizini zaštićenih prirodnih vrijednosti, ekološkoj mreži, te staništima rijetkih i ugroženih vrsta,
  • g)
    već prisutnim stranim vrstama, uključujući podatke o njihovoj brojnosti i utjecaju na prirodu,
  • h)
    prostornim karakteristikama s opisom terena - reljef, plodnost tla, stabilnost, nosivost, hidrološke značajke, te
  • i)
    infrastrukturnoj opremljenosti i prometu na tom području.

Član 10.Opis namjeravanog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja

Opis namjeravanog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja mora sadržavati podatke o:

  • a)
    broju ili količini jedinki divlje vrste koje će se uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati, njihovih razvojnih nivoa i oblika, a za životinjske vrste i pol, te starost jedinki,
  • b)
    porijeklu jedinki koje se uvode, ponovno uvode ili uzgajaju,
  • c)
    načinu uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, uključujući vremenski raspored tokom godine,
  • d)
    predviđenoj veličini područja naseljavanja ili uzgoja,
  • e)
    karakteristikama ekološkog sistema na koje uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj može utjecati,
  • f)
    veličini šireg utjecajnog područja uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja,
  • g)
    rezultatima i informacijama o prethodnim uvođenjima ili uzgoju vrste u sličnom ili drugačijem ekološkom sistemu, ako te informacije postoje, te
  • h)
    građevinskim i prostornim, tehničkim i tehnološkim značajkama zahvata radi ublažavanja ili sprječavanja neželjenih posljedica.

Član 11.Ocjena očekivanih utjecaja na prirodu i promjena u prirodi

U ocjeni očekivanih utjecaja na prirodu i promjena u prirodi, potrebno je navesti i ocijeniti sve utjecaje, pa i one koji bi se mogli smatrati beznačajnim ili zanemarivim, a posebno:

  • a)
    vjerovatnosti da se strana vrsta udomaći ili postane invazivna u staništu ili širem ekološkom sistemu,
  • b)
    vjerovatnosti da će strana vrsta na bilo koji način ugroziti populacije prisutnih domaćih divljih vrsta u ekološkoj niši koju će vjerovatno zaposjesti,
  • c)
    vjerovatnosti da će strana vrsta na bilo koji način ugroziti populacije prisutnih zavičajnih divljih vrsta koje su potencijalna hrana postojećim domaćim ili stranim vrstama,
  • d)
    vjerovatnosti da će se na bilo koji način ugroziti staništa na području uvođenja,
  • e)
    vjerovatnosti da će strana vrsta ugroziti postojeće populacije domaćih divljih vrsta koje su ključne za održavanje ravnoteže u ekološkom sistemu,
  • f)
    vjerovatnosti da na bilo koji način budu dodatno ugrožene zaštićene domaće vrste, endemi te ugroženi i rijetki stanišni tipovi,
  • g)
    mogućnosti i potreba uvođenja zaštitnih zona radi sprječavanja mogućeg širenja ili negativnih utjecaja stranih vrsta i
  • h)
    mogućnosti i količine neželjenih pojava i nepopravljivih posljedica s financijskom procjenom eventualne štete.

Član 12.Prijedlog mjera za sprječavanje mogućih štetnih utjecaja

U prijedlogu mjera za sprječavanje mogućih štetnih utjecaja na staništa i ekološke sisteme i u njima prisutne vrste, potrebno je navesti:

  • a)
    vrste, količinu i svojstva stranih vrsta te predviđeno upravljanje i mjere za njihovu upotrebu, skladištenje, prijevoz i uklanjanje,
  • b)
    moguće i predviđene mjere kojima bi se smanjila mogućnost negativnog utjecaja na domaće vrste, staništa i ekološke sisteme,
  • c)
    prikaz oštećenja prirode i vjerovatnost oštećenja do kojeg bi moglo doći, površinu pogođenog područja, posljedice za ekološki sistem i ljudsko zdravlje i moguće ekonomske i privredne gubitke i
  • d)
    potrebne mjere intervencije radi smanjivanja ili sprječavanja mogućih negativnih posljedica.

Član 13.Specijalna upozorenja, upute i preporuke

Specijalna upozorenja, upute i preporuke mjera unose se u Studiju ako se u procjeni rizika utvrdi da uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj predstavlja značajan rizik za prirodu. Pritom je potrebno navesti područje na kojem su te mjere potrebne, te ocijeniti njihovu primjerenost.

Član 14.Zaključna procjena rizika

(1) U zaključnoj procjeni rizika može se utvrditi:

  • a)
    da uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj neće ugroziti prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost, ili
  • b)
    da će uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj ugroziti ili promijeniti prirodnu ravnotežu, te ugroziti i oštetiti biološku raznolikost, ili
  • c)
    da uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj mogu promijeniti prirodnu ravnotežu ili biološku raznolikost ali je rizik za prirodu prihvatljiv, očekivan i savladiv. U tom slučaju se utvrđuju uslovi i opseg uvođenja, način ovladavanja rizikom i mjere zaštite, način sanacije moguće štete, praćenja i nadzora vrste te izvještavanje o rezultatima i posljedicama uvođenja i uzgoja.

(2) Ako izrađivač Studije ocijeni da značenje uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja s obzirom na očekivane utjecaje na prirodu i mjere zaštite nije mogao cjelovito utvrditi, to će navesti u zaključnom dijelu Studije uz obrazloženje.

Član 15.Navođenje ostalih podataka u Studiju

(1) Studija mora sadržavati podatke o izrađivaču i o osobama koje su sudjelovale u izradi Studije ili njenih dijelova.

(2) Studiju i sve njene sastavne dijelove mora svojim potpisom potvrditi izrađivač.

III. IZDAVANJE DOPUŠTENJA I PRIBAVLJANJE MIŠLJENJA JAVNOSTI

Član 16.Podnošenje zahtjeva

(1) Pravna ili fizička osoba koja namjerava uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati podnosi zahtjev ministarstvu za izdavanje dopuštenja.

(2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana sadrži sljedeće:

  • a)
    naziv i sjedište pravne osobe odnosno ime, prezime i prebivalište fizičke osobe podnositelja zahtjeva,
  • b)
    naučni naziv vrste i naziv na lokalnom jeziku ako postoji,
  • c)
    svrhu uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja vrste,
  • d)
    broj ili količinu jedinki divlje vrste koja će se uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati, njihove razvojne stadije i oblike, a za životinjske vrste i pol te starost jedinki koje će se uvoditi, ponovno uvoditi ili uzgajati,
  • e)
    porijeklo jedinki,
  • f)
    način uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, uključujući vremenski raspored tokom godine,
  • g)
    opis mjesta uzgoja s posebnim naglaskom na ograničenja koja sprječavaju ulazak i/ili izlazak jedinki iste ili druge vrste i/ili bijeg jedinki koje se uzgajaju, njihovih potomaka ili rasplodnih stanica i drugih rasplodnih oblika, u neposredni okoliš, te
  • h)
    predviđenu veličinu područja s točnom lokacijom uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja.

(3) Zahtjevu se prilaže Studija sastavljena prema odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Troškove izrade Studije snosi podnositelj zahtjeva.

Član 17.Dopuna zahtjeva i rokovi

(1) Ako je podneseni zahtjev nepotpun, ministarstvo će podnositelju ostaviti rok za dopunu zahtjeva. Dužinu roka odredit će ovisno o vrsti dopune koja je potrebna, a najviše 30 dana od prijema obavijesti. Ukoliko podnositelj ne dopuni zahtjev u određenom roku, ministarstvo će ga zaključkom odbaciti, u kladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku (Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99).

(2) Podnositelj zahtjeva se može radi zaštite svojih prava obratiti nadležnom sudu.

(3) U daljnjem postupku ministarstvo će se voditi, u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Član 18.Stručno mišljenje Komisije

(1) Po prijemu zahtjeva i eventualnih dopuna, ministarstvo će zahtjev sa svim prilozima bez odgađanja uputiti Imenovanoj komisiji za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Komisija) radi davanja stručnog mišljenja o Studiji.

(2) Komisija će zatraženo mišljenje izraditi u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

Član 19.Izdavanje dopuštenja

(1) Ako ministarstvo na osnovi stručnog mišljenja Komisije utvrdi da Studija sadrži nedostatke koje je moguće otkloniti, zatražit će od podnositelja zahtjeva da u primjerenom roku uočene nedostatke otkloni.

(2) Ako podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku ne otkloni uočene nedostatke Studije, o njegovu će se zahtjevu rješavati na osnovu dostavljene dokumentacije.

(3) Dopunu Studije i druge podatke koje podnositelj zahtjeva naknadno dostavi ministarstvu upućuje komisiji na dodatno mišljenje.

(4) Ministarstvo na osnovu stručnog mišljenja Komisije o Studiji i njenoj eventualnoj dopuni, te nakon razmatranja primjedbi primljenih tokom postupka pribavljanja mišljenja javnosti koji se provodi u skladu sa članom 20. ovog pravilnika, utvrđuje prihvatljivost zatraženog uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja, te donosi rješenje o dopuštenju ili o odbijanju dopuštenja za uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj strane ili domaće divlje vrste.

(5) Rješenje o dopuštenju obavezno sadrži uslove zaštite prirode.

(6) Rješenje o dopuštenju uvođenja ili ponovnog uvođenja donosi se uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Član 20.Javni uvid

(1) Ministarstvo u postupku izdavanja dopuštenja za uvođenje i ponovno uvođenje pribavlja mišljenje javnosti koje se provodi uvidom u zahtjev i sažetak Studije.

(2) Mišljenje iz stava (1) ovog člana se objavljuje na službenoj stranici Ministarstva.

(3) Tokom postupka pribavljanja mišljenja javnosti ministarstvo prikuplja pisane primjedbe i prijedloge koji mogu biti dostavljeni i elektronskim putem.

(4) Postupak pribavljanja mišljenja javnosti traje 30 dana od dana objave zahtjeva i sažetka Studije na službenoj internetskoj stranici ministarstva.

Član 21.Evidencija izdatih dopuštenja

(1) Ministarstvo vodi evidenciju izdanih dopuštenja za uvođenje, ponovno uvođenje ili uzgoj vrsta.

(2) Evidencija izdanih dopuštenja sadrži sljedeće podatke:

  • a)
    klasa, broj i datum izdavanja rješenja o davanju dopuštenja,
  • b)
    naziv vrste, uključujući tačan taksonomski status,
  • c)
    broj ili količinu jedinki koje su uvedene ili se uzgajaju,
  • d)
    tačnu lokaciju uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja,
  • e)
    svrhu uvođenja, ponovnog uvođenja ili uzgoja,
  • f)
    naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime, prezime i prebivalište fizičke osobe podnositelja zahtjeva,
  • g)
    naziv i adresu izrađivača Studije, te
  • h)
    rok na koji je dopuštenje izdano.

(3) Evidencija o izdatim dopuštenjima se čuva trajno.

(4) Javnost ima pravo pristupa podacima iz evidencije.

IV. UPRAVNI NADZOR

Član 22.Upravni nadzor

(1) Upravni nadzor nad provođenjem propisa donesenih na osnovu Zakona, te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave i osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im upravnim i drugim stručnim poslovima koji se odnose na područje zaštite prirode i okoliša, provodi ministarstvo.

(2) Upravni nadzor provodi službenik ministarstva ili druga stručna osoba koju ovlasti Ministrica.

(3) Poništenje i ukidanje po pravu nadzora.

(4) Ako se u provođenju upravnog nadzora, odnosno nadzora kojeg provodi ovlaštena osoba utvrdi da su rješenjem nadziranog tijela ili pravne osobe koje je konačno u upravnom postupku povrijeđene materijalne odredbe zakona ili propisa donesenih na osnovu Zakona koji uređuje područje zaštite prirode i okoliša, ministarstvo će takvo rješenje ukinuti po pravu nadzora.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 23.Stupanje na snagu Pravilnika

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 04-23-1333/14
28. decembra 2015. godine
Sarajevo

Ministrica
Dr. Edita Đapo, s. r.