Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda
Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 43. stav 1. tač. 1, 2, 3. i 6. Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 91. sjednici održanoj 12.12.2013. godine, donijela je
ODLUKU
O KARAKTERIZACIJI POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA, REFERENTNIM USLOVIMA I PARAMETRIMA ZA OCJENU STANJA VODA I MONITORINGU VODA
I
Ovom Odlukom propisuje se:
- 1.metodologija za određivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i karakterizaciju vodnih tijela površinskih i podzemnih voda,
- 2.referentni uslovi za klasifikaciju ekološkog stanja i dopuštene granične vrijednosti parametara hemijskog kvaliteta za klasifikaciju hemijskog stanja vodnog tijela površinskih voda,
- 3.parametri kvantitativnog i hemijskog kvaliteta za klasifikaciju stanja vodnog tijela podzemnih voda i
- 4.monitoring i sadržaj programa monitoringa voda.
Ova Odluka primjenjuje se prvenstveno kod izrade planova upravljanja vodama vodnog područja u cilju utvrđivanja stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno programa mjera za:
- a)postizanje dobrog stanja (dobrog potencijala) površinskih voda,
- b)postizanje dobrog stanja podzemnih voda,
- c)zaštitu pripadajućih ekosistema i
- d)prevenciju od daljeg pogoršanja kao i za postupno poboljšanje stanja voda.
Ova Odluka odnosi se na sve vode (rijeke, jezera, obalne morske vode i podzemne vode), izuzev mineralnih i termalnih voda.
II
Pored definicija iz člana 4. Zakona o vodama, za potrebe ove Odluke uvode se i sljedeće definicije:
- 1."akvifer" označava podzemni sloj ili slojeve stijena ili drugih geoloških formacija dovoljne poroznosti i propusnosti da omogućuju ili značajan protok podzemne vode ili zahvaćanje značajnih količina podzemnih voda;
- 2."antropogeni" označava efekte ili procese uzrokovane ljudskim aktivnostima;
- 3."biološki elementi kvaliteta" označavaju četiri elementa: fitoplankton, fitobentos i makrofite, faunu bentičkih beskičmenjaka (makrozoobentos) i ribe, i koriste se za procjenu ekološkog stanja voda;
- 4."dobar ekološki potencijal (DEP)" označava stanje jako izmijenjenog ili vještačkog vodnog tijela klasificirano u skladu sa odredbama ove Odluke;
- 5."dobro stanje podzemnih voda" označava stanje tijela podzemne vode kada oba stanja, kvantitativno i hemijsko, imaju najmanje stanje "dobar";
- 6."dobro ekološko stanje (DES)" označava stanje tijela površinske vode, klasificirano u skladu sa odredbama ove Odluke;
- 7."dobro hemijsko stanje površinske vode" označava hemijsko stanje potrebno za ispunjavanje okolišnih ciljeva za površinske vode u skladu sa odredbama ove Odluke;
- 8."dobro stanje površinske vode" označava stanje tijela površinske vode kada oba stanja, ekološko i hemijsko, imaju najmanje stanje "dobar";
- 9."ekološki potencijal" označava stanje jako izmijenjenog ili vještačkog vodnog tijela;
- 10."ekološko stanje" označava kvalitet strukture i funkcije akvatičnih ekosistema površinskih voda, klasificiranog u skladu sa odredbama ove Odluke;
- 11."elementi kvaliteta" označava indikatore kvaliteta koji se moraju koristiti u određivanju ekološkog stanja ili ekološkog potencijala i hemijskog stanja tijela površinskih voda. Za svaku kategoriju površinskih voda, spisak elemenata kvaliteta daje se odvojeno za biološke, hidromorfološke i fizičko-hemijske elemente;
- 12."fitoplankton" označava mikroskopski vidljive, slobodno plutajuće autotrofne organizme, uglavnom prisutne u jezerima i donjim tokovima vrlo velikih rijeka;
- 13."granica određivanja" označava višestruku vrijednost granice detekcije za koncentracije predmetne supstance, koja se može odrediti sa prihvatljivom nivoom tačnosti i preciznosti. Granica kvantifikacije može se izračunati pomoću odgovarajućeg standardnog uzorka, a može se odrediti kao najniža tačka kalibracije na kalibracijskoj krivoj uz isključenje "etalonskog" uzorka;
- 14."hemijsko stanje" označava sadržaj dozvoljenog nivoa određenih hemikalija koje su identificirane da predstavljaju značajan rizik za akvatični okoliš;
- 15."hidromorfološki elementi kvaliteta" označava hidrološke parametre, kao što je količina vode, te morfološke parametre, kao što su nadmorska visina, dubina i vrsta podloge, riječni kontinuitet, vrijeme zadržavanja vode u jezerima, te režim plime i oseke u morskim vodama;
- 16."istraživački monitoring" označava jednu od tri vrste monitoringa, a koristi se kada je uzrok za bilo koje prekoračenje standarda okoliša nepoznat, nadzorni monitoring ukazuje na to da se ciljevi upravljanja za tijela površinskih voda vjerojatno neće postići, a operativni monitoring još nije uspostavljen, ili da se utvrdi veličina i uticaj slučajnog/incidentnog zagađenja;
- 17."jako izmijenjeno vodno tijelo" označava tijelo površinske vode čiji je karakter bitno izmijenjen kao rezultat fizičkih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima;
- 18."jezero" označava tijelo stajaće kopnene površinske vode;
- 19."kopnene vode" označava sve stajaće ili tekuće vode na površini zemlje i sve podzemne vode koje se nalaze u prostoru do osnovne linije do koje se mjeri pojas teritorijalnih voda;
- 20."kvantitativno stanje" označava stepen promjena zapremine tijela podzemne vode u funkciji direktnog ili indirektnog crpljenja;
- 21."(makro) beskičmenjačke zajednice" označava zajednice kao što su npr. vodeni insekti, račići, puževi, školjke itd., čija prisutnost u vodenim ekosistemina je ovisna od stepena zagađenja ili promjena hidromorfoloških elemenata;
- 22."makrofite" označava plutajuće biljke ili biljke sa korijenom koji raste u rijekama, jezerima i morskim vodama u zoni plime i oseke;
- 23."maksimalni ekološki potencijal (MEP)" označava stanje jako izmijenjenog ili vještačkog vodnog tijela, kod kojeg vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kvaliteta odražavaju, što je moguće više, vrijednosti najbliže uporedivih tijela površinskih voda;
- 24."maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK)" označava maksimalnu koncentraciju pojedinačne zagađujuće materije ili grupe zagađujućih materija u površinskim vodama koja ne smije da bude prekoračena u cilju sprječavanja ozbiljnih nepovratnih posljedica za ekosisteme, a za sediment maksimalno dozvoljenu koncentraciju pojedinačne zagađujuće materije ili grupe zagađujućih materija iznad koje su negativni uticaji na okolinu vjerovatni;
- 25."nadzorni monitoring" označava jedan od tri vrste monitoringa koji ima za cilj pružiti informacije relevantne za dopunu i vrjednovanje postupka procjene uticaja za djelotvorno i efikasno dizajniranje budućih programa monitoringa, za procjenu dugoročnih promjena u prirodnim uslovima, i za ocjenjivanje dugoročnih promjena kao posljedicu široko rasprostranjenih antropogenih djelatnosti. Nadzorni monitoring se provodi na svakoj stanici nadzornog monitoringa u periodu od jedne godine tokom razdoblja koje je pokriveno planom upravljanja vodama, i to za: parametre indikativne za sve biološke elemente kvaliteta, parametre indikativne za sve hidromorfološke elemente kvaliteta, parametre indikativne za sve opšte fizičko-hemijske elemente kvaliteta, prioritetne materije koje se ispuštaju u riječni sliv ili podsliv, i druge zagađujuće materije koje se ispuštaju u značajnim količinama u riječni sliv ili u podsliv;
- 26."ODV" označava EU Okvirnu direktivu o vodama (Direktiva 2000/60/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća);
- 27."okolišni ciljevi" označava ciljeve navedene u članu 4. ODV;
- 28."omjer ekološkog kvaliteta (OEK)" označava odnos između vrijednosti bioloških parametara osmotrenih za dato tijelo površinske vode i vrijednosti tih parametara u referentnim uslovima primjenjivim za to tijelo. Omjer se treba izraziti kao numerička vrijednost između nula i jedan, gdje je dobro ekološko stanje zastupljeno vrijednostima blizu jedan, a loše ekološko stanje vrijednostima blizu nule;
- 29."opasne materije" označava materije ili grupe materija koje su toksične, postojane i sklone bio-akumulaciji, te druge materije ili grupe materija sa potencijalno ekvivalentnim dejstvima;
- 30."operativni monitoring" označava jednu od tri vrste monitoringa, a koristi se u cilju utvrđivanja stanja vodnih tijela identificiranih kao tijela sa rizikom za neispunjavanja okolišnih ciljeva, te u cilju ocjenjivanja promjena stanja tijela kao posljedica implementacije programa mjera. U cilju procjene veličine pritisaka kojima su izložena tijela površinskih voda, operativni monitoring se provodi za sljedeće elemente kvaliteta koji ukazuju na pritiske kojima su tijela podvrgnuta: parametri koji ukazuju na biološke elemente kvaliteta ili elemente koji su najosjetljiviji na pritiske kojima su vodna tijela podložna, sve ispuštene prioritetne materije, druge zagađujuće materije koje se ispuštaju u značajnim količinama, parametri koji ukazuju na hidromorfološki element kvaliteta koji je najosjetljiviji na identificirani pritisak;
- 31."prioritetne supstance" označavaju materije definisane u prilogu 8. ove Odluke;
- 32."program mjera (PM)" označava set mjera koje se moraju provoditi u cilju ispunjenja okolišnih ciljeva;
- 33."referentni uslovi" označavaju uslove utvrđene za svaki biološki element u odsustvu zagađenja ili poremećaja prouzrokovanog ljudskim aktivnostima;
- 34."sistem klasifikacije" označava tehnički postupak za utvrđivanje stanja vodnog tijela u skladu sa zahtjevima ODV;
- 35."standard kvalitete okoliša (SKO)" označava koncentraciju pojedine zagađujuće materije ili grupe zagađujućih materija u vodi, sedimentu ili bioti koja ne bi smjela biti prekoračena u cilju zaštite ljudskog zdravlja i okoliša;
- 36."umjereno stanje" označava stanje vrijednosti bioloških elemenata kvaliteta za tijelo površinske vode koji, uslijed ljudskih aktivnosti, odstupaju umjereno od referentnog ili neporemećenog stanja;
- 37."visoko stanje" označava stanje koje dostigne tijelo površinske vode, kada ne postoje ili su zanemarivi antropogeni uticaji na promjene vrijednosti fizičko-hemijskih i hidromorfoloških elemenata kvaliteta, i kada biološki elementi kvaliteta ne pokazuju ili minimalno pokazuju prisustvo poremećaja;
- 38."zagađenje" označava direktno ili indirektno unošenje materija ili toplote u zrak, vodu ili tlo, koje su nastale kao rezultat ljudskih aktivnosti, a koje mogu biti štetne za ljudsko zdravlje ili kvalitet akvatičnih ili kopnenih ekosistema direktno ovisnih o akvatičnim ekosistemima, što na kraju rezultira materijalnim oštećenjima ili narušavanjem prirodne ljepote kao i ugrožavanjem drugih vidova legitimnog korištenja životne okoline;
- 39."zagađujuća materija" označava svaku materiju koja može prouzrokovati zagađenje, a posebno materije navedene u prilogu 2. ove Odluke.
III
Određivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i određivanje karakteristika vodnih tijela površinskih voda vrši se prema metodologiji datoj u prilogu 1. ove Odluke.
Pritisci na vode (zagađenje, zahvatanje, morfološke promjene i druge ljudske aktivnosti) i procjena njihovog uticaja na vode utvrđuju se prema prilogu 2. ove Odluke.
U postupku karakterizacije, za svaki tip vodnog tijela površinske vode utvrđuju se referentni uslovi, u skladu sa kriterijima koji odgovaraju "visokom" ekološkom stanju. Referentne vrijednosti fizičko-hemijskih i bioloških parametara kvaliteta koje odgovaraju vrijednostima visokog stanja pojedinih parametara date su u odgovarajućim tabelama u prilogu 5. ove Odluke i tačkom 1.2.5. priloga 1. ove Odluke.
IV
Stanje vodnog tijela površinskih voda se, prema odredbi člana 32. stav 2. Zakona o vodama, određuje njegovim ekološkim i hemijskim stanjem, zavisno od toga koje je lošije.
Ekološko stanje vodnog tijela površinskih voda se određuje na osnovu bioloških elemenata kvaliteta (bentički (makro) beskičmenjaci, riblje vrste, fitobentos i makrofite, fitoplankton) uzimajući u obzir hidromorfološke elemente kvaliteta, i opće fizičko-hemijske parametre kvaliteta (pH vrijednost, rastvoreni kiseonik, BPK5, HPK (KMnO4), ukupni organski ugljenik (TOC), amonijum jon (NH4-N), nitrati (NO3-N), ukupni azot (N), ortofosfati (PO4-P), ukupni fosfor (P)), kao i prisustvo relevantnih specifičnih zagađujućih materija.
Hemijsko stanje vodnog tijela površinskih voda se određuje prema listi prioritetnih materija i određenih drugih zagađujućih materija.
V
Komponente kvaliteta za definisanje ekološkog stanja ili ekološkog potencijala tijela površinskih voda date su u prilogu 3. ove Odluke.
Najlošija vrijednost razmatranih bioloških elemenata (bentički beskičmenjaci, ribe, makrofite i fitobentos i fitoplankton) određuje ekološko stanje vodnog tijela površinskih voda. U slučaju da jedan ili više standarda okolišnog kvaliteta (u daljem tekstu: SOK) prelaze granične vrijednosti onda ekološko stanje/potencijal ne može biti bolje od "umjerenog".
U prilogu 4. ove Odluke definisani su kriteriji za visoko, dobro i umjereno stanje za vodna tijela površinskih voda (rijeke, jezera, obalne morske vode, jako izmijenjena i vještačka vodna tijela).
U prilogu 5. ove Odluke date su vrijednosti fizičko-hemijskih i bioloških elemenata kvaliteta za vodna tijela površinskih voda (rijeke, jezera i obalne morske vode).
U prilogu 10. ove Odluke definisani su kriteriji za ocjenu stanja tijela površinskih voda na bazi hidromorfoloških elemenata.
U prilogu 6. ove Odluke definisane su relevantne zagađujuće materije (specifične materije) koje je potrebno uključiti u ocjenu ekološkog stanja vodnog tijela površinskih voda.
Nivo pouzdanosti ocjene stanja vodnog tijela površinskih voda iz st. 1. i 4. ove tačke utvrđuje se na osnovu kriterija procjene datih u prilogu 14. ove Odluke.
VI
Klasifikacija hemijskog stanja vodnog tijela površinskih voda provodi se u skladu sa ciljevima kvaliteta definisanim u ODV. Ako niti jedna od graničnih vrijednosti nije prekoračena, hemijsko stanje tijela površinskih voda može se označiti kao "dobro". Zagađujuće materije koje se razmatraju pri određivanju hemijskog stanja vodnog tijela površinskih voda definisane su u prilogu 7. ove Odluke.
Za grupu ostalih toksičnih i opasnih materija za koje ovom Odlukom nisu utvrđeni posebni standardi, granične vrijednosti će se utvrditi drugim pravnim propisima.
VII
Početna i dalja karakterizacija vodnih tijela podzemnih voda vrši se prema metodologiji datoj u tački 1.3. priloga 1. ove Odluke.
VIII
Stanje vodnog tijela podzemnih voda se, prema odredbi člana 32. stav 5. Zakona o vodama, određuje njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem, zavisno od toga koje je lošije.
Hemijsko stanje vodnog tijela podzemnih voda pokazuje stanje kvaliteta vode prema koncentraciji pojedinih zagađujućih materija u tom vodnom tijelu. Granične vrijednosti pojedinih zagađujućih materija i kriteriji za ocjenu dobrog stanja vodnog tijela podzemnih voda dati su u prilogu 8. ove Odluke.
Kriteriji za ocjenu dobrog kvantitativnog stanja vodnog tijela podzemnih voda dati su u prilogu 9. ove Odluke.
IX
Agencija za vodno područje priprema, uspostavlja i provodi program monitoringa stanja svih voda površinskih i podzemnih voda, u skladu sa odredbama ove Odluke. Vrste monitoringa voda i način njegovog provođenja dati su u prilogu 11. ove Odluke.
Programi monitoringa moraju biti usklađeni sa planom za izradu/novelaciju plana upravljanja vodama vodnog područja.
X
Agencija za vodno područje provodi analizu i priprema prikaz rezultata monitoringa voda (izvještaj o stanju voda) u skladu sa prilozima 12. i 13. ove Odluke. Godišnji izvještaj o stanju voda sa pripadajućim kartama Agencija za vodno područje objavljuje na svojoj web stranici, a izvod tog izvještaja u vidu brošure distribuira zainteresovanoj javnosti.
Izvještaj iz stava 1. ove tačke sadrži i:
- a)broj i mjesto vodnih tijela uključujući i njihovo stanje;
- b)opis razloga za ona vodna tijela koja nisu dostigla "dobro stanje" / "dobar potencijal".
XI
Sastavni dio ove Odluke čine sljedeći prilozi:
- -Prilog 1: Metodologija za određivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i karakterizaciju vodnih tijela površinskih i podzemnih voda;
- -Prilog 2: Zagađenje voda i procjena uticaja;
- -Prilog 3: Komponente kvaliteta vode za definisanje ekološkog stanja i ekološkog potencijala;
- -Prilog 4: Kriteriji za ocjenu ekološkog stanja vodnih tijela površinskih voda;
- -Prilog 5: Vrijednosti parametara za ocjenu ekološkog stanja vodnih tijela površinskih voda;
- -Prilog 6: Specifične zagađujuće materije koje treba uključiti pri procjeni ekološkog stanja tijela površinskih voda;
- -Prilog 7: Standardi kvaliteta životne sredine (EQS) za prioritetne materije i određene druge zagađujuće materije;
- -Prilog 8: Granične vrijednosti parametara za ocjenu dobrog stanja podzemnih voda;
- -Prilog 9: Kriteriji za ocjenu stanja podzemnih voda;
- -Prilog 10: Ocjena ekološkog stanja površinskih voda na bazi hidromorfoloških elemenata;
- -Prilog 11: Monitoring voda;
- -Prilog 12: Metodologije analiza, osiguranje kvaliteta i kontrola i ocjena rezultata monitoringa voda;
- -Prilog 13: Prezentovanje rezultata monitoringa i prikaz ekološkog stanja/potencijala i hemijskog stanja;
- -Prilog 14: Kriteriji za procjenu nivoa pouzdanosti stanja vodnih tijela površinskih voda
XII
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".
V. broj 1575/13
12. decembra 2013. godine
Sarajevo
Premijer
Nermin Nikšić, s. r.
Prilog 1.
Metodologija
za određivanje tipova vodnih tijela površinskih voda i karakterizaciju vodnih tijela površinskih i podzemnih voda
|
Naziv |
Nadmorska visina (m.n.m.) |
Oznaka |
|
Ravničarski/nizinski |
< 200 |
V1 |
|
Ravničarsko-brdski/ brdski |
200 - 500 |
V2 |
|
Brdsko-planinski/predplaninski |
500 – 800 |
V3 |
|
Planinski |
> 800 |
V4 |
Tabela 1.2.1.2. Karakterizacija rijeka prema geološkoj podlozi
|
Geološki tip tla |
Oznaka |
|
Karbonatni |
K |
|
Silikatni |
S |
|
Organski |
O |
Tabela 1.2.1.3.1. Karakterizacija rijeka prema veličini sliva za vodno područje Jadranskog mora
|
Naziv |
Površina sliva (km2) |
Oznaka |
|
Mali |
10 - 100 |
P1 |
|
Srednji |
100 - 1000 |
P2 |
|
Veliki |
1000 - 10000 |
P3 |
|
Vrlo veliki |
> 10000 |
P4 |
Prilikom izrade prvih planova upravljanja vodama mogu se koristiti i dodatne granice za potrebe karakterizacije rijeka s obzirom na veličinu sliva (1000-4000 i 4000-10000 km2).
Tabela 1.2.1.3.2. Karakterizacija rijeka prema veličini sliva za vodno područja rijeke Save
|
Naziv |
Površina sliva(km2) |
Oznaka |
|
Potok |
< 100 |
P1 |
|
Mala rijeka |
100 - 1000 |
P2 |
|
Srednje velika rijeka |
1000 - 4000 |
P3 |
|
Velika rijeka |
4000 - 10000 |
P4 |
|
Vrlo velika rijeka |
> 10000 |
P5 |
Tabela 1.2.1.1. Karakterizacija rijeka prema nadmorskoj visini
a) Abiotička karakterizacija
1.2.1. Karakterizacija rijeka
Sve rijeke i jezera, na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) pripadaju ekoregionu Dinarida zapadnog Balkana (Ekoregion 5), a sve priobalne vode pripadaju ekoregionu Sredozemnog mora. Uvažavajući litološki sastav podloge i klimatska obilježja, koji značajno utječu na raspodjelu akvatičke flore i faune, unutar Ekoregiona 5 izvršena je podjela na tri subregiona: Pripanonski (Peripanonski) subregion, Kontinentalni Dinaridi i Submediteranski Dinaridi (Slika 1). Pripanonski region obuhvata sjevernu BiH, gdje se osjećaju panonski klimatski uticaji, s umjerenom kontinentalnom klimom. Na području ovog subregiona dominiraju silikatne stijene. Subregion Kontinentalnih Dinarida obuhvaća središnji dio BiH s kontinentalno-planinskom klimom, dok se područje Submediteranskih Dinarida proteže do planinskog područja Dinarida gdje se još uvijek osjeća utjecaj mediteranske klime. Na području Kontinentalnih i Submediteranskih Dinarida prevladava podloga karbonatnih stijena. Raspodjela na subregione osnova je za definisanje biološki relevantnih karakteristika površinskih voda.
a) Ekoregioni i subekoregioni
Za svaki tip površinske vode, vodna tijela površinskih voda unutar određenog vodnog područja će se podijeliti prema karakteristikama. Karakteristike će se odrediti prema "sistemu B" na način da će se definisati vodna tijela ili njihovi dijelovi koji imaju slične abiotičke karakteristike koji uslovljavaju sličnost bioloških elemenata. Prilikom primjene "sistema B" moraće se u najmanjoj mjeri obezbijediti isti stepen diferencijacije koji bi se ostvario primjenom "sistema A". U tu svrhu moraće se uraditi karte u GIS formatu sa geografskim položajem vodnih tijela u skladu sa stepenom diferencijacije traženim po "sistemu A".
1.2. Karakterizacija vodnih tijela površinskih voda
Prilikom identifikacije vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela površinskih voda razgraničenje će se vršiti u skladu sa parametrima važećim za tipove od a) do c) na način da isti najbliže odgovaraju opisu predmetnih vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela. U tom slučaju, najviši ekološki potencijal vještačkih ili jako izmijenjenih vodnih tijela će se odrediti za svako tijelo posebno u skladu sa referentnim uslovima specifičnim za dati tip i to za ona vodna tijela površinskih voda koja najviše liče predmetnom vještačkom ili jako izmijenjenom vodnom tijelu.
e) jako izmijenjena vodna tijela.
d) vještačka vodna tijela i
c) obalne morske vode,
b) jezera,
a) rijeke,
Vodna tijela površinskih voda razvrstavaju se, prema članu 31. stav 2. Zakona o vodama, u jedan od slijedećih tipova:
1.1. Tipovi površinskih voda
- •Prosječna dubina [m]: vrlo plitko: <3; plitko: 3 do15; duboko: > 15;
- •Geološki tip tla: silikatni, karbonatni, organski.
1.2.3. Karakterizacija obalnih morskih voda
Za karakterizaciju obalnih morskih voda primjenjivati će se slijedeći kriteriji:
• Srednji godišnji salinitet: polihalino more: < 35 ‰; euhalino more: > 35 ‰;
• Prosječna dubina [m]: plitke: <40; srednje duboke: 40 do 200; duboke: > 200;
• Tip supstrata: kamenito dno, fini sediment: 50% < mulj, krupno zrnat sediment: 50% > mulj.
1.2.4. Određivanje vodnih tijela površinskih voda
Osnovni cilj podjele određene vodne cjeline (koji pripada jednom tipu) na manje dijelove (vodna tijela) je usmjeren na utvrđivanje izmjena koje je to vodno tijelo pretrpjelo u odnosu na prirodne (referentne) uslove, a sa konačnim ciljem identifikacije specifičnih mjera neophodnih da bi se to vodno tijelo dovelo u željeno stanje.
Osnov za određivanje vodnih tijela je identifikacija značajnih promjena stanja ili režima površinskih voda unutar prethodno identifikovanih tipova ili identifikacija planiranih aktivnosti u skoroj ili daljoj budućnosti u cilju rezervisanja određenih vodnih tijela za neke specifične namjene.
Za definisanje vodnih tijela koristiće se slijedeći, osnovni kriteriji:
Analiza pritisaka i uticaja vrši se u skladu sa metodologijom datoj u prilogu 2. ove Odluke.
Međuentitetsko usaglašavanje elemenata vodnih tijela koja presijeca granica entiteta obaviće se u skladu sa Zakonima o vodama.
U toku iterativnog procesa utvrđivanja vodnih tijela, dva ili više, preliminarno utvrđena vodna tijela, mogu se po potrebi grupisati.
c) metodologijom razgraničenja vodnih tijela datoj u okviru tačke 1.2.4. ovog priloga.
b) kriterijima datim u okviru tačke 1.2. ovog priloga,
a) klasifikacijom datom u okviru tačke 1.1. ovog priloga,
Način utvrđivanja tipova površinskih voda i razgraničavanja vodnih tijela površinskih voda u određenom vodnom području, odnosno određivanje položaja i granica vodnih tijela površinskih voda provodi se u skladu sa:
Karakterizacija prema dominantnom supstratu dna rijeke je dopunski abiotički parametar, koji ima za cilj dopunsko preciziranje uticaja tipa dna rijeke na biološke elemente (floru i faunu dna), kao bitne pokazatelje ekološkog stanja vode. Karakterizacija će se vršiti prema kriterijima iz Tabele 1.2.1.4. ovog priloga.
Tabela 1.2.1.4. Karakterizacija rijeka prema dominantnom supstratu dna
|
Opis tipa dna prema veličini čestica |
Veličina čestica supstrata dna [mm] |
Oznaka |
Opis tipa označen u skladu sa veličinom dominantnih čestica |
||
|
Sitne čestice (glina, mulj, vrlo sitni pijesak) |
< 0.125 |
1 |
1 (fini) |
|
|
|
Pijesak (fini, srednje krupni, krupni) |
0.125 - 2 |
2 |
2 (srednje krupni) |
|
|
|
Šljunak |
2 - 64 |
3 |
3 (krupni) |
||
|
Valutice |
64 - 256 |
4 |
|
||
|
Krupno kamenje (blokovi) |
> 256 |