Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Odluka o izradi, sadržaju i primjeni šumskoprivrednih osnova
Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 42. hitnoj sjednici 13.02.2014. godine, donosi
ODLUKU
O IZRADI, SADRŽAJU I PRIMJENI ŠUMSKOPRIVREDNIH OSNOVA
I.
Predmet ove odluke je izrada, sadržaj i primjena šumskoprivrednih osnova.
Šumama na prostoru jednog šumskoprivrednog područja gospodari se po odredbama šumskoprivredne osnove.
II.
Šumskoprivredna osnova za državne šume se donosi za period od deset godina i sadrži: uvodni dio sa razlozima za donošenje i popisom svih katastarskih parcela po katastarskim općinama koje ulaze u šumsko privredno područje; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjenu dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma; površine za biološku reprodukciju šuma; mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma; investicije za izgradnju šumskih puteva, deminiranje i druga investiciona ulaganja; korištenje sekundarnih šumskih proizvoda i ekonomsko-finansijsku analizu gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu.
Sastavni dio šumskoprivredne osnove su šumsko-gospodarske karte, uređajni elaborati i knjige evidencija izvršenih sječa i šumsko-uzgojnih radova.
III.
Plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima iz tačke II. ove odluke sastoji se od: plana sječa, plana šumsko uzgojnih radova, plana proizvodnje i tehnologije rada, plana zaštite šuma, plana za očuvanje i unaprjeđenje diverziteta šumskih ekosistema, ekoloških i socijalnih funkcija šume, plana investicionih ulaganja sa posebnim osvrtom na održavanje i izgradnju šumske transportne infrastrukture i plana korištenja nedrvnih proizvoda šuma.
IV.
Šumskoprivrednu osnovu za državne šume donosi kantonalno ministarstvo nadležno za poslove šumarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) koja se izdaje na osnovu prijedloga stručne komisije i mišljenja jedinice lokalne samouprave.
Šumskoprivrednu osnovu za privatne šume donosi kantonalno ministarstvo na osnovu prijedloga stručne komisije i mišljenja jedinice lokalne samouprave.
V.
Bez pribavljene saglasnosti Federalnog ministarstva šumskoprivredna osnova za državne šume ne može se primjenjivati.
VI.
Korisnik šuma finansira izradu šumskoprivredne osnove za državne šume i odgovoran je za njenu pravovremenu izradu.
Korisnik šuma dužan je, najmanje 120 dana prije isteka roka važenja šumskoprivredne osnove, kantonalnom ministarstvu, uz zahtjev za izdavanje saglasnosti, dostaviti dva primjerka novoizrađene osnove i mišljenje jedinice lokalne samouprave na čijem području se ista treba realizovati.
Nadzor nad izradom šumsko privredne osnove vrši se putem kantonalnog ministarstva.
Izrada i nadzor nad izradom šumskoprivredne osnove za privatne šume finansira se iz budžeta kantona.
VII.
Šumskoprivrednu osnovu može izrađivati privredno društvo registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje četiri diplomirana inžinjera šumarstva/mastera šumarstva koji će raditi na izradi osnove, i to:
- 1.za uzgoj i zaštitu šuma,
- 2.uređivanje i otvaranje šuma,
- 3.iskorištavanje šuma i
- 4.ekonomiku u šumarstvu,
sa radnim iskustvom na navedenim poslovima od najmanje pet godina nakon završene visoke stručne spreme.
Federalno ministarstvo izdaje saglasnost za izradu šumskoprivredne osnove privrednom društvu koje ispunjava uslove iz stava 1. ove tačke.
Saglasnost za izradu šumskoprivredne osnove iz stava 2. ove tačke izdaje se na period od dvije godine.
VIII.
U prilogu ove odluke su Elementi za izradu šumskoprivredne osnove koji čine njen sastavni dio.
IX.
Federalna uprava za inspekcijske poslove - Šumarska inspekcija je ovlaštena i zadužuje se da vrši nadzor nad realizacijom šumskoprivredne osnove.
X.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH" i primjenjivat će se do donošenja propisa za oblast šumarstva na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
V. broj 243/2014
13. februara 2014. godine
Sarajevo
Premijer
Nermin Nikšić, s. r.
ELEMENTI ZA IZRADU ŠUMSKOPRIVREDNE OSNOVE
1.
Šumskoprivredna osnova je osnovni planski okvir za gazdovanje šumama na principu potrajnosti proizvodnje i prihoda uz očuvanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih opštekorisnih funkcija šuma. Šumskoprivredna osnova se izrađuje za desetogodišnji period gazdovanja na nivou šumskoprivrednog područja kao cjeline, izuzetno se može izrađivati na nivou gospodarske jedinice.
Ukoliko se šumskoprivredna osnova izrađuje na nivou gospodarskih jedinica, tada dinamika izrade šumskoprivrednih osnova po gospodarskim jedinicama unutar jednog šumskoprivrednog područja ne može trajati duže od tri uzastopne godine. Kada se izrade sve šumskoprivredne osnove po gospodarskim jedinicama obavezno je napraviti sumarnu šumskoprivrednu osnovu za cijelo šumskoprivredno područje.
Šumskoprivredna osnova za šume u državnoj svojini sadrži naročito: uvodni dio; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjenu dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma; površine za biološku obnovu šuma; mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma; investicije za izgradnju šumskih puteva, deminiranje i druga investiciona ulaganja; korištenje sekundarnih šumskih proizvoda i ekonomsko-finansijsku analizu gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu.
Sastavni dio šumskoprivredne osnove su šumsko-privredne karte, uređajni elaborati i knjige evidencija izvršenih sječa i šumsko-uzgojnih radova.
Pod biološkom obnovom šuma podrazumjeva se: priprema zemljišta za prirodno podmlađivanje, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, popunjavanje, njega i čišćenje šumskih kultura, prorjeđivanje sastojina, sanacija požarišta, prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, doznaka stabala za sječu, rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, zaštita šuma, projektovanje, izgradnja, rekonstrukcija i održavanja šumske infrastrukture.
2.
Uvodni dio šumskoprivredne osnove sadrži:
a) razloge za izradu šumskoprivredne osnove;
b) osnovne karakteristike šumskoprivrednog područja (geografski položaj, istorijski podaci, opis granica, imovinsko-pravno stanje, prirodne, orografske, hidrografske, klimatske, geološke, pedološke, vegetacijske, miniranost, ugroženost šuma od biljnih bolesti, štetočina, emisije štetnih agenasa, šumskih požara i dr.);
c) posebna ograničenja u sistemu gazdovanja na dijelovima šumskoprivrednog područja od posebnog značaja (zaštićene šume i područja sa posebnom namjenom),
d) osnovne karakteristike metodike rada koja se koristi pri izradi šumskoprivredne osnove (formiranje gazdinskih klasa, prikupljanje i obrada podataka i izrada planova).
3.
Stanje šuma se prikazuje po klasifikacionim i uređajnim jedinicama.
Klasifikacione jedinice su: gazdinske klase i kategorije šuma.
Uređajne jedinice su: šumskoprivredno područje, gospodarske jedinice, područje kantona, područja opština, odjeli i odsjeci.
Prikaz stanja šuma sadrži i klasifikaciju stabala.
4.
Gazdinske klase u visokim šumama sa prirodnom obnovom formiraju se na osnovu provedenih, pedoloških i vegetacijskih kartiranja, izdvajanja šumskih sastojina na osnovu tih kartiranja i njihovog svrstavanja u odgovarajuće proizvodne tipove šuma, na osnovu ekološkoproizvodnih i uzgojnih karakteristika tih sastojina.
Jedna gazdinska klasa obuhvata, po pravilu, šumske sastojine koje pripadaju jednom proizvodnom tipu šume. U slučajevima kada je proizvodni tip šume zastupljen sa manje od 2% visokih šuma u šumskoprivrednom području, može se spojiti sa drugim srodnim proizvodnim tipom šume, odnosno gazdinskom klasom.
5.
Pored kriterija iz tačke 4. ovih elemenata prilikom formiranja gazdinskih klasa visokih šuma sa prirodnom obnovom, kao poseban kriterij, uzima se stepen degradiranosti šume i zemljišta. Dijelovi šume u kojima se zbog velikog stepena degradiranosti ne može obezbijediti prirodna obnova, izdvajaju se na terenu, obilježavaju u posebne šumske sastojine i svrstavaju u degradirane visoke šume. To su dijelovi šume u kojima je stepen sklopa sastojine 0,4 ili manji za vrste drveća sjenke, odnosno 0,3 ili manji za vrste drveća svjetla, gdje je bonitet staništa peti ili četvrti, gdje je zemljište do te mjere zakorovljeno ili erodirano da nema gotovo nikakvih uslova za prirodno obnavljanje i gdje veličina tih dijelova šume iznosi preko 5 hektara.
6.
U šumskim zasadima (kulturama) gazdinske klase se formiraju prema pripadnosti staništa (potencijalno stanje) odvojeno za četinare i lišćare. Šumski zasadi se smatraju prijelaznim stadijem ka trajnom (prirodnom) stadiju šume i poprimaju formu uže kategorije šume. Pri tome se obuhvataju šumski zasadi sa procijenjenom drvnom masom i šumski zasadi bez procijenjene drvne mase, koje su izdvojene i na kartama obilježene kao sastojine šumskih zasada. Ne obuhvataju se grupe šumskih zasada koji su podignuti u sastojinama visokih šuma sa prirodnom obnovom u cilju kompletiranja obnove.
7.
U izdanačkim šumama koje će se prevoditi u visoke šume:
a) pretežno mjerama njege;
b) pretežno čistom sječom i pošumljavanjem;
gazdinske klase se formiraju na osnovu provedenih pedoloških i vegetacijskih kartiranja i drugih istraživanja.
U izdanačkim šumama koje se neće prevoditi u visoke šume, gazdinske klase se formiraju na osnovu zastupljenosti vrsta drveća.
8.
Prema uzgojnom obliku (stanju sastojine), gazdinske klase se svrstavaju u sljedece kategorije šuma: visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanacke šume.
U visoke šume sa prirodnom obnovom spadaju:
a) bukove;
b) čiste i mješovite jele i smrče i mješovite jele, smrče i bukve;
c) čiste i mješovite bijelog i crnog bora;
d) hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
e) ostale visoke šume.
U degradirane visoke šume spadaju:
a) bukove;
b) čiste i mješovite jele i smrče i mješovite jele, smrče i bukve,
c) čiste i mješovite bijelog i crnog bora;
d) hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
e) ostale visoke šume.
U šumske zasade spadaju:
a) zasadi jele i smrče i jele, smrče i lišćara;
b) zasadi bijelog i crnog bora i bijelog, crnog bora i lišćara;
c) zasadi bukve;
d) zasadi hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera) i
e) ostali šumski zasadi.
U izdanačke šume spadaju:
a) bukove;
b) hrastova (kitnjaka, lužnjaka, sladuna, cera);
c) mješovite bukve i hrastova i
d) ostale izdanačke šume.
9.
Goleti i neproduktivne površine svrstavaju se u sljedece kategorije:
a) goleti ispod gornje granice privredne šume (šibljaci i goleti podesne za pošumljavanje) i
b) neproduktivne površine u šumarskom pogledu (minirane šume i šume nepodesne za gazdovanje, krš i goleti nepodesne za pošumljavanje, stalne šumske čistine, šumske komunikacije preko 3 metra širine, trase dalekovoda i ostale neproduktivne površine).
10.
Stabla se klasifikuju po vrstama drveća, debljini (debljinske klase), starosti (dobni razredi), kvalitetu, zdravstvenom stanju i stepenu oštećenosti.
11.
U svim kategorijama šuma stabla se svrstavaju u sljedeće vrste drveća: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, ostali četinari, bukva, hrastovi (kitnjak, lužnjak, sladun, cer), plemeniti lišćari, voćkarice i ostali lišćari, kao i u sljedeće klase: svi četinari zajedno, svi lišćari zajedno i sve vrste drveća zajedno.
12.
U visokim šumama sa prirodnom obnovom, degradiranim visokim šumama i šumskim zasadima stabla se po debljini svrstavaju u sljedeće debljinske klase: 5-10, 11-20, 21-30, 31-50, 51-80 i 81 > cm. Stabla tanja od 5 cm svrstavaju se u podmladak.
U izdanačkim šumama stabla se po debljini svrstavaju u iste debljinske klase kao u stavu 1. ove tačke, s tim što postoji još debljinska klasa 0-5 cm.
Stabla prsnog promjera 5,00 cm svrstavaju se u debljinsku klasu 5-10, od 10,00 cm u debljinsku klasu 11-20, a shodno istom i u ostale debljinske klase.
13.
U visokim šumama sa prirodnom obnovom, degradiranim visokim šumama i šumskim zasadima stabla se po kvalitetu svrstavaju u uzgojno-tehničke i tehničke klase.
Za klasifikaciju stabala prema kvalitetu, u skladu sa stavom 1. ove tačke primjenjuju se kriteriji koji su sadržani u Tablicama taksacionih elemenata visokih i izdanackih šuma u SRBiH, Šumarski fakultet, Sarajevo 1990.
14.
U cilju prikazivanja stanja šuma po gazdinskim klasama, za svaku gazdinsku klasu izrađuje se spisak sastojina, po gospodarskim jedinicama, koje su svrstane u gazdinsku klasu i iskazuju površine dijelova gazdinske klase koji pripadaju pojedinim gospodarskim jedinicama kao i ukupna površina gazdinske klase.
15.
U cilju prikazivanja stanja šuma po kategorijama šuma, za svaku kategoriju šume izrađuje se spisak gazdinskih klasa koje su svrstane u kategoriju šume i iskazuju površine gazdinskih klasa i ukupna površina kategorije šume.
16.
Zaliha drveta, zapreminski prirast i drugi podaci o zapremini stabala, u svim kategorijama šuma, iskazuju se u kubnim metrima sveukupne drvne mase i mase krupnog drveta primjenom odgovarajućih tablica.
17.
Prikaz stanja visokih šuma sa prirodnom obnovom, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
a) ukupnu površinu, prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stepen sklopa sastojina;
b) zalihu drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu tač. 11. i 12. ovih elemenata;
c) procentualnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
d) godišnji zapreminski prirast po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
e) drvnu masu stabala probne doznake po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
f) procentualnu raspodjelu drvne mase stabala probne doznake po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
g) stanje prirodnog podmlatka prema prosječnom broju biljaka po hektaru i uzrastu visine 10-50 cm, 51-130 cm i prsnog prečnika 0-5 cm, po vrstama drveća u smislu tačke 11. ovih elemenata;
h) relativni udio površine koju treba pošumiti u cilju kompletiranja prirodne obnove sastojina;
i) procentualnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stepenu oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
18.
Maksimalne relativne greške procjene taksacionih elemenata visokih šuma sa prirodnom obnovom, određene na bazi 95% vjerovatnoće, ne mogu prelaziti sljedeće veličine za cijelo šumskoprivredno područje ili gospodarsku jedinicu (ako se radi šumskoprivredna osnova za gospodarsku jedinicu):
a) ± 1% za zalihe drveta svih vrsta drveća, svih debljinskih klasa i svih kvalitetnih klasa;
b) ± 2% za zapreminski prirast svih vrsta drveća i svih debljinskih klasa;
c) ± 3% za drvnu masu stabala probne doznake svih vrsta drveća, svih debljinskih klasa i svih kvalitetnih klasa;
d) ± 4% za broj biljaka, odnosno stabala prirodnog podmlatka svih vrsta drveća, za svaku klasu uzrasta posebno.
Prikaz izračunate greške procjene se iskazuje u šumskoprivrednoj osnovi po širim kategorijama, a u uređajnim elaboratima po klasifikacionim i uređajnim jedinicama izuzev odjela i odsjeka.
19.
Prikaz stanja degradiranih visokih šuma, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
a) ukupnu površinu, prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stepen sklopa sastojina;
b) zalihu drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu tač. 11. i 12. stav 1. ovih elemenata;
c) procentualnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
d) godišnji zapreminski prirast, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
e) procentualnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stepenu oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
20.
Prikaz stanja šumskih zasada, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
a) površinu sa procijenjenom zalihom drveta, površinu bez procijenjene zalihe drveta i ukupnu površinu, te prosječni bonitet staništa za glavne vrste drveća i prosječni stepen sklopa šumskih zasada sa procijenjenom zalihom drveta za gazdinsku klasu, odnosno kategoriju šuma kao cjelinu;
b) zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu tač. 11. i 12. stav 1. ovih elemenata;
c) procentualnu raspodjelu zalihe drveta po uzgojno-tehničkim klasama i tehničkim klasama, za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno;
d) godišnji zapreminski prirast po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
e) drvnu masu probne doznake proreda, po debljinskim klasama, za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno;
f) stanje prirodnog podmlatka prema prosječnom broju biljaka po hektaru i uzrastu visine 10-50 cm, visine 50-130 cm i prsnog prečnika 0-5 cm, po vrstama drveća u smislu tačke 11. ovih elemenata;
g) procentualnu raspodjelu oboljelih stabala i stabala prema stepenu oštećenosti po debljinskim klasama za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno.
21.
Stanje šumskih zasada, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, prikazuje se i po klasama starosti od po 20 godina. Po ovim klasama starosti prikazuje se površina i zaliha drveta po vrstama drveća za gazdinske klase, odnosno kategorije šumskih zasada.
22.
Prikaz stanja izdanačkih šuma, po gazdinskim klasama i kategorijama šuma, sadrži:
a) ukupnu površinu gazdinske klase, odnosno kategorije šume;
b) zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, u smislu tač. 11. i 12. ovih elemenata;
c) godišnji zapreminski prirast za sve četinare zajedno, sve lišćare zajedno i sve vrste drveća zajedno.
23.
Na način utvrđen za izdanačke šume prikazuje se i stanje miniranih šuma i šuma nepodesnih za gazdovanja koje se nalaze na neproduktivnim površinama u šumarskom pogledu (tačka 9. ovih elemenata), s tim što se posebno tretiraju visoke, a posebno izdanačke šume.
24.
U šumskoprivrednoj osnovi stanje šuma se prikazuje po slijedecim uređajnim jedinicama: šumskoprivredno područje, gospodarska jedinica, područje kantona, područje opštine, odjel i odsjek.
25.
Za svaku uređajnu jedinicu, izuzev odjela i odsjeka, prikaz stanja šuma sadrži:
a) za visoke šume sa prirodnom obnovom ukupnu površinu i podatke iz tačke 17. al. b) do f) i tačke 9. ovih elemenata;
b) za degradirane visoke šume ukupnu površinu i elemente iz tačke 19. al. b) do e) ovih elemenata;
c) za šumske zasade površinu sa procijenjenom zalihom drveta, površinu bez procijenjene zalihe drveta, ukupnu površinu i elemente iz tačke 20. al. b) do g) i tačke 21. ovih elemenata;
d) za izdanačke šume ukupnu površinu i podatke iz tačke 22. al. b) i c) ovih elemenata.
26.
Za šumskoprivredno područje i gospodarske jedinice prikazuju se dužina javnih i šumskih kamionskih puteva koji prolaze kroz šume i šumska zemljišta ili ih tangiraju i stepen otvorenosti šumskoprivrednog područja i gospodarskih jedinica, a posebno stepen otvorenosti svih visokih i svih izdanačkih šuma.
27.
U uređajnim elaboratima gospodarskih jedinica, koji su sastavni dio šumskoprivredne osnove, prikazuje se stanje izdvojenih šumskih sastojina. Prikaz stanja šumskih sastojina sadrži:
a) spisak površina šumskih sastojina po odjeljenjima i odsjecima u gospodarskoj jedinici;
b) za sastojine visokih šuma sa prirodnom obnovom: oznaku sastojine i njenu površinu, oznake pripadnosti gazdinskoj klasi, kategoriji šume, područje kantona i području opštine, stepen sklopa sastojine, bonitetni razred staništa po vrstama drveća, omjer smjese, zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, po jednom hektaru i na cijeloj površini sastojine i grešku procjene ukupne zalihe drveta pri 95% vjerovatnoće;
c) za sastojine degradiranih visokih šuma podatke iz alineje b) ove tačke, izuzev greške procjene zalihe drveta;
d) za sastojine šumskih zasada sa procijenjenom zalihom drveta podatke iz alineje b) ove tačke i starost sastojine;
e) za sastojine izdanačkih šuma i za sastojine koje su nepodesne za gazdovanje: oznaku sastojine i njenu površinu, oznake pripadnosti gazdinskoj klasi, kategoriji šume, područje kantona i području opštine, omjer smjese, zalihu drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, po jednom hektaru i na cijeloj površini sastojine.
28.
Uređajni elaborat za svaku gospodarsku jedinicu sadrži i rekapitulacije odgovarajućih podataka iz tačke 27. ovih elemenata za dijelove gazdinskih klasa, kategorija šuma, područja kantona i područja opština.
Uređajni elaborat za šumskoprivredno područje sadrži i rekapitulacije odgovarajućih podataka iz tačke 27. ovih elemenata za gazdinske klase, kategorije šuma, gospodarske jedinice, područje kantona, područje opština i ukupno za šumskoprivredno područje.
29.
Sastavni dio šumskoprivredne osnove su šumsko-privredne karte:
a) osnovna karta u koju se ucrtavaju: vanjske granice šumsko-gospodarskog područja, granice unutrašnje podjele šume, granice zaštićenih šuma i šuma sa posebnom namjenom, granice miniranih površina, šumske komunikacije i drugi objekti;
b) pedološka karta;
c) karte realne šumske vegetacije;
d) karta proizvodnih tipova šuma (tipološka karta);
e) karta gazdinskih klasa. Pored oznaka gazdinskih klasa, u ovu kartu se ucrtavaju javni i šumski kamionski putevi, kao i šumski kamionski putevi koji se planiraju za izgradnju u narednom uređajnom periodu;
f) karta ugroženosti šuma od požara koja sadrži granice površina po stepenu ugroženosti, objekte protivpožarne zaštite, sve javne i šumske puteve, vodotoke, akumulacije, objekte privrednog društva i sve ostale objekte u šumi i na šumskom zemljištu, dalekovode, deponije i druge relevantne podatke.
Osnovna karta se izrađuje u mjerilu 1:10.000, a ostale karte u mjerilu najmanje 1:25.000.
30.
U dijelu šumskoprivredne osnove: "Analiza i ocjena dosadašnjeg gospodarenja šumama" upoređuje se i analizira stanje šuma prema prethodnoj i novoj šumskoprivrednoj osnovi, obrazlažu nastale razlike i vrši analiza i ocjena izvršenja planova prethodne šumskoprivredne osnove.
31.
Upoređujući stanje šuma prema prethodnoj i novoj šumskoprivrednoj osnovi naročito se analiziraju i obrazlažu razlike u pogledu:
a) površina po kategorijama šuma i za šumskoprivredno područje;
b) veličine i kvaliteta zalihe drveta po vrstama drveća i debljinskim klasama, a za šumske zasade i po klasama starosti, po kategorijama šuma i za šumskoprivredno područje;
c) veličine zapreminskog prirasta po vrstama drveća, po kategorijama šuma i za šumskoprivredno područje;
d) stepena otvorenosti svih visokih šuma, izdanačkih šuma i svih šuma i šumskog zemljišta za gospodarske jedinice i šumskoprivredno područje;
e) zdravstvenog stanja i stepena oštećenosti stabala za sve četinare zajedno i sve lišćare zajedno po debljinskim klasama za gazdinske klase i šumskoprivredno područje.
32.
Analizira se i ocjenjuje izvršenje sljedećih planova prethodne šumskoprivredne osnove:
a) količina i dinamika sječa po vrstama drveća i struktura sortimenata, a naročito se analizira način izvršenja etata s obzirom na primijenjeni sistem gazdovanja i površinu na kojoj je etat realizovan i ukazuje na prednosti i nedostatke;
b) obim i vrsta šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma, a posebno se ukazuje na kvalitet izvršenih radova i konstatuje da li je pošumljavanje sadnjom izvršeno po obimu u skladu sa planiranim po šumskoprivrednoj osnovi, te na efekte provedenih mjera zaštite šuma;
c) mjera na održavanju i poboljšanju biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma;
d) investicije u izgradnju šumskih puteva i ostala investiciona ulaganja, a naročito se ukazuje na posljedice neizvršenih investicionih ulaganja za izgradnju šumskih puteva;
e) ostali radovi biološke obnove šuma;
f) korištenje nedrvnih šumskih proizvoda.
Pored analize i ocjene iz stava 1. ove tačke, daje se i kritička ocjena gazdovanja šumama u proteklom uređajnom periodu i ukazuje na mogućnosti unapređivanja gazdovanja u narednom uređajnom periodu.
33.
Na osnovu utvrđenog stanja šuma, analize i ocjene dosadašnjeg gospodarenja i utvrđenih ciljeva gospodarenja, šumskoprivredna osnova sadrži planove iz tačke 1. stav 3. ovih elemenata koji se izrađuju po obimu i dinamici.
Planovi moraju da budu usklađeni sa višestrukim opštekorisnim funkcijama šuma.
Kod izrade planova ne obuhvataju se šume koje su proglašene zaštićenim i šumama posebne namjene, kojima će se gazdovati u skladu sa odlukama o njihovom proglašenju.
34.
Planovi gospodarenja se izrađuju za gazdinske klase kao osnovne jedinice planiranja.
Za svaku gazdinsku klasu utvrđuje se cilj gospodarenja tako da se obezbijedi trajno povećanje prinosa šuma i unaprijede opštekorisne funkcije šuma.
Planovi gospodarenja za ostale jedinice planiranja izrađuju se na osnovu planova gospodarenja za gazdinske klase.
35.
Pri utvrđivanju cilja gospodarenja za gazdinsku klasu, vrši se izbor:
a) vrsta drveća i njihovog omjera smjese na normalni sastav šume;
b) sistema gospodarenja šumom koji će se primjenjivati u narednom uređajnom periodu;
c) uzgojnog i strukturnog modela kome će se težiti u procesu gospodarenja šumom.
36.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gospodarenja skupinasto-prebornim sječama i prebornim sječama, model se definiše veličinom normalne zalihe drveta i njenom strukturom po vrstama drveća i debljinskim klasama, prema odgovarajućim normalama za raznorodne šume, sa stanjem u sredini uređajnog perioda.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gospodarenja skupinastim sječama, oplodnim sječama na velikim površinama i za gazdinske klase trajnih šumskih zasada, model se definiše dužinom planskog produkcionog perioda, načinom njega i prosječnom veličinom zalihe drveta za normalni raspored klasa starosti, prema odgovarajućim prinosnim tablicama.
Za gazdinske klase šumskih zasada za koje se planira prevođenje u prirodne visoke šume trajnog stadija vegetacije, model se definiše planiranom dužinom produkcionog perioda, načinom njege i obnove sastojina.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma za koje se planira prevođenje u prirodne visoke šume trajnog stadija vegetacije mjerama njege i čistom sječom i pošumljavanjem, model se definiše planiranom dužinom produkcionog perioda, načinom njege i obnove sastojina.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma, u kojima se planira trajni sistem gazdovanja izdanačkih šuma, za namjensku proizvodnju model se definiše dužinom planskog produkcionog perioda i načinom njege.
37.
Planirana količina i dinamika sječa po gazdinskim klasama iskazuje se za sljedeće vrste drveća: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, ostali četinari, bukva, hrastovi, plemeniti lišćari, voćkarice i ostali lišćari; kao i sljedeće klase: svi četinari zajedno, svi lišćari zajedno i sve vrste drveća zajedno, u kubnim metrima mase krupnog drveta (debljine iznad 7 cm).
38.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom, količina i dinamika sječa se planira na osnovu obilježja modela gazdinske klase i prikazanog stanja šuma u gazdinskoj klasi, prema elementima iz tačke 17. ovih elemenata.
39.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima preovladavaju tanka stabla, odnosno mlade sastojine u kojima je stvarna zaliha manja od normalne, planira se količina i dinamika sječa manja od zapreminskog prirasta.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima preovladavaju deblja stabla, odnosno starije sastojine u kojima je stvarna zaliha drveta veća od normalne, može se planirati količina i dinamika sječa koja je veća od zapreminskog prirasta, s tim da zaliha drveta poslije sječe u gazdinskoj klasi ne bude manja od normalne zalihe.
40.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gazdovanja skupinasto-prebornim sječama, odnosno sistem gazdovanja prebornim sječama, količina i dinamika sječa se planira za cijelu površinu gazdinske klase. Planirana količina i dinamika sječa se realizuje u toku uređajnog perioda na cijeloj površini gazdinske klase.
Za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom u kojima se primjenjuje sistem gazdovanja skupinastim sječama, odnosno sistem gazdovanja oplodnim sječama na velikim površinama, planiraju se dva dijela količine i dinamike sječa: dio koji će se realizovati sječama obnove i dio koji će se realizovati prorjedama. Svaki dio planirane količine i dinamike sječa realizuje se u toku uređajnog perioda na onom dijelu površine gazdinske klase za koji je planiran.
41.
Struktura proizvodnje šumskih drvnih sortimenata utvrđuje se za šumskoprivredno područje gospodarske jedinice, područje kantona i područja opštine, na osnovu planirane količine i dinamike sječa za te jedinice, po godinama realizacije i ukupno za uređajni period, za sve četinare, sve lišćare, sve vrste drveća i za grupe sortimenata.
51.
Plan iskorištavanja šuma sadrži, za šumskoprivredno područje, prikaz glavnih karakteristika tehnologija iskorištavanja koje će se primjenjivati za pojedine kategorije šuma u zavisnosti od uslova rada i plan sredstava rada koja su potrebna za realizaciju planirane proizvodnje, po godinama realizacije i za uređajni period.
52.
Plan šumskouzgojnih radova utvrđuje se po gazdinskim klasama. Sumiranjem planova za gazdinske klase, utvrđuje se plan šumskouzgojnih radova za šumskoprivredno područje.
53.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase visokih šuma sa prirodnom obnovom sadrži: površine na kojima će se provoditi prirodna obnova, obim pošumljavanja potreban za kompletiranje prirodne obnove sastojina, mjere njege grupa šumskih zasada u sastojinama i površine na kojima će se provoditi njega prirodnih sastojina, po vrstama njege.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase degradiranih visokih šuma sadrži: površine na kojima će se vršiti pošumljavanje i mjere njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase postojecih šumskih zasada sadrži: obim pošumljavanja u cilju popunjavanja zasada, obim novih pošumljavanja poslije čistih sječa zasada i mjere njege šumskih zasada, po vrstama njege.
Plan šumskouzgojnih radova za gazdinske klase izdanačkih šuma sadrži:
a) površine na kojima će se mjerama njege provoditi prirodna obnova, kada se planira indirektna konverzija izdanačkih šuma u visoke šume.
b) površine za pošumljavanje nastale čistom sječom i mjere njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege.
54.
Plan šumskouzgojnih radova za šumskoprivredno područje, pored sumarnog pregleda planova sadrži i:
50.
Kada se u jednoj ili više proteklih godina uređajnog perioda realizuje manje od prosječne godišnje, odnosno višegodišnje količine sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumskoprivrednog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizovati preostali dio količine sječa.
Kada se u jednoj godini realizuje više od prosječne godišnje količine sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom u okviru šumskoprivrednog područja, mora se u narednoj godini realizovati u tim šumama manje od prosječne godišnje količine sječa, za onoliko za koliko je ranije realizovano više.
Od ukupne planirane količine sječa za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumskoprivrednog područja, godišnje se realizuje, po pravilu, prosječna godišnja količina sječa.
49.
Planirana količina i dinamika sječa za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru gazdinske klase, gospodarske jedinice, područje kantona i područja opštine, ne može se prekoračiti.
48.
Količina i dinamika sječa po gospodarskim jedinicama, područjima kantona i područjima opština utvrđuje se raspodjelom količine i dinamike sječa utvrđenog za odgovarajuću kategoriju šuma, u okviru šumskoprivrednog područja, na gospodarske jedinice, odnosno područja opština za sve četinare, sve lišćare i sve vrste drveća. Raspodjela se vrši po podacima iz tačke 25. odnosno tač. 17., 19., 20., 21. i 22. ovih elemenata.
Po gospodarskim jedinicama, područjima kantona i područjima opština, količina i dinamika sječa se planira za sljedeće četiri kategorije šuma; visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
47.
Planirana količina i dinamika sječa za sve visoke šume sa prirodnom obnovom, degradirane visoke šume i šumske zasade, u okviru šumskoprivrednog područja, prikazuju se po vrstama drveća, debljinskim klasama i tehničkim kvalitetnim klasama, u smislu tač. 11. do 13. ovih elemenata.
46.
Količina i dinamika sječa za kategorije šuma iz stava 1. ove tačke utvrđuje se sumiranjem količine i dinamike sječa koji je planiran za odgovarajuce gazdinske klase (svi četinari, svi lišćari i sve vrste drveća).
Za šumskoprivredno područje kao cjelinu, količina i dinamika sječa se planira po sljedećim kategorijama šuma: sve visoke šume sa prirodnom obnovom, uzevši ih zajedno i pojedine kategorije ovih šuma u smislu tačke 8. ovih elemenata, degradirane visoke šume, šumski zasadi i izdanačke šume.
45.
Na površinama na kojima se planiraju čiste sječe izdanačkih šuma u cilju prevođenja u visoke šume, planiraju se i mjere za: sprječavanje erozije zemljišta, šteta na drugim parcelama i objektima, kao i ugrožavanja biodiverziteta i opštekorisnih funkcija šuma.
44.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma koje će se u narednom uređajnom periodu prevoditi u visoke šume trajnog stadija vegetacije pretežno čistom sječom i pošumljavanjem, količina i dinamika sječa se planira na osnovu površina koje če se pošumljavati i zaliha drveta na tim površinama koje će se iskoristiti.
Za gazdinske klase izdanačkih šuma koje će se u narednom uređajnom periodu prevoditi u visoke šume pretežno mjerama njege, količina i dinamika sječa se planira na osnovu površina koje će se tretirati u narednom uređajnom periodu i intenziteta proreda na tim površinama.
43.
Za gazdinske klase šumskih zasada, količina i dinamika sječa se planira na osnovu obilježja modela gazdinske klase i prikazanog stanja šumskih zasada u gazdinskoj klasi, prema podacima iz tač. 20. i 21. ovih elemenata. Planiraju se i realizuju dva dijela količine i dinamike sječa, u smislu tačke 40. stav 2. ovih elemenata.
42.
Površina koja će se tretirati u narednom uređajnom periodu, planira se na osnovu sagledavanja dugoročne dinamike regeneracije degradiranih visokih šuma i dugoročnih potreba za drvetom iz tih šuma.
Za gazdinske klase degradiranih visokih šuma, količina i dinamika sječa se planira na osnovu površina koje će se u narednom uređajnom periodu tretirati mjerama njege i čistim sječama sa pošumljavanjem i količine drveta koje će se u istom periodu na tim površinama iskoristiti.
b) plan izgradnje ostalih objekata;
c) plan nabavki mehanizacije i druge opreme investicionog karaktera;
d) plan ostalih investicionih ulaganja.
59.
a) neobrasle površine na kojima će se vršiti pošumljavanje i njege šumskih zasada koje će se podići na tim površinama, po vrstama njege;
b) vrste i količine sadnog i sjemenskog materijala potrebnog za izvršenje plana šumskouzgojnih radova;
c) sredstva rada potrebna za izvršenje plana šumskouzgojnih radova.
55.
Plan zaštite šuma utvrđuje se za šumskoprivredno područje kao cjelinu. Planom se utvrđuju: štetočine, uzročnici bolesti i drugi štetni faktori od značaja za zdravstveno stanje i stepen oštećenosti šuma, mjere koje će se provoditi u cilju zaštite šuma i šumskih zasada te uslovi koji će se obezbijediti za njegovo izvršenje.
61.
Šumskoprivredna osnova je osnovni planski okvir regulisanja gazdovanja područjem krša i privatnim šumama i izrađuje se za desetogodišnji period gazdovanja na nivou opštine. Šumskoprivredna osnova za područje krša i privatne šume sadrži naročito: uvodni dio; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjenu dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma. Sastavni dio šumskoprivredne osnove su šumsko-privredne karte i prilozi.
62.
Odredbe tačke 2. alineja d) i tač. 8., 9., 10., 11., 12., 15., i 30., ovih elemenata u potpunosti se odnose i na izradu šumskoprivrednih osnova za područje krša i privatne šume.
Također se na izradu šumskoprivrednih osnova za područje krša i privatne šume odnose odredbe tačke 32. stav 1. al. a) i b) i stav 2.
63.
Stanje šuma u doba uređivanja, analiza i ocjena dosadašnjeg gospodarenja šumama, planovi gospodarenja i razvoja šuma u skladu sa klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period, količina i dinamika sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i struktura sortimenata, obim i vrsta šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma, za područje krša i privatne šume prikazuju se po istim kriterijima kao za državne šume.
Za područje krša primjenjuju se tač. 24., 25., 26., 27., 28 i 29, ovih elemenata, s tim što su klasifikacione jedinice samo kategorije šuma, a za privatne šume po kategorijama šuma kao klasifikacionom jedinicama, a za opštinu, katastarsku opštinu i katastarsku česticu po vlasnicima šuma kao prostornim jedinicama.
64.
Za privatne šume izrađuje se pregledna karta za područje opštine, razmjere 1:2.500 ili 1:5.000 sa ucrtanim granicama opštine, katastarskih opština i katastarskih čestica, putevima, naseljenim mjestima i drugo. Ukoliko se ne raspolaže sa kartama navedenih razmjera, koriste se karte u razmjeri koje su do prije korištene.
Kao prilog šumskoprivredne osnove za privatne šume izrađuje se elaborat sa spiskovima katastarskih čestica po vlasnicima, sa osnovnim oznakama na osnovu kojih se, za svaku katastarsku čestica i vlasnika mogu očitati potrebni podaci iz šumskoprivredne osnove.
56.
Plan zaštite šuma sadrži odvojene cjeline koje se odnose na zaštitu šuma i šumskih zasada od:
a) insekata i drugih životinja (glodari, ptice i divljač);
b) uzročnika bolesti;
c) požara i
d) drugih štetnih faktora (abiotski, antropogeni i drugi).
Plan sadrži: opis štetnog faktora, površine na kojima je utvrđeno djelovanje, obrazložene mjere zaštite i uslove koje je potrebno obezbjediti za provođenje predloženih mjera sa prioritetima.
57.
Da bi gospodarenje šumama obezbjedilo održanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma, kod izrade planova gospodarenja šumama i uputstava za realizaciju šumskoprivredne osnove treba se voditi računa o:
a) usklađenosti šumskoprivredne osnove sa: prostornim planovima, vodoprivrednom osnovom, lovnoprivrednom osnovom, evidencijama koje se vode u nadležnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja pojedinim mineralnim sirovinama;
b) gazdovanju zaštićenim šumama i šumama posebne namjene u skladu sa razlozima i odlukama o njihovom proglašenju;
c) zabrani sječe ili sabiranja endemskih i ugroženih biljnih vrsta;
d) zaštiti šumskog hidro potencijala i zaštiti zemljišta kod izvođenja radova u šumi;
e) racionalnom planiranju količine i dinamike sječa i izbora sredstava rada u iskorištavanju šuma koja će najmanje uticati na narušavanje šumskog ekosistema;
f) zabrani golih sječa na velikim površinama u svim šumama;
g) provođenju planova uzgoja i zaštite šuma uz preferiranje autohtonih vrsta drveća kod radova na pošumljavanju.
58.
Investicije u izgradnju šumskih puteva i ostala investiciona ulaganja utvrđuju se za šumskoprivredno područje kao cjelinu kao sumar potrebnih ulaganja za realizaciju planova šumskoprivredne osnove i sadrži:
a) plan izgradnje i rekonstrukcije šumskih puteva;
a) vrste i količine proizvoda sa arealom rasprostranjenosti;
b) uslove koje je potrebno obezbjediti za korištenje i/ili proizvodnju.
60.
Ekonomsko-finansijska analiza gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu sadrži finansijske pokazatelje iz kojih se može zaključiti realnost planova šumskoprivredne osnove za šumskoprivredno područje kao cjelinu.
Plan korištenja nedrvnih šumskih proizvoda, utvrđuje se za šumskoprivredno područje kao cjelinu. Ovaj plan sadrži:
Ministar
Jerko Ivanković-Lijanović, s. r.