Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine
2048 Na osnovu člana 19. stav (4) Zakona o Vladi Federacije Na osnovu člana 19. stav (3) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Kriznog štaba izvršavanjem Zaključka Vlade Federacije Bosne i Federalnog ministarstva zdravstva, a u cilju realizacije Zaključka Hercegovine, V. broj 637/2021 od 15.4.2021. godine, Vlada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj: 21/2021 od 08.01.2021. godine donijetog s ciljem implementacije Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu E.Š. i dr. broj: AP-3683/20, Vlada Federacije Bosne i Prilog 1. Hercegovine, na 288. sjednici održanoj 04.11.2021. godine, NAREDBE donosi KRIZNOG ŠTABA FEDERALNOG MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZAKLJUČKE I. OPĆE NAREDBE O USVAJANJU INFORMACIJE O EPIDEMIOLOŠKOJ SITUACIJI COVID-19 U FEDERACIJI BOSNE I 1. Naređuje se vladama kantona, odnosno kriznim štabovima HERCEGOVINE NA DAN 01.11.2021. GODINE S kantonalnih ministarstava zdravstva donošenje restriktivnijih PRIJEDLOGOM NAREDBI I PREPORUKA KRIZNOG mjera u odnosu na mjere iz ove naredbe, sukladno procjeni ŠTABA FEDERALNOG MINISTARSTVA ZDRAVSTVA rizika događaja koji mogu dovesti do pogoršanja epidemiološke situacije, kao i na osnovu aktuelne 1. Usvaja se Informacija o epidemiološkoj situaciji COVID-19 epidemiološke situacije koja se bazira na sedmičnoj u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 01.11.2021. godine incidenci zaraženih, broju hospitaliziranih pacijenata, broju s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog pacijenata koji koriste respiratornu podršku i raspoloživosti ministarstva zdravstva. svih resursa u zdravstvu (tehničkih, ljudskih i dr.). 2. Usvajaju se Naredbe Kriznog štaba Federalnog ministarstva 2. Naređuje se obavezno nošenje zaštitnih maski preko usta i zdravstva koje su sastavni dio ovih zaključaka (Prilog 1.). nosa za zaštitu respiratornog sistema u zatvorenom prostoru 3. Usvajaju se Preporuke Kriznog štaba Federalnog i uz poštivanje razmaka od minimalno 2 metra. ministarstva zdravstva koje su sastavni dio ovih zaključaka Nalaže se obavezno nošenje maske i na otvorenom prostoru, (Prilog 2.). ako se ne može ostvariti razmak od 2 metra. Obavezno je 4. Naređuje se vladama kantona, odnosno kantonalnim nošenje maski na autobuskim, tramvajskim, trolejbuskim, štabovima ministarstava zdravstva uvođenje restriktivnijih minibuskim stajalištima, peronima i pijacama/otvorenim mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu, tržnicama i na drugim mjestima gdje se primijeti veća odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba fluktuacija stanovništva. Federalnog ministarstva zdravstva. Izuzetno, zaštitne maske nisu obavezni nositi: 5. Naredbe i Preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva - djeca mlađa od šest godina, osobe koje imaju probleme zdravstva donose se sa rokom važenja od 14 dana računajući s disanjem zbog hroničnih bolesti ili koje ne mogu od dana, 04.11.2021. godine, koji se utvrđuje kao dan skinuti masku bez pomoći druge osobe, npr. osobe s početka primjene ovih naredbi i preporuka. intelektualnim poteškoćama ili smetnjama u razvoju, 6. Prije isteka roka iz tačke 5. ovih zaključaka, zadužuje se osobe s oštećenjem sluha Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva da sagleda - učenici osnovnih škola od 1. do 5. razreda tokom kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u Federaciji obavljanja nastave u učionicama BiH i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i - sportisti na utakmicama, treninzima i sportskim potrebe izmjene naredbi i preporuka utvrđenih ovim aktivnostima, vozači na biciklu, električnom romobilu Zaključkom, te prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i motociklu dostavi prijedlog novih naredbi i preporuka. - članovi iste porodice koji na otvorenom prostoru ne 7. Zadužuje se Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva ostvaruju razmak od 2 metra. da ove zaključke sa prilozima dostavi prema kriznim 3. Dopušteno je okupljanje ljudi na određenom prostoru pod štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, kantonalnim sljedećim uvjetima: ministarstvima zdravstva, zdravstvenim ustanovama s - ne više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru područja kantona putem kriznih štabova kantonalnih - ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru. ministarstava zdravstva, kliničkim centrima u Federaciji Sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju se BiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama putem odvijati u prostoru koji omogućuje obavezni fizički razmak kriznih štabova kantonalnih ministarstava zdravstva, od najmanje 2 metra između osoba (osim članova istog Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove domaćinstva). i Upravama policija MUP-a kantona. S ciljem smanjivanja rizika od COVID-19, kao i zaštite 8. U skladu sa Zaključkom V. broj 21/2021 od 08.01.2021. ličnog zdravlja, za vrijeme okupljanja potrebno je obavezno godine pod tačkom 4., Vlada Federacije Bosne i pridržavanje preporuka koje su donijeli zavodi za javno Hercegovine će obavijestiti Parlament Federacije Bosne i zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških Hercegovine o epidemiološkoj situaciji u Federaciji Bosne i mjera). Za provođenje mjera na skupovima odgovorni su Hercegovine i mjerama Vlade Federacije Bosne i organizatori okupljanja. Organizator je prilikom održavanja Hercegovine koje su donesene u cilju zaštite zdravlja skupa dužan postupati u skladu s propisima o javnom građana i smanjenja rizika za širenje virusa, na 288. sjednici okupljanju. održanoj dana, 04.11.2021. godine. 4. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava 9. Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja i objavit će zdravstva da na osnovu procjene COVID-19 epidemiološke se u "Službenim novinama Federacije BiH". situacije na području kantona reduciraju broj osoba, od maksimalno dopuštenog broja osoba u otvorenom i V. broj 1638/2021 zatvorenom prostoru u skladu s tačkom 3. ove naredbe, na 04. novembra 2021. godine Premijer skupovima koji se održavaju, poput: političkih skupova, Sarajevo Fadil Novalić, s. r. vjenčanja, svadbi, krizmi, sprovoda, dženaza i drugih porodičnih okupljanja i sličnih događaja, a u cilju sprječavanja širenja infekcije COVID-19 među stanovništvom, kao i zaštite ličnog zdravlja i javnog zdravlja stanovništva. 5. Izuzetno od tačke 3. ove naredbe, dopušta se organiziranje i javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID- većih okupljanja, do maksimalno 150 osoba u zatvorenom i 19". 300 osoba na otvorenom, pod uvjetom da veličina prostora 3. Nalaže se svim zdravstvenim ustanovama na području omogućava provedbu higijensko-epidemioloških mjera. Federacije BiH da nastave s kontinuiranim provođenjem i Uvjet je da svi učesnici skupa imaju: primjenom kantonalnog kriznog plana pripravnosti odgovora - negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od 48 sati na pojavu COVID-19, a posebno mjera koje se odnose na ili hospitalizaciju osoba i drugih mjera prema izvorima zaraze, - potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od 6 u skladu s revidiranim dokumentom "Upravljanje slučajem mjeseci COVID-19 i osiguranje kontinuiteta zdravstvenih službi – - ili potvrdu o završenoj vakcinaciji. prijenos u zajednici". Za provođenje epidemioloških mjera i organizaciju skupa 4. U uvjetima povoljne epidemiološke situacije nalaže se svim odgovoran je organizator skupa. zdravstvenim ustanovama na području Federacije Bosne i Organizator skupa iz ove tačke dužan je prethodno pribaviti Hercegovine obavezno pružanje svih zdravstvenih usluga za saglasnost od nadležnog kriznog štaba kantonalnog koje su registrirani. ministarstva zdravstva koja se izdaje na osnovu mišljenja 5. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava nadležnog zavoda za javno zdravstvo kantona, koje sadrži zdravstva da budu spremni za slučaj zbrinjavanja većeg procjenu rizika. broja oboljelih u zdravstvenim ustanovama, u skladu s 6. U uvjetima COVID-19 epidemiološke situacije u Federaciji odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti BiH naređuje se striktno poštivanje preporuka Zavoda za ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), a sukladno javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, za sve one epidemiološkoj situaciji. na koje se preporuke odnose, a koje su dostupne na Nalaže se kantonalnim ministrima nadležnim za zdravstvo www.zzjzfbih.ba, i to: da poduzimaju mjere i aktivnosti u smislu angažiranja - preporuke za državljane BiH i strane državljane koji zdravstvenih radnika, organizacije i rasporeda rada i radnog ulaze u BiH; vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih - preporuke - javni prevoz; zdravstvenih ustanova, ako dođe do pogoršanja - preporuke za muzeje, galerije, kina i sl.; epidemiološke situacije. - preporuke za ugostiteljske objekte; 6. Zadužuju se zavodi za javno zdravstvo kantona da pojačaju - preporuke za škole u kontekstu COVID-19 za školsku nadzor nad provođenjem i primjenom kantonalnog kriznog 2021./2022. godinu; plana pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa - preporuke - vrtići; (COVID-19). - preporuke za stomatološke ordinacije; 7. U zdravstvenim ustanovama, bez obzira na oblik vlasništva, - preporuke - trajni smještaj i zbrinjavanje; kao i privatnim praksama, obavezno je provođenje trijaže i - preporuke za sportsko-rekreativne aktivnosti – dopuna; pridržavanje striktnih mjera za prevenciju i kontrolu - preporuke za rad hotela; infekcije i praćenje općih i specifičnih preporuka radi - preporuke za trgovine, uslužne djelatnosti, tržne centre; sigurnosti osoblja i pacijenata u kontekstu COVID-19. - preporuke – proslave; 8. Nalaže se kliničkim centrima u Federaciji BiH, kao i općim, - preporuke za rad studentskih domova u kontekstu kantonalnim i specijalnim bolnicama u Federaciji BiH, da u COVID-19. slučaju pogoršanja epidemiološke situacije osiguraju 30% 7. Naređuje se Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i svojih kapaciteta za hospitalizaciju i liječenje pacijenata kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, kao i oboljelih od COVID-19. Za provođenje ove naredbe inspekcijama organiziranim pri nadležnim ministarstvima u odgovorni su direktori i upravni odbori zdravstvenih kantonu, odnosno nadležnim općinskim i gradskim ustanova, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih inspektorima da kontinuirano kontroliraju provođenje nadležnosti. Naredbe pod tač. 2., 3., 4., 5. i 6. ovog poglavlja te u skladu U skladu s epidemiološkom situacijom COVID-19, svaka sa svojim ovlastima poduzimaju mjere iz okvira svoje bolnica je dužna imati plan zadovoljenja povećanih potreba nadležnosti, koja uključuje pokretanje krivičnih prijava za COVID-19 kapacitetima. Plan mora biti jasan i precizan, protiv počinitelja za koje se postavi osnovana sumnja da ne koordiniran s kriznim štabom nadležnog ministarstva izvršavaju naredbe u uvjetima pandemije COVID-19 za zdravstva, te sačinjen u skladu s revidiranim dokumentom krivična djela kažnjiva po Krivičnom zakonu Federacije "Upravljanje slučajem COVID-19 i osiguranje kontinuiteta BiH. zdravstvenih službi – prenos u zajednici". 8. Traži se od nadležnih uprava policije i nadležnih tužilaštava 9. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava hitno postupanje po podnesenim krivičnim prijavama iz zdravstva da u svim zdravstvenim ustanovama na području tačke 7. ove naredbe, u skladu s njihovim ovlastima. kantona, bez obzira na oblik vlasništva, kao i kliničkim II. NAREDBE ZA KRIZNE ŠTABOVE KANTONALNIH centrima u Federaciji BiH, osiguraju u kontinuitetu rad MINISTARSTAVA ZDRAVSTVA I USTANOVE I DRUGE bolničkih komisija i bolničkih timova s ciljem sprječavanja SUBJEKTE U OBLASTI ZDRAVSTVA širenja COVID-19 infekcije u zdravstvenim ustanovama, u skladu s članom 51. Zakona o zaštiti stanovništva od 1. Obavezuju se krizni štabovi kantonalnih ministarstava zaraznih bolesti, kao i odredbama Pravilnika o uvjetima i zdravstva, kao i zdravstvenih ustanova s područja kantona, načinu provođenja mjera za sprječavanje i suzbijanje da redovno revidiraju krizne planove pripravnosti i odgovore bolničkih infekcija ("Službene novine Federacije BiH", broj na pojavu novog koronavirusa (COVID-19), prema 84/10). promjeni epidemiološke situacije na području kantona ili 10. Mikrobiološku djelatnost - laboratorijsku izolaciju virusne lokalne zajednice. RNA i identifikaciju uzročnika zarazne bolesti (SARS-CoV- 2. Naređuje se vladama kantona, odnosno kriznim štabovima 2) radi utvrđivanja dijagnoze na COVID-19 obavljaju kantonalnih ministarstava zdravstva obavezno postupanje po laboratorije zdravstvenih ustanova verificirane od strane dokumentu "Javnozdravstveni kriteriji za prilagođavanje Federalnog ministarstva zdravstva, kao i Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu – Laboratorija za liječenja (oporavljeni i umrli), te podatke o vakcinalnom molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, kao podrška statusu, kao i vrsti primljene vakcine za sve hospitalizirane javnom sektoru zdravstva, i to za vrijeme trajanja potrebe za pacijente nadležnim kantonalnim zavodima za javno obavljanje ove djelatnosti u Federaciji BiH prema zdravstvo, koji su dužni izvijestiti Zavod za javno zdravstvo epidemiološkoj COVID-19 situaciji u BiH i u svijetu. Federacije BiH, putem online platforme COVID-19.ba, Sve verificirane laboratorije, kao i Veterinarski fakultet svakim danom do 12:00 sati za prethodni dan. Univerziteta u Sarajevu – Laboratorija za molekularno- Agregirane sedmične podatke o hospitaliziranim genetička i forenzička ispitivanja, kao podrška javnom pacijentima, pacijentima na respiratoru, i vakcinalnom sektoru zdravstva iz stava (1) ove tačke, dužne su čuvati statusu hospitaliziranih pacijenata, nadležni kantonalni originalne uzorke i ekstrakcije, na temperaturi od minimalno zavodi za javno zdravstvo dostavljaju Zavodu za javno -20 °C, najmanje 14 dana, računajući od dana testiranja, kao zdravstvo Federacije BiH, putem e-maila i voditi ažurne evidencije o korištenim internim i pozitivnim (i.covicŽzzjzfbih.ba i m.smjecaninŽzzjzfbih.ba) svakog kontrolama u smislu utvrđenih vrijednosti istih. ponedjeljka do 11:00 sati, na propisanom obrascu. 11. U svrhu unaprjeđenja odgovora na pandemiju COVID-19, 14. Krizni štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva imaju kod pacijenata s izraženim kliničkim simptomima primjenjivati preporuke za otpuštanje osoba iz izolacije – karakterističnim za ovo oboljenje (u skladu s definicijom COVID-19 sačinjene od Zavoda za javno zdravstvo slučaja), osim PCR temeljnih testova, koji ostaju zlatni Federacije BiH, koje su dostupne na stranici Zavoda standard za dijagnostiku, preporučuje se i korištenje www.zzjzfbih.ba. antigenskih testova (Ag-RDT). 15. Naređuje se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava Antigenski testovi se mogu koristiti u situacijama kada je zdravstva da najmanje jednom mjesečno dostavljaju izvještaj PCR nedostupan ili kada je potrebno duže vrijeme za o svom radu Kriznom štabu Federalnog ministarstva obradu, ili kada je propisano ovom naredbom. Antigenski zdravstva. testovi za detekciju SARS-CoV-2 moraju ispunjavati 16. Naređuje se svim pedijatrijskim i drugim službama minimalne zahtjeve: ≥90% senzitivnost i ≥97% specifičnost zaduženim za provođenje imunizacije primarne zdravstvene u usporedbi s referentnim PCR testom. zaštite da izvrše reviziju zdravstvenih kartona i plana za Testiranje Ag-RDT testovima se treba provoditi prema imunizaciju sve djece koja podliježu programu obavezne uputstvima proizvođača i unutar 5 - 7 dana nakon pojave imunizacije do završetka srednje škole u saradnji s simptoma. Negativan rezultat antigenskog testiranja ne može kantonalnim zavodima za javno zdravstvo i intenziviraju u potpunosti isključiti aktivnu COVID-19 infekciju te je kod imunizaciju djece koja su propustila jedno ili više vakcina iz simptomatskih pacijenata potrebno ponovljeno testiranje programa obavezne imunizacije, i to u roku od 30 dana od PCR testom. stupanja na snagu ove naredbe. Testiranje Ag-RDT testovima u svrhu dijagnostike provode Odgovorna osoba za provedbu ove aktivnosti je direktor zdravstvene ustanove. doma zdravlja te je isti dužan podnijeti izvještaj Zavodu za Zdravstvena ustanova koja obavlja antigenska testiranja javno zdravstvo Federacije BiH i Federalnom ministarstvu (Ag-RDT) dužna je redovno izvještavati zavod za javno zdravstva. zdravstvo kantona, a zavod za javno zdravstvo kantona se Zahtijeva se nadzor nad provedbom ove mjere od strane obavezuje podatke o rezultatima antigenskog testiranja (Ag- nadležne inspekcije. RDT) dostavljati Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH. 17. Naređuje se svim centrima za mentalno zdravlje da stave u 12. U cilju brže i efikasnije laboratorijske detekcije SARS-CoV- punu funkciju svoje kapacitete kao podršku mentalnom 2 virusa nalaže se svim kantonalnim ministarstvima zdravlju stanovništva. Odgovorna osoba za provedbu ove zdravstva da u saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja aktivnosti je direktor doma zdravlja te je isti dužan podnijeti kantona, kao i drugim zdravstvenim ustanovama, stave u izvještaj Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH i funkciju sve resurse i kapacitete laboratorija verificiranih od Federalnom ministarstvu zdravstva. strane Federalnog ministarstva zdravstva, kao i Zahtijeva se nadzor nad provedbom ove mjere od strane Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – nadležne inspekcije. Laboratorij za molekularno-genetička i forenzička III. NAREDBE U VEZI ORGANIZIRANJA I ispitivanja, kao podršku javnom sektoru zdravstva. PROVOĐENJA VAKCINACIJE PROTIV COVID-19 13. Nalaže se mikrobiološkim laboratorijama da redovno Vakcinacija protiv COVID-19 za prioritetne skupine i ostalo dostavljaju podatke Zavodu za javno zdravstvo Federacije stanovništvo BiH o testiranim osobama na SARS-CoV-2 i rezultatima testiranja, putem online platforme COVID-19.ba, koja u 1. Naređuje se da, pored postojećih prioritetnih skupina realnom vremenu prikazuje podatke o COVID-19 u utvrđenih članom 61a. Pravilnika o načinu provedbe Federaciji BiH, a svakim danom do 12:00 sati za prethodni obavezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse dan. protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj U slučaju da ovlaštene zdravstvene ustanove (privatne i obavezi ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/19, 12/21 javne) ne dostavljaju podatke putem online platforme i 47/21), nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i COVID-19.ba, a kako je definirano ovom naredbom, zdravstvene ustanove u kantonima, počnu s vakcinacijom pokrenut će se postupak po službenoj dužnosti o stavljanju protiv COVID-19 uposlenih u obrazovnom sektoru, policiji, izvan snage rješenja donesenog od strane Federalnog vatrogasnim službama, socijalnoj zaštiti i medijima, te ministarstva zdravstva za obavljanje mikrobiološke studenata fakulteta zdravstvenih usmjerenja. djelatnosti - laboratorijska izolacija virusne RNA i 2. Nakon vakcinacije prioritetnih skupina i osoba uposlenih u identifikacija uzročnika zarazne bolesti (SARS- CoV-2). javnim službama iz Poglavlja III. tačke 1. ove naredbe, Nalaže se zdravstvenim ustanovama da redovno dostavljaju zavodi za javno zdravstvo kantona, dužni su početi podatke o hospitaliziranim pacijentima, uključujući i pozivanje i ostalog stanovništva na vakcinaciju protiv hospitalizirane pacijente u jedinicama intenzivne njege, COVID-19, a prema raspoloživim količinama vakcina protiv pacijentima na respiratoru, težini kliničke slike i ishodu COVID-19. 3. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene 4. Supermarketi i veletrgovine, kao i drugi objekti slične ustanove u kantonima, dužna su osigurati pomoć za namjene, dužni su osigurati rad svih kasa/naplatnih mjesta. komunikaciju s osobama koje imaju poteškoće sa sluhom i 5. Supermarketi, veletrgovine, tržni centri, kao i drugi objekti vidom, i to najmanje jedan dan u sedmici na mjestu slične namjene, dužni su osigurati COVID-redare. provedbe vakcinacije, a sukladno odredbama člana 12. VI. NAREDBE ZA UGOSTITELJSKE OBJEKTE Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Fedracije BiH", broj 40/10). 1. Dopušta se pružanje usluga u ugostiteljskim objektima u 4. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH će organizirati otvorenom i zatvorenom prostoru, samo sjedeća mjesta, uz vakcinaciju skupina od posebnog značaja za Federaciju obavezno pridržavanje preporuka donesenih od zavoda za Bosne i Hercegovine i Bosnu i Hercegovinu. javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko- 5. U skladu s Pravilnikom o načinima provođenja obavezne epidemioloških mjera) u skladu s Poglavljem I. "Opće imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv naredbe", tač. 2. – 6. Pružanje usluga u ugostiteljskim zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj objektima dopušteno je za maksimalno 50 osoba u obavezi i dopunama navedenog pravilnika nalaže se zatvorenom prostoru i 100 osoba na otvorenom prostoru zdravstvenim ustanovama da redovno unose podatke o ugostiteljskog objekta, i to isključivo uz uvjet da veličina imunizaciji protiv COVID-19 i putem online platforme zatvorenog i otvorenog prostora ugostiteljskog objekta vakcine.covid-19.ba. omogućava poštivanje navedenih mjera i preporuka zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH. Organizacija vakcinacije protiv COVID-19 na nivou kantona 2. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava 1. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene zdravstva da definiraju način rada ugostiteljskih objekata, u ustanove u kantonima, dužna su otvoriti punktove za skladu s analizom rizika i epidemiološkom situacijom. masovnu imunizaciju na nivou općina s ciljem veće VII. NAREDBE ZA USTANOVE KOJE ZBRINJAVAJU I dostupnosti imunizacije protiv COVID-19 stanovništvu. SMJEŠTAJU STARIJE OSOBE, USTANOVE KOJE 2. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene ZBRINJAVAJU I SMJEŠTAJU OSOBE S ustanove u kantonima, dužna su formirati mobilne timove za POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I OSOBE S DUŠEVNIM imunizaciju protiv COVID-19, posebno ugroženih skupina SMETNJAMA, KAZNENO-POPRAVNE USTANOVE I stanovništva (osobe koje zbog zdravstvenog stanja nisu u DRUGE USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE mogućnosti doći u centre za vakcinaciju, migranti, Romi i dr.). 1. Dopuštaju se posjeti i izlaz osobama smještenim u ustanove 3. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene socijalne zaštite koje zbrinjavaju i smještaju starije osobe, uz ustanove u kantonima, dužna su formirati mobilne timove za uvjet da ustanova mora imati interni plan za posjete u imunizaciju protiv COVID-19 stanovništva koje je udaljeno ustanovi, kao i krizni plan u slučaju pojave zarazne bolesti od sjedišta centra za imunizaciju. COVID-19. 4. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene Ostale ustanove socijalne zaštite, uključujući u ovo i ustanove u kantonima, dužna su vakcinaciju protiv COVID- ustanove socijalne zaštite koje zbrinjavaju i smještaju osobe 19 obavljati svih sedam dana u sedmici u periodu od 08:00 s poteškoćama u razvoju i osobe s duševnim smetnjama, te do 20:00, a po potrebi i duže, u skladu s raspoloživim kazneno-popravne ustanove, moraju imati interni plan za ljudskim i materijalno-tehničkim resursima. posjete i izlaske iz ustanove, kao i krizni plan u slučaju pojave zarazne bolesti COVID-19, te imaju obavezu IV. NAREDBE ZA POSLOVNE SUBJEKTE postupanja po istom. 1. Nalaže se svim pravnim i fizičkim osobama, koje 2. Dopušta se prijem novih korisnika u ustanovama socijalne zapošljavaju više od 20 radnika, da imaju krizni plan zaštite, uz uvjet da je prethodno provedeno PCR testiranje na pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19, kojim će biti COVID-19. Navedeno se primjenjuje i kod premještanja usklađena organizacija rada navedenih subjekata s datim korisnika iz zdravstvene ustanove u ustanovu socijalne preporukama i smjernicama Zavoda za javno zdravstvo zaštite. Obaveza je ustanove socijalne zaštite osigurati Federacije BiH i kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, te prostor za izolaciju korisnika. da osiguraju njegovo redovno provođenje. VIII. NAREDBE ZA GRADSKI, PRIGRADSKI I 2. Nalaže se poslovnim subjektima da reorganiziraju rad svojih MEĐUGRADSKI PRIJEVOZ zaposlenika, na mjestima gdje nije moguće poštivati razmak od 2 metra među zaposlenima, tako što će reorganizirati 1. Dopušta se rad gradskog, prigradskog i međugradskog radno vrijeme, organizirati rad u smjenama, omogućiti rad prijevoza, uz obavezno pridržavanje preporuka donesenih od od kuće i primijeniti druge načine obavljanja radnih zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko- zadataka koji neće ugroziti djelatnosti i radne procese, a epidemioloških mjera). omogućit će poštivanje higijensko-epidemioloških mjera. 2. Prijevoznici u gradskom, prigradskom i međugradskom prijevozu dužni su osigurati COVID-redare. V. NAREDBE ZA SUPERMARKETE I VELETRGOVINE IX. NAREDBE ZA OBRAZOVNE USTANOVE 1. U veletrgovinama i supermarketima se ograničava broj kupaca prema sljedećim kriterijima, tako da se definira 1. Nadležna ministarstva obrazovanja kantona u saradnji s prostor od 10 m2 prodajnog objekta po potrošaču. kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva i 2. Bez obzira na veličinu prostora prodajnog objekta, nije zavoda za javno zdravstvo kantona će spram epidemiološke dopušten boravak više od 400 potrošača. situacije COVID-19 na području kantona donijeti odluku o 3. Supermarketi i veletrgovine, kao i drugi objekti slične modelu i početku pohađanja nastave u novoj školskoj namjene, dužni su na ulazu u objekt na vidljivom mjestu 2021/2022. godini za osnovno i srednje obrazovanje. postaviti informacije o veličini prodajnog prostora i 2. U cilju sprječavanja širenja COVID-19, svaka obrazovna maksimalno dopuštenom broju potrošača sukladno ustanova na području kantona mora imati krizni plan definiranom prodajnom prostoru/broj potrošača. pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19 i imenovan operativni tim za praćenje implementacije kriznog plana. 3. Obavezuju se kantonalne uprave za inspekcijske poslove, 6. Sportski savezi i organizatori sportskih takmičenja i kao i nadležni inspektori pri gradovima i općinama, da trenažnih procesa iz ove tačke odgovorni su za provođenje nalože svim obrazovnim ustanovama u kantonu, u čijim higijensko-epidemioloških mjera. prostorima i tokom provođenja obrazovnog procesa može XII. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE KONGRESA, doći do prenosa zarazne bolesti COVID-19, kao i drugih KONFERENCIJA I DRUGIH EDUKATIVNIH SKUPOVA zaraznih bolesti, da uspostave i provode redovne kontrole U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE higijenskih i zdravstveno-tehničkih uvjeta u objektu i procesu rada, provođenje planova samokontrole sačinjenih 1. Dopušta se održavanje kongresa, konferencija i drugih sukladno načelima analize rizika i kritičnih kontrolnih edukativnih skupova, i to do 100 osoba, uz obavezno tačaka, a prema preporukama nadležnog zavoda za javno pridržavanje preporuka koje donosi Zavod za javno zdravstvo kantona. Navedeno uključuje i kontinuiran zdravstvo Federacije BiH (higijensko-epidemioloških pojačan inspekcijski nadzor od nadležnih inspekcija u mjera). obrazovnim ustanovama s ciljem sprječavanja prenosa 2. Organizator skupa u kojem učestvuje više od 100 osoba COVID-19. dužan je prethodno osigurati saglasnost nadležnog kriznog 4. Održavanje pripravničkog i specijalističkog, odnosno štaba kantonalnog ministarstva zdravstva, koje se izdaje na subspecijalističkog staža zdravstvenih radnika u osnovu mišljenja nadležnog zavoda za javno zdravstvo zdravstvenim ustanovama te drugim institucijama u kojima kantona i sadrži procjenu rizika. se staž obavlja, polaganje stručnih, specijalističkih i 3. Ako skup ima više od 100 osoba, potrebno je da učesnici subspecijalističkih ispita zdravstvenih radnika, kao i imaju: obavljanje pripravničkog staža i polaganje stručnih ispita u - negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od 48 sati, drugim strukama, odvija se uz striktno pridržavanje ili preporuka donesenih od zavoda za javno zdravstvo u - potvrdu o prebolovanom COVID-19 ne stariju od 6 Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera). mjeseci, ili 5. Nastava na fakultetima u akademskoj 2020/2021. godini - potvrdu o završenoj vakcinaciji. odvija se uz striktno i kontinuirano pridržavanje higijensko- 4. Sva mjesta moraju biti numerirana i svi učesnici popisani po epidemioloških mjera za prevenciju COVID-19. sjedećim mjestima. Tokom skupa svi učesnici moraju sjediti 6. Tač. 3. i 4. ovog poglavlja primjenjuje se i na fakultete na istim numeriranim mjestima. prilikom održavanja nastave u akademskoj 2020./2021. 5. Tokom pauze učesnici se moraju pridržavati propisanih godini. higijensko-epidemioloških mjera. 6. Sjedenje za vrijeme objeda mora biti fiksno, odnosno svaki X. NAREDBE ZA POZORIŠTA I KINA dan skupa sjede iste osobe za stolom, uz fizički razmak. 1. Izuzetno od Poglavlja I. "Opće naredbe", tačke 3. kojom je XIII. NAREDBE ZA NADLEŽNA INSPEKCIJSKA TIJELA utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje I NADLEŽNE UPRAVE POLICIJA ljudi, ali ne više od 50 osoba, pozorištima i kinima dopušta se organiziranje predstava i projekcija filmova za ne više od 1. Zadužuju se Federalna uprava za inspekcijske poslove, 100 osoba, uz poštivanje higijensko-epidemioloških kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i inspekcije preporuka te obavezni fizički razmak od najmanje 2 metra organizirane pri nadležnim ministarstvima u kantonu, između osoba, kao i pod uvjetom da veličina prostora u odnosno nadležni općinski i gradski inspektori da pojačaju kojem se održavaju predstave i projekcije filmova inspekcijski nadzor, a u cilju kontrole provođenja naređenih omogućava provedbu navedenih mjera. mjera i sprječavanja širenja COVID-19 na području svoje 2. Krizni štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva na jurisdikcije. osnovu procjene COVID-19 epidemiološke situacije na 2. Zadužuju se FMUP – Federalna uprava policije i MUP području kantona mogu reducirati broj osoba od maksimalno kantona – Uprava policije sukladno tački IV. Odluke o dopuštenog broja osoba iz tačke 1. ovog poglavlja. proglašenju prestanka stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije Bosne i XI. NAREDBE ZA SPORTSKA TAKMIČENJA I Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/20 i TRENAŽNE PROCESE 5/21) da poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti kao podrška 1. Dopušta se održavanje profesionalnih sportskih takmičenja inspekcijskim službama, a u cilju kontrole provođenja na otvorenom uz prisutnost gledalaca, uz uvjete korištenja naređenih mjera i sprječavanja širenja COVID-19 na do 30% kapaciteta stadiona, a ne više od 500 osoba po području svoje jurisdikcije. tribini, te uz poštivanje higijensko-epidemioloških mjera. 3. Zadužuju se Federalna uprava za inspekcijske poslove, 2. Osobe na tribinama ne smiju imati navijačke rekvizite te kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i inspekcije moraju nositi zaštitne maske. Prilikom ulaska i izlaska sa organizirane pri nadležnim ministarstvima u kantonu, stadiona potrebno je osigurati organizirani ulazak, uz odnosno nadležni općinski i gradski inspektori da dostave poštivanje higijensko-epidemioloških mjera kao što su Kriznom štabu Federalnog ministarstva zdravstva, odnosno nošenje zaštitnih maski i držanje razmaka, za što su zaduženi kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, COVID-redari. izvještaje o pojačanom inspekcijskom nadzoru, a u cilju 3. Prilikom ulaska na stadion potrebno je staviti u upotrebu sve kontrole provođenja naređenih mjera i sprječavanja širenja ulaze kako bi se smanjio rizik većeg okupljanja. COVID-19 na području svoje jurisdikcije te da navedene 4. U zatvorenom prostoru održavanje sportskih događaja će se i izvještaje nastave dostavljati u kontinuitetu svakih 14 dana. dalje odvijati bez prisustva publike. Krizni štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva navedene 5. Dopušta se održavanje trenažnih procesa sportista svih objedinjene izvještaje za područje kantona dostavljaju profesionalnih sportskih klubova, uz obavezno pridržavanje Kriznom štabu Federalnog ministarstva zdravstva. preporuka donesenih od zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera). XIV. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE SJEDNICA I RADNIH vrata" prema raspoloživim količinama vakcina protiv TIJELA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I COVID-19. HERCEGOVINE 6. Vlade kantona, odnosno krizni štabovi kantonalnih 1. Izuzetno od Poglavlja I. "Opće naredbe", tačke 3. kojom je ministarstava zdravstva, prema procjeni epidemiološke utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje situacije u kantonu, preporuke od tač. 1. do 5. mogu donijeti ljudi, ali ne više od 50 osoba, dopušta se održavanje sjednica i u formi naredbe. i radnih tijela Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, uz poštivanje higijensko-epidemioloških preporuka Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koje su Na temelju članka 19. stavka (4) Zakona o Vladi Federacije sastavni dio ove naredbe, kao i pod uvjetom da veličina Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, prostora u kojem se održavaju sjednice i radna tijela 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Kriznog stožera Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine omogućava Federalnog ministarstva zdravstva, a u cilju realizacije Zaključka provedbu navedenih mjera. Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj 21/2021 od 2. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava 08.01.2021. godine donijetog s ciljem provedbe Odluke o zdravstva da na osnovu procjene COVID-19 epidemiološke dopustivosti i meritumu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u situacije i uz higijensko-epidemiološke preporuke zavoda za predmetu E. Š. i dr. broj AP-3683/20, Vlada Federacije Bosne i javno zdravstvo kantona, na području kantona, kao i općina, Hercegovine, na 288. sjednici održanoj 04.11.2021. godine, donesu naredbu za održavanje sjednica i radnih tijela donosi zakonodavnih tijela kantona, kao i tijela odlučivanja u ZAKLJUČKE jedinicama lokalne samouprave (gradska, općinska vijeća i O USVAJANJU INFORMACIJE O EPIDEMIOLOŠKOJ sl.). SITUACIJI COVID-19 U FEDERACIJI BOSNE I XV. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE PRETRESA U HERCEGOVINE NA DAN 01.11.2021. GODINE S SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE PRIJEDLOGOM NAREDBI I PREPORUKA KRIZNOG 1. Izuzetno od Poglavlja I. "Opće naredbe", tačke 3. kojom je STOŽERA FEDERALNOG MINISTARSTVA utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje ZDRAVSTVA ljudi, ali ne više od 50 osoba, dopušta se održavanje pretresa 1. Usvaja se Informacija o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, uz u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 01.11.2021. godine poštivanje higijensko-epidemioloških preporuka Zavoda za s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog stožera javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koje su Federalnog ministarstva zdravstva. sastavni dio ove naredbe, kao i pod uvjetom da veličina 2. Usvajaju se Naredbe Kriznog stožera Federalnog prostora u kojem se održavaju pretresi omogućava provedbu ministarstva zdravstva koje su sastavni dio ovih zaključaka navedenih mjera. (Privitak 1.). 2. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava 3. Usvajaju se Preporuke Kriznog stožera Federalnog zdravstva da na osnovu procjene COVID-19 epidemiološke ministarstva zdravstva koje su sastavni dio ovih zaključaka situacije i uz higijensko-epidemiološke preporuke zavoda za (Privitak 2.). javno zdravstvo kantona, na području kantona, kao i općina, 4. Naređuje se vladama kantona, odnosno kantonalnim donesu naredbe za održavanje pretresa u sudovima na stožerima ministarstava zdravstva uvođenje restriktivnijih području kantona, kao i općina. mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini uz redovito obavještavanje Kriznog stožera Prilog 2. Federalnog ministarstva zdravstva. PREPORUKE 5. Naredbe i Preporuke Kriznog stožera Federalnog KRIZNOG ŠTABA FEDERALNOG MINISTARSTVA ministarstva zdravstva donose se sa rokom važenja od 14 ZDRAVSTVA dana računajući od dana, 04.11.2021. godine, koji se utvrđuje kao dan početka primjene ovih naredbi i preporuka. 1. Preporučuje se osobama starije životne dobi, posebno onima 6. Prije isteka roka iz točke 5. ovih zaključaka, zadužuje se s hroničnim bolestima, da i dalje izbjegavaju bespotrebna Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva da sagleda kretanja i korištenje javnog prijevoza te da redovno koriste kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u Federaciji zaštitnu opremu. BiH i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i 2. U slučaju pojave nekih od simptoma kao što su: povišena potrebe izmjene naredbi i preporuka utvrđenih ovim temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, preporučuje se Zaključkom, te prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine osobama sa simptomima, kao i članovima njihovog domaćinstva, da ostanu kući te se telefonski jave nadležnom dostavi prijedlog novih naredbi i preporuka. ljekaru kako bi dobili dalje upute. 7. Zadužuje se Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva 3. Preporučuje se svim državljanima Federacije BiH da ne da ove zaključke sa privitcima dostavi prema kriznim putuju u zemlje u kojima je prisutna visoka transmisija stožerima kantonalnih ministarstava zdravstva, kantonalnim COVID-19. ministarstvima zdravstva, zdravstvenim ustanovama s 4. Preporučujemo svim državljanima Federacije BiH koji žive područja kantona putem kriznih stožera kantonalnih ili rade u zemljama u kojima je prisutna visoka transmisija ministarstava zdravstva, Kliničkim centrima u Federaciji COVID-19 da ne dolaze u Federaciju BiH, zbog povećanja BiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama putem rizika od unošenja COVID-19, a što bi dodatno moglo kriznih stožera kantonalnih ministarstava zdravstva, rezultirati daljim pogoršanjem COVID-19 epidemiološke Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove situacije u Federaciji BiH. i Upravama policija MUP-a kantona. 5. Preporučuje se nadležnim tijelima vlasti u kantonima, kao i 8. Sukladno Zaključku V. broj 21/2021 od 08.01.2021. godine zdravstvenim ustanovama u kantonima, organiziranje pod točkom 4., Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će imunizacije protiv COVID-19 po načelu "dan otvorenih izvijestiti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine o epidemiološkoj situaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine i mjerama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koje su maksimalno dopuštenog broja osoba u otvorenom i donesene u cilju zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika zatvorenom prostoru sukladno točki 3. ove naredbe, na za širenje virusa, na 288. sjednici održanoj dana, 04.11.2021. skupovima koji se održavaju, poput: političkih skupova, godine. vjenčanja, svadbi, krizmi, sprovoda, dženaza i drugih 9. Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja i objavit će obiteljskih okupljanja i sličnih događaja, a u cilju se u "Službenim novinama Federacije BiH". sprječavanja širenja infekcije COVID-19 među pučanstvom, V. broj 1638/2021 kao i zaštite osobnog zdravlja i javnog zdravlja pučanstva. 04. studenoga 2021. godine Premijer 5. Iznimno od točke 3. ove naredbe, dopušta se organiziranje i Sarajevo Fadil Novalić, v. r. većih okupljanja, do maksimalno 150 osoba u zatvorenom i 300 osoba na otvorenom, pod uvjetom da veličina prostora omogućava provedbu higijensko-epidemioloških mjera. Privitak 1. Uvjet je da svi sudionici skupa imaju: NAREDBE - negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od 48 sati KRIZNOG STOŽERA FEDERALNOG ili MINISTARSTVA ZDRAVSTVA - potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od 6 I. OPĆE NAREDBE mjeseci 1. Naređuje se vladama kantona, odnosno kriznim stožerima - ili potvrdu o završenom cijepljenju. kantonalnih ministarstava zdravstva donošenje restriktivnijih Za provođenje epidemioloških mjera i organizaciju skupa mjera u odnosu na mjere iz ove naredbe, sukladno procjeni odgovoran je organizator skupa. rizika događaja koji mogu dovesti do pogoršanja Organizator skupa iz ove točke dužan je prethodno pribaviti epidemiološke situacije, kao i na osnovi aktualne suglasnost od mjerodavnog kriznog stožera kantonalnog epidemiološke situacije koja se temelji na tjednoj incidenciji ministarstva zdravstva koja se izdaje temeljem mišljenja zaraženih, broju hospitaliziranih pacijenata, broju pacijenata mjerodavnog zavoda za javno zdravstvo kantona, koje sadrži koji koriste respiratornu potporu i raspoloživosti svih resursa procjenu rizika. u zdravstvu (tehničkih, ljudskih i dr.). 6. U uvjetima COVID-19 epidemiološke situacije u Federaciji 2. Naređuje se obvezno nošenje zaštitnih maski preko usta i BiH naređuje se striktno poštivanje preporuka Zavoda za nosa za zaštitu respiratornog sustava u zatvorenom prostoru i javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, za sve one uz poštivanje razmaka od minimalno 2 metra. na koje se preporuke odnose, a koje su dostupne na Nalaže se obvezno nošenje maske i na otvorenom prostoru, www.zzjzfbih.ba, i to: ako se ne može ostvariti razmak od 2 metra. Obvezno je - preporuke za državljane BiH i strane državljane koji nošenje maski na autobusnim, tramvajskim, trolejbusnim, ulaze u BiH; minibuskim stajalištima, peronima i pijacama/otvorenim - preporuke - javni prijevoz; tržnicama i na drugim mjestima gdje se primijeti veća - preporuke za muzeje, galerije, kina i sl.; fluktuacija stanovništva. - preporuke za ugostiteljske objekte; Iznimno, zaštitne maske nisu obvezni nositi: - preporuke za škole u kontekstu COVID-19 za školsku - djeca mlađa od šest godina, osobe koje imaju probleme 2021./2022. godinu; s disanjem zbog kroničnih bolesti ili koje ne mogu - preporuke - vrtići; skinuti masku bez pomoći druge osobe, npr. osobe s - preporuke za stomatološke ordinacije; intelektualnim poteškoćama ili smetnjama u razvoju, - preporuke - trajni smještaj i zbrinjavanje; osobe s oštećenjem sluha - preporuke za sportsko-rekreativne aktivnosti – dopuna; - učenici osnovnih škola od 1. do 5. razreda tijekom - preporuke za rad hotela; obavljanja nastave u učionicama - preporuke za trgovine, uslužne djelatnosti, tržne centre; - sportaši na utakmicama, treninzima i sportskim - preporuke – proslave; aktivnostima, vozači na biciklu, električnom romobilu - preporuke za rad studentskih domova u kontekstu i motociklu COVID-19. - članovi iste obitelji koji na otvorenom prostoru ne 7. Naređuje se Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i ostvaruju razmak od 2 metra. kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, kao i 3. Dopušteno je okupljanje ljudi na određenom inspekcijama organiziranim pri mjerodavnim ministarstvima prostoru pod sljedećim uvjetima: u kantonu, odnosno mjerodavnim općinskim i gradskim - ne više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru inspektorima da kontinuirano kontroliraju provođenje - ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru. Naredbe pod toč. 2., 3., 4., 5. i 6. ovog poglavlja te sukladno Sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju se svojim ovlastima poduzimaju mjere iz okvira svoje odvijati u prostoru koji omogućuje obvezni fizički razmak mjerodavnosti, koja uključuje pokretanje kaznenih prijava od najmanje 2 metra između osoba (osim članova istog protiv počinitelja za koje se postavi osnovana sumnja da ne kućanstva). izvršavaju naredbe u uvjetima pandemije COVID-19 za S ciljem smanjivanja rizika od COVID-19, kao i zaštite kaznena djela kažnjiva po Kaznenom zakonu Federacije osobnog zdravlja, za vrijeme okupljanja potrebno je obvezno BiH. pridržavanje preporuka koje su donijeli zavodi za javno 8. Traži se od mjerodavnih uprava policije i mjerodavnih zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških tužiteljstava žurno postupanje po podnesenim kaznenim mjera). Za provođenje mjera na skupovima odgovorni su prijavama iz točke 7. ove naredbe, sukladno njihovim organizatori okupljanja. Organizator je prilikom održavanja ovlastima. skupa dužan postupati sukladno propisima o javnom okupljanju. 4. Nalaže se kriznim stožerima kantonalnih ministarstava zdravstva da na temelju procjene COVID-19 epidemiološke situacije na području kantona reduciraju broj osoba, od II. NAREDBE ZA KRIZNE STOŽERE KANTONALNIH bolničkih povjerenstava i bolničkih timova s ciljem MINISTARSTAVA ZDRAVSTVA I USTANOVE I DRUGE sprječavanja širenja COVID-19 infekcije u zdravstvenim SUBJEKTE U PODRUČJU ZDRAVSTVA ustanovama, sukladno članku 51. Zakona o zaštiti pučanstva 1. Obvezuju se krizni stožeri kantonalnih ministarstava od zaraznih bolesti, kao i odredbama Pravilnika o uvjetima i zdravstva, kao i zdravstvenih ustanova s područja kantona, načinu provođenja mjera za sprječavanje i suzbijanje da redovito revidiraju krizne planove pripravnosti i odgovore bolničkih infekcija ("Službene novine Federacije BiH", broj na pojavu novog koronavirusa (COVID-19), prema 84/10). promjeni epidemiološke situacije na području kantona ili 10. Mikrobiološku djelatnost - laboratorijsku izolaciju virusne lokalne zajednice. RNA i identifikaciju uzročnika zarazne bolesti (SARS-CoV- 2. Naređuje se vladama kantona, odnosno kriznim stožerima 2) radi utvrđivanja dijagnoze na COVID-19 obavljaju kantonalnih ministarstava zdravstva obvezno postupanje po laboratoriji zdravstvenih ustanova verificirani od strane dokumentu "Javnozdravstveni kriteriji za prilagođavanje Federalnog ministarstva zdravstva, kao i Veterinarski javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID- fakultet Univerziteta u Sarajevu – Laboratorij za 19". molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, kao podrška 3. Nalaže se svim zdravstvenim ustanovama na području javnom sektoru zdravstva, i to za vrijeme trajanja potrebe za Federacije BiH da nastave s kontinuiranim provođenjem i obavljanje ove djelatnosti u Federaciji BiH prema primjenom kantonalnog kriznog plana pripravnosti odgovora epidemiološkoj COVID-19 situaciji u BiH i u svijetu. na pojavu COVID-19, a osobito mjera koje se odnose na Svi verificirani laboratoriji, kao i Veterinarski fakultet hospitalizaciju osoba i drugih mjera prema izvorima zaraze, Univerziteta u Sarajevu – Laboratorij za molekularno- sukladno revidiranom dokumentu "Upravljanje slučajem genetička i forenzička ispitivanja, kao podrška javnom COVID-19 i osiguranje kontinuiteta zdravstvenih službi – sektoru zdravstva iz stavka (1) ove točke, dužni su čuvati prijenos u zajednici". originalne uzorke i ekstrakcije, na temperaturi od minimalno 4. U uvjetima povoljne epidemiološke situacije nalaže se svim -20 °C, najmanje 14 dana, računajući od dana testiranja, kao zdravstvenim ustanovama na području Federacije Bosne i i voditi ažurne evidencije o korištenim internim i pozitivnim Hercegovine obvezno pružanje svih zdravstvenih usluga za kontrolama u smislu utvrđenih vrijednosti istih. koje su registrirani. 11. U svrhu unaprjeđenja odgovora na pandemiju COVID-19, 5. Nalaže se kriznim stožerima kantonalnih ministarstava kod pacijenata s izraženim kliničkim simptomima zdravstva da budu spremni za slučaj zbrinjavanja većeg karakterističnim za ovo oboljenje (sukladno definiciji broja oboljelih u zdravstvenim ustanovama, sukladno slučaja), osim PCR temeljnih testova, koji ostaju zlatni odredbama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti standard za dijagnostiku, preporučuje se i korištenje ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05), a sukladno antigenskih testova (Ag-RDT). epidemiološkoj situaciji. Antigenski testovi se mogu koristiti u situacijama kada je Nalaže se kantonalnim ministrima nadležnim za zdravstvo PCR nedostupan ili kada je potrebno duže vrijeme za da poduzimaju mjere i aktivnosti u smislu angažiranja obradu, ili kada je propisano ovom naredbom. Antigenski zdravstvenih djelatnika, organizacije i rasporeda rada i testovi za detekciju SARS-CoV-2 moraju ispunjavati radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih minimalne zahtjeve: ≥90% senzitivnost i ≥97% specifičnost zdravstvenih ustanova, ako dođe do pogoršanja u usporedbi s referentnim PCR testom. epidemiološke situacije. Testiranje Ag-RDT testovima se treba provoditi prema 6. Zadužuju se zavodi za javno zdravstvo kantona da pojačaju uputama proizvođača i unutar 5 - 7 dana nakon pojave nadzor nad provođenjem i primjenom kantonalnog kriznog simptoma. Negativan rezultat antigenskog testiranja ne može plana pripravnosti i odgovora na pojavu novog koronavirusa u potpunosti isključiti aktivnu COVID-19 infekciju te je kod (COVID-19). simptomatskih pacijenata potrebno ponovljeno testiranje 7. U zdravstvenim ustanovama, bez obzira na oblik vlasništva, PCR testom. kao i privatnim praksama, obvezno je provođenje trijaže i Testiranje Ag-RDT testovima u svrhu dijagnostike provode pridržavanje striktnih mjera za prevenciju i kontrolu zdravstvene ustanove. infekcije i praćenje općih i specifičnih preporuka radi Zdravstvena ustanova koja obavlja antigenska testiranja sigurnosti osoblja i pacijenata u kontekstu COVID-19. (Ag-RDT) dužna je redovito izvještavati zavod za javno 8. Nalaže se kliničkim centrima u Federaciji BiH, kao i općim, zdravstvo kantona, a zavod za javno zdravstvo kantona se kantonalnim i specijalnim bolnicama u Federaciji BiH, da u obvezuje podatke o rezultatima antigenskog testiranja (Ag- slučaju pogoršanja epidemiološke situacije osiguraju 30% RDT) dostavljati Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH. svojih kapaciteta za hospitalizaciju i liječenje pacijenata 12. U cilju brže i efikasnije laboratorijske detekcije SARS-CoV- oboljelih od COVID-19. Za provođenje ove naredbe 2 virusa nalaže se svim kantonalnim ministarstvima odgovorni su ravnatelji i upravna vijeća zdravstvenih zdravstva da u suradnji sa zavodima zdravstvenog ustanova, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih osiguranja kantona, kao i drugim zdravstvenim ustanovama, nadležnosti. stave u funkciju sve resurse i kapacitete laboratorija Sukladno epidemiološkoj situaciji COVID-19, svaka bolnica verificiranih od strane Federalnog ministarstva zdravstva, je dužna imati plan zadovoljenja povećanih potreba za kao i Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – COVID-19 kapacitetima. Plan mora biti jasan i precizan, Laboratorij za molekularno-genetička i forenzička koordiniran s kriznim stožerom mjerodavnog ministarstva ispitivanja, kao podršku javnom sektoru zdravstva. zdravstva, te sačinjen sukladno revidiranom dokumentu 13. Nalaže se mikrobiološkim laboratorijama da redovito "Upravljanje slučajem COVID-19 i osiguranje kontinuiteta dostavljaju podatke Zavodu za javno zdravstvo Federacije zdravstvenih službi – prijenos u zajednici". BiH o testiranim osobama na SARS-CoV-2 i rezultatima 9. Nalaže se kriznim stožerima kantonalnih ministarstava testiranja, putem online platforme COVID-19.ba, koja u zdravstva da u svim zdravstvenim ustanovama na području realnom vremenu prikazuje podatke o COVID-19 u kantona, bez obzira na oblik vlasništva, kao i kliničkim Federaciji BiH, a svakim danom do 12:00 sati za prethodni centrima u Federaciji BiH, osiguraju u kontinuitetu rad dan. U slučaju da ovlaštene zdravstvene ustanove (privatne i obvezi ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/19, 12/21 i javne) ne dostavljaju podatke putem online platforme 47/21), nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene COVID-19.ba, a kako je definirano ovom naredbom, ustanove u kantonima, počnu s cijepljenjem protiv COVID- pokrenut će se postupak po službenoj dužnosti o stavljanju 19 uposlenih u obrazovnom sektoru, policiji, vatrogasnim izvan snage rješenja donesenog od strane Federalnog službama, socijalnoj zaštiti i medijima, te studenata fakulteta ministarstva zdravstva za obavljanje mikrobiološke zdravstvenih usmjerenja. djelatnosti - laboratorijska izolacija virusne RNA i 2. Nakon cijepljenja prioritetnih skupina i osoba uposlenih u identifikacija uzročnika zarazne bolesti (SARS- CoV-2). javnim službama iz Poglavlja III. točke 1. ove naredbe, Nalaže se zdravstvenim ustanovama da redovito dostavljaju zavodi za javno zdravstvo kantona, dužni su početi podatke o hospitaliziranim pacijentima, uključujući i pozivanje i ostalog pučanstva na cijepljenje protiv COVID- hospitalizirane pacijente u jedinicama intenzivne njege, 19, a prema raspoloživim količinama cjepiva protiv COVID- pacijentima na respiratoru, težini kliničke slike i ishodu 19. liječenja (oporavljeni i umrli), te podatke o cjepnom statusu, 3. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene kao i vrsti primljenog cjepiva za sve hospitalizirane pacijente ustanove u kantonima, dužni su osigurati pomoć za nadležnim kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, koji komunikaciju s osobama koje imaju poteškoće sa sluhom i su dužni izvijestiti Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, vidom, i to najmanje jedan dan u tjednu na mjestu provedbe putem online platforme COVID-19.ba, svakim danom do cijepljenja, a sukladno odredbama članka 12. Zakona o 12:00 sati za prethodni dan. pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata ("Službene Agregirane tjedne podatke o hospitaliziranim pacijentima, novine Fedracije BiH", broj 40/10). pacijentima na respiratoru, i cjepnom statusu hospitaliziranih 4. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH će organizirati pacijenata, nadležni kantonalni zavodi za javno zdravstvo cijepljenje skupina od posebnog značaja za Federaciju dostavljaju Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, Bosne i Hercegovine i Bosnu i Hercegovinu. putem e-maila (i.covicŽzzjzfbih.ba i 5. Sukladno Pravilniku o načinima provođenja obvezne m.smjecaninŽzzjzfbih.ba) svakog ponedjeljka do 11:00 sati, imunizacije, imunoprofilakse i kemprofilakse protiv na propisanom obrascu. zaraznih bolesti te osobama koje se podvrgavaju toj obvezi i 14. Krizni stožeri kantonalnih ministarstava zdravstva imaju dopunama navedenog pravilnika nalaže se zdravstvenim primjenjivati preporuke za otpuštanje osoba iz izolacije – ustanovama da redovito unose podatke o imunizaciji protiv COVID-19 sačinjene od Zavoda za javno zdravstvo COVID-19 i putem online platforme vakcine.covid-19.ba. Federacije BiH, koje su dostupne na stranici Zavoda Organizacija cijepljenja protiv COVID-19 na razini kantona www.zzjzfbih.ba. 15. Naređuje se kriznim stožerima kantonalnih ministarstava 1. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene zdravstva da najmanje jednom mjesečno dostavljaju izvješće ustanove u kantonima, dužna su otvoriti punktove za o svom radu Kriznom stožeru Federalnog ministarstva masovnu imunizaciju na razini općina s ciljem veće zdravstva. dostupnosti imunizacije protiv COVID-19 pučanstvu. 16. Naređuje se svim pedijatrijskim i drugim službama 2. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene zaduženim za provedbu imunizacije primarne zdravstvene ustanove u kantonima, dužna su formirati mobilne timove za zaštite da izvrše reviziju zdravstvenih kartona i plana za imunizaciju protiv COVID-19, posebno ugroženih skupina imunizaciju sve djecu koja podliježu programu obvezne pučanstva (osobe koje zbog zdravstvenog stanja nisu u imunizacije do završetka srednje škole u suradnji s mogućnosti doći u cjepne centre, migranti, Romi i dr.). kantonalnim zavodima za javno zdravstvo i intenziviraju 3. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene imunizaciju djece koja su propustila jedno ili više cjepiva iz ustanove u kantonima, dužna su formirati mobilne timove za programa obvezne imunizacije, i to u roku od 30 dana od imunizaciju protiv COVID-19 pučanstva koje je udaljeno od stupanja na snagu ove naredbe. sjedišta centra za imunizaciju. Odgovorna osoba za provedbu ove aktivnosti je ravnatelj 4. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene doma zdravlja te je isti dužan podnijeti izvješće Zavodu za ustanove u kantonima, dužna su cijepljenje protiv COVID- javno zdravstvo Federacije BiH i Federalnom ministarstvu 19 obavljati svih sedam dana u tjednu u razdoblju od 08:00 zdravstva. do 20:00, a po potrebi i dulje, sukladno raspoloživim Zahtijeva se nadzor nad provedbom ove mjere od strane ljudskim i materijalno-tehničkim resursima. mjerodavne inspekcije. IV. NAREDBE ZA POSLOVNE SUBJEKTE 17. Naređuje se svim centrima za mentalno zdravlje da stave u 1. Nalaže se svim pravnim i fizičkim osobama, koje punu funkciju svoje kapacitete kao podršku mentalnom zapošljavaju više od 20 djelatnika, da imaju krizni plan zdravlju pučanstva. Odgovorna osoba za provedbu ove pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19, kojim će biti aktivnosti je ravnatelj doma zdravlja te je isti dužan podnijeti usklađena organizacija rada navedenih subjekata s danim izvješće Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH i preporukama i smjernicama Zavoda za javno zdravstvo Federalnom ministarstvu zdravstva. Federacije BiH i kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, te Zahtijeva se nadzor nad provedbom ove mjere od strane da osiguraju njegovo redovito provođenje. mjerodavne inspekcije. 2. Nalaže se poslovnim subjektima da reorganiziraju rad svojih III. NAREDBE U SVEZI ORGANIZIRANJA I zaposlenika, na mjestima gdje nije moguće poštivati razmak PROVOĐENJA CIJEPLJENJA PROTIV COVID-19 od 2 metra među zaposlenima, tako što će reorganizirati Cijepljenje protiv COVID-19 za prioritetne skupine i ostalo radno vrijeme, organizirati rad u smjenama, omogućiti rad pučanstvo od kuće i primijeniti druge načine obavljanja radnih 1. Naređuje se da, pored postojećih prioritetnih skupina zadataka koji neće ugroziti djelatnosti i radne procese, a utvrđenih člankom 61a. Pravilnika o načinu provedbe omogućit će poštivanje higijensko-epidemioloških mjera. obvezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj V. NAREDBE ZA SUPERMARKETE I VELETRGOVINE IX. NAREDBE ZA OBRAZOVNE USTANOVE 1. U veletrgovinama i supermarketima se ograničava broj 1. Nadležna ministarstva obrazovanja kantona u suradnji s kupaca prema sljedećim kriterijima, tako da se definira kriznim stožerima kantonalnih ministarstava zdravstva i prostor od 10 m2 prodajnog objekta po potrošaču. zavoda za javno zdravstvo kantona će spram epidemiološke 2. Bez obzira na veličinu prostora prodajnog objekta, nije situacije COVID-19 na području kantona donijeti odluku o dopušten boravak više od 400 potrošača. modelu i početku pohađanja nastave u novoj školskoj 3. Supermarketi i veletrgovine, kao i drugi objekti slične 2021./2022. godini za osnovno i srednje obrazovanje. namjene, dužni su na ulazu u objekt na vidljivom mjestu 2. U cilju sprječavanja širenja COVID-19, svaka obrazovna postaviti informacije o veličini prodajnog prostora i ustanova na području kantona mora imati krizni plan maksimalno dopuštenom broju potrošača sukladno pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19 i imenovan definiranom prodajnom prostoru/broj potrošača. operativni tim za praćenje implementacije kriznog plana. 4. Supermarketi i veletrgovine, kao i drugi objekti slične 3. Obvezuju se kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao namjene, dužni su osigurati rad svih kasa/naplatnih mjesta. i mjerodavni inspektori pri gradovima i općinama, da nalože 5. Supermarketi, veletrgovine, tržni centri, kao i drugi objekti svim obrazovnim ustanovama u kantonu, u čijim prostorima slične namjene, dužni su osigurati COVID-redare. i tijekom provođenja obrazovnog procesa može doći do VI. NAREDBE ZA UGOSTITELJSKE OBJEKTE prijenosa zarazne bolesti COVID-19, kao i drugih zaraznih bolesti, da uspostave i provode redovite kontrole higijenskih 1. Dopušta se pružanje usluga u ugostiteljskim objektima u i zdravstveno-tehničkih uvjeta u objektu i procesu rada, otvorenom i zatvorenom prostoru, samo sjedeća mjesta, uz provođenje planova samokontrole sačinjenih sukladno obvezno pridržavanje preporuka donesenih od zavoda za načelima analize rizika i kritičnih kontrolnih točaka, a prema javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko- preporukama mjerodavnog zavoda za javno zdravstvo epidemioloških mjera) sukladno Poglavlju I. "Opće kantona. Navedeno uključuje i kontinuiran pojačan naredbe", toč. 2. – 6. Pružanje usluga u ugostiteljskim inspekcijski nadzor od mjerodavnih inspekcija u obrazovnim objektima dopušteno je za maksimalno 50 osoba u ustanovama s ciljem sprječavanja prijenosa COVID-19. zatvorenom prostoru i 100 osoba na otvorenom prostoru 4. Održavanje pripravničkog i specijalističkog, odnosno ugostiteljskog objekta, i to isključivo uz uvjet da veličina subspecijalističkog staža zdravstvenih djelatnika u zatvorenog i otvorenog prostora ugostiteljskog objekta zdravstvenim ustanovama te drugim institucijama u kojima omogućava poštivanje navedenih mjera i preporuka zavoda se staž obavlja, polaganje stručnih, specijalističkih i za javno zdravstvo u Federaciji BiH. subspecijalističkih ispita zdravstvenih djelatnika, kao i 2. Nalaže se kriznim stožerima kantonalnih ministarstava obavljanje pripravničkog staža i polaganje stručnih ispita u zdravstva da definiraju način rada ugostiteljskih objekata, drugim strukama, odvija se uz striktno pridržavanje sukladno analizi rizika i epidemiološkoj situaciji. preporuka donesenih od zavoda za javno zdravstvo u VII. NAREDBE ZA USTANOVE KOJE ZBRINJAVAJU I Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera). SMJEŠTAJU STARIJE OSOBE, USTANOVE KOJE 5. Nastava na fakultetima u akademskoj 2020./2021. godini ZBRINJAVAJU I SMJEŠTAJU OSOBE S odvija se uz striktno i kontinuirano pridržavanje higijensko- POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I OSOBE S DUŠEVNIM epidemioloških mjera za prevenciju COVID-19. SMETNJAMA, KAZNENO-POPRAVNE USTANOVE I 6. Toč. 3. i 4. ovog poglavlja primjenjuje se i na fakultete DRUGE USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE prilikom održavanja nastave u akademskoj 2020./2021. 1. Dopuštaju se posjeti i izlaz osobama smještenim u ustanove godini. socijalne zaštite koje zbrinjavaju i smještaju starije osobe, uz X. NAREDBE ZA KAZALIŠTA I KINA uvjet da ustanova mora imati interni plan za posjete u 1. Iznimno od Poglavlja I. "Opće naredbe", točke 3. kojom je ustanovi, kao i krizni plan u slučaju pojave zarazne bolesti utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje COVID-19. ljudi, ali ne više od 50 osoba, kazalištima i kinima dopušta Ostale ustanove socijalne zaštite, uključujući u ovo i se organiziranje predstava i projekcija filmova za ne više od ustanove socijalne zaštite koje zbrinjavaju i smještaju osobe 100 osoba, uz poštivanje higijensko-epidemioloških s poteškoćama u razvoju i osobe s duševnim smetnjama, te preporuka te obvezni fizički razmak od najmanje 2 metra kazneno-popravne ustanove, moraju imati interni plan za između osoba, kao i pod uvjetom da veličina prostora u posjete i izlaske iz ustanove, kao i krizni plan u slučaju kojem se održavaju predstave i projekcije filmova pojave zarazne bolesti COVID-19, te imaju obvezu omogućava provedbu navedenih mjera. postupanja po istom. 2. Krizni stožeri kantonalnih ministarstava zdravstva na 2. Dopušta se prijem novih korisnika u ustanovama socijalne temelju procjene COVID-19 epidemiološke situacije na zaštite, uz uvjet da je prethodno provedeno PCR testiranje na području kantona mogu reducirati broj osoba od maksimalno COVID-19. Navedeno se primjenjuje i kod premještanja dopuštenog broja osoba iz točke 1. ovog poglavlja. korisnika iz zdravstvene ustanove u ustanovu socijalne zaštite. Obveza je ustanove socijalne zaštite osigurati prostor XI. NAREDBE ZA SPORTSKA NATJECANJA I za izolaciju korisnika. TRENAŽNE PROCESE VIII. NAREDBE ZA GRADSKI, PRIGRADSKI I 1. Dopušta se održavanje profesionalnih sportskih natjecanja MEĐUGRADSKI PRIJEVOZ na otvorenom uz prisutnost gledatelja, uz uvjete korištenja do 30% kapaciteta stadiona, a ne više od 500 osoba po 1. Dopušta se rad gradskog, prigradskog i međugradskog tribini, te uz poštivanje higijensko-epidemioloških mjera. prijevoza, uz obvezno pridržavanje preporuka donesenih od 2. Osobe na tribinama ne smiju imati navijačke rekvizite, te zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko- moraju nositi zaštitne maske. Prilikom ulaska i izlaska sa epidemioloških mjera). stadiona potrebno je osigurati organizirani ulazak, uz 2. Prijevoznici u gradskom, prigradskom i međugradskom poštivanje higijensko-epidemioloških mjera kao što su prijevozu dužni su osigurati COVID-redare. nošenje zaštitnih maski i držanje razmaka, za što su zaduženi cilju kontrole provođenja naređenih mjera i sprječavanja COVID-redari. širenja COVID-19 na području svoje jurisdikcije te da 3. Prilikom ulaska na stadion potrebno je staviti u uporabu sve navedena izvješća nastave dostavljati u kontinuitetu svakih ulaze kako bi se smanjio rizik većeg okupljanja. 14 dana. Krizni stožeri kantonalnih ministarstava zdravstva 4. U zatvorenom prostoru održavanje sportskih događaja će se i navedena objedinjena izvješća za područje kantona dalje odvijati bez prisutnosti publike. dostavljaju Kriznom stožeru Federalnog ministarstva 5. Dopušta se održavanje trenažnih procesa sportaša svih zdravstva. profesionalnih sportskih klubova, uz obvezno pridržavanje XIV. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE SJEDNICA I RADNIH preporuka donesenih od zavoda za javno zdravstvo u TIJELA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera). HERCEGOVINE 6. Sportski savezi i organizatori sportskih natjecanja i trenažnih procesa iz ove točke odgovorni su za provođenje higijensko- 1. Iznimno od Poglavlja I. "Opće naredbe", točke 3. kojom je epidemioloških mjera. utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje ljudi, ali ne više od 50 osoba, dopušta se održavanje sjednica XII. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE KONGRESA, i radnih tijela Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, KONFERENCIJA I DRUGIH EDUKATIVNIH SKUPOVA uz poštivanje higijensko-epidemioloških preporuka Zavoda U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koje su 1. Dopušta se održavanje kongresa, konferencija i drugih sastavni dio ove naredbe, kao i pod uvjetom da veličina edukativnih skupova, i to do 100 osoba, uz obvezno prostora u kojem se održavaju sjednice i radna tijela pridržavanje preporuka koje donosi Zavod za javno Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine omogućava zdravstvo Federacije BiH (higijensko-epidemioloških provedbu navedenih mjera. mjera). 2. Nalaže se kriznim stožerima kantonalnih ministarstava 2. Organizator skupa u kojem sudjeluje više od 100 osoba zdravstva da na temelju procjene COVID-19 epidemiološke dužan je prethodno osigurati suglasnost mjerodavnog situacije i uz higijensko-epidemiološke preporuke zavoda za kriznog stožera kantonalnog ministarstva zdravstva, koje se javno zdravstvo kantona, na području kantona, kao i općina, izdaje temeljem mišljenja mjerodavnog zavoda za javno donesu naredbu za održavanje sjednica i radnih tijela zdravstvo kantona i sadrži procjenu rizika. zakonodavnih tijela kantona, kao i tijela odlučivanja u 3. Ako skup ima više od 100 osoba, potrebno je da sudionici jedinicama lokalne samouprave (gradska, općinska vijeća i imaju: sl.). - negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od 48 sati, XV. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE PRETRESA U ili SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - potvrdu o prebolovanom COVID-19 ne stariju od 6 mjeseci, ili 1. Iznimno od Poglavlja I. "Opće naredbe", točke 3. kojom je - potvrdu o završenom cijepljenju. utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje 4. Sva mjesta moraju biti numerirana i svi sudionici popisani ljudi, ali ne više od 50 osoba, dopušta se održavanje pretresa po sjedećim mjestima. Tijekom skupa svi sudionici moraju u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, uz sjediti na istim numeriranim mjestima. poštivanje higijensko-epidemioloških preporuka Zavoda za 5. Tijekom stanke sudionici se moraju pridržavati propisanih javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koje su higijensko-epidemioloških mjera. sastavni dio ove naredbe, kao i pod uvjetom da veličina 6. Sjedenje za vrijeme objeda mora biti fiksno, odnosno svaki prostora u kojem se održavaju pretresi omogućava provedbu dan skupa sjede iste osobe za stolom, uz fizički razmak. navedenih mjera. 2. Nalaže se kriznim stožerima kantonalnih ministarstava XIII. NAREDBE ZA MJERODAVNA INSPEKCIJSKA zdravstva da na temelju procjene COVID-19 epidemiološke TIJELA I MJERODAVNE UPRAVE POLICIJA situacije i uz higijensko-epidemiološke preporuke zavoda za 1. Zadužuju se Federalna uprava za inspekcijske poslove, javno zdravstvo kantona, na području kantona, kao i općina, kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i inspekcije donesu naredbe za održavanja pretresa u sudovima na organizirane pri mjerodavnim ministarstvima u kantonu, području kantona, kao i općina. odnosno mjerodavni općinski i gradski inspektori da pojačaju inspekcijski nadzor, a u cilju kontrole provođenja Privitak 2. naređenih mjera i sprječavanja širenja COVID-19 na PREPORUKE području svoje jurisdikcije. KRIZNOG STOŽERA FEDERALNOG 2. Zadužuju se FMUP – Federalna uprava policije i MUP MINISTARSTVA ZDRAVSTVA kantona – Uprava policije sukladno točki IV. Odluke o proglašenju prestanka stanja nesreće uzrokovane pojavom 1. Preporučuje se osobama starije životne dobi, osobito onima s koronavirusa (COVID-19) na području Federacije Bosne i kroničnim bolestima, da i dalje izbjegavaju bespotrebna Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/20 i kretanja i korištenje javnog prijevoza te da redovito koriste 5/21) da poduzimaju mjere iz svoje mjerodavnosti kao zaštitnu opremu. potpora inspekcijskim službama, a u cilju kontrole 2. U slučaju pojave nekih od simptoma kao što su: povišena provođenja naređenih mjera i sprječavanja širenja COVID- temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, preporučuje se 19 na području svoje jurisdikcije. osobama sa simptomima, kao i članovima njihovog 3. Zadužuju se Federalna uprava za inspekcijske poslove, kućanstva, da ostanu kući te se telefonski jave nadležnom kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i inspekcije liječniku kako bi dobili daljnje upute. organizirane pri mjerodavnim ministarstvima u kantonu, 3. Preporučuje se svim državljanima Federacije BiH da ne odnosno mjerodavni općinski i gradski inspektori da dostave putuju u zemlje u kojima je prisutna visoka transmisija Kriznom stožeru Federalnog ministarstva zdravstva, COVID-19. odnosno kriznim stožerima kantonalnih ministarstava 4. Preporučuje se svim državljanima Federacije BiH koji žive zdravstva, izvješća o pojačanom inspekcijskom nadzoru, a u ili rade u zemljama u kojima je prisutna visoka transmisija COVID-19 da ne dolaze u Federaciju BiH, zbog povećanja zdravstvenim ustanovama s područja kantona putem rizika od unošenja COVID-19, a što bi dodatno moglo kriznih štabova kantonalnih ministarstava zdravstva, rezultirati daljnjim pogoršanjem COVID-19 epidemiološke kliničkim centrima u Federaciji BiH, opštim, situacije u Federaciji BiH. kantonalnim i specijalnim bolnicama putem kriznih 5. Preporučuje se nadležnim tijelima vlasti u kantonima, kao i štabova kantonalnih ministarstava zdravstva, zdravstvenim ustanovama u kantonima, organiziranje Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske imunizacije protiv COVID-19 po načelu "dan otvorenih poslove i Upravama policija MUP-a kantona. vrata" prema raspoloživim količinama cjepiva protiv 8. U skladu sa Zaključkom V. broj: 21/2021 od 08.01.2021. COVID-19. godine pod tačkom 4., Vlada Federacije Bosne i 6. Vlade kantona, odnosno krizni stožeri kantonalnih Hercegovine će obavijestiti Parlament Federacije ministarstava zdravstva, prema procjeni epidemiološke Bosne i Hercegovine o epidemiološkoj situaciji u situacije u kantonu, preporuke od toč. 1. do 5. mogu donijeti Federaciji Bosne i Hercegovine i mjerama Vlade i u formi naredbe. Federacije Bosne i Hercegovine koje su donesene u cilju zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa, na 288. sjednici održanoj dana, Na osnovu člana 19. stav (4) Zakona o Vladi Federacije 04.11.2021. godine. Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", 9. Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja i br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), na prijedlog Kriznog objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH". štaba Federalnog ministarstva zdravstva, a u cilju V. broj 1638/2021 realizacije Zaključka Vlade Federacije Bosne i 04. novembra 2021. godine Premijer Hercegovine V. broj 21/2021 od 08.01.2021. godine donijetog Sarajevo Fadil Novalić, s. r. s ciljem implementacije Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu E.Š. i dr. Prilog 1. broj AP-3683/20, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na PREPORUKE 288. sjednici održanoj 04.11.2021. godine, donosi KRIZNOG ŠTABA FEDERALNOG ZAKLJUČKE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA O USVAJANJU INFORMACIJE O I. OPŠTE NAREDBE EPIDEMIOLOŠKOJ SITUACIJI COVID-19 U 1. Naređuje se vladama kantona, odnosno kriznim FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE NA DAN štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva 01.11.2021. GODINE S PRIJEDLOGOM NAREDBI I donošenje restriktivnijih mjera u odnosu na mjere iz PREPORUKA KRIZNOG ŠTABA FEDERALNOG ove naredbe, u skladu sa procjenom rizika događaja koji MINISTARSTVA ZDRAVSTVA mogu dovesti do pogoršanja epidemiološke situacije, 1. Usvaja se Informacija o epidemiološkoj situaciji kao i na osnovu aktuelne epidemiološke situacije koja COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan se bazira na sedmičnoj incidenci zaraženih, broju 01.11.2021. godine s prijedlogom naredbi i preporuka hospitalizovanih pacijenata, broju pacijenata koji Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva. koriste respiratornu podršku i raspoloživosti svih 2. Usvajaju se Naredbe Kriznog štaba Federalnog resursa u zdravstvu (tehničkih, ljudskih i dr.). ministarstva zdravstva koje su sastavni dio ovih 2. Naređuje se obavezno nošenje zaštitnih maski preko zaključaka (Prilog 1.). usta i nosa za zaštitu respiratornog sistema u 3. Usvajaju se Preporuke Kriznog štaba Federalnog zatvorenom prostoru i uz poštivanje razmaka od ministarstva zdravstva koje su sastavni dio ovih minimalno 2 metra. zaključaka (Prilog 2.). Nalaže se obavezno nošenje maske i na otvorenom 4. Naređuje se vladama kantona, odnosno kantonalnim prostoru, ako se ne može ostvariti razmak od 2 metra. štabovima ministarstava zdravstva uvođenje Obavezno je nošenje maski na autobuskim, tramvajskim, restriktivnijih mjera spram procjene epidemiološke trolejbuskim, minibuskim stajalištima, peronima i situacije u kantonu, odnosno opštini, uz redovno pijacama/otvorenim tržnicama i na drugim mjestima obavještavanje Kriznog štaba Federalnog gdje se primijeti veća fluktuacija stanovništva. ministarstva zdravstva. Izuzetno, zaštitne maske nisu obavezni nositi: 5. Naredbe i Preporuke Kriznog štaba Federalnog - djeca mlađa od šest godina, lica koja imaju ministarstva zdravstva donose se sa rokom važenja od probleme s disanjem zbog hroničnih bolesti ili 14 dana računajući od dana, 04.11.2021. godine, koji se koje ne mogu skinuti masku bez pomoći drugog utvrđuje kao dan početka primjene ovih naredbi i lica, npr. lica s intelektualnim poteškoćama preporuka. ili smetnjama u razvoju, lica s oštećenjem sluha 6. Prije isteka roka iz tačke 5. ovih zaključaka, zadužuje - učenici osnovnih škola od 1. do 5. razreda tokom se Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva da obavljanja nastave u učionicama sagleda kompletnu epidemiološku situaciju COVID- - sportisti na utakmicama, treninzima i sportskim 19 u Federaciji BiH i sačini procjenu rizika, a radi aktivnostima, vozači na biciklu, električnom razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i romobilu i motociklu preporuka utvrđenih ovim Zaključkom, te prema Vladi - članovi iste porodice koji na otvorenom Federacije Bosne i Hercegovine dostavi prijedlog prostoru ne ostvaruju razmak od 2 metra. novih naredbi i preporuka. 3. Dopušteno je okupljanje ljudi na određenom prostoru 7. Zadužuje se Krizni štab Federalnog ministarstva pod sljedećim uslovima: zdravstva da ove zaključke sa prilozima dostavi prema - ne više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru kriznim štabovima kantonalnih ministarstava - ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru. zdravstva, kantonalnim ministarstvima zdravstva, Sva okupljanja u okviru navedenih ograničenja moraju 7. Naređuje se Federalnoj upravi za inspekcijske poslove se odvijati u prostoru koji omogućuje obavezni fizički i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, kao i razmak od najmanje 2 metra između lica (osim članova inspekcijama organizovanim pri nadležnim istog domaćinstva). ministarstvima u kantonu, odnosno nadležnim S ciljem smanjivanja rizika od COVID-19, kao i opštinskim i gradskim inspektorima da kontinuirano zaštite ličnog zdravlja, za vrijeme okupljanja potrebno kontrolišu provođenje Naredbe pod tač. 2., 3., 4., 5. i 6. je obavezno pridržavanje preporuka koje su donijeli ovog poglavlja te u skladu sa svojim ovlastima zavodi za javno zdravstvo u Federaciji BiH poduzimaju mjere iz okvira svoje nadležnosti, koja (higijensko-epidemioloških mjera). Za provođenje uključuje pokretanje krivičnih prijava protiv mjera na skupovima odgovorni su organizatori počinilaca za koje se postavi osnovana sumnja da ne okupljanja. Organizator je prilikom održavanja skupa izvršavaju naredbe u uslovima pandemije COVID-19 za dužan postupati u skladu s propisima o javnom krivična djela kažnjiva po Krivičnom zakonu okupljanju. Federacije BiH. 4. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih 8. Traži se od nadležnih uprava policije i nadležnih ministarstava zdravstva da na osnovu procjene COVID- tužilaštava hitno postupanje po podnesenim 19 epidemiološke situacije na području kantona krivičnim prijavama iz tačke 7. ove naredbe, u skladu s redukuju broj lica, od maksimalno dopuštenog broja njihovim ovlastima. lica u otvorenom i zatvorenom prostoru u skladu s II. NAREDBE ZA KRIZNE ŠTABOVE KANTONALNIH tačom 3. ove naredbe, na skupovima koji se održavaju, MINISTARSTAVA ZDRAVSTVA I USTANOVE I poput: političkih skupova, vjenčanja, svadbi, krizmi, DRUGE SUBJEKTE U OBLASTI ZDRAVSTVA sprovoda, dženaza i drugih porodičnih okupljanja i sličnih događaja, a u cilju sprečavanja širenja 1. Obavezuju se krizni štabovi kantonalnih infekcije COVID-19 među stanovništvom, kao i ministarstava zdravstva, kao i zdravstvenih ustanova s zaštite ličnog zdravlja i javnog zdravlja područja kantona, da redovno revidiraju krizne planove stanovništva. pripravnosti i odgovore na pojavu novog koronavirusa 5. Izuzetno od tačke 3. ove naredbe, dopušta se (COVID-19), prema promjeni epidemiološke situacije organizovanje i većih okupljanja, do maksimalno 150 na području kantona ili lokalne zajednice. lica u zatvorenom i 300 lica na otvorenom, pod 2. Naređuje se vladama kantona, odnosno kriznim uslovom da veličina prostora omogućava provođenje štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva higijensko-epidemioloških mjera. obavezno postupanje po dokumentu "Javnozdravstveni Uslov je da svi učesnici skupa imaju: kriteriji za prilagođavanje javnozdravstvenih i - negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od društvenih mjera u kontekstu COVID-19". 48 sati ili 3. Nalaže se svim zdravstvenim ustanovama na području - potvrdu o prebolovanom COVID-19, ne stariju od Federacije BiH da nastave s kontinuiranim 6 mjeseci provođenjem i primjenom kantonalnog kriznog plana - ili potvrdu o završenoj vakcinaciji. pripravnosti odgovora na pojavu COVID-19, a posebno Za provođenje epidemioloških mjera i organizaciju mjera koje se odnose na hospitalizaciju lica i drugih skupa odgovoran je organizator skupa. mjera prema izvorima zaraze, u skladu s revidiranim Organizator skupa iz ove tačke dužan je prethodno dokumentom "Upravljanje slučajem COVID-19 i pribaviti saglasnost od nadležnog kriznog štaba obezbjeđenje kontinuiteta zdravstvenih službi – kantonalnog ministarstva zdravstva koja se izdaje na prenos u zajednici". osnovu mišljenja nadležnog zavoda za javno zdravstvo 4. U uslovima povoljne epidemiološke situacije nalaže kantona, koje sadrži procjenu rizika. se svim zdravstvenim ustanovama na području 6. U uslovima COVID-19 epidemiološke situacije u Federacije Bosne i Hercegovine obavezno pružanje Federaciji BiH naređuje se striktno poštivanje svih zdravstvenih usluga za koje su registrovani. preporuka Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i 5. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih Hercegovine, za sve one na koje se preporuke odnose, a ministarstava zdravstva da budu spremni za slučaj koje su dostupne na www.zzjzfbih.ba, i to: zbrinjavanja većeg broja oboljelih u zdravstvenim - preporuke za državljane BiH i strane državljane ustanovama, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti koji ulaze u BiH; stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine - preporuke - javni prevoz; Federacije BiH", broj 29/05), a u skladu sa - preporuke za muzeje, galerije, bioskopi i sl.; epidemiološkom situacijom. - preporuke za ugostiteljske objekte; Nalaže se kantonalnim ministrima nadležnim za - preporuke za škole u kontekstu COVID-19 za zdravstvo da preduzimaju mjere i aktivnosti u smislu školsku 2021./2022. godinu; angažovanja zdravstvenih radnika, organizacije i - preporuke - vrtići; rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i - preporuke za stomatološke ordinacije; uslova rada pojedinih zdravstvenih ustanova, ako dođe - preporuke - trajni smještaj i zbrinjavanje; do pogoršanja epidemiološke situacije. - preporuke za sportsko-rekreativne aktivnosti – 6. Zadužuju se zavodi za javno zdravstvo kantona da dopuna; pojačaju nadzor nad provođenjem i primjenom - preporuke za rad hotela; kantonalnog kriznog plana pripravnosti i odgovora na - preporuke za trgovine, uslužne djelatnosti, pojavu novog koronavirusa (COVID-19). tržne centre; 7. U zdravstvenim ustanovama, bez obzira na oblik - preporuke – proslave; vlasništva, kao i privatnim praksama, obavezno je - preporuke za rad studentskih domova u kontekstu provođenje trijaže i pridržavanje striktnih mjera za COVID-19. prevenciju i kontrolu infekcije i praćenje opštih i specifičnih preporuka radi bezbjednosti osoblja i Testiranje Ag-RDT testovima se treba provoditi prema pacijenata u kontekstu COVID-19. uputstvima proizvođača i unutar 5 - 7 dana nakon pojave 8. Nalaže se kliničkim centrima u Federaciji BiH, kao i simptoma. Negativan rezultat antigenskog testiranja ne opštim, kantonalnim i specijalnim bolnicama u može u potpunosti isključiti aktivnu COVID-19 Federaciji BiH, da u slučaju pogoršanja infekciju te je kod simptomatskih pacijenata potrebno epidemiološke situacije obezbijede 30% svojih ponovljeno testiranje PCR testom. kapaciteta za hospitalizaciju i liječenje pacijenata Testiranje Ag-RDT testovima u svrhu dijagnostike oboljelih od COVID-19. Za provođenje ove naredbe provode zdravstvene ustanove. odgovorni su direktori i upravni odbori zdravstvenih Zdravstvena ustanova koja obavlja antigenska testiranja ustanova, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih (Ag-RDT) dužna je redovno izvještavati zavod za javno nadležnosti. zdravstvo kantona, a zavod za javno zdravstvo kantona se U skladu s epidemiološkom situacijom COVID-19, obavezuje podatke o rezultatima antigenskog testiranja svaka bolnica je dužna imati plan zadovoljenja (Ag-RDT) dostavljati Zavodu za javno zdravstvo povećanih potreba za COVID-19 kapacitetima. Plan Federacije BiH. mora biti jasan i precizan, koordinisan s kriznim 12. U cilju brže i efikasnije laboratorijske detekcije štabom nadležnog ministarstva zdravstva, te sačinjen SARS-COV-2 virusa nalaže se svim kantonalnim u skladu s revidiranim dokumentom "Upravljanje ministarstvima zdravstva da u saradnji sa zavodima slučajem COVID-19 i obezbjeđenje kontinuiteta zdravstvenog osiguranja kantona, kao i drugim zdravstvenih službi – prenos u zajednici". zdravstvenim ustanovama, stave u funkciju sve resurse 9. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih i kapacitete laboratorija verifikovanih od strane ministarstava zdravstva da u svim zdravstvenim Federalnog ministarstva zdravstva, kao i ustanovama na području kantona, bez obzira na oblik Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – vlasništva, kao i kliničkim centrima u Federaciji Laboratorija za molekularno-genetička i forenzička BiH, obezbijede u kontinuitetu rad bolničkih ispitivanja, kao podršku javnom sektoru zdravstva. komisija i bolničkih timova s ciljem sprečavanja 13. Nalaže se mikrobiološkim laboratorijama da redovno širenja COVID-19 infekcije u zdravstvenim dostavljaju podatke Zavodu za javno zdravstvo ustanovama, u skladu s članom 51. Zakona o zaštiti Federacije BiH o testiranim osobama na SARS-COV-2 stanovništva od zaraznih bolesti, kao i odredbama i rezultatima testiranja, putem online platforme Pravilnika o uslovima i načinu provođenja mjera za COVID-19.ba, koja u realnom vremenu prikazuje podatke sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija o COVID-19 u Federaciji BiH, a svakim danom do 12:00 ("Službene novine Federacije BiH", broj 84/10). sati za prethodni dan. 10. Mikrobiološku djelatnost - laboratorijsku izolaciju U slučaju da ovlaštene zdravstvene ustanove (privatne virusne RNA i identifikaciju uzročnika zarazne i javne) ne dostavljaju podatke putem on-line platforme bolesti (SARS-COV-2) radi utvrđivanja dijagnoze na COVID-19.ba, a kako je definicano ovom naredbom, COVID-19 obavljaju laboratoriji zdravstvenih pokrenuće se postupak po službenoj dužnosti o ustanova verifikovani od strane Federalnog stavljanju izvan snage rješenja donesenog od strane ministarstva zdravstva, kao i Veterinarski fakultet Federalnog ministarstva zdravstva za obavljanje Univerziteta u Sarajevu – Laboratorija za mikrobiološke djelatnosti - laboratorijska izolacija molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, kao virusne RNA i identifikacija uzročnika zarazne podrška javnom sektoru zdravstva, i to za vrijeme bolesti (SARS-COV-2). trajanja potrebe za obavljanje ove djelatnosti u Nalaže se zdravstvenim ustanovama da redovno Federaciji BiH prema epidemiološkoj COVID-19 dostavljaju podatke o hospitalizovanim pacijentima, situaciji u BiH i u svijetu. uključujući i hospitalizovane pacijente u jedinicama Sve verifikovane laboratorije, kao i Veterinarski intenzivne njege, pacijentima na respiratoru, težini fakultet Univerziteta u Sarajevu – Laboratorija za kliničke slike i ishodu liječenja (oporavljeni i molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, kao umrli), te podatke o vakcinalnom statusu, kao i vrsti podrška javnom sektoru zdravstva iz stava (1) ove tačke, primljene vakcine za sve hospitalizovane pacijente dužni su čuvati originalne uzorke i ekstrakcije, na nadležnim kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, temperaturi od minimalno -20 °C, najmanje 14 dana, koji su dužni izvijestiti Zavod za javno zdravstvo računajući od dana testiranja, kao i voditi ažurne Federacije BiH, putem online platforme COVID-19.ba, evidencije o korištenim internim i pozitivnim svakim danom do 12:00 sati za prethodni dan. kontrolama u smislu utvrđenih vrijednosti istih. Agregirane sedmične podatke o hospitalizovanim 11. U svrhu unapređenja odgovora na pandemiju COVID-19, pacijentima, pacijentima na respiratoru, i kod pacijenata s izraženim kliničkim simptomima vakcinalnom statusu hospitaliziranih pacijenata, karakterističnim za ovo oboljenje (u skladu s nadležni kantonalni zavodi za javno zdravstvo definicijom slučaja), osim PCR osnovnih testova, koji dostavljaju Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, ostaju zlatni standard za dijagnostiku, preporučuje se i putem e-maila (i.covicŽzzjzfbih.ba i korištenje antigenskih testova (Ag-RDT). m.smjecaninŽzzjzfbih.ba) svakog ponedjeljka do 11:00 Antigenski testovi se mogu koristiti u situacijama sati, na propisanom obrascu. kada je PCR nedostupan ili kada je potrebno duže 14. Krizni štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva vrijeme za obradu, ili kada je propisano ovom imaju primjenjivati preporuke za otpuštanje lica iz naredbom. Antigenski testovi za detekciju SARS-COV- izolacije – COVID-19 sačinjene od Zavoda za javno 2 moraju ispunjavati minimalne zahtjeve: ≥90% zdravstvo Federacije BiH, koje su dostupne na senzitivnost i ≥97% specifičnost u poređenju s stranici Zavoda www.zzjzfbih.ba. referentnim PCR testom. 15. Naređuje se kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva da najmanje jednom mjesečno dostavljaju izvještaj o svom radu Kriznom štabu imunizaciji protiv COVID-19 i putem on-line Federalnog ministarstva zdravstva. platforme vakcine.covid-19.ba. 16. Naređuje se svim pedijatrijskim i drugim službama Organizacija vakcinacije protiv COVID-19 na nivou zaduženim za provođenje imunizacije primarne kantona zdravstvene zaštite da izvrše reviziju zdravstvenih kartona i plana za imunizaciju sve djece koja podliježu 1. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene programu obavezne imunizacije do završetka srednje ustanove u kantonima, dužna su otvoriti punktove za škole u saradnji s kantonalnim zavodima za javno masovnu imunizaciju na nivou opština s ciljem veće zdravstvo i intenziviraju imunizaciju djece koja su dostupnosti imunizacije protiv COVID-19 propustila jednu ili više vakcina iz programa stanovništvu. obavezne imunizacije, i to u roku od 30 dana od stupanja 2. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene na snagu ove naredbe. ustanove u kantonima, dužna su formirati mobilne Odgovorno lice za provedbu ove aktivnosti je direktor timove za imunizaciju protiv COVID-19, posebno doma zdravlja te je isti dužan podnijeti izvještaj ugroženih grupa stanovništva (lica koja zbog Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH i zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti doći u Federalnom ministarstvu zdravstva. vakcinalne centre, migranti, Romi i dr.). Zahtijeva se nadzor nad provedbom ove mjere od strane 3. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene nadležne inspekcije. ustanove u kantonima, dužna su formirati mobilne 17. Naređuje se svim centrima za mentalno zdravlje da timove za imunizaciju protiv COVID-19 stanovništva stave u punu funkciju svoje kapacitete kao podršku koje je udaljeno od sjedišta centra za imunizaciju. mentalnom zdravlju stanovništva. Odgovorno lice za 4. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene provođenje ove aktivnosti je direktor doma zdravlja te ustanove u kantonima, dužna su vakcinaciju protiv je isti dužan podnijeti izvještaj Zavodu za javno COVID-19 obavljati svih sedam dana u sedmici u zdravstvo Federacije BiH i Federalnom ministarstvu periodu od 08:00 do 20:00, a po potrebi i duže, u skladu zdravstva. s raspoloživim ljudskim i materijalno-tehničkim Zahtijeva se nadzor nad provođenjem ove mjere od strane resursima. nadležne inspekcije. IV. NAREDBE ZA POSLOVNE SUBJEKTE III. NAREDBE U VEZI ORGANIZOVANJA I 1. Nalaže se svim pravnim i fizičkim licima, koja PROVOĐENJA VAKCINACIJE PROTIV COVID-19 zapošljavaju više od 20 radnika, da imaju krizni plan Vakcinacija protiv COVID-19 za prioritetne grupe i pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19, kojim će ostalo stanovništvo biti usklađena organizacija rada navedenih subjekata s 1. Naređuje se da, pored postojećih prioritetnih grupa datim preporukama i smjernicama Zavoda za javno utvrđenih članom 61a. Pravilnika o načinu provođenja zdravstvo Federacije BiH i kantonalnih zavoda za obavezne imunizacije, imunoprofilakse i javno zdravstvo, te da obezbijede njegovo redovno hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o licima provođenje. koja se podvrgavaju toj obavezi ("Službene novine 2. Nalaže se poslovnim subjektima da reorganizuju rad Federacije BiH", br. 22/19, 12/21 i 47/21), nadležna svojih zaposlenika, na mjestima gdje nije moguće tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene ustanove u poštivati razmak od 2 metra među zaposlenima, tako kantonima, počnu s vakcinacijom protiv COVID-19 što će reorganizovati radno vrijeme, organizovati rad zaposlenih u obrazovnom sektoru, policiji, u smjenama, omogućiti rad od kuće i primijeniti druge vatrogasnim službama, socijalnoj zaštiti i medijima, načine obavljanja radnih zadataka koji neće ugroziti te studenata fakulteta zdravstvenih usmjerenja. djelatnosti i radne procese, a omogućiće poštivanje 2. Nakon vakcinacije prioritetnih grupa i lica higijensko-epidemioloških mjera. zaposlenih u javnim službama iz Poglavlja III. tačke 1. V. NAREDBE ZA SUPERMARKETE I VELETRGOVINE ove naredbe, zavodi za javno zdravstvo kantona, dužni 1. U veletrgovinama i supermarketima se ograničava broj su početi pozivanje i ostalog stanovništva na kupaca prema sljedećim kriterijima, tako da se vakcinaciju protiv COVID-19, a prema raspoloživim definiše prostor od 10 m2 prodajnog objekta po količinama vakcina protiv COVID-19. potrošaču. 3. Nadležna tijela vlasti u kantonima, kao i zdravstvene 2. Bez obzira na veličinu prostora prodajnog objekta, nije ustanove u kantonima, dužna su obezbjediti pomoć za dopušten boravak više od 400 potrošača. komunikaciju s licima koja imaju poteškoće sa sluhom 3. Supermarketi i veletrgovine, kao i drugi objekti i vidom, i to najmanje jedan dan u sedmici na mjestu slične namjene, dužni su na ulazu u objekat na provođenja vakcinacije, a u skladu s odredbama člana vidljivom mjestu postaviti informacije o veličini 12. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima prodajnog prostora i maksimalno dopuštenom broju pacijenata ("Službene novine Fedracije BiH", broj potrošača u skladu sa definisanom prodajnom 40/10). prostoru/broj potrošača. 4. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovaće 4. Supermarketi i veletrgovine, kao i drugi objekti vakcinaciju grupa od posebnog značaja za Federaciju slične namjene, dužni su obezbijediti rad svih Bosne i Hercegovine i Bosnu i Hercegovinu. kasa/naplatnih mjesta. 5. U skladu s Pravilnikom o načinu provođenja obavezne 5. Supermarketi, veletrgovine, tržni centri, kao i drugi imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse objekti slične namjene, dužni su obezbijediti COVID- protiv zaraznih bolesti te o licima koja se podvrgavaju redare. toj obavezi i dopunama navedenog pravilnika nalaže se VI. NAREDBE ZA UGOSTITELJSKE OBJEKTE zdravstvenim ustanovama da redovno unose podatke o 1. Dopušta se pružanje usluga u ugostiteljskim objektima u otvorenom i zatvorenom prostoru, samo sjedeća mjesta, uz obavezno pridržavanje preporuka donijetih od kantonu, u čijim prostorima i tokom provođenja zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH obrazovnog procesa može doći do prenosa zarazne (higijensko-epidemioloških mjera) u skladu s bolesti COVID-19, kao i drugih zaraznih bolesti, da Poglavljem I. "Opšte naredbe", tač. 2. – 6. Pružanje uspostave i provode redovne kontrole higijenskih i usluga u ugostiteljskim objektima dopušteno je za zdravstveno-tehničkih uslova u objektu i procesu rada, maksimalno 50 lica u zatvorenom prostoru i 100 lica provođenje planova samokontrole sačinjenih u skladu na otvorenom prostoru ugostiteljskog objekta, i to sa načelima analize rizika i kritičnih kontrolnih isključivo uz uslov da veličina zatvorenog i otvorenog tačaka, a prema preporukama nadležnog zavoda za javno prostora ugostiteljskog objekta omogućava poštivanje zdravstvo kantona. Navedeno uključuje i kontinuiran navedenih mjera i preporuka zavoda za javno zdravstvo u pojačan inspekcijski nadzor od nadležnih inspekcija Federaciji BiH. u obrazovnim ustanovama s ciljem sprečavanja prenosa 2. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih COVID-19. ministarstava zdravstva da definišu način rada 4. Održavanje pripravničkog i specijalističkog, odnosno ugostiteljskih objekata, u skladu s analizom rizika i subspecijalističkog staža zdravstvenih radnika u epidemiološkom situacijom. zdravstvenim ustanovama te drugim institucijama u VII. NAREDBE ZA USTANOVE KOJE ZBRINJAVAJU I kojima se staž obavlja, polaganje stručnih, SMJEŠTAJU STARIJA LICA, USTANOVE KOJE specijalističkih i subspecijalističkih ispita ZBRINJAVAJU I SMJEŠTAJU LICA S zdravstvenih radnika, kao i obavljanje pripravničkog POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I LICA S staža i polaganje stručnih ispita u drugim strukama, DUŠEVNIM SMETNJAMA, KAZNENO-POPRAVNE odvija se uz striktno pridržavanje preporuka USTANOVE I DRUGE US donijetih od zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera). 1. Dopuštaju se posjeti i izlaz licima smještenim u 5. Nastava na fakultetima u akademskoj 2020./2021. godini ustanove socijalne zaštite koje zbrinjavaju i smještaju odvija se uz striktno i kontinuirano pridržavanje starija lica, uz uslov da ustanova mora imati interni higijensko-epidemioloških mjera za prevenciju plan za posjete u ustanovi, kao i krizni plan u slučaju COVID-19. pojave zarazne bolesti COVID-19. 6. Tač. 3. i 4. ovog poglavlja primjenjuje se i na fakultete Ostale ustanove socijalne zaštite, uključujući u ovo i prilikom održavanja nastave u akademskoj 2020./2021. ustanove socijalne zaštite koje zbrinjavaju i smještaju godini. lica s poteškoćama u razvoju i lica s duševnim smetnjama, te kazneno-popravne ustanove, moraju imati X. NAREDBE ZA POZORIŠTA I BIOSKOPE interni plan za posjete i izlaske iz ustanove, kao i 1. Izuzetno od Poglavlja I. "Opšte naredbe", tačke 3. krizni plan u slučaju pojave zarazne bolesti COVID-19, kojom je utvrđeno da je u zatvorenom prostoru te imaju obavezu postupanja po istom. dopušteno okupljanje ljudi, ali ne više od 50 lica, 2. Dopušta se prijem novih korisnika u ustanovama pozorištima i bioskopima dopušta se organizovanje socijalne zaštite, uz uslov da je prethodno provedeno predstava i projekcija filmova za ne više od 100 lica, PCR testiranje na COVID-19. Navedeno se primjenjuje i uz poštivanje higijensko-epidemioloških preporuka kod premještanja korisnika iz zdravstvene ustanove u te obavezni fizički razmak od najmanje 2 metra između ustanovu socijalne zaštite. Obaveza je ustanove lica, kao i pod uslovom da veličina prostora u kojem se socijalne zaštite obezbijediti prostor za izolaciju održavaju predstave i projekcije filmova omogućava korisnika. provođenje navedenih mjera. VIII. NAREDBE ZA GRADSKI, PRIGRADSKI I 2. Krizni štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva MEĐUGRADSKI PREVOZ na osnovu procjene COVID-19 epidemiološke situacije na području kantona mogu redukovati broj 1. Dopušta se rad gradskog, prigradskog i međugradskog lica od maksimalno dopuštenog broja lica iz tačke 1. prevoza, uz obavezno pridržavanje preporuka donijetih ovog poglavlja. od zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko-epidemioloških mjera). XI. NAREDBE ZA SPORTSKA TAKMIČENJA I 2. Prevoznici u gradskom, prigradskom i međugradskom TRENAŽNE PROCESE prevozu dužni su obezbijediti COVID-redare. 1. Dopušta se održavanje profesionalnih sportskih IX. NAREDBE ZA OBRAZOVNE USTANOVE takmičenja na otvorenom uz prisutnost gledalaca, uz uslove korištenja do 30% kapaciteta stadiona, a ne 1. Nadležna ministarstva obrazovanja kantona u saradnji više od 500 lica po tribini, te uz poštivanje s kriznim štabovima kantonalnih ministarstava higijensko-epidemioloških mjera. zdravstva i zavoda za javno zdravstvo kantona, spram 2. Lica na tribinama ne smiju imati navijačke rekvizite epidemiološke situacije COVID-19 na području te moraju nositi zaštitne maske. Prilikom ulaska i kantona, donijeće odluku o modelu i početku pohađanja izlaska sa stadiona potrebno je obezbijediti nastave u novoj školskoj 2021./2022. godini za osnovno organizovani ulazak, uz poštivanje higijensko- i srednje obrazovanje. epidemioloških mjera kao što su nošenje zaštitnih 2. U cilju sprečavanja širenja COVID-19, svaka obrazovna maski i držanje razmaka, za što su zaduženi COVID- ustanova na području kantona mora imati krizni plan redari. pripravnosti i odgovora na pojavu COVID-19 i 3. Prilikom ulaska na stadion potrebno je staviti u imenovan operativni tim za praćenje implementacije upotrebu sve ulaze kako bi se smanjio rizik većeg kriznog plana. okupljanja. 3. Obavezuju se kantonalne uprave za inspekcijske 4. U zatvorenom prostoru održavanje sportskih događaja poslove, kao i nadležni inspektori pri gradovima i će se i dalje odvijati bez prisutnosti publike. opštinama, da nalože svim obrazovnim ustanovama u 5. Dopušta se održavanje trenažnih procesa sportista nadzoru, a u cilju kontrole provođenja naređenih mjera svih profesionalnih sportskih klubova, uz obavezno i sprečavanja širenja COVID-19 na području svoje pridržavanje preporuka donesenih od zavoda za javno jurisdikcije te da navedene izvještaje nastave zdravstvo u Federaciji BiH (higijensko- dostavljati u kontinuitetu svakih 14 dana. Krizni epidemioloških mjera). štabovi kantonalnih ministarstava zdravstva 6. Sportski savezi i organizatori sportskih takmičenja i navedene objedinjene izvještaje za područje kantona trenažnih procesa iz ove tačke odgovorni su za dostavljaju Kriznom štabu Federalnog ministarstva provođenje higijensko-epidemioloških mjera. zdravstva. XII. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE KONGRESA, XIV. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE SJEDNICA I KONFERENCIJA I DRUGIH EDUKATIVNIH RADNIH TIJELA PARLAMENTA FEDERACIJE SKUPOVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE BOSNE I HERCEGOVINE 1. Dopušta se održavanje kongresa, konferencija i 1. Izuzetno od Poglavlja I. "Opšte naredbe", tačke 3. drugih edukativnih skupova, i to do 100 lica, uz kojom je utvrđeno da je u zatvorenom prostoru obavezno pridržavanje preporuka koje donosi Zavod za dopušteno okupljanje ljudi, ali ne više od 50 lica, javno zdravstvo Federacije BiH (higijensko- dopušta se održavanje sjednica i radnih tijela epidemioloških mjera). Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, uz 2. Organizator skupa u kojem učestvuje više od 100 lica poštovanje higijensko-epidemioloških preporuka dužan je prethodno obezbjediti saglasnost nadležnog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i kriznog štaba kantonalnog ministarstva zdravstva, Hercegovine, koje su sastavni dio ove naredbe, kao i koje se izdaje na osnovu mišljenja nadležnog zavoda za pod uslovom da veličina prostora u kojem se održavaju javno zdravstvo kantona i sadrži procjenu rizika. sjednice i radna tijela Parlamenta Federacije Bosne i 3. Ako skup ima više od 100 lica, potrebno je da Hercegovine omogućava provedbu navedenih mjera. učesnici imaju: 2. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih - negativan antigenski ili PCR test, ne stariji od ministarstava zdravstva da na osnovu procjene COVID- 48 sati, ili 19 epidemiološke situacije i uz higijensko- - potvrdu o prebolovanom COVID-19 ne stariju od 6 epidemiološke preporuke zavoda za javno zdravstvo mjeseci, ili kantona, na području kantona, kao i opština, donesu - potvrdu o završenoj vakcinaciji. naredbu za održavanje sjednica i radnih tijela 4. Sva mjesta moraju biti numerisana i svi učesnici zakonodavnih tijela kantona, kao i tijela odlučivanja u popisani po sjedećim mjestima. Tokom skupa svi jedinicama lokalne samouprave (gradska, opštinski učesnici moraju sjediti na istim numerisanim odbori i sl.). mjestima. XV. NAREDBE ZA ODRŽAVANJE PRETRESA U 5. Tokom pauze učesnici se moraju pridržavati SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I propisanih higijensko-epidemioloških mjera. HERCEGOVINE 6. Sjedenje za vrijeme obroka mora biti fiksno, odnosno svaki dan skupa sjede ista lica za stolom, uz fizički 1. Izuzetno od Poglavlja I. "Opšte naredbe", tačke 3. razmak. kojom je utvrđeno da je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje ljudi, ali ne više od 50 lica, XIII. NAREDBE ZA NADLEŽNA INSPEKCIJSKA dopušta se održavanje pretresa u Vrhovnom sudu TIJELA I NADLEŽNE UPRAVE POLICIJA Federacije Bosne i Hercegovine, uz poštivanje 1. Zadužuju se Federalna uprava za inspekcijske poslove, higijensko-epidemioloških preporuka Zavoda za javno kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koje su inspekcije organizovane pri nadležnim sastavni dio ove naredbe, kao i pod uslovom da ministarstvima u kantonu, odnosno nadležni veličina prostora u kojem se održavaju pretresi opštinski i gradski inspektori da pojačaju omogućava provođenje navedenih mjera. inspekcijski nadzor, a u cilju kontrole provođenja 2. Nalaže se kriznim štabovima kantonalnih naređenih mjera i sprečavanja širenja COVID-19 na ministarstava zdravstva da na osnovu procjene COVID- području svoje jurisdikcije. 19 epidemiološke situacije i uz higijensko- 2. Zadužuju se FMUP – Federalna uprava policije i epidemiološke preporuke zavoda za javno zdravstvo MUP kantona – Uprava policije u skladu tački IV. kantona, na području kantona, kao i opština, donesu Odluke o proglašenju prestanka stanja nesreće naredbe za održavanje pretresa u sudovima na području uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na kantona, kao i opština. području Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/20 i 5/21) da Prilog 2. poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti kao podrška PREPORUKE inspekcijskim službama, a u cilju kontrole provođenja KRIZNOG ŠTABA FEDERALNOG naređenih mjera i sprečavanja širenja COVID-19 na MINISTARSTVA ZDRAVSTVA području svoje jurisdikcije. 3. Zadužuju se Federalna uprava za inspekcijske poslove, 1. Preporučuje se licima starije životne dobi, posebno kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kao i onima s hroničnim bolestima, da i dalje izbjegavaju inspekcije organizovane pri nadležnim bespotrebna kretanja i korištenje javnog prevoza te da ministarstvima u kantonu, odnosno nadležni redovno koriste zaštitnu opremu. opštinski i gradski inspektori da dostave Kriznom 2. U slučaju pojave nekih od simptoma kao što su: štabu Federalnog ministarstva zdravstva, odnosno povišena temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili kriznim štabovima kantonalnih ministarstava okusa, preporučuje se licima sa simptomima, kao i zdravstva, izvještaje o pojačanom inspekcijskom članovima njihovog domaćinstva, da ostanu kući te se telefonski jave nadležnom ljekaru kako bi dobili 2, 3, 4. i 5. i člana 107. stav 3. tačke z) i i) Zakona o šumama dalje upute. Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, 3. Preporučuje se svim državljanima Federacije BiH da 60/13 i 70/20) u dijelu koji glasi "u svojini Republike" nisu u ne putuju u zemlje u kojima je prisutna visoka skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine. transmisija COVID-19. Nalaže se Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u skladu 4. Preporučujemo svim državljanima Federacije BiH sa članom 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i koji žive ili rade u zemljama u kojima je prisutna Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana visoka transmisija COVID-19 da ne dolaze u dostavljanja ove odluke uskladi odredbe člana 3, člana 4. stav 1, Federaciju BiH, zbog povećanja rizika od unošenja člana 5. stav 2. tačka đ) i stav 3, člana 18. st. 1. i 2, člana 22. st. 1. i COVID-19, a što bi dodatno moglo rezultirati daljim 2, člana 23. stav 1, člana 24. stav 1, člana 28. stav 2, čl. 31. i 33, pogoršanjem COVID-19 epidemiološke situacije u člana 34. stav 1. tačka l) i st. 2. i 3, čl. 35. i 36, člana 37. stav 2, Federacije BiH. člana 46. stav 3, člana 47. stav 5, člana 48. stav 2, člana 49, člana 5. Preporučuje se nadležnim tijelima vlasti u 50. stav 2, člana 51. stav 3, člana 52. stav 1, člana 54. stav 1, člana kantonima, kao i zdravstvenim ustanovama u kantonima, 55. stav 1, člana 57. stav 1, člana 58. stav 2, člana 60. st. 1, 3, 4. i organizovanje imunizacije protiv COVID-19 po načelu 5, člana 61. stav 3, člana 62. st. 1, 2, 5, 6. i 8, člana 63. stav 3, "dan otvorenih vrata" prema raspoloživim količinama člana 64, člana 65. stav 2, stav 3. tačke b), v) i i), člana 66, člana vakcina protiv COVID-19. 71. st. 3. i 4, člana 72. st. 5, 6. i 7, člana 73. st. 1. i 2, člana 74. st. 6. Vlade kantona, odnosno krizni štabovi kantonalnih 2. i 5, člana 75, člana 77. st. 2, 3. i 5, člana 79, člana 80. stav 2, ministarstava zdravstva, prema procjeni člana 81. stav 2, člana 82. st. 2, 3, 7. i 8, člana 84, člana 85. st. 1. i epidemiološke situacije u kantonu, preporuke od tač. 2, člana 88. stav 1. tačka g), člana 89. st. 1, 2, 6. i 10, člana 90. 1. do 5. mogu donijeti i u formi naredbe. stav 2, člana 92. st. 1. i 3, člana 95. stav 1, člana 97. st. 1. i 2, člana 98, člana 101. stav 1. tačke g), đ) i j), člana 102. stav 1. tačke dž) i š), člana 104. st. 1, 2, 3, 4. i 5. i člana 107. stav 3. tačke z) i i) USTAVNI SUD Zakona o šumama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike BOSNEI HERCEGOVINE Srpske" br. 75/08, 60/13 i 70/20) u dijelu koji glasi "u svojini 2049 Republike" sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u Hercegovine. predmetu broj U 4/21, rješavajući zahtjev sedam delegata Vijeća Nalaže se Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u skladu naroda Republike Srpske, na osnovu člana VI/3.a) Ustava sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) alineja b), člana 59. st. (1) Hercegovine, najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka roka iz i (2) i člana 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i prethodnog stava obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i mjerama preduzetim s ciljem izvršenja ove odluke. Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Mato Tadić, predsjednik Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Tudor Pantiru, potpredsjednik Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i Miodrag Simović, potpredsjednik "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". Mirsad Ćeman, potpredsjednik OBRAZLOŽENJE Valerija Galić, sutkinja I. Uvod Seada Palavrić, sutkinja 1. Mihnet Okić, Džemaludin Šabanović, Muris Čirkić, Samir Zlatko M. Knežević, sudija Baćevac, Alija Tabaković, Faruk Đozić i Ahmet Čirkić, sedam Angelika Nußberger, sutkinja delegata Vijeća naroda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Helen Keller, sutkinja podnosioci zahtjeva), podnijeli su 26. februara 2021. godine na sjednici održanoj 23. septembra 2021. godine donio je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o šumama Republike Odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, 60/13 i Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o šumama 70/20; u daljnjem tekstu: osporeni zakon). Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, 2. Istovremeno su podnosioci zahtjeva zatražili da Ustavni 60/13 i 70/20), sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi zabranio utvrđuje se da odredbe člana 3, člana 4. stav 1, člana 5. stav primjenu osporenog zakona do donošenja konačne odluke 2. tačka đ) i stav 3, člana 18. st. 1. i 2, člana 22. st. 1. i 2, člana 23. Ustavnog suda o navedenom zahtjevu. stav 1, člana 24. stav 1, člana 28. stav 2, čl. 31. i 33, člana 34. stav II. Postupak pred Ustavnim sudom 1. tačka l) i st. 2. i 3, čl. 35. i 36, člana 37. stav 2, člana 46. stav 3, 3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Narodne člana 47. stav 5, člana 48. stav 2, člana 49, člana 50. stav 2, člana skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Narodna 51. stav 3, člana 52. stav 1, člana 54. stav 1, člana 55. stav 1, člana skupština) zatraženo je 5. marta 2021. godine da dostavi odgovor 57. stav 1, člana 58. stav 2, člana 60. st. 1, 3, 4. i 5, člana 61. stav za zahtjev. 3, člana 62. st. 1, 2, 5, 6. i 8, člana 63. stav 3, člana 64, člana 65. 4. Narodna skupština je dostavila odgovor 24. juna 2021. stav 2, stav 3. tačke b), v) i i), člana 66, člana 71. st. 3. i 4, člana godine. 72. st. 5, 6. i 7, člana 73. st. 1. i 2, člana 74. st. 2. i 5, člana 75, člana 77. st. 2, 3. i 5, člana 79, člana 80. stav 2, člana 81. stav 2, III. Zahtjev člana 82. st. 2, 3, 7. i 8, člana 84, člana 85. st. 1. i 2, člana 88. stav a) Navodi iz zahtjeva 1. tačka g), člana 89. st. 1, 2, 6. i 10, člana 90. stav 2, člana 92. st. 5. Podnosioci zahtjeva smatraju da osporeni zakon krši 1. i 3, člana 95. stav 1, člana 97. st. 1. i 2, člana 98, člana 101. stav odredbe člana I/1, člana I/2, člana III/3.b) i člana IV/4.e) Ustava 1. tačke g), đ) i j), člana 102. stav 1. tačke dž) i š), člana 104. st. 1, Bosne i Hercegovine, te člana 2. Aneksa II Ustava Bosne i Hercegovine. Istaknuto je da i pored jasnih zabrana da se pitanje 1 državne imovine rješava jednostrano, te jasnog stava Ustavnog Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 suda iz predmeta br. U 1/11, U 8/19 i U 9/19 da je to pitanje u 9. U odnosu na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine, Narodna skupština je državnom imovinom Bosne i Hercegovine i na dva entitetska donijela osporeni zakon kojim je, kako smatraju podnosioci zakona kojima se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na zahtjeva, jednostrano riješila pitanje dijela državne imovine BiH. području Federacije BiH, odnosno RS, a koje je svojom odlukom 6. Odredbe osporenog zakona, kako je dalje navedeno, proglasio visoki predstavnik u BiH, istaknuto je da su navedeni primjenjuju se na sve šume i šumsko zemljište bez obzira na oblik zakoni još uvijek na snazi s obzirom na to da nije donesen zakon o svojine. Prema članu 2. osporenog zakona, šume i šumsko državnoj imovini na nivou BiH. Dalje je navedeno da je članom 1. zemljište su prirodna dobra od općeg interesa i uživaju posebnu st. (1) i (2) Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom brigu i zaštitu Republike Srpske. Podnosioci zahtjeva su istakli da imovinom BiH utvrđeno koja se nepokretna imovina smatra pored niza odluka Ustavnog suda (br. U 1/11, U 8/19 i U 9/19) državnom imovinom BiH. prema kojima je državna imovina svojina države BiH, Narodna 10. Podnosioci zahtjeva ističu da kontinuitet države BiH skupština je članom 3. osporenog zakona propisala da su šume i kako je propisan članom I/1. Ustava BiH u konkretnom slučaju šumsko zemljište na teritoriji RS u svojini Republike Srpske i podrazumijeva kontinuitet prava države BiH da regulira pitanje drugih pravnih i fizičkih lica. Istaknuto je da šume i šumsko državne imovine koja joj je pripadala po osnovu prava zemljište u svojini pravnih i fizičkih lica čine manji dio tog javnog raspolaganja, upravljanja ili korištenja. Pod tom imovinom, kako dobra. Podnosioci zahtjeva smatraju da je član 3. osporenog smatraju podnosioci zahtjeva, svakako se mogu smatrati šume i zakona suprotan navedenim odredbama Ustava BiH jer je njime šumsko zemljište koje osporeni zakon proglašava općim dobrom u Republika Srpska neustavno dodijelila pravo svojine na šumama i svojini RS. Navedena imovina predstavlja dio imovine koja je šumskom zemljištu entitetu RS. Prema mišljenju podnosilaca Sporazumom o sukcesiji dodijeljena državi BiH, a za koju je zahtjeva, neustavno dodijeljeno pravo svojine na šumama i Ustavni sud svojom odlukom broj U 1/11 utvrdio da može biti šumskom zemljištu bilo je osnov za daljnje definiranje predmet raspolaganja, prije svega, zakonima na nivou BiH. Stoga, raspolaganja i upravljanja šumama i šumskim zemljištem, kako je kako su istakli podnosioci zahtjeva, jednostrano rješenje koje je to urađeno u ostalim odredbama osporenog zakona. Podnosioci uspostavljeno osporenim zakonom predstavlja kršenje člana I/1. zahtjeva smatraju da su u suprotnosti s Ustavom BiH navedene Ustava BiH. odredbe osporenog zakona u kojima je regulirano pravo 11. Istaknuto je da Sporazum o sukcesiji (čl. 1. i 2. Aneksa raspolaganja šumama i šumskim zemljištem "u svojini Republike" A) nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular svojine na (riječi "u svojini Republike" u zahtjevu su označene boldiranim državnoj imovini. Ranije je Ustavni sud u Odluci broj U 1/11 tekstom). Zbog toga je cjelokupan zakon protivustavan te ga stoga definirao pojam "državna imovina", te je utvrdio da ona po svojoj u cjelini osporavaju. prirodi prioritetno služi svim ljudima u državi i predstavlja odraz 7. U odnosu na državnu imovinu, podnosioci zahtjeva državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Prema ukazuju na Zakon o pretvorbi društvene imovine u državnu mišljenju podnosilaca zahtjeva, i pored toga što je očito da šume i imovinu iz 1994. godine; Odluku Ustavnog suda broj U 1/11 od šumsko zemljište iz osporenog zakona predstavljaju dio državne 13. jula 2012. godine i stavove iz te odluke o kontinuitetu države imovine koji je Sporazumom o sukcesiji postao imovina države BiH i državne imovine; Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja BiH, osporenim zakonom je propisano da su po sili zakona opće državnom imovinom BiH i dva entitetska zakona kojima se dobro u svojini Republike Srpske. Na taj način je državi BiH zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na području entiteta. oduzeto pravo da izvršava svoje međunarodne obaveze propisane Podnosioci zahtjeva su naveli da i pored toga što je pitanje članom III/3.b) Ustava BiH. državne imovine pitanje koje je primarno u nadležnosti države 12. Podnosioci zahtjeva su naveli da osporeni zakon krši i BiH, entitet Republika Srpska ga je pokušao riješiti jednostrano i član IV/4.e) Ustava BiH kojim se Parlamentarnoj skupštini BiH protivno Ustavu BiH, donoseći Zakon o statusu državne imovine daje nadležnost u ostalim pitanjima koja su potrebna za koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je provođenje dužnosti države. Naveli su da je državna imovina raspolaganja, a kojim je bilo određeno da se radi o imovini u pitanje u isključivoj nadležnosti države BiH i njenih organa, što se svojini Republike Srpske (o čemu je Ustavni sud donio Odluku može vidjeti iz niza zakona koje je svojom odlukom proglasio broj U 1/11). Podnosioci zahtjeva navode da se slično radi i s visoki predstavnik u BiH: Zakon o privremenoj zabrani osporenim zakonom. raspolaganja državnom imovinom BiH, te dva entitetska zakona 8. Podnosioci zahtjeva su dalje naveli da je Zakonom o kojima se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na pretvorbi društvene svojine koji je 1994. godine donijela RBiH području Federacije BiH, odnosno RS. utvrđeno da danom stupanja na snagu tog zakona RBiH postaje 13. Također, podnosioci zahtjeva navode da je još uvijek na nosilac prava svojine na imovini u društvenoj svojini, kako je i pravnoj snazi Zakon o šumama Republike Bosne i Hercegovine iz propisano članom 1. tog zakona. Nadalje, podnosioci zahtjeva su 1993. godine, koji je Predsjedništvo Republike BiH 4. oktobra istakli da je BiH zaključila Sporazum o pitanjima sukcesije 1993. godine najprije donijelo kao Uredbu sa zakonskom snagom između BiH, Republike Hrvatske, Republike Makedonije, o šumama ("Službeni list Republike BiH" broj 23/93), koja je kao Republike Slovenije i Savezne Republike Jugoslavije (zaključen u zakon potvrđena Zakonom o potvrđivanju uredbi sa zakonskom Beču 29. juna 2001. godine, a odlukom Predsjedništva BiH snagom ("Službeni list Republike BiH" broj 13/94). Imajući u ratificiran 28. novembra 2001. godine). Prema članu 2. Aneksa A vidu ustavno načelo vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH i na Sporazum o sukcesiji, "nepokretna imovina bivše SFRJ koja se kontinuitet propisa iz člana 2. Aneksa II Ustava BiH, podnosioci nalazi na teritoriji bivše SFRJ pripast će državama nasljednicama zahtjeva navode da je Zakon o šumama Republike BiH iz 1993. na čijoj se teritoriji ta imovina nalazi". Podnosioci zahtjeva godine još uvijek dio pravnog sistema BiH jer nakon stupanja na smatraju da Sporazum o sukcesiji nedvojbeno pokazuje da je snagu Ustava BiH "nadležni organ vlasti BiH" nije donio nikakvu država BiH titular svojine na nepokretnoj imovini bivše SFRJ koja odluku kojom bi se na drugačiji način odredilo gospodarenje se raspadom bivše SFRJ nalazila na teritoriji BiH. Bosna i šumama i šumskim zemljištem na teritoriji BiH, niti je, prema Hercegovina je kao subjekt međunarodnog prava i potpisnica tog mišljenju podnosilaca zahtjeva, navedeni zakon u suprotnosti s multilateralnog sporazuma (Sporazuma o sukcesiji), koji su Ustavom BiH. Podnosioci zahtjeva smatraju da su vlasti entiteta ratificirali njeni nadležni organi i tijela, dužna poštovati taj RS donoseći osporeni zakon dovele u pitanje primjenu navedenog sporazum. Zakona o šumama Republike BiH, a time i do kršenja člana I/2. Ustava BiH i člana 2. Aneksa II Ustava BiH. 14. Podnosioci zahtjeva su predložili da Ustavni sud donese pravnih lica, zbog čega nisu tačni navodi podnosilaca zahtjeva da odluku kojom usvaja zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog se tim zakonom regulira raspolaganje državnom imovinom. zakona i utvrdi da osporeni zakon nije u saglasnosti sa članom I/1, 19. Narodna skupština je posebno neprihvatljivim istakla I/2, III/3.b), te članom IV/4.e) Ustava BiH i članom 2. Aneksa II tumačenje podnosilaca zahtjeva samog pojma "državna imovina". Ustava BiH, te da prestaje važiti narednog dana od dana Naime, pozivajući se na obrazloženje pojedinih odluka Ustavnog objavljivanja odluke u "Službenom glasniku BiH". suda BiH (U 1/11, U 8/19 i U 9/19) podnosioci zahtjeva donose 15. Podnosioci zahtjeva su predložili da Ustavni sud radi zaključak da su šume i šumsko zemljište javno dobro, a time i dio sprečavanja štetnih posljedica koje bi osporeni zakon mogao državne imovine čije je reguliranje u nadležnosti institucija BiH. proizvesti donese privremenu mjeru kojom se zabranjuje primjena Takvo shvatanje je suprotno i odlukama Ustavnog suda na koje se osporenog zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda. podnosioci zahtjeva pozivaju jer se i u Odluci broj U 1/11 govori o Pobijanim odredbama, kako je navedeno, omogućilo bi se imovini čiji je titular BiH, ali se ne vrši poistovjećivanje javnog knjiženje, odnosno upis u zemljišne knjige u korist entiteta dobra i državne imovine, odnosno ni u ovoj, a ni u drugim Republika Srpska državne imovine koja se nalazi na teritoriji tog odlukama se ne navodi da je Bosna i Hercegovina titular svih entiteta i pod zabranom je raspolaganja. To bi organima entiteta javnih dobara, niti da sva javna dobra predstavljaju državnu Republika Srpska omogućilo raspolaganje tom imovinom i šteta imovinu. Tako nešto ne proizlazi ni iz Ustava BiH, niti iz bilo koja bi proizašla iz toga teško bi se mogla otkloniti. Također, kojeg drugog pravnog akta ili međunarodne konvencije. Narodna otežao bi se proces rješavanja pitanja državne imovine, koji je od skupština je dalje istakla da podnosioci zahtjeva navode i da je veoma bitnog značaja za daljnje razgovore s Evropskom ranijim odlukama Ustavnog suda, i to prije svega Odlukom broj U komisijom u procesu apliciranja Bosne i Hercegovine za stjecanje 1/11, utvrđeno da isključivu nadležnost da regulira državnu kandidatskog statusa za prijem u Evropsku uniju. imovinu ima BiH, ali čak se ni u toj odluci, a ni u drugima ne b) Odgovor na zahtjev konstatira i ne pretpostavlja da to podrazumijeva isključivu nadležnost Bosne i Hercegovine da uređuje oblast šuma i šumskog 16. Narodna skupština je u odgovoru na zahtjev prije svega zemljišta. To je razumljivo jer bi takav zaključak bio suprotan osporila ovlaštenje podnosiocima zahtjeva za pokretanje postupka, Ustavu BiH. u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine jer Vijeće 20. Naime, kako je dalje navedeno, oblast šumarstva nije naroda RS ne predstavlja jedan poseban dom Narodne skupštine, a predviđena članom III/1. Ustava BiH kao isključiva nadležnost što proizlazi iz člana 69. stav 2. Ustava RS. Stoga je jasno, kako je institucija BiH, što nesporno proizlazi iz njegovog teksta. Čak navela, da Vijeće naroda koje posjeduje restriktivnu nadležnost ukoliko se uzme i stav Ustavnog suda da isključive nadležnosti predstavlja jedno posebno tijelo za zaštitu vitalnog nacionalnog BiH nisu iscrpljene listom iz člana III/1. Ustava BiH, već da se interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a ne drugi dom mora uzeti u obzir cijeli tekst Ustava BiH, i dalje oblast šuma Narodne skupštine RS. ostaje van isključive nadležnosti institucija BiH, osim ako se 17. Prema mišljenju Narodne skupštine, navedeni zahtjev entiteti o tome nisu sporazumjeli u smislu člana III/5.a) Ustava nije osnovan, te ga stoga Ustavni sud treba odbiti, kao i zahtjev za BiH. Međutim, kako ne postoji saglasnost entiteta o tom pitanju, donošenje privremene mjere. U prilog navedenom je istaknuto da odnosno ne postoji saglasnost da institucije BiH preuzmu je Amandmanom XXXII na član 68. tačka 6. Ustava Republike isključivu nadležnost za reguliranje šuma, ne postoje ni uvjeti da Srpske propisano da Republika, između ostalog, uređuje i na osnovu člana III/5.a) Ustava BiH uspostave dodatne osigurava svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika nadležnosti institucija BiH. svojine, dok je tačkom 8. istog člana propisano da Republika 21. Prema mišljenju Narodne skupštine, bez osnova su uređuje osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, navodi podnosilaca zahtjeva da su osporenim zakonom tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja povrijeđeni čl. I/1, I/2, III/3.b) i IV/4.e) Ustava BiH. poljoprivrede, sela itd. Pored toga, članom 59. stav 2. Ustava 22. U odnosu na član I/1. Ustava BiH, Narodna skupština je Republike Srpske propisano je da se zakonom uređuje zaštita, istakla da se navedenim članom striktno propisuje kontinuitet korištenje, unapređivanje i upravljanje dobrima od općeg interesa, međunarodnopravnog subjektiviteta BiH, koji za posljedicu nema a u skladu sa članom 64. Ustava, Republika, između ostalog, štiti i pravni kontinuitet imovine, odnosno kontinuitet svojine na podstiče racionalno korištenje prirodnih bogatstava s ciljem zaštite šumama i šumskom zemljištu. Dio navedene odredbe "sa i poboljšanja kvaliteta života i zaštite i obnove sredine u općem unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom" zapravo interesu. Dalje je istaknuto da iz navedenih odredbi Ustava znači da pravni kontinuitet ne isključuje unutrašnju strukturu koja Republike Srpske, a koje su i ustavni osnov za donošenje je modificirana i definirana Ustavom BiH. Drugim riječima, kako predmetnog zakona, jasno proizlazi da Republika Srpska ima je dalje navedeno, kontinuitet državne imovine može postojati nadležnost za donošenje Zakona o šumama, odnosno ima samo uz poštovanje unutrašnje strukture izmijenjene Ustavom nadležnost da regulira sva pitanja koja su od značaja za šume i BiH, koji jasno utvrđuje razgraničenje nadležnosti između šumsko zemljište kao dobra od općeg interesa, pa i pitanje svojine institucija BiH i entiteta, te se i prilikom reguliranja pitanja šuma na šumama i šumskom zemljištu. mora poštovati unutrašnja struktura i podjela nadležnosti u skladu 18. Nadalje, Narodna skupština navodi da je neosnovan stav s Ustavom BiH, koji nadležnost za reguliranje ovog pitanja podnosilaca zahtjeva da je osporeni zakon neustavan jer regulira nesumnjivo daje entitetima. Istaknuto je da su članom III/3.a) pitanja upravljanja i gazdovanja šumama i šumskim zemljištem Ustava BiH regulirane rezidualne nadležnosti entiteta pa je tako kao dijelom državne imovine, a da je pitanje državne imovine u propisano da sve državne funkcije i ovlaštenja koja nisu izričito isključivoj nadležnosti države BiH i njenih organa. Istaknuto je da dodijeljena institucijama BiH pripadaju entitetima. se Zakonom o šumama uređuju pitanja od značaja za šume kao 23. U odnosu na član I/2. Ustava BiH, Narodna skupština je dobro od općeg interesa radi unapređenja i održivog korištenja navela da su u potpunosti neosnovani navodi podnosilaca zahtjeva šuma i šumskog zemljišta, ali i razvoja šumarstva u Republici da Narodna skupština nema ustavni osnov za pravno reguliranje Srpskoj. Dakle, osporenim zakonom se na cjelovit način uređuje pitanja upravljanja i gazdovanja šumama i šumskim zemljištem oblast šuma u Republici Srpskoj i njegove odredbe se primjenjuju kao dijelom državne imovine jer se radi o materiji koja je već na sve šume bez obzira na oblik svojine. Taj zakon se podjednako regulirana Zakonom o šumama na državnom nivou (zakon primjenjuje i na šume i šumsko zemljište u svojini fizičkih i Republike BiH koji je 1993. godine donesen kao uredba i koji je potvrđen uredbom sa zakonskom snagom 1994. godine). Naime, nadležnosti za reguliranje pojedinih pitanja, pa i pitanja ni na koji način ne mogu biti od značaja za utvrđivanje ustavnosti upravljanja i gazdovanja šumama, propisane su Ustavom BiH, iz osporenog zakona. kojeg proizlazi da se radi o pitanju u isključivoj nadležnosti 27. Imajući u vidu navedeno, Narodna skupština smatra da entiteta. Shodno navedenom, prema mišljenju Narodne skupštine, osporenim zakonom nisu povrijeđene odredbe čl. I/1, I/2, III/3.b) i nisu osnovani ni navodi da se osporenim Zakonom o šumama krše IV/4.e) Ustava BiH, zbog čega je predložila da Ustavni sud odbije odredbe člana 1/2. Ustava BiH kojim su utvrđena demokratska zahtjev. načela, tako da je Bosna i Hercegovina demokratska država koja IV. Relevantni propisi funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Dalje je navedeno da se podnosioci zahtjeva 28. Ustav Bosne i Hercegovine pozivaju na ustavno načelo kontinuiteta propisa iz člana 2. Aneksa Član I II, te da je u skladu s tim Zakon o šumama Republike BiH i dalje Bosna i Hercegovina na snazi i da postoji obaveza svih nižih organa, pa i zakonodavca 1. Kontinuitet u Republici Srpskoj, da poštuju i da se pridržavaju navedenog Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od zakona. Narodna skupština je istakla da je Zakon o šumama sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po Republike BiH suprotan osnovnim načelima na kojima počiva međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom Ustav BiH, to jest načelu konsenzusa konstitutivnih naroda koji modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno nije postojao pa da bi se ovo pitanje reguliralo na državnom nivou, priznatim granicama. niti u pogledu samog teksta zakona. Da ovaj zakon nije na snazi i 2. Demokratska načela da se nakon donošenja Ustava BiH nije primjenjivao, kako je Bosna i Hercegovina je demokratska država koja istakla Narodna skupština, jasno ukazuje i činjenica da postoji veći funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i broj zakona na svim nivoima vlasti u BiH koji reguliraju pitanje demokratskih izbora. šuma. Tako je u Federaciji BiH Zakon o šumama donesen 2002. Član III godine, u Distriktu Brčko je na snazi Zakon o šumama Distrikta Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i Brčko BiH iz 2010. godine, a također zakoni o šumama postoje i entiteta na kantonalnom nivou u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj je na 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija snazi osporeni zakon iz 2008. godine kojim je prestao da važi a) Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom Zakon o šumama RS iz 1994. godine ("Službeni glasnik izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju Republike Srpske" broj 13/94). Prema tome, nije ni postojala entitetima. obaveza da neki organ u BiH utvrđuje da Zakon o šumama RBiH b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u nije na snazi jer samim stupanjem na snagu Ustava BiH, s kojim je potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage u suprotnosti, ovaj zakon ipso jure više nije na snazi. Osim toga, zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske Zakon o šumama Republike BiH ni praktično nije primjenjiv jer odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija po tom zakonu nadležnosti pripadaju organima koji su nakon Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su donošenja Ustava BiH prestali da postoje. sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. 24. U odnosu na član III/3.b) Ustava BiH, kojim je Član IV propisano da će se entiteti i sve njihove administrativne jedinice u Parlamentarna skupština potpunosti pridržavati tog ustava, kojim se stavljaju van snage 4. Ovlaštenja zakonske odredbe BiH i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje Parlamentarna skupština je nadležna za: mu nisu saglasne, kao i odluka institucija BiH, suprotno navodima e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene podnosilaca zahtjeva, da se osporenim zakonom krši navedena dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom odredba Ustava BiH, Narodna skupština smatra da je osporeni entiteta. zakon donesen na osnovu ovlaštenja koje je sadržano u Ustavu Aneks II Republike Srpske, koji je u saglasnosti s Ustavom BiH. Istaknuto Prelazne odredbe je da Ustav Republike Srpske u Amandmanu XXXII na član 68. 2. Kontinuitet pravnih propisa tačka 6. daje ovlaštenje Republici da uređuje i osigurava svojinske Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na odnose, te da vrši zaštitu svih oblika svojine. Osporeni zakon, teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na prema mišljenju Narodne skupštine, proizlazi i iz Ustava BiH koji snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa u članu III/1. taksativno nabraja pitanja koja su u nadležnosti Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i institucija BiH, a među kojima nisu pitanja šuma, istovremeno Hercegovine. propisujući u članu III/3.a) da sve vladine funkcije i ovlaštenja 29. Zakon o šumama ("Službeni glasnik Republike Srpske" koja ovim ustavom nisu izričito povjerena institucijama BiH br. 75/08, 60/13 i 70/20). Za potrebe ove odluke koristi se pripadaju entitetima. neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji 25. Prema mišljenju Narodne skupštine, nisu osnovani ni glasi: navodi da je osporenim zakonom povrijeđen i član IV/4.e) Ustava BiH prema kojem je Parlamentarna skupština BiH nadležna za Član 1. ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti ili (1) Ovim zakonom uređuju se politika i planiranje, koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta. upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, zaštita Suprotno navodima podnosilaca zahtjeva, Narodna skupština šuma, finansiranje i vrijednost šuma, katastar šuma i šumskog smatra da se prilikom tumačenja osporenog zakona on mora zemljišta i informacioni sistem u šumarstvu, imovinsko-pravni dovesti u vezu sa članom III/1. kojim se nabrajaju pitanja, a koja odnosi, kao i druga pitanja od značaja za šumu i šumsko zemljište su u nadležnosti institucija BiH i među koja ne spadaju pitanja radi unapređivanja i održivog korištenja šuma i šumskog zemljišta koja se tiču svojine na šumama i šumskom zemljištu. i razvoja šumarstva. 26. Ostali navodi podnosilaca zahtjeva kojima se poziva na (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve šume i Sporazum o pitanjima sukcesije između bivših jugoslavenskih šumsko zemljište, bez obzira na oblik svojine. republika, prema mišljenju Narodne skupštine, bespredmetni su i Član 2. Član 22. st. (1) i (2) (1) Šume i šumsko zemljište su prirodna dobra od općeg (1) Javno preduzeće šumarstva dužno je najmanje 60 dana interesa i uživaju posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske (u prije isteka važenja Osnova za šume u svojini Republike, a općina daljem tekstu: Republika). za šume u privatnoj svojini, dostaviti izrađen Osnov Ministarstvu. (2) Pravo korištenja šuma i šumskog zemljišta može se (2) Ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od prijema ograničiti kada je to u općem interesu. Osnova za šume u svojini Republike dostaviti Osnov na mišljenje Član 3. općini za čiju teritoriju se radi Osnov. (1) Šume i šumsko zemljište na teritoriji Republike su u Član 23. stav (1) svojini Republike i drugih pravnih i fizičkih lica. (1) Javno preduzeće šumarstva dužno je izrađivati (2) Ukupna površina šuma u svojini Republike ne može se šumskoprivredne osnove za šume u svojini Republike. smanjivati, osim u posebnim slučajevima iz člana 42. ovog Član 24. stav (1) zakona. (1) Realiziranje Osnova za šume u svojini Republike vrši se (3) Šume i šumsko zemljište u svojini Republike ne mogu se na osnovu izvođačkih projekata. otuđivati, osim u slučaju komasacije i u slučajevima utvrđenim ovim zakonom. Član 28. stav (2) (2) Godišnji plan gazdovanja šumama u svojini Republike Član 4. st. (1) i (2) i stav (3) tačka a) mora biti u skladu sa Osnovima. (1) Šumama i šumskim zemljištem u svojini Republike upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i Član 29. stav (3) vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo). (3) Uvjete korištenja ostalih šumskih proizvoda u šumama u (2) Šumama i šumskim zemljištem gazduje se u skladu sa svojini Republike propisuje ministar. kriterijima i principima održivoga gazdovanja. III - UPRAVLJANJE I GAZDOVANJE ŠUMAMA (3) Kriteriji za održivo gazdovanje šumom su: 1. Upravljanje i gazdovanje šumama u svojini Republike a) održavanje i poboljšanje šumskih ekosistema i njihov Član 31. doprinos globalnom ciklusu ugljika, (1) Upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem Član 5. stav (1), stav (2) tač. a) do đ) i stav (3) u svojini Republike je djelatnost od općeg interesa. (1) Djelatnosti od općeg interesa su proučavanje kroz (2) Ministarstvo vrši kontrolu i praćenje izvršenih radova istraživanje, uzgoj, zaštita, planiranje, gazdovanje, održavanje i Javnog preduzeća šumarstva i pravi godišnju analizu aktivnosti, unapređivanje šuma. sa ocjenom rada i prijedlogom mjera u pogledu daljeg korištenja (2) Opći interes iz stava 1. ovog člana ostvaruje se: šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, uključujući i a) očuvanjem i unapređivanjem postojećih šuma i obavezu održavanja. povećanjem površina pod šumama, Član 33. b) zaštitom šuma i šumskih zemljišta, (1) Dio poslova gazdovanja šumama i šumskim zemljištem v) očuvanjem i unapređivanjem općekorisnih funkcija šuma, (korištenje šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, g) povećanjem doprinosa sektora šumarstva ukupnom uključujući i obavezu održavanja), Javno preduzeće šumarstva društveno-ekonomskom razvoju Republike, optimalnom proizvod- "Šume Republike Srpske" a.d. obavlja na osnovu posebnog njom drveta i nedrvnih proizvoda i drugih vrijednosti šuma, ugovora koji zaključuje sa Ministarstvom uz prethodnu saglasnost d) izradom strateških dokumenata i planova za područje Vlade. Republike, (2) Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske" đ) očuvanjem vlasništva nad postojećim šumama u svojini a.d. (u daljem tekstu: korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, Republike) dio poslova gazdovanja šumama i šumskim zemljiš-tem (3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) u svojini Republike koje su u sastavu šumskoprivrednih područja i kontrolira ostvarivanje općega interesa u šumama u svojini područja krša obavlja preko organizacionih dijelova koje ono Republike kroz djelatnost Ministarstva i realiziranje zaključenog osniva i koji su u njegovom sastavu. Ugovora sa Javnim preduzećem šumarstva. Član 34. stav (1) tačka l), stav (2) i stav (3) tačka a) Član 9. stav (1) (1) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike (1) Narodna skupština Republike Srpske donosi Strategiju dužan je obavljati poslove korištenja šuma i šumskoga zemljišta u razvoja šumarstva, koja predstavlja osnovu za izradu Šumarskog svojini Republike, uključujući i obavezu njihovoga održavanja kao programa Republike. dio poslova gazdovanja šumama i šumskim zemljištem, i to: Š…Ć l) čuvanje i održavanje graničnih oznaka između šuma u Član 10. st. (1) i (2) svojini Republike i šuma u privatnoj svojini, (1) Šumarski program Republike je osnovni dokument kojim (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike se predviđa učesnički, sveobuhvatan, međusektorski i trajan dužan je obavljanjem poslova korištenja šuma i šumskog zemljišta proces planiranja, provođenja, praćenja i vrednovanja šumarske u svojini Republike uključujući i obavezu održavanja, očuvati i politike sa ciljem postizanja održivog gazdovanja šumama svih uvećati vrijednost šuma i korištenjem šuma, šumskog zemljišta i oblika svojine, zajedno sa akcionim planom za njegovo drugih potencijala šuma i sveukupnog prostora i sadržaja u okviru provođenje. šuma, osigurati uvjete za dalji razvoj i ostvarivanje općekorisnih (2) Šumarski program Republike usvaja Narodna skupština funkcija šuma i ostvariti najbolji ekonomski efekat u skladu sa Republike Srpske i izrađuje se za period od 20 godina. ovim zakonom i drugim propisima, kao i svoje planove i aktivnosti uskladiti sa planovima i aktivnostima drugih korisnika prirodnih Član 18. st. (1) i (2) dobara koji obavljaju privrednu djelatnost u okviru istoga (1) Osnovi se donose za šume u svojini Republike i za šume područja. u privatnoj svojini. (3) U skladu sa stavom 2. ovog člana, korisnik šuma i (2) Za šume jednog šumskoprivrednog područja u svojini šumskog zemljišta u svojini Republike također je dužan poštujući Republike donosi se jedan Osnov. principe iz stava 2. ovog člana: a) osigurati ekonomsku funkciju šuma osiguranjem trajnosti Član 52. stav (1) prinosa od drveta i ostalih proizvoda i funkcija šuma, (1) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog zemljišta u Član 35. tačka a) svojini Republike obavezni su obavještavati Ministarstvo o pojavi Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ima štetočina i nastaloj šteti u šumi i na šumskom zemljištu. pravo integralnog korištenja šuma i šumskog zemljišta u svojini Član 54. stav (1) Republike radi sticanja dobiti, što prvenstveno obuhvata: (1) U vanrednim situacijama, kada je neophodno, ministar a) proizvodnju i promet šumskih drvnih sortimenata, Š…Ć propisuje preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite šuma koje Član 36. trebaju provesti nadležne institucije, vlasnici šuma i korisnik šuma (1) Vlada na prijedlog Ministarstva može korisniku šuma i i šumskog zemljišta u svojini Republike. šumskog zemljišta u svojini Republike privremeno ograničiti ili Član 55. stav (1) oduzeti poslove korištenja šuma i šumskog zemljišta u svojini (1) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog zemljišta u Republike uključujući i obavezu održavanja na dijelu ili cijeloj svojini Republike obavezni su donijeti plan zaštite šuma od površini ukoliko on ove poslove ne obavlja u skladu sa ovim požara. zakonom i ugovorom, dok ne izvrši naložene mjere i ne uskladi Član 57. stav (1) svoje aktivnosti sa važećim zakonskim propisima. (1) Fizička i pravna lica koja nanesu štetu šumi obavezna su (2) Privremeno ograničeni ili oduzeti poslovi korištenja nadoknaditi nastalu štetu vlasniku šuma ili korisniku šuma i šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike uključujući i šumskog zemljišta u svojini Republike prema šumsko-odštetnom obavezu održavanja detaljnije će se regulirati ugovorom između cjenovniku, koji se primjenjuje za sve šume bez obzira na oblik Ministarstva i korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini svojine. Republike. Član 58. stav (2) Član 37. stav (2) (2) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog zemljišta u (2) Radi unapređivanja stanja izvođenja radova u šumama i svojini Republike obavezni su sprečavati radnje iz stava 1. ovog provođenja mjera održivog gazdovanja šumama u svojini člana, kao i izvršiti čišćenje smeća, uz pravo pune nadoknade Republike mogu se organizirati udruženja izvođača radova u troškova od pravnih ili fizičkih lica koja su izvršila njegovo šumama. odlaganje ili na osnovu odluke, odnosno rješenja nadležnog Član 46. stav (3) organa uprave uz nadoknadu troškova. (3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, utvrđivanje prioritetnih Član 60. stav (1), stav (4) tačka a) i stav (5) općekorisnih funkcija šuma, ako su te šume ili njeni dijelovi manji (1) Građani imaju slobodan pristup šumi u svojini Republike od 20 hektara, vrši Ministarstvo, po prethodno pribavlje-nom u svrhu uživanja, odmora i rekreacije uz vlastitu odgovornost za mišljenju vlasnika privatnih šuma ili korisnika šuma i šumskog svoju sigurnost. zemljišta u svojini Republike, kao i pravnog lica koje obavlja (4) Pravo boravka i slobodnog kretanja u šumi Ministarstvo, stručne poslove u šumama u privatnoj svojini i lokalne zajednice. vlasnik šuma ili korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Član 47. stav (5) Republike može ograničiti ili zabraniti ukoliko bez dobivene (5) Ukoliko se ne osiguraju sredstva iz stava 4. ovog člana, dozvole posjetioci: korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, odnosno a) postavljaju privremene objekte, šatore i osnivaju kampove, vlasnik šume nije dužan provoditi mjere utvrđene aktom iz stava 1. (5) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i ovog člana. vlasnici šuma imaju pravo nadoknade štete na šumi, zemljištu i Član 48. stav (2) infrastrukturnim objektima, učinjenoj od pravnih ili fizičkih lica, u (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike slučaju nepoštovanja zabrane iz stava 4. ovog člana. odgovoran je za praćenje zdravstvenog stanja šuma putem Član 61. stav (3) Izvještajno-prognozne službe u njenom sastavu i o tome (3) Posjetiocima je zabranjeno tokom boravka u šumi obavještava Ministarstvo i javnost. nanositi štetu vegetaciji, uznemiravati divlje životinje i oštećivati Član 49. ili uništavati njihova staništa, zemljište i šumsku prostirku, kao i Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike dužan uznemiravati i ometati vlasnike šuma ili korisnika šuma i šumskog je pošumljavati požarišta, površine na kojima nije uspjelo zemljišta u svojini Republike u ostvarenju svojih prava u vezi sa podmlađivanje i pošumljavanje, kao i površine na kojima je šumama. izvršeno pustošenje (bespravna čista sječa), krčenje šuma ili Član 62. stav (1), stav (2) tačka a) i st. (5), (6) i (8) bespravna sječa rijetkih vrsta drveća, u roku koji ne može biti duži (1) Paša u šumama u svojini Republike nije dozvoljena. od dvije godine. (2) Ako ne postoji opasnost od ugrožavanja funkcija šume, Član 50. stav (2) uključujući biodiverzitet, korisnik šuma i šumskog zemljišta u (2) Vlasnik šuma i korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike može izdati dozvolu za pašu, odnosno žirenje, svojini Republike dužni su pratiti uticaj biotičkih i abiotičkih osim za pašu i brst koza, u slučajevima: činilaca na zdravstveno stanje šuma i pravovremeno preduzimati a) kada je visina drveća takva da im stoka ne može nanositi mjere za zaštitu šuma i šumskog zemljišta u skladu sa stavom 1. štetu, ovog člana. (5) Korisnik šume i šumskog zemljišta u svojini Republike ima pravo naplate pašarine po cjenovniku. Član 51. stav (3) (6) Uvjete pod kojima može da se vrši paša, odnosno žirenje (3) Ukoliko vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog (vrijeme paše, odnosno žirenja, vrstu stoke, broj grla, visinu zemljišta u svojini Republike ne provedu aktivnosti iz st. 1. i 2. nadoknade i sl.) utvrđuje korisnik šuma i šumskog zemljišta u ovog člana, inspektor za šumarstvo i lovstvo će narediti njihovo svojini Republike. izvođenje o trošku vlasnika šuma ili korisnika šuma i šumskog (8) Puteve za progon stoke na pašu i žirenje u šumama i zemljišta u svojini Republike. pašu na šumskim zemljištima i pojila određuje i obilježava korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. Član 63. stav (3) (6) Nadzor nad prometom drveta obavljaju ovlaštena lica (3) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, čuvari kao korisnik lovišta i ostali korisnici lovišta dužni su provoditi šuma, inspekcija za šumarstvo i lovstvo i tržišna inspekcija. praćenje štete nastale od divljači u šumi. (7) Žigosanje posječenog drveta i izdavanje otpremnog Član 64. iskaza vrše lica koje je ovlastio korisnik šuma i šumskog zemljišta (1) Zaštitu šuma od protivpravnog prisvajanja, korištenja, u svojini Republike, a žigosanje posječenog drveta i izdavanje uništavanja i drugih nezakonitih radnji (odlaganja otpadnih i otpremnog iskaza za drvo iz šuma u privatnoj svojini vrši ovlašteni otrovnih štetnih materija, zagađivanje šuma, uništavanje predstavnik izvršioca stručno-tehničkih poslova. graničnih znakova i oznaka i drugo) osiguravaju vlasnici šuma, Član 73. st. (1) i (2) odnosno korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. (1) Vlasnici šuma, odnosno korisnik šuma i šumskog (2) U skladu sa stavom 1. ovog člana, vlasnici šuma i zemljišta u svojini Republike dužni su sve radove u gazdovanju korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike dužni su šumama organizirati i izvršavati u vrijeme i na način kojim se osigurati neposredno čuvanje šuma. osigurava održavanje i uspostava šumskoga reda. (3) Poslove čuvanja šuma u svojini Republike može obavljati (2) Ako se uspostavljeni šumski red promijeni, vlasnik šuma, radnik sa najmanje srednjom stručnom spremom šumarskog odnosno korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike smjera - šumarski tehničar (u daljem tekstu: čuvar šuma), kao i dužan je na propisan način uspostaviti šumski red najkasnije u lica koja ovlasti korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini roku od 30 dana. Republike, a koja ispunjavaju i druge uvjete određene posebnim Član 74. st. (2) i (5) propisima. (2) Komisiju za tehnički prijem formira korisnik šuma i Član 65. stav (2), stav (3) tačke b), v) i i) šumskog zemljišta u svojini Republike. (2) Čuvar šuma i ovlašteno lice korisnika šuma i šumskog (5) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu zemljišta u svojini Republike ima pravo, uz pokazivanje službene uspješno i kvalitetno izvedeni prema izvođačkom projektu, legitimacije, zahtijevati od zatečenog lica u vršenju prekršaja korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike dužan je kažnjivog po ovom zakonu ili krivičnih djela koja se odnose na utvrđene nedostatke otkloniti u roku koji odredi komisija iz stava šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva 2. ovog člana, a najdalje u roku od dvije godine. djela, osobna dokumenta radi utvrđivanja njihovog identiteta. Član 75. (3) Čuvar šuma je ovlašteno službeno lice i ima prava i Vlasnik, odnosno posjednik određene parcele obavezan je obaveze : omogućiti nesmetan prolaz preko sopstvenog posjeda korisniku b) čuvati granične znake od uništavanja i bespravnoga šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i vlasniku šume bez korištenja šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, pristupnog puta, radi neometanog obavljanja djelatnosti na v) u slučaju samovlasnog zauzimanja šuma i šumskog gazdovanju šumama, a vlasnik, odnosno posjednik ima pravo na zemljišta u svojini Republike, kao i o izvršenim nezakonitim nadoknadu za prolaz i pričinjenu štetu. radnjama u šumama drugih pravnih i fizičkih lica, preduzimati odgovarajuće mjere u skladu sa ovim zakonom i pravovremeno Član 77. st. (2), (3) i (5) izvještavati odgovarajuće službe, (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i) preko ovlaštenih lica korisnika šuma i šumskog zemljišta u ima pravo korištenja ostalih šumskih proizvoda, uz nadoknadu od svojini Republike zatražiti asistenciju Ministarstva unutrašnjih 3% prodajne cijene proizvoda koju izdvaja na poseban račun poslova ukoliko je spriječen od izvršioca protivpravne radnje u korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, a koju je obavljanju poslova čuvanja šuma. obavezan usmjeriti za revitalizaciju ostalih šumskih proizvoda na lokalitete sa kojih oni potiču. Član 66. (3) Za šumskoprivredna područja na kojima korisnik šuma i (1) Održavanje sjemenskih objekata, osim sjemenskih šumskog zemljišta u svojini Republike ne vrši sakupljanje ostalih objekata za proizvodnju sjemena poznatog porijekla, vrši korisnik šumskih proizvoda raspisuje se javni konkurs. šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike na način kojim se (5) Nadoknada iz stava 4. ovog člana uplaćuje se na osigurava maksimalna proizvodnja kvalitetnog šumskog sjemena i poseban račun korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini omogućava lakše branje, odnosno sakupljanje sjemena. Republike do 5. u mjesecu za prethodni mjesec i koristi se (2) Mjere gazdovanja polaznim materijalom za proizvodnju isključivo za revitalizaciju ostalih šumskih proizvoda na šumskog sjemena propisuju se planskim dokumentima koje lokalitetima sa kojih oni potiču. izrađuje korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, a odobrava Ministarstvo. Član 79. Za izgradnju i stavljanje u pogon ćumurana, krečana, Član 71. st. (3) i (4) pilana, pogona za preradu drveta, industrijskih pogona i drugih (3) Izrada drvnih sortimenata u šumama u svojini Republike postrojenja u šumi, kao i na udaljenosti do 100 metara od ruba vrši se po principima maksimalnog iskorištenja uz primjenu šume za šume u svojini Republike, potrebna je saglasnost standarda. Ministarstva i korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini (4) Drvni sortimenti izrađuju se nakon prethodnog Republike, a za šume u privatnoj svojini saglasnost organa obilježavanja mjesta prereza od stručnog lica šumarske struke IV jedinice lokalne samouprave. stepena (razmjerača) kojega angažuje korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ili vlasnik šume. Član 80. stav (2) (2) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog zemljišta u Član 72. st. (5), (6) i (7) svojini Republike mogu zahtijevati od drugih pravnih ili fizičkih (5) Nadležni inspekcijski organ kao i ovlašteno lice korisnika lica koja imaju korist od infrastrukture da učestvuju u troškovima šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ima pravo oduzeti njene izgradnje i održavanja srazmjerno koristi koju imaju. drvo ako je stavljeno u promet suprotno odredbi iz st. 1, 2. i 4. ovog člana. Član 81. stav (2) (2) Planiranje, izgradnju i održavanje puteva u funkciji gazdovanja šumama vrši korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike u skladu sa planskom dokumentacijom na koju sortimenata utvrđenih po cjenovniku, po cijenama franko je saglasnost dalo Ministarstvo. kamionski put. Član 82. st. (2), (3), (7) i (8) (10) Nadoknadu iz stava 6. korisnik šuma i šumskog (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike zemljišta u svojini Republike plaća kvartalno do 5. u mjesecu za dužan je održavati šumske puteve. prethodni kvartal. Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini (3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, šumske puteve mogu Republike nije dužan uplatiti ova sredstva ukoliko jedinica lokalne koristiti i druga pravna lica i građani pod uvjetima koje utvrde samouprave nije usvojila godišnji plan o utrošku namjenskih korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i organ sredstava. jedinice lokalne samouprave za puteve čiju su izgradnju Član 90. stav (2) finansirali. (2) Osnovicu za obračun nadoknade za obavljanje poslova (7) Organi jedinica lokalne samouprave i korisnik šuma i od općeg interesa u šumama u privatnoj svojini u iznosu od 10% šumskog zemljišta u svojini Republike će u saradnji sa organom čini tržišna vrijednost neto posječene drvne mase utvrđena na nadležnim za saobraćaj i Ministarstvom unutrašnjih poslova mjestu utovara u transportno sredstvo (franko kamionski put) po postaviti i održavati znakove na šumskim putevima i pratiti cjenovniku korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini saobraćaj u skladu sa odredbama ovog člana, a u slučajevima Republike. gdje znakovi na putu i nadzor nisu dovoljni, mogu se koristiti Član 92. st. (1) i (3) rampe. (1) Korisnik zakupa dužan je plaćati nadoknadu za zakup (8) Šteta na šumskim putevima učinjena od trećih lica mora šumskog zemljišta u svojini Republike na račun javnih prihoda se nadoknaditi korisniku šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. Republike na osnovu odštetnoga cjenovnika, koji on donosi. (3) Prikupljena sredstva po osnovu zakupa šumskog Član 84. zemljišta koristit će se za kupovinu i podizanje novih šuma u (1) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike svojini Republike. dužan je pod istim tržišnim uvjetima osigurati neophodan Član 95. stav (1) tačka a) minimum šumskih drvnih sortimenata lokalnim preduzećima za (1) Nadoknada za unapređivanje općekorisnih funkcija mehaničku preradu drveta sa područja sa kojeg ti sortimenti šuma (proširena reprodukcija) koristi se za finansiranje izrade i potiču, radi podsticanja lokalnog preduzetništva i podupiranja realizaciju Šumarskog programa Republike Srpske, Strategije razvoja sela i zavičaja. razvoja šumarstva Republike Srpske, Dugoročnog programa (2) Osiguravanje neophodnog minimuma šumskih drvnih gazdovanja područjem krša, finansiranje gazdovanja šumama i sortimenata iz stava 1. ovog člana utvrđuje korisnik šuma i šumskim zemljištem na području krša, za obavljanje aktivnosti šumskog zemljišta u svojini Republike na osnovu kriterija koje Savjeta za šumarstvo Republike Srpske, uspostavljanje i odlukom propisuje Vlada, a koji uzimaju u obzir značaj lokalnih održavanje informacionog sistema u šumarstvu, uspostavljanje i privrednih subjekata za mehaničku preradu drveta, za tu lokalnu održavanje katastra šuma i šumskog zemljišta, finansiranje zajednicu. utvrđivanja granica šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, Član 85. st. (1) i (2) izradu i provođenje inventure šuma na velikim površinama, (1) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i podršku zaštićenim područjima kroz unapređivanje i razvoj vlasnici šuma putem izvršioca stručno-tehničkih poslova obavezni socijalnih funkcija šuma i realizaciju projekata unapređivanja su na propisan način voditi i ažurirati katastar šuma i šumskih šuma u svim oblicima svojine šuma i šumskog zemljišta, kao i za: zemljišta i o nastalim promjenama izvještavati Ministarstvo a) podizanje novih šuma, najkasnije do 31. marta za prethodnu godinu. Član 97. st. (1) i (2) (2) Ministarstvo objedinjuje katastar korisnika šuma i (1) Zabranjena je prodaja i drugi načini otuđivanja šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i vlasnika šuma iz stava 1. šumskog zemljišta u svojini Republike. ovog člana. (2) Ministarstvo može dio šume i šumskog zemljišta u svojini Član 88. tačka g) Republike u kojoj se ne može organizirati racionalno gazdovanje Sredstva iz člana 87. stav 1. ovog zakona osiguravaju se iz: (manja izolovana šuma, enklava ili poluenklava) zamijeniti sa g) nadoknade za zakup šumskog zemljišta u svojini vlasnicima čije se šume nalaze izolirane, odnosno kao enklave ili Republike i nadoknade za izuzimanje zemljišta iz šumske poluenklave u kompleksu šuma u svojini Republike, uz saglasnost proizvodnje iz člana 92. ovog zakona, Vlade. Član 89. st. (1), (2), (6) i (10) Član 98. (1) Naknade za korištenje šume i šumskog zemljišta u svojini (1) Šume u svojini Republike ne mogu se davati u zakup. Republike (sredstva za prostu reprodukciju) izdvajaju se iz (2) Šumsko zemljište u svojini Republike može se dati u ostvarenog ukupnog prihoda korisnika šuma i šumskog zemljišta u zakup do njegovog privođenja namjeni utvrđenoj planskim svojini Republike, s tim da izdvojena sredstva ne mogu biti manja dokumentima i pod uvjetima utvrđenim u ovom zakonu. od 10% vrijednosti prodatih šumskih sortimenata utvrđenoj po (3) Šumsko zemljište u svojini Republike dato u zakup ne cijenama u šumi na panju, po cjenovniku korisnika šuma i može se koristiti za izgradnju trajnih objekata, osim u posebnim šumskog zemljišta u svojini Republike. slučajevima od općeg interesa, a na osnovu odluke Vlade. (2) Nadoknada iz stava 1. ovog člana uplaćuje se na (4) Davanje u zakup šumskog zemljišta u svojini Republike poseban račun korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini vrši Ministarstvo uz saglasnost korisnika šuma i šumskog Republike mjesečno i koristi se u okviru šumskoprivrednog zemljišta u svojini Republike. područja, odnosno šumskog gazdinstva na kome su ostvarena. (5) Uvjete i način davanja u zakup šumskog zemljišta u (6) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike svojini Republike propisuje ministar. dužan je da plaća nadoknadu za razvoj nerazvijenih dijelova Član 101. stav (1) tačke g), đ) i j) općine sa koje potiču prodati sortimenti u iznosu od 10% (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit će finansijskih sredstava ostvarenih prodajom šumskih drvnih se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice ako: g) realizaciju osnova za šume u svojini Republike vrši bez članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili izvođačkog projekta u skladu sa članom 24. stav 1. ovog zakona, jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa đ) ne obavlja poslove korištenja šuma i šumskog zemljišta u jednog entiteta. svojini Republike, uključujući i obavezu održavanja u skladu sa 32. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je sedam delegata članom 34. ovog zakona, Vijeća naroda Republike Srpske, koje ukupno broji 28 delegata, j) ne plaća naknadu za korištenje šuma i šumskog zemljišta u što čini ¼ članova bilo kojeg zakonodavnog organa entiteta, što svojini Republike, kao i naknadu za razvoj općine u skladu sa znači da je, suprotno tvrdnjama Narodne skupštine, zahtjev podnio članom 89. ovog zakona, ovlašteni subjekt, u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Član 102. stav (1) tačke dž) i š) Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U 7/10 (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 9.000,00 KM kaznit od 26. novembra 2010. godine, tačka 21, dostupna na internetskoj će se za prekršaj preduzeće ili drugo pravno lice ako: stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). dž) prodaje i na drugi način otuđuje šumu i šumsko zemljište 33. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i u svojini Republike u suprotnosti sa odredbama člana 97. stav 1. Hercegovine i člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni ovog zakona i sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv zato što ga je š) gradi trajne objekte na šumskom zemljištu u svojini podnio ovlašteni subjekt i da ne postoji nijedan formalni razlog iz Republike dato u zakup, suprotno odredbama člana 98. stav 3. člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije ovog zakona. dopustiv. Član 104. VI. Meritum (1) Granice šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike 34. Podnosioci zahtjeva tvrde da osporeni zakon nije moraju biti utvrđene i obilježene. saglasan sa čl. I/1, I/2, III/3.b) i IV/4.e) Ustava BiH i članom 2. (2) Neutvrđene granice šuma i šumskog zemljišta u svojini Aneksa II Ustava BiH. Suština navoda iz zahtjeva je u tome da Republike utvrdit će se u roku od deset godina od dana stupanja podnosioci zahtjeva tvrde da je navedeni zakon neustavan zato što na snagu ovog zakona, a na osnovu godišnjeg programa, koji u gotovo cijelom tekstu (osim članova 1. i 2) taj zakon propisuje donosi korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, uz da su šume i šumsko zemljište u svojini Republike Srpske, osim saglasnost Ministarstva. šuma i šumskog zemljišta koji su u svojini drugih fizičkih i (3) Sredstva za utvrđivanje i obilježavanje granica šuma i pravnih lica, što je, prema mišljenju podnosilaca zahtjeva, šumskog zemljišta u svojini Republike osiguravaju se iz sredstava suprotno relevantnoj praksi Ustavnog suda prema kojoj o toj vrsti posebnih namjena za šume i sredstava korisnika šuma i šumskog svojine mora prvo odlučiti zakonodavac na državnom nivou. zemljišta u svojini Republike, u visini utvrđenoj programom iz 35. Ustavni sud zapaža da je članom 1. osporenog zakona stava 2. ovog člana. propisano da se tim zakonom uređuju politika i planiranje, (4) Granice šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, zaštita utvrđuju se rješenjem nadležne područne jedinice Republičke šuma, finansiranje i vrijednost šuma, katastar šuma i šumskog uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a na zahtjev zemljišta i informacioni sistem u šumarstvu, imovinskopravni korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ili nosioca odnosi, kao i druga pitanja od značaja za šumu i šumsko zemljište prava svojine na privatnoj šumi. radi unapređivanja i održivog korištenja šuma i šumskog zemljišta (5) Poslove obilježavanja granica šuma i šumskog zemljišta i razvoja šumarstva. Članom 2. osporenog zakona propisano je da u svojini Republike i održavanje graničnih znakova dužan je da su šume i šumsko zemljište prirodna dobra od općeg interesa i da vrši korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. uživaju posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske. Članom 3. Član 107. stav (3) tačke z) i i) propisano je da su šume i šumsko zemljište na teritoriji Republike (3) U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Srpske u svojini Republike i drugih pravnih i fizičkih lica, pa se zakona ministar će donijeti: onda dosljedno u cijelom tekstu zakona navodi "u svojini z) Pravilnik o uvjetima i načinu zamjene šuma i šumskog Republike" kada se misli na šume i šumsko zemljište koji nisu u zemljišta u svojini Republike i svojini drugih fizičkih i pravnih lica. i) Pravilnik o uvjetima i načinu davanja u zakup šumskog 36. U vezi s dosadašnjom praksom koja se odnosi na pitanja zemljišta u svojini Republike. državne imovine, Ustavni sud ističe da je u Odluci broj U 1/11 Š…Ć (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U 1/11 od 13. jula 2012. godine, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda V. Dopustivost www.ustavnisud.ba) ispitivao da li je Republika Srpska imala 30. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne Hercegovine. koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je 31. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: raspolaganja. Međutim, u toj odluci Ustavni sud je objasnio šta se a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem smatra pod pojmom "državna imovina". Tako je u tački 62. sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili navedeno: "Državna imovina, iako je to oblik svojine koji je po između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između svojoj strukturi sličan građanskopravnoj privatnoj svojini, institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući predstavlja poseban pravni koncept, te, iz tog razloga, uživa se na to: poseban status. Državna imovina je karakteristična po - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korištenja te imovine, kao odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, i njezinog titulara. Ona obuhvata, s jedne strane, pokretne i uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi integritet Bosne i Hercegovine. vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti 'javno dobro' - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, u skladu sa ovim Ustavom. planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjeda- saobraćajna infrastruktura itd.). Ono, po svojoj prirodi, prioritetno vajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo služi svim ljudima u državi. Kao takvo, 'javno dobro' može biti kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium) zbog svog državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, nedvojbeno je značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno". da navedena odredba daje ovlaštenja državi BiH, odnosno 37. Osim toga, u tački 77. Odluke broj U 1/11, Ustavni sud Parlamentarnoj skupštini da regulira pitanje državne imovine. je naglasio da je predmet reguliranja spornog zakona koji se Prema tome, ovdje se radi o isključivoj nadležnosti BiH koja ispituje "nepokretna imovina koja je pripala Bosni i Hercegovini proizlazi iz čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava BiH" (op. cit. U 1/11, na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije" i tačka 80). "nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja 40. Kako je osporenim članovima propisano da su šume i imala bivša SRBiH". Međutim, u nastavku obrazloženja (vidi šumsko zemljište "u svojini Republike", oni su na taj način pravno tačku 82) Ustavni sud je dodatno pojasnio da se pod pojmom evidentirani kao imovina Republike Srpske i dodijeljeni su "državna imovina" ne mogu smatrati samo nekretnine u smislu Republici Srpskoj. Prethodno je obrazloženo da državna imovina zgrada i ostalog, te je dalje naglasio: "Ustavni sud ponavlja kako (imovina države BiH) obuhvata (i) šume i šumsko zemljište. državna imovina ima poseban status. Ona obuhvata, s jedne Stoga, Ustavni sud mora zaključiti da osporene odredbe Zakona o strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava BiH. koje joj služe radi vršenja te vlasti. S druge strane, državna 41. Kad je riječ o navodima iz odgovora na zahtjev da se imovina može obuhvatiti javno dobro, koje po svojoj prirodi ovaj zakon odnosi i na šume i šumska zemljišta koji su u svojini prioritetno služi svim ljudima u državi (tekuća voda, zaštita drugih fizičkih i pravnih lica, Ustavni sud naglašava da s klimatskih uvjeta života, zaštita drugih prirodnih resursa kao što nadležnošću Republike Srpske nad šumama u svojini drugih lica su šume, nužna državna infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9 ne vidi problem u smislu usklađenosti s Ustavom BiH. Osnovni Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH itd.). Takva imovina problem kod osporenog zakona je, kao što je navedeno, predstavlja odraz državnosti, njenog suvereniteta i teritorijalnog evidentiranje Republike Srpske kao vlasnika šuma i šumskog integriteta BiH. Također, ne može se zanemariti interes BiH da zemljišta (koji nisu u svojini drugih fizičkih i pravnih lica) za koje zadrži 'javno dobro' kao dio državne imovine koja služi svim Ustavni sud smatra da su državna imovina (imovina države BiH) građanima BiH, koje nije nužno da bi se djelotvorno izvršavala dok se na državnom nivou ne odluči drugačije. specifična nadležnost određenog administrativno-teritorijalnog 42. Ustavni sud ističe da je na pravnoj snazi Zakon o nivoa u državi. Osim toga, ova imovina može služiti i kao 'drugi privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom ("Službeni način finansiranja troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti glasnik Bosne i Hercegovine" br. 18/05 i 29/06, 85/06, 32/07, institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH' u smislu člana 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08), koji je donio visoki predstavnik za IV/4.b) u vezi sa članom VIII/3. Ustava BiH". BiH, te da je članom 4. Zakona propisano da zabrana raspolaganja 38. Iz citirane prakse Ustavnog suda proizlazi da se šume državnom imovinom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona kao javna dobra smatraju državnom imovinom. Ustavni sud je kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za ranije u Odluci broj U 1/11 zauzeo stav da šume ulaze u okvir utvrđivanje imovine koja je u svojini BiH, Federacije BiH, državne imovine (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta života, Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH i utvrđuju prava svojine i zaštita drugih prirodnih resursa kao što su šume, nužna državna upravljanja državnom imovinom, ili dok visoki predstavnik infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9 Općeg okvirnog drugačije ne odluči. Činjenica da zakon o državnoj imovini još sporazuma za mir u BiH itd., kako je to navedeno u citiranim uvijek nije donesen, prema ocjeni Ustavnog suda, ne znači da tačkama 62. i 82. u Odluci broj U 1/11). Ustavni sud u entiteti mogu svojim zakonima regulirati pitanje svojine na konkretnom slučaju smatra da su "šume i šumsko zemljište" "u državnoj imovini koja još uvijek nije definirana na nivou BiH. svojini Republike", kako je propisano osporenim članovima Također, Ustavni sud ponavlja da odluka u ovom predmetu ne zakona, obuhvaćeni pojmom državne imovine kako je to prejudicira pitanje budućeg zakonskog reguliranja pitanja državne navedeno u relevantnom dijelu Odluke broj U 1/11. imovine, pa tako i šuma i šumskog zemljišta od BiH, Republike 39. U pogledu ustavne nadležnosti Republike Srpske da Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko BiH. regulira pravni status šuma i šumskog zemljišta kao svoju svojinu, 43. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je odlučio Ustavni sud ističe da je u Odluci broj U 1/11 istakao da "ne može Narodnoj skupštini ostaviti rok od šest mjeseci u kojem joj je podržati stav Narodne skupštine RS da ovo pitanje automatski naložio da osporene odredbe zakona uskladi s Ustavom BiH. spada u tzv. rezidualne nadležnosti entitetâ" (op. cit. U 1/11, tačka Ustavni sud je svjestan da o svim šumama koje nisu u svojini 80). U vezi s tim, Ustavni sud je ukazao da, pored toga što član pravnih i fizičkih lica mora neko da brine i upravlja zbog značaja III/1. Ustava BiH sadrži taksativni katalog nadležnosti institucija šuma kao javnog dobra i prirodnog bogatstva koje je od općeg BiH, nadležnost institucija BiH utvrđena je i u drugim odredbama interesa. Nesporno je da Republika Srpska treba obavljati Ustava BiH. Ustavni sud je zaključio sljedeće: "(…) u smislu aktivnosti u pogledu gazdovanja i zaštite šuma i šumskog člana I/1. Ustava BiH, BiH ima pravo nastaviti da regulira zemljišta kako je to utvrđeno čl. 1. i 2. Zakona o šumama, ali ne 'državnu imovinu' čiji je ona titular, znači sva pitanja koja su može zakonom propisivati da su šume i šumsko zemljište u njenoj povezana s pojmom 'državna imovina' kako u građanskopravnom svojini dok se na državnom nivou ne utvrdi koja sve državna tako i u javnopravnom smislu. Takav zaključak je jedini mogući imovina, odnosno javna dobra i prirodna bogatstva predstavljaju logički i materijalni sadržaj pojma 'identiteta i kontinuiteta' iz imovinu BiH, a koja imovinu entiteta. Imajući u vidu strukturu citirane odredbe. Dalje, Ustavni sud ponavlja da je, iako svaki samog Zakona o šumama, Ustavni sud zapaža da se u slučaju nivo vlasti uživa ustavnu autonomiju, entitetska ustavna ukidanja svih osporenih odredaba Zakona za koje je utvrdio da nadležnost podređena obavezi da mora biti u skladu s Ustavom nisu u skladu s Ustavom BiH po zakonu ne bi moglo postupati, što BiH i 'odlukama institucija BiH'. To jasno proizlazi iz odredbi bi imalo za posljedicu da se o navedenim prirodnim dobrima ne bi člana III/3.b) Ustava BiH. Osim toga, pravo države BiH da moglo brinuti. Stoga, cijeneći značaj zakona i pitanja koja regulira, regulira pitanje državne imovine proizlazi i iz odredbe člana Ustavni sud je zaključio da je potrebno Narodnoj skupštini ostaviti IV/4.e) Ustava BiH. Naime, ako se imaju u vidu prethodni rok za usaglašavanje osporenih odredaba zakona s Ustavom BiH u zaključci, prvenstveno da država BiH ima pravo nastaviti da kojem će Narodna skupština otkloniti utvrđene povrede Ustava regulira državnu imovinu, odnosno da je titular državne imovine, a BiH na način koji sama odabere. da odredbe člana IV/4.e) Ustava BiH propisuju nadležnost 44. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da Parlamentarne skupštine u ostalim pitanjima koja su potrebna za osporene odredbe Zakona o šumama nisu u skladu sa čl. I/1, provođenje dužnosti države, a da državna imovina reflektira III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na utvrđivanje svojinskog statusa državne imovine, Ustava Republike Srpske s odredbama Ustava Bosne i kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa Hercegovine; o potrebi da Ustavni sud tumači, a ne kreira odredbe trebaju regulirati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou Ustava Bosne i Hercegovine; o nužnosti da se Ustavni sud jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u distancira od doktrine konstitucionalizma kada je suprotna isključivoj nadležnosti države BiH. izričitim ustavnim odredbama; o naglašavanju da je Ustavni sud Ostali navodi ustavni korektiv, a ne ustavni kreator. Svakako da je moje izdvojeno mišljenje u predmetu broj U 45. Budući da je utvrdio da osporene odredbe Zakona o 1/11, a većina se u ovoj odluci naslanja na većinsko mišljenje iz šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i tog predmeta, dovoljno da ukaže na tendencije koje su mi Hercegovine, Ustavni sud smatra da nije neophodno posebno neprihvatljive u zadatku tumačenja Ustava, pa se može smatrati da razmatrati ostale navode podnosilaca zahtjeva da su prekršene ovaj opći, uvodni dio iz predmeta broj U 1/11 (mog izdvojenog odredbe člana I/2. i člana 2. Aneksa II Ustava BiH. mišljenja) čini sastavni element izdvojenog mišljenja u predmetu 46. Na kraju, Ustavni sud ponovo naglašava da pitanje broj U 4/21. Stoga ga neću ponavljati, ali ga naglašavam. državne imovine nije riješeno još od dana stupanja na snagu Ad III Ustava BiH, tj. od 14. decembra 1995. godine. Stoga, postoji Međutim, većinska odluka u ovom predmetu ide mnogo istinska nužnost, a i pozitivna obaveza da BiH to pitanje riješi što dalje od stavova iz predmeta broj U 1/11, pa moram naglasiti je prije moguće (op. cit. U 1/11, tačka 84). ključne razloge za neprihvatanje donesene odluke. VII. Zaključak Naime, uz svu opasnost pojednostavljivanja, ali u namjeri da 47. Ustavni sud zaključuje da osporene odredbe Zakona o u ovom tekstu ne prenosim kompletno obrazloženje odluke (koje šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i je na raspolaganju), za mene se odluka većine svodi na tri sporna Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na utvrđivanje pitanja (pored već navedenih općih stavova u Ad II). svojinskog statusa državne imovine, kao i nadležnost u vezi s tim To su: između državnih i entitetskih organa trebaju regulirati zakonom - poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine; koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, prema - pitanje ozbiljnog narušavanja ustavnog sistema Bosne i navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti Hercegovine u smislu toleriranja, pa čak i naglašavanja različitih države BiH. zakonskih rješenja o istom pitanju (šumama), sve do prihvatanja 48. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. stav (4) diskriminirajućeg statusa jedne ustavne kategorije (Republike Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu Srpske u odnosu na drugi entitet i Distrikt Brčko Bosne i ove odluke. Hercegovine), što je notorno u suprotnosti s ustavnim načelom 49. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, vladavine prava; nije neophodno posebno razmatrati prijedlog podnosilaca zahtjeva - većinski stav kojim se Ustavni sud postavlja kao nadređeni za donošenje privremene mjere. Parlamentu Bosne i Hercegovine jer je iz kategorije negativnog 50. U smislu člana 43. Pravila Ustavnog suda, aneks ove zakonodavca (što naš Ustav propisuje kao nadležnost Ustavnog odluke čini izdvojeno mišljenje sudije Zlatka M. Kneževića suda) prekoračio u kategoriju pozitivnog zakonodavca prije suprotno odluci, a potpredsjednik Miodrag Simović je dao izjavu donošenja zakona. Da pojasnim, nadležnost Ustavnog suda je da u o neslaganju s odlukom većine. odnosu na donesene zakone cijeni da li je pojedina odredba ili 51. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke cijeli zakon u skladu s Ustavom, a ne da u situaciji kada zakon nije Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. donesen nalaže Parlamentu šta mora biti u zakonu ili šta ne smije Predsjednik biti u zakonu (kako je u konkretnom slučaju). Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Ad IIIa Mato Tadić, s. r. Kada je riječ o poistovjećivanju javnog dobra i državne imovine, nejasno je čime se u odluci i obrazloženju odluke vodila većina kada je tako odlučila. Naime, javna dobra još od francuske Izdvojeno mišljenje sudije Zlatka M. Kneževića suprotno pravne škole koja ih je uvela u pravo predstavljaju posebne donesenoj odluci u predmetu broj U-4/21 kategorije koje se smatraju općim dobrom, koja državna Ad I organizacija u najširem smislu riječi može ograničiti u korištenju, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na plenarnoj sjednici raspolaganju ili u našim terminima gazdovanju, ali koja mogu donio odluku u predmetu broj U 4/21 kojom je proglasio imati vlasnika ako ispunjavaju uvjete koje je još rimsko pravo neustavnim odredbe Zakona o šumama Republike Srpske (kako je uvelo, a do dan-danas služi kao osnova svojinskog prava. Naravno navedeno u dispozitivu odluke). da postoje javna dobra na kojima ni u kojem slučaju ne može U suštini, Ustavni sud je proglasio neustavnim sve odredbe postojati svojina, kao na primjer zrak, ali se na izvedenici kojima se Republika Srpska titulira kao vlasnik (u svojini) šuma i (prostiranju radio i televizijskih talasa i telekomunikacionog šumskog zemljišta u Republici Srpskoj, a ostavio je na snazi niskofrekventnog sistema) može urediti gazdovanje sve do odredbe kojima vlasnici (u svojini) šuma i šumskog zemljišta svojine. O tome, bez posebnog osvrta, govore zakoni o mogu biti pravna i fizička lica. telekomunikacijama, nacionalnim frekvencijama, te međunarodni Nažalost, uz poštovanje stavova ostalih kolegica i kolega, sporazumi o međusobnom korištenju ili ograničenjima. nisam se mogao složiti s njihovim većinskim stavom zbog Međutim, javno dobro nigdje nije poistovjećeno sa samo sljedećih razloga. jednom kategorijom imovine – u konkretnom slučaju državnom Ad II imovinom. Ako se u nekim drugim odlukama moglo tvrditi, mada Iz razloga cjelishodnosti, u ovom izdvojenom mišljenju neću uz vrlo nategnuta tumačenja, da je državna svojina ono što je ponavljati svoje od ranije poznate stavove o odredbama Ustava sporazumima o sukcesiji s ostalim članicama bivše savezne Bosne i Hercegovine; reguliranju nadležnosti između države i države, a bilo je titulirano kao imovina savezne države ili njenih entiteta; ustavnoj autonomnosti entiteta kada je riječ o reguliranju institucija, pripalo Bosni i Hercegovini kao sukcesoru ili da je dio imovinskih odnosa; pravu i obavezi i državnog i entitetskog nivoa te imovine odlukama Ustavom predviđenog organa da se pridržavaju podjele nadležnosti; potvrdi u više odluka (Predsjedništva Bosne i Hercegovine u dijelu vojne imovine Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ustavnoj usklađenosti stečene sukcesijom od bivše savezne vojske), ovdje ne postoji ni taj nategnuti argument. Pozivanje na posredni utjecaj zakona koje I na to sve, nakon odluke kojom proglašavamo Republiku je donio OHR je loš argument jer bi se moglo ući u raspravu Srpsku nevlasnikom, namećemo obavezu Republici Srpskoj da ustavnosti takvih zakona i šta znači "obavezujuće odluke i mjere" time gazduje, brine se, štiti, uzgaja i šta sve već nije predviđeno u u ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Još je slabije snage obavezama iz Zakona o šumama i šumskom zemljištu. I ta argument kojim se poziva na odluke donesene u ratnom stanju obaveza je trajnog karaktera dok Parlament Bosne i Hercegovine 1993. godine jer je u sukobu s izričitom ustavnom odredbom šta je ne donese zakon o državnoj imovini. Ne recimo zakon o šumama s propisima donesenim u ratnom periodu, a koji su u suprotnosti s Bosne i Hercegovine (jer je očito i većini jasno da takvo ovlaštenje novom ustavnom organizacijom (modificiranom ovim Ustavom), ne postoji u Ustavu Bosne i Hercegovine), što bi bilo logično ako tako da bi se čak moglo reći da je, u suštini, kontraargument. se već ovim putem tako duboko zagazilo. Paradoks ove odluke je u tome što su u obrazloženju paragrafi Ponavljam, najveći problem u ovoj odluci je međusobna suprotstavljeni jedan drugom pa je nejasno šta je konačno suprotstavljenost stavova u obrazloženju, pri čemu je samo jasno obrazloženje. da po ovom stavu većine, ustvari, ne postoji jedinstven, pa čak ni Već sam naveo da sada neću detaljno obrazlagati ustavnu zajednički ustavni sistem Bosne i Hercegovine, već parcijalan, diobu vlasti i nadležnosti, ali ne mogu ne primijetiti da se u ovoj zavisan od podnesenih zahtjeva ili stavova ovlaštenih podnosilaca odluci radi o autoplagiranju, gdje se na osnovu ranije donesene zahtjeva. odluke zasniva nova odluka, a da ni jedna ni druga nemaju ne AD IIIv samo čvrsto već uopće ustavno uporište jer ne postoji ustavna I na kraju, o tendencijama izlaska iz ustavne zone negativ- odredba koja daje za pravo takvom odlučenju. nog zakonodavca ka neustavnoj zoni pozitivnog zakonodavca. Kad pogledamo dispozitiv odluke dolazimo do Ustavni sud ima vrlo jasne nadležnosti po Ustavu. I s punim paradoksalnog zaključka da ustavna kategorija (entitet Republika pravom insistira da odluke provode svi koji su dužni da ih Srpska) ne može biti titular jedne nekretnine (šuma i šumskog provode, te da ih svi poštuju. To je suština ustavnog korektiva, zemljišta), a svi drugi mogu. Mogu pravna lica, mogu fizička lica, odnosno tumača Ustava. Ali to, također, znači da Ustavni sud, a proizlazi da može i Bosna i Hercegovina, ali samo Republika kada je riječ o ocjeni ustavnosti zakona, ne smije unaprijed da Srpska ne može. Radi se o suviše ozbiljnom pitanju da bih sebi naloži zakonodavcu kako treba da glasi budući zakonski tekst. To dopustio banaliziranje ovog stava, ali mi se nameće pitanje A šta je notorna premisa demokratskog društva po kojem se suverenitet ako neko pravno ili fizičko lice pokloni šume (šumu kao nalazi u rukama naroda, građanina, birača, a čiju volju katastarsku jedinicu) Republici Srpskoj? Kako će se to knjižiti u predstavljaju demokratski izabrani predstavnici. katastru? Da li smiju uopće da knjiže u korist Republike Srpske, Postoje ustavni sistemi u kojima Ustavni sud ima ovlaštenje odnosno da li notari smiju uopće da sačine takav ugovor? I da da utvrdi prethodno mišljenje na dostavljeni tekst prijedloga idemo dalje možemo zaključiti da je ovaj oblik nove zakona, opet od zakonodavnog tijela određene demokratije. U nacionalizacije s entitetskog nivoa na državni nivo teoriji ustavnog prava i to ovlaštenje je izuzetno sporno tako da diskriminatoran jer nema opći karakter, jer pak opstaje svojina takvi ustavni sistemi imaju mehanizme ograničenja, pa čak i pravnih i fizičkih lica, a onda možemo reći i da pravna lica koja su određene oblike pregovaranja prije konačnog stava. Međutim, bez u svojini Republike Srpske (javna preduzeća) mogu biti vlasnici obzira na djelimične iskorake iz klasičnog položaja negativnog šuma i šumskog zemljišta! zakonodavca, nigdje u demokratskim sistemima ne postoji Ove napomene samo govore kakvo je sve moguće ovlaštenje ustavnog suda da bude pozitivni zakonodavac, odnosno tumačenje jedne nesretne odluke koja je suprotstavila međusobno da kaže zakonodavcu kako određena zakonska norma ili zakon institute javnog dobra i državne svojine i slijepo se vodila svojim treba da glasi. Upravo iz suštinskih demokratskih razloga stavom. zakonodavac donosi zakone, a ustavni korektiv odlučuje jednom AD IIIb ili više puta da li je određena norma u skladu s ustavom. Kada govorim o rušenju vladavine prava i diskriminator- U konkretnom slučaju, ova odluka prekoračuje tu granicu i nom stavu, dovoljno je letimično ponoviti navode iz obrazloženja nalaže zakonodavcu šta ne smije da bude u budućem zakonu. prema kojim je Distrikt Brčko BiH vlasnik šuma i šumskog Dakle, zakonodavcu kaže trebate donijeti zakon o državnoj zemljišta na svom području, a najveći paradoks je federalni propis imovini, a u tom zakonu ne smijete predvidjeti da vlasnik šuma i o šumama i šumskom zemljištu u kojem se, parafrazirano, govori šumskog zemljišta bude na bilo koji način Republika Srpska (i da su šume i šumsko zemljište državna imovina čiji je vlasnik nekih drugih nekretnina što proistječe iz drugih odluka, ali nisu Federacija BiH! O kantonalnim propisima iz ove oblasti nemam predmet ove analize). Ili kaže predstavnicima u zakonodavnom namjeru da govorim jer se ne radi o istim ustavnim kategorijama. tijelu iz Republike Srpske da mogu donijeti samo zakon kojim Dakle, mi imamo ne samo neusklađene već i suprotstavlje- Republika Srpska ne može biti titular svojine na šumama i ne zakonske sisteme koji, ovaj put, nisu zbog greške zakono- šumskom zemljištu (da se zadržimo samo na ovom pitanju). davca, već zbog reakcije Ustavnog suda koji tvrdoglavo brani svoj Pretpostavljam da ne moram da govorim o takvoj mogućnosti, a stav da može da odlučuje samo na osnovu podnesenog zahtjeva za do tada – do vrlo, vrlo daleke budućnosti ako će takav zakon ocjenu ustavnosti, a prešućuje i ne želi da vidi da jednostranim uopće postojati – u Bosni i Hercegovini će vladati pravni haos, odlučenjem ruši vladavinu prava i ustavnu ravnotežu jednakosti različita zakonska rješenja i sve u korist narušavanja vladavine ustavnih kategorija (u ovom slučaju entiteta). Pogotovo jer je prava. ustavno načelo, iznad normativnog dijela, vladavina prava, a Da se, recimo, reklo da su navedene odredbe zakona u ovakvim odlučenjem se ono ruši. Da je kojim slučajem Ustavni odluci neustavne, ali zbog nepostojanja zakona na nivou Bosne i sud svojom odlukom odlučio jednako prema svim ustavnim Hercegovine i sličnih ili istovjetnih rješenja u druge dvije ustavne kategorijama upravo zbog zaštite ustavnog načela vladavine kategorije Ustavni sud ih ostavlja na snazi do donošenja zakona ili prava, moglo bi se reći da je odluka izišla iz ovlaštenja ustavne zbog zaštite vladavine prava, makar i neustavnim normama, diobe nadležnosti između ustavnih kategorija, ali je pravično zakonodavac bi pred sobom imao zadatak da ujednači cijeli negativna prema svima u Bosni i Hercegovini. Ovako se, nažalost, zakonski sistem u ovoj oblasti i ne bi postojala neravnoteža unutar svi mi u Ustavnom sudu kližemo ka nepriznavanju naših odluka, sistema. Ovakvom odlukom niti je postignut cilj ocjene ustavnosti, dajemo za pravo tvrdnjama o nepravednom postupanju i šta već ne niti je ojačana Bosna i Hercegovina kao ustavni sistem, niti je čini negativni odium prema Ustavnom sudu. Ustavni sud postupio kao ustavni korektiv. Već, nažalost, sve suprotno. Iz ovih, a i nekih drugih razloga koje sam detaljno iznosio na članka 74. st. 2. i 5, članka 75, članka 77. st. 2, 3. i 5, članka 79, plenarnoj sjednici, nisam mogao da prihvatim predloženu odluku i članka 80. stavak 2, članka 81. stavak 2, članka 82. st. 2, 3, 7. i 8, glasao sam protiv. članka 84, članka 85. st. 1. i 2, članka 88. stavak 1. točka g), članka 89. st. 1, 2, 6. i 10, članka 90. stavak 2, članka 92. st. 1. i 3, članka 95. stavak 1, članka 97. st. 1. i 2, članka 98, članka 101. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u stavak 1. toč. g), đ) i j), članka 102. stavak 1. toč. dž) i š), članka predmetu broj U 4/21, rješavajući zahtjev sedam delegata Vijeća 104. st. 1, 2, 3, 4. i 5. i članka 107. stavak 3. toč. z) i i) Zakona o naroda Republike Srpske, na temelju članka VI/3.(a) Ustava šumama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) alineja b), članka 59. br. 75/08, 60/13 i 70/20) u dijelu koji glasi "u vlasništvu st. (1) i (2) i članka 61. stavak (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Republike" sa čl. I/1, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine. Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Nalaže se Narodnoj skupštini Republike Srpske da, sukladno Mato Tadić, predsjednik članku 72. stavak (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Tudor Pantiru, dopredsjednik najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka roka iz prethodnog Miodrag Simović, dopredsjednik stavka obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama Mirsad Ćeman, dopredsjednik poduzetim s ciljem izvršenja ove odluke. Valerija Galić, sutkinja Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Seada Palavrić, sutkinja Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Zlatko M. Knežević, sudac Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i Angelika Nußberger, sutkinja "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine". Helen Keller, sutkinja OBRAZLOŽENJE na sjednici održanoj 23. rujna 2021. godine donio je I. Uvod ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 1. Mihnet Okić, Džemaludin Šabanović, Muris Čirkić, Samir Odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Baćevac, Alija Tabaković, Faruk Đozić i Ahmet Čirkić, sedam Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o šumama delegata Vijeća naroda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, podnositelji zahtjeva), podnijeli su 26. veljače 2021. godine 60/13 i 70/20), Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni utvrđuje se da odredbe članka 3, članka 4. stavak 1, članka 5. sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o šumama Republike stavak 2. točka đ) i stavak 3, članka 18. st. 1. i 2, članka 22. st. 1. i Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, 60/13 i 2, članka 23. stavak 1, članka 24. stavak 1, članka 28. stavak 2, čl. 70/20, u daljnjem tekstu: osporeni zakon). 31. i 33, članka 34. stavak 1. točka l) i st. 2. i 3, čl. 35. i 36, članka 2. Podnositelji zahtjeva su zatražili istodobno da Ustavni sud 37. stavak 2, članka 46. stavak 3, članka 47. stavak 5, članka 48. donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi zabranio primjenu stavak 2, članka 49, članka 50. stavak 2, članka 51. stavak 3, osporenog zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o članka 52. stavak 1, članka 54. stavak 1, članka 55. stavak 1, navedenom zahtjevu. članka 57. stavak 1, članka 58. stavak 2, članka 60. st. 1, 3, 4. i 5, II. Postupak pred Ustavnim sudom članka 61. stavak 3, članka 62. st. 1, 2, 5, 6. i 8, članka 63. stavak 3. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Narodne 3, članka 64, članka 65. stavak 2, stavak 3. toč. b), v) i i), članka skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Narodna 66, članka 71. st. 3. i 4, članka 72. st. 5, 6. i 7, članka 73. st. 1. i 2, skupština) zatraženo je 5. ožujka 2021. godine da dostavi odgovor članka 74. st. 2. i 5, članka 75, članka 77. st. 2, 3. i 5, članka 79, članka 80. stavak 2, članka 81. stavak 2, članka 82. st. 2, 3, 7. i 8, za zahtjev. članka 84, članka 85. st. 1. i 2, članka 88. stavak 1. točka g), 4. Narodna skupština je dostavila odgovor 24. lipnja 2021. članka 89. st. 1, 2, 6. i 10, članka 90. stavak 2, članka 92. st. 1. i 3, godine. članka 95. stavak 1, članka 97. st. 1. i 2, članka 98, članka 101. III. Zahtjev stavak 1. toč. g), đ) i j), članka 102. stavak 1. toč. dž) i š), članka a) Navodi iz zahtjeva 104. st. 1, 2, 3, 4. i 5. i članka 107. stavak 3. toč. z) i i) Zakona o 5. Podnositelji zahtjeva smatraju da osporeni zakon krši šumama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" odredbe članka I/1, članka I/2, članka III/3.(b) i članka IV/4.(e) br. 75/08, 60/13 i 70/20) u dijelu koji glasi "u vlasništvu Ustava Bosne i Hercegovine, te članka 2. Aneksa II. Ustava Bosne Republike" nisu sukladne čl. I/1, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava Bosne i i Hercegovine. Istaknuto je da, i pored jasnih zabrana da se pitanje Hercegovine. državne imovine rješava jednostrano, te jasnog stajališta Ustavnog Nalaže se Narodnoj skupštini Republike Srpske da, sukladno suda iz predmeta br. U 1/11, U 8/19 i U 9/19 da je to pitanje u članku 61. stavak (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine, Narodna skupština je najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostave ove odluke donijela osporeni zakon kojim je, kako smatraju podnositelji uskladi odredbe članka 3, članka 4. stavak 1, članka 5. stavak 2. zahtjeva, jednostrano riješila pitanje dijela državne imovine BiH. točka đ) i stavak 3, članka 18. st. 1. i 2, članka 22. st. 1. i 2, članka 6. Odredbe osporenog zakona, kako je dalje navedeno, 23. stavak 1, članka 24. stavak 1, članka 28. stavak 2, čl. 31. i 33, primjenjuju se na sve šume i šumsko zemljište bez obzira na oblik članka 34. stavak 1. točka l) i st. 2. i 3, čl. 35. i 36, članka 37. vlasništva. Prema članku 2. osporenog zakona, šume i šumsko stavak 2, članka 46. stavak 3, članka 47. stavak 5, članka 48. zemljište su prirodna dobra od općeg interesa i uživaju posebnu stavak 2, članka 49, članka 50. stavak 2, članka 51. stavak 3, skrb i zaštitu Republike Srpske. Podnositelji zahtjeva su istaknuli članka 52. stavak 1, članka 54. stavak 1, članka 55. stavak 1, da, pored niza odluka Ustavnog suda (br. U 1/11, U 8/19 i U 9/19) članka 57. stavak 1, članka 58. stavak 2, članka 60. st. 1, 3, 4. i 5, prema kojima je državna imovina vlasništvo države BiH, Narodna članka 61. stavak 3, članka 62. st. 1, 2, 5, 6. i 8, članka 63. stavak skupština je člankom 3. osporenog zakona propisala da su šume i 3, članka 64, članka 65. stavak 2, stavak 3. toč. b), v) i i), članka šumsko zemljište na teritoriju RS u vlasništvu Republike Srpske i 66, članka 71. st. 3. i 4, članka 72. st. 5, 6. i 7, članka 73. st. 1. i 2, drugih pravnih i fizičkih osoba. Istaknuto je da šume i šumsko zemljište u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba čine manji dio tog 1 javnog dobra. Podnositelji zahtjeva smatraju da je članak 3. Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 osporenog zakona protivan navedenim odredbama Ustava BiH, jer vlasništvu RS. Navedena imovina predstavlja dio imovine koja je je njime Republika Srpska neustavno dodijelila pravo vlasništva Sporazumom o sukcesiji dodijeljena državi BiH, a za koju je na šumama i šumskom zemljištu entitetu RS. Prema mišljenju Ustavni sud svojom Odlukom broj U 1/11 utvrdio da može biti podnositelja zahtjeva, neustavno dodijeljeno pravo vlasništva na predmetom raspolaganja, prije svega, zakonima na razini BiH. šumama i šumskom zemljištu bilo je osnova za daljnje definiranje Stoga, kako su istaknuli podnositelji zahtjeva, jednostrano rješenje raspolaganja i upravljanja šumama i šumskim zemljištem, kako je koje je uspostavljeno osporenim zakonom predstavlja kršenje to urađeno u ostalim odredbama osporenog zakona. Podnositelji članka I/1. Ustava BiH. zahtjeva smatraju da su u suprotnosti sa Ustavom BiH navedene 11. Istaknuto je da Sporazum o sukcesiji (čl. 1. i 2. Aneksa odredbe osporenog zakona u kojima je regulirano pravo A) nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular vlasništva na raspolaganja šumama i šumskim zemljištem "u vlasništvu državnoj imovini. Ranije je Ustavni sud u Odluci broj U 1/11 Republike" (riječi "u vlasništvu Republike" u zahtjevu su definirao pojam "državna imovina", te je utvrdio da ona po svojoj označene boldiranim tekstom). Zbog toga je cjelokupan zakon naravi prioritetno služi svim ljudima u državi i da predstavlja protuustavan, te ga, stoga, u cjelini osporavaju. odraz državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. 7. U odnosu na državnu imovinu, podnositelji zahtjeva Prema mišljenju podnositelja zahtjeva, i pored toga što je očito da ukazuju na Zakon o pretvorbi društvene imovine u državnu šume i šumsko zemljište iz osporenog zakona predstavljaju dio imovinu iz 1994. godine, Odluku Ustavnog suda broj U 1/11 od državne imovine koji je Sporazumom o sukcesiji postao imovina 13. srpnja 2012. godine i stajališta iz te odluke o kontinuitetu države BiH, osporenim zakonom je propisano da su po sili zakona države BiH i državne imovine, Zakon o privremenoj zabrani opće dobro u vlasništvu Republike Srpske. Na taj način je državi raspolaganja državnom imovinom BiH i dva entitetska zakona BiH oduzeto pravo da izvršava svoje međunarodne obveze kojima se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na propisane člankom III/3.(b) Ustava BiH. području entiteta. Podnositelji zahtjeva su naveli da, i pored toga 12. Podnositelji zahtjeva su naveli da osporeni zakon krši i što je pitanje državne imovine pitanje koje je primarno u članak IV/4.(e) Ustava BiH kojim se Parlamentarnoj skupštini nadležnosti države BiH, entitet Republika Srpska ga je pokušao BiH daje nadležnost u ostalim pitanjima koja su potrebna za riješiti jednostrano i protivno Ustavu BiH, donoseći Zakon o provedbu dužnosti države. Naveli su da je državna imovina pitanje statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriju Republike u isključivoj nadležnosti države BiH i njezinih tijela, što se može Srpske i koja je pod zabranom raspolaganja, a kojim je bilo vidjeti iz niza zakona koje je svojom odlukom proglasio Visoki određeno da se radi o imovini u vlasništvu Republike Srpske (o predstavnik u BiH: Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja čemu je Ustavni sud donio Odluku broj U 1/11). Podnositelji državnom imovinom BiH, te dva entitetska zakona kojima se zahtjeva navode da se slično radi i sa osporenim zakonom. zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na području 8. Podnositelji zahtjeva su, dalje, naveli da je Zakonom o Federacije BiH, odnosno RS. pretvorbi društvenog vlasništva koji je 1994. godine donijela 13. Također, podnositelji zahtjeva navode da je još uvijek na RBiH utvrđeno da danom stupanja na snagu tog zakona RBiH pravnoj snazi Zakon o šumama Republike Bosne i Hercegovine iz postaje nositelj prava vlasništva na imovini u društvenom 1993. godine, koji je Predsjedništvo Republike BiH 4. listopada vlasništvu, kako je i propisano člankom 1. tog zakona. Dalje, 1993. godine najprije donijelo kao Uredbu sa zakonskom snagom podnositelji zahtjeva su istaknuli da je BiH zaključila Sporazum o o šumama ("Službeni list Republike BiH" broj 23/93), koja je kao pitanjima sukcesije između BiH, Republike Hrvatske, Republike zakon potvrđena Zakonom o potvrđivanju uredbi sa zakonskom Makedonije, Republike Slovenije i Savezne Republike Jugoslavije snagom ("Službeni list Republike BiH" broj 13/94). Imajući u (zaključen u Beču 29. lipnja 2001. godine, a odlukom vidu ustavno načelo vladavine prava iz članka I/2. Ustava BiH i Predsjedništva BiH ratificiran 28. studenog 2001. godine). Prema kontinuitet propisa iz članka 2. Aneksa II. Ustava BiH, članku 2. Aneksa A na Sporazum o sukcesiji, "nepokretna podnositelji zahtjeva navode da je Zakon o šumama Republike imovina bivše SFRJ koja se nalazi na teritoriju bivše SFRJ pripast BiH iz 1993. godine još uvijek dio pravnog sustava BiH, jer nakon će državama nasljednicama na čijoj se teritoriji ta imovina nalazi". stupanja na snagu Ustava BiH "nadležno tijelo vlasti BiH" nije Podnositelji zahtjeva smatraju da Sporazum o sukcesiji donijelo nikakvu odluku kojom bi se na drugačiji način odredilo nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular vlasništva na gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na teritoriju BiH, niti nepokretnoj imovini bivše SFRJ koja se raspadom bivše SFRJ je, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, navedeni zakon u nalazila na teritoriju BiH. Bosna i Hercegovina je kao subjekt suprotnosti sa Ustavom BiH. Podnositelji zahtjeva smatraju da su međunarodnog prava i potpisnica tog multilateralnog sporazuma vlasti entiteta RS, donoseći osporeni zakon, dovele u pitanje (Sporazuma o sukcesiji), koji su ratificirali njezini nadležni organi primjenu navedenog Zakona o šumama Republike BiH, a time i i tijela, dužna poštovati taj sporazum. do kršenja članka I/2. Ustava BiH i članka 2. Aneksa II. Ustava 9. U odnosu na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja BiH. državnom imovinom Bosne i Hercegovine i na dva entitetska 14. Podnositelji zahtjeva su predložili da Ustavni sud donese zakona kojima se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom na odluku kojom usvaja zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog području Federacije BiH, odnosno RS, a koje je svojom odlukom zakona i da utvrdi da osporeni zakon nije u suglasnosti sa čl. I/1, proglasio Visoki predstavnik u BiH, istaknuto je da su navedeni I/2, III/3.(b), te člankom IV/4.(e) Ustava BiH i člankom 2. Aneksa zakoni još uvijek na snazi obzirom na to da nije donesen zakon o II. Ustava BiH, te da prestaje važiti narednog dana od dana objave državnoj imovini na razini BiH. Dalje je navedeno da je člankom odluke u "Službenom glasniku BiH". 1. st. (1) i (2) Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja 15. Podnositelji zahtjeva su predložili da Ustavni sud, radi državnom imovinom BiH utvrđeno koja se nepokretna imovina sprečavanja štetnih posljedica koje bi osporeni zakon mogao smatra državnom imovinom BiH. proizvesti, donese privremenu mjeru kojom se zabranjuje 10. Podnositelji zahtjeva ističu da kontinuitet države BiH, primjena osporenog zakona do donošenja konačne odluke kako je propisan člankom I/1. Ustava BiH, u konkretnom slučaju Ustavnog suda. Pobijanim odredbama, kako je navedeno, podrazumijeva kontinuitet prava države BiH da regulira pitanje omogućilo bi se knjiženje, odnosno upis u zemljišne knjige u državne imovine koja joj je pripadala po osnovi prava korist entiteta Republika Srpska državne imovine koja se nalazi na raspolaganja, upravljanja ili uporabe. Pod tom imovinom, kako teritoriju tog entiteta i koja je pod zabranom raspolaganja. To bi smatraju podnositelji zahtjeva, svakako se mogu smatrati šume i tijelima entiteta Republika Srpska omogućilo raspolaganje tom šumsko zemljište koje osporeni zakon proglašava općim dobrom u imovinom i šteta koja bi proizašla iz toga teško bi se mogla otkloniti. Također, otežao bi se proces rješavanja pitanja državne Ustava BiH, niti iz bilo kojeg drugog pravnog akta ili imovine, koji ima veoma bitan značaj za daljnje razgovore sa međunarodne konvencije. Narodna skupština je, dalje, istaknula Europskim povjerenstvom u procesu apliciranja Bosne i da podnositelji zahtjeva navode i da je ranijim odlukama Ustavnog Hercegovine za stjecanje kandidatskog statusa za prijem u suda, i to, prije svega Odlukom broj U 1/11, utvrđeno da Europsku uniju. isključivu nadležnost da regulira državnu imovinu ima BiH, ali da b) Odgovor na zahtjev se čak ni u toj odluci, a ni u drugima ne konstatira i ne pretpostavlja da to podrazumijeva isključivu nadležnost Bosne i 16. Narodna skupština u odgovoru na zahtjev, prije svega, Hercegovine da uređuje oblast šuma i šumskog zemljišta. To je osporila je ovlast podnositeljima zahtjeva za pokretanje postupka, razumljivo, jer bi takav zaključak bio protivan Ustavu BiH. u smislu članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, jer Vijeće 20. Naime, kako je dalje navedeno, područje šumarstva nije naroda RS ne predstavlja jedan poseban dom Narodne skupštine, a predviđeno člankom III/1. Ustava BiH kao isključiva nadležnost što proizlazi iz članka 69. stavak 2. Ustava RS. Stoga je jasno, institucija BiH, što nepobitno proizlazi iz njegovog teksta. Čak kako je navela, da Vijeće naroda koje posjeduje restriktivnu ukoliko se uzme i stajalište Ustavnog suda da isključive nadležnost predstavlja jedno posebno tijelo za zaštitu vitalnog nadležnosti BiH nisu iscrpljene listom iz članka III/1. Ustava BiH, nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a ne već da se mora uzeti u obzir cijeli tekst Ustava BiH, i dalje drugi dom Narodne skupštine RS. područje šuma ostaje izvan isključive nadležnosti institucija BiH, 17. Prema mišljenju Narodne skupštine, navedeni zahtjev osim ako se entiteti o tome nisu sporazumjeli u smislu članka nije utemeljen, te ga, stoga, Ustavni sud treba odbiti, kao i zahtjev III/5.(a) Ustava BiH. Međutim, kako ne postoji suglasnost entiteta za donošenje privremene mjere. U prilog navedenom je istaknuto o tom pitanju, odnosno ne postoji suglasnost da institucije BiH da je Amandmanom XXXII. na članak 68. točka 6. Ustava preuzmu isključivu nadležnost za reguliranje šuma, ne postoje ni Republike Srpske propisano da Republika, između ostalog, uvjeti da se na temelju članka III/5.(a) Ustava BiH uspostave uređuje i osigurava vlasničke i obligacijske odnose i zaštitu svih dodatne nadležnosti institucija BiH. oblika vlasništva, dok je točkom 8. istog članka propisano da 21. Prema mišljenju Narodne skupštine, bez osnove su Republika uređuje temeljne ciljeve i pravce gospodarskog, navodi podnositelja zahtjeva da su osporenim zakonom znanstvenog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, povrijeđeni čl. I/1, I/2, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava BiH. razvoja poljoprivrede, sela itd. Pored toga, člankom 59. stavak 2. 22. U odnosu na članak I/1. Ustava BiH, Narodna skupština Ustava Republike Srpske propisano je da se zakonom uređuju je istaknula da se navedenim člankom striktno propisuje konti- zaštita, uporaba, unapređivanje i upravljanje dobrima od općeg nuitet međunarodnopravnog subjektiviteta BiH, koji kao interesa, a sukladno članku 64. Ustava, Republika, između posljedicu nema pravni kontinuitet imovine, odnosno kontinuitet ostalog, štiti i potiče racionalnu uporabu prirodnih bogatstava s vlasništva na šumama i šumskom zemljištu. Dio navedene ciljem zaštite i poboljšanja kvalitete života i zaštite i obnove odredbe "sa unutarnjom strukturom modificiranom ovim sredine u općem interesu. Dalje je istaknuto da iz navedenih ustavom", zapravo, znači da pravni kontinuitet ne isključuje odredaba Ustava Republike Srpske, a koje su i ustavna osnova za unutarnju strukturu koja je modificirana i definirana Ustavom donošenje predmetnog zakona, jasno proizlazi da Republika BiH. Drugim riječima, kako je dalje navedeno, kontinuitet državne Srpska ima nadležnost za donošenje Zakona o šumama, odnosno imovine može postojati samo uz poštivanje unutarnje strukture da ima nadležnost regulirati sva pitanja koja su značajna za šume i izmijenjene Ustavom BiH, koji jasno utvrđuje razgraničenje šumsko zemljište kao dobra od općeg interesa, pa i pitanje nadležnosti između institucija BiH i entiteta, te da se i prilikom vlasništva na šumama i šumskom zemljištu. reguliranja pitanja šuma mora poštivati unutarnja struktura i 18. Dalje, Narodna skupština navodi da je neutemeljeno podjela nadležnosti sukladno Ustavu BiH, koji nadležnost za stajalište podnositelja zahtjeva da je osporeni zakon neustavan, jer reguliranje ovog pitanja nedvojbeno daje entitetima. Istaknuto je regulira pitanja upravljanja i gazdovanja šumama i šumskim da su člankom III/3.(a) Ustava BiH regulirane rezidualne zemljištem kao dijelom državne imovine, a da je pitanje državne nadležnosti entiteta, pa je tako propisano da sve državne funkcije i imovine u isključivoj nadležnosti države BiH i njezinih tijela. ovlasti koje nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju Istaknuto je da se Zakonom o šumama uređuju pitanja značajna za entitetima. šume kao dobro od općeg interesa radi unapređenja i održive 23. U odnosu na članak I/2. Ustava BiH, Narodna skupština uporabe šuma i šumskog zemljišta, ali i razvoja šumarstva u je navela da su u potpunosti neutemeljeni navodi podnositelja Republici Srpskoj. Dakle, osporenim zakonom se na cjelovit način zahtjeva da Narodna skupština nema ustavnu osnovu za pravno uređuje područje šuma u Republici Srpskoj i njegove odredbe se reguliranje pitanja upravljanja i gazdovanja šumama i šumskim primjenjuju na sve šume bez obzira na oblik vlasništva. Taj zakon zemljištem kao dijelom državne imovine, jer se radi o materiji se podjednako primjenjuje i na šume i šumsko zemljište u koja je već regulirana Zakonom o šumama na državnoj razini vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, zbog čega nisu točni navodi (zakon Republike BiH koji je 1993. godine donesen kao uredba i podnositelja zahtjeva da se tim zakonom regulira raspolaganje koji je potvrđen uredbom sa zakonskom snagom 1994. godine). državnom imovinom. Naime, nadležnosti za reguliranje pojedinih pitanja, pa i pitanja 19. Narodna skupština je posebice neprihvatljivim istaknula upravljanja i gazdovanja šumama, propisane su Ustavom BiH iz tumačenje podnositelja zahtjeva samog pojma "državna imovina". kojeg proizlazi da se radi o pitanju u isključivoj nadležnosti enti- Naime, pozivajući se na obrazloženje pojedinih odluka Ustavnog teta. Sukladno navedenom, prema mišljenju Narodne skupštine, suda BiH (br. U 1/11, U 8/19 i U 9/19), podnositelji zahtjeva nisu utemeljeni ni navodi da se osporenim Zakonom o šumama donose zaključak da su šume i šumsko zemljište javno dobro, a krše odredbe članka I/2. Ustava BiH kojim su utvrđena time i dio državne imovine čije je reguliranje u nadležnosti demokratska načela, tako da je Bosna i Hercegovina demokratska institucija BiH. Takvo shvaćanje je protivno i odlukama Ustavnog država koja funkcionira sukladno zakonu i na temelju slobodnih i suda na koje se podnositelji zahtjeva pozivaju, jer se i u Odluci demokratskih izbora. Dalje je navedeno da se podnositelji zahtjeva broj U 1/11 govori o imovini čiji je titular BiH, ali se ne vrši pozivaju na ustavno načelo kontinuiteta propisa iz članka 2. poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine, odnosno ni u Aneksa II, te da je sukladno tome Zakon o šumama Republike ovoj, a ni u drugim odlukama se ne navodi da je Bosna i BiH i dalje na snazi i da postoji obveza svih nižih tijela, pa i Hercegovina titular svih javnih dobara, niti da sva javna dobra zakonodavca u Republici Srpskoj, da poštuju i da se pridržavaju predstavljaju državnu imovinu. Tako nešto ne proizlazi ni iz navedenog zakona. Narodna skupština je istaknula da je Zakon o šumama Republike BiH protivan temeljnim načelima na kojima međunarodnom pravu kao država, sa svojim unutarnjim ustrojem počiva Ustav BiH, to jest načelu konsenzusa konstitutivnih naroda izmijenjenim kako je to predviđeno ovim Ustavom, sa svojim koji nije postojao pa da bi se to pitanje reguliralo na državnoj sadašnjim međunarodno priznatim granicama. razini, niti u pogledu samog teksta zakona. Da ovaj zakon nije na 2. Demokratska načela snazi i da se nakon donošenja Ustava BiH nije primjenjivao, kako Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja je istaknula Narodna skupština, jasno ukazuje i činjenica da funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih postoji veći broj zakona na svim razinama vlasti u BiH koji izbora. regulira pitanje šuma. Tako je u Federaciji BiH Zakon o šumama Članak III donesen 2002. godine, u Distriktu Brčko je na snazi Zakon o Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i šumama Distrikta Brčko BiH iz 2010. godine, a također, zakoni o entiteta šumama postoje i na kantonalnoj razini u Federaciji BiH. U 3. Pravni sustav i nadležnosti entiteta i institucija Republici Srpskoj je na snazi osporeni zakon iz 2008. godine a) Sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu kojim je prestao važiti Zakon o šumama RS iz 1994. godine izričito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 13/94). Prema tome, entitetima. nije ni postojala obveza da neko tijelo u BiH utvrđuje da Zakon o b) Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se šumama RBiH nije na snazi, jer samim stupanjem na snagu pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Bosne Ustava BiH, s kojim je u suprotnosti, ovaj zakon ipso jure više i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, nije na snazi. Osim toga, Zakon o šumama Republike BiH ni kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela praktično nije primjenjiv, jer prema tom zakonu, nadležnosti međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i pripadaju tijelima koja su nakon donošenja Ustava BiH prestala Hercegovine i entiteta. postojati. 24. U odnosu na članak III/3.(b) Ustava BiH, kojim je Članak IV propisano da će se entiteti i sve njihove administrativne jedinice u Parlamentarna skupština potpunosti pridržavati tog ustava, kojim se stavljaju izvan snage 4. Ovlasti zakonske odredbe BiH i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje Parlamentarna skupština je nadležna za: mu nisu suglasne, kao i odluka institucija BiH, protivno navodima e) Ostala pitanja potrebite za izvršavanje njezinih dužnosti podnositelja zahtjeva da se osporenim zakonom krši navedena ili one koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta. odredba Ustava BiH, Narodna skupština smatra da je osporeni Aneks II zakon donesen na temelju ovlasti koja je sadržana u Ustavu Prijelazne odredbe Republike Srpske, koji je u suglasnosti sa Ustavom BiH. Istaknuto 2. Kontinuitet pravnih propisa je da Ustav Republike Srpske u Amandmanu XXXII. na članak Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na 68. točka 6. daje ovlast Republici da uređuje i osigurava vlasničke teritoriju Bosne i Hercegovine kad Ustav stupi na snagu, ostaju na odnose, te da vrši zaštitu svih oblika vlasništva. Osporeni zakon, snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s Ustavom, sve dok nadležno prema mišljenju Narodne skupštine, proizlazi i iz Ustava BiH, koji vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drugačije. u članku III/1. taksativno nabraja pitanja koja su u nadležnosti 29. Zakon o šumama ("Službeni glasnik Republike Srpske" institucija BiH, a među kojima nisu pitanja šuma, istodobno br. 75/08, 60/13 i 70/20) propisujući u članku III/3.(a) da sve vladine funkcije i ovlasti koje Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, ovim ustavom nisu izričito povjerene institucijama BiH pripadaju sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: entitetima. Članak 1. 25. Prema mišljenju Narodne skupštine, nisu utemeljeni ni (1) Ovim se zakonom uređuju politika i planiranje, navodi da je osporenim zakonom povrijeđen i članak IV/4.(e) upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, zaštita Ustava BiH prema kojem je Parlamentarna skupština BiH šuma, financiranje i vrijednost šuma, katastar šuma i šumskog nadležna za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njezine zemljišta i informacijski sustav u šumarstvu, imovinsko-pravni dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom odnosi, kao i druga pitanja od značaja za šumu i šumsko zemljište entiteta. Protivno navodima podnositelja zahtjeva, Narodna radi promicanja i održivoga rabljenja šuma i šumskog zemljišta i skupština smatra da se prilikom tumačenja osporenog zakona on razvoja šumarstva. mora dovesti u svezu sa člankom III/1. kojim se nabrajaju pitanja, (2) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se na sve šume i a koja su u nadležnosti institucija BiH i među koja ne spadaju šumsko zemljište, bez obzira na oblik svojine. pitanja koja se tiču vlasništva na šumama i šumskom zemljištu. Članak 2. 26. Ostali navodi podnositelja zahtjeva kojima se poziva na (1) Šume i šumsko zemljište su prirodna dobra od općeg Sporazum o pitanjima sukcesije između bivših jugoslavenskih interesa i uživaju posebnu skrb i zaštitu Republike Srpske (u republika, prema mišljenju Narodne skupštine, bespredmetni su i daljnjem tekstu: Republika). ni na koji način ne mogu biti značajni za utvrđivanje ustavnosti (2) Pravo rabljenja šuma i šumskog zemljišta može se osporenog zakona. ograničiti kada je to u općem interesu. 27. Imajući u vidu navedeno, Narodna skupština smatra da Članak 3. osporenim zakonom nisu povrijeđene odredbe čl. I/1, I/2, III/3.(b) (1) Šume i šumsko zemljište na teritoriju Republike su u i IV/4.(e) Ustava BiH zbog čega je predložila da Ustavni sud svojini Republike i drugih pravnih i fizičkih osoba. odbije zahtjev. (2) Ukupna površina šuma u svojini Republike ne može se IV. Relevantni propisi smanjivati, osim u posebnim slučajevima iz članka 42. ovoga 28. Ustav Bosne i Hercegovine zakona. Članak I (3) Šume i šumsko zemljište u svojini Republike ne mogu se Bosna i Hercegovina otuđivati, osim u slučaju komasacije i u slučajevima ustvrđenim 1. Kontinuitet ovim zakonom. Republika Bosna i Hercegovina, čiji je oficijelni naslov od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po Članak 4. st. (1) i (2) i stavak (3) točka a) Članak 29. stavak (3) (1) Šumama i šumskim zemljištem u svojini Republike (3) Uvjete rabljenja ostalih šumskih proizvoda u šumama u upravlja i gospodari Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i svojini Republike propisuje ministar. vodoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). III - UPRAVLJANJE I GOSPODARENJE ŠUMAMA (2) Šumama i šumskim zemljištem gospodari se sukladno 1. Upravljanje i gospodarenje šumama u svojini Republike kriterijima i načelima održivoga gospodarenja. Članak 31. (3) Kriteriji za održivo gospodarenje šumom su: (1) Upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim a) održavanje i poboljšanje šumskih ekosustava i njihov zemljištem u svojini Republike je djelatnost od općeg interesa. doprinos globalnom ciklusu ugljika, (2) Ministarstvo obavlja kontrolu i praćenje izvršenih Članak 5. stavak (1), stavak (2) toč. a) do đ) i stavak (3) radova Javnog preduzeća šumarstva i pravi godišnju analizu (1) Djelatnosti od općeg interesa su proučavanje kroz aktivnosti, sa ocjenom rada i prijedlogom mjera glede daljnjega istraživanje, uzgoj, zaštita, planiranje, gospodarenje, održavanje i rabljenja šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, uključivo i promicanje šuma. obvezu održavanja. (2) Opći interes iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se: Članak 33. a) očuvanjem i promicanjem postojećih šuma i povećanjem (1) Dio poslova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem površina pod šumama, (rabljenje šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, uključivo b) zaštitom šuma i šumskih zemljišta, i obvezu održavanja), Javno preduzeće šumarstva "Šume v) očuvanjem i promicanjem općekorisnih funkcija šuma, Republike Srpske" a.d. obavlja na temelju posebnog ugovora koji g) povećanjem doprinosa sektora šumarstva ukupnom zaključuje sa Ministarstvom uz prethodnu suglasnost Vlade. društveno-ekonomskom razvoju Republike, optimalnom (2) Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske" proizvodnjom drveta i nedrvnih proizvoda i drugih vrijednosti a.d. (u daljnjem tekstu: rabljenik šuma i šumskog zemljišta u šuma, svojini Republike) dio poslova gospodarenja šumama i šumskim d) izradom strateških dokumenata i planova za područje zemljištem u svojini Republike koje su u sastavu Republike, šumskogospodarskih područja i područja krša obavlja preko đ) očuvanjem vlasništva nad postojećim šumama u svojini organizacijskih dijelova koje ono utemeljuje i koji su u njegovome Republike, sastavu. (3) Vlada Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vlada) kontrolira ostvarivanje općega interesa u šumama u svojini Članak 34. stavak (1) točka l), stavak (2) i stavak (3) točka a) Republike kroz djelatnost Ministarstva i realiziranje zaključenog (1) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike Ugovora sa Javnim preduzećem šumarstva. dužan je obavljati poslove rabljenja šuma i šumskoga zemljišta u svojini Republike, uključivo i obvezu njihovoga održavanja kao Članak 9. stavak (1) dio poslova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, i to: (1) Narodna skupština Republike Srpske donosi Strategiju l) čuvanje i održavanje graničnih oznaka između šuma u razvoja šumarstva, koja predstavlja temelj za izradu Šumarskog svojini Republike i šuma u privatnoj svojini, programa Republike. (2) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike Članak 10. st. (1) i (2) dužan je obavljanjem poslova rabljenja šuma i šumskog zemljišta (1) Šumarski program Republike je temeljni dokument kojim u svojini Republike uključivo i obvezu održavanja, očuvati i se predviđa sudionički, sveobuhvatan, međusektorski i trajan uvećati vrijednost šuma i rabljenjem šuma, šumskog zemljišta i proces planiranja, provođenja, praćenja i vrjednovanja šumarske drugih potencijala šuma i sveukupnog prostora i sadržaja u okviru politike sa ciljem postizanja održivog gospodarenja šumama svih šuma, osigurati uvjete za dalji razvoj i ostvarivanje općekorisnih oblika svojine, zajedno sa akcionim planom za njegovo funkcija šuma i ostvariti najbolji ekonomski efekat sukladno provođenje. ovome zakonu i drugim propisima, kao i svoje planove i aktivnosti (2) Šumarski program Republike usvaja Narodna skupština uskladiti sa planovima i aktivnostima drugih rabljenika prirodnih Republike Srpske i izrađuje se za razdoblje od 20 godina. dobara koji obavljaju gospodarsku djelatnost u okviru istoga Članak 18. st. (1) i (2) područja. (1) Temelji se donose za šume u svojini Republike i za šume (3) Sukladno stavku 2. ovoga članka, rabljenik šuma i u privatnoj svojini. šumskog zemljišta u svojini Republike također je dužan poštujući (2) Za šume jednog šumskogospodarskog područja u svojini načela iz stavka 2. ovoga članka: Republike donosi se jedan Temelj. a) osigurati ekonomsku funkciju šuma osiguranjem trajnosti prinosa od drveta i ostalih proizvoda i funkcija šuma, Članak 22. st. (1) i (2) (1) Javno preduzeće šumarstva dužno je najmanje 60 dana Članak 35. točka a) prije isteka važenja Temelja za šume u svojini Republike, a općina Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ima za šume u privatnoj svojini, dostaviti izrađen Temelj Ministarstvu. pravo integralnog rabljenja šuma i šumskog zemljišta u svojini (2) Ministarstvo je dužno u roku od 30 dana od prijama Republike radi stjecanja dobiti, što prvenstveno obuhvata: Temelja za šume u svojini Republike dostaviti Temelj na mišljenje a) proizvodnju i promet šumskih drvnih sortimenata, općini za čiji teritorij se radi Temelj. Članak 36. Članak 23. stavak (1) (1) Vlada na prijedlog Ministarstva može rabljeniku šuma i (1) Javno preduzeće šumarstva dužno je izrađivati šumskog zemljišta u svojini Republike privremeno ograničiti ili šumskoprivredne temelje za šume u svojini Republike. oduzeti poslove rabljenja šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike uključivo i obvezu održavanja na dijelu ili cijeloj Članak 24. stavak (1) površini ukoliko on ove poslove ne obavlja sukladno ovome (1) Realiziranje Temelja za šume u svojini Republike obavlja zakonu i ugovoru, dok ne izvrši naložene mjere i ne uskladi svoje se na temelju izvođačkih projekata. aktivnosti sa valjanim zakonskim propisima. Članak 28. stavak (2) (2) Privremeno ograničeni ili oduzeti poslovi rabljenja šuma (2) Godišnji plan gospodarenja šumama u svojini Republike i šumskog zemljišta u svojini Republike uključivo i obvezu mora biti sukladan Temeljima. održavanja detaljnije će se regulirati ugovorom između cjeniku, koji se primjenjuje za sve šume bez obzira na oblik Ministarstva i rabljenika šuma i šumskog zemljišta u svojini svojine. Republike. Članak 58. stavak (2) Članak 37. stavak (2) (2) Vlasnici šuma i rabljenik šuma i šumskog zemljišta u (2) Radi promicanja stanja izvedbe radova u šumama i svojini Republike obvezatni su sprječavati radnje iz stavka 1. provođenja mjera održivog gospodarenja šumama u svojini ovoga članka, kao i izvršiti čišćenje smetlja, uz pravo pune Republike mogu se organizirati udruge izvođača radova u naknade troškova od pravnih ili fizičkih osoba koje su izvršile šumama. njegovu pohranu ili na temelju odluke, odnosno rješenja Članak 46. stavak (3) mjerodavnoga organa uprave uz naknadu troškova. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ustvrđivanje Članak 60. stavak (1), stavak (4) točka a) i stavak (5) prioritetnih općekorisnih funkcija šuma, ako su te šume ili njezini (1) Građani imaju slobodan pristup šumi u svojini Republike dijelovi manji od 20 hektara, obavlja Ministarstvo, po prethodno u svrhu uživanja, odmora i rekreacije uz vlastitu odgovornost za pribavljenom mišljenju vlasnika privatnih šuma ili rabljenika svoju sigurnost. šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, kao i pravne osobe (4) Pravo boravka i slobodnog kretanja u šumi Ministarstvo, koja obavlja stručne poslove u šumama u privatnoj svojini i vlasnik šuma ili rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini lokalne zajednice. Republike može ograničiti ili zabraniti ukoliko bez dobivene Članak 47. stavak (5) dozvole posjetitelji: (5) Ukoliko se ne osiguraju sredstva iz stavka 4. ovoga a) postavljaju privremene objekte, šatore i ustrojavaju članka, rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, kampove, odnosno vlasnik šume nije dužan provoditi mjere ustvrđene aktom (5) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i iz stavka 1. ovoga članka. vlasnici šuma imaju pravo naknade štete na šumi, zemljištu i infrastrukturnim objektima, učinjenoj od pravnih ili fizičkih osoba, Članak 48. stavak (2) u slučaju neštovanja zabrane iz stavka 4. ovoga članka. (2) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike odgovoran je za praćenje zdravstvenog stanja šuma putem Članak 61. stavak (3) Izvještajno-prognozne službe u njezinome sastavu i o tomu (3) Posjetiteljima je zabranjeno tijekom boravka u šumi obavještava Ministarstvo i javnost. nanositi štetu vegetaciji, uznemiravati divlje životinje i oštećivati ili uništavati njihova staništa, zemljište i šumsku prostirku, kao i Članak 49. uznemiravati i ometati vlasnike šuma ili rabljenika šuma i Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike šumskog zemljišta u svojini Republike u ostvarenju svojih prava u dužan je pošumljavati požarišta, površine na kojima nije uspjelo svezi sa šumama. podmlađivanje i pošumljavanje, kao i površine na kojima je izvršeno pustošenje (bespravna čista sječa), krčenje šuma ili Članak 62. stavak (1), stavak (2) točka a) i st. (5), (6) i (8) bespravna sječa rijetkih vrsta drveća, u roku koji ne može biti (1) Paša u šumama u svojini Republike nije dozvoljena. dulji od dvije godine. (2) Ako ne postoji opasnost od ugrožavanja funkcija šume, uključivo biodiverzitet, rabljenik šuma i šumskog zemljišta u Članak 50. stavak (2) svojini Republike može izdati dozvolu za pašu, odnosno žirenje, (2) Vlasnik šuma i rabljenik šuma i šumskog zemljišta u osim za pašu i brst koza, u slučajevima: svojini Republike dužni su pratiti utjecaj biotičkih i abiotičkih a) kada je visina drveća takva da im stoka ne može nanositi činitelja na zdravstveno stanje šuma i pravovremeno poduzimati štetu, mjere za zaštitu šuma i šumskog zemljišta sukladno stavku 1. (5) Rabljenik šume i šumskog zemljišta u svojini Republike ovoga članka. ima pravo naplate pašarine po cjeniku. Članak 51. stavak (3) (6) Uvjete pod kojima se može obavljati paša, odnosno (3) Ukoliko vlasnici šuma i rabljenik šuma i šumskog žirenje (vrijeme paše, odnosno žirenja, vrstu stoke, broj grla, zemljišta u svojini Republike ne provedu aktivnosti iz st. 1. i 2. visinu naknade i sl.) ustvrđuje rabljenik šuma i šumskog zemljišta ovoga članka, inspektor za šumarstvo i lovstvo će narediti njihovu u svojini Republike. izvedbu o trošku vlasnika šuma ili rabljenika šuma i šumskog (8) Putove za progon stoke na pašu i žirenje u šumama i zemljišta u svojini Republike. pašu na šumskim zemljištima i pojila određuje i obilježava Članak 52. stavak (1) rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. (1) Vlasnici šuma i rabljenik šuma i šumskog zemljišta u Članak 63. stavak (3) svojini Republike obvezatni su obavještavati Ministarstvo o pojavi (3) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike štetočina i nastaloj šteti u šumi i na šumskom zemljištu. kao rabljenik lovišta i ostali rabljenici lovišta dužni su provoditi Članak 54. stavak (1) praćenje štete nastale od divljači u šumi. (1) U izvanrednim situacijama, kada je neophodno, ministar Članak 64. propisuje poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite šuma koje (1) Zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja, rabljenja, trebaju provesti mjerodavne institucije, vlasnici šuma i rabljenik uništavanja i drugih nezakonitih radnji (pohrana otpadnih i šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. otrovnih štetnih materija, zagađivanje šuma, uništavanje Članak 55. stavak (1) graničnih znakova i oznaka i drugo) osiguravaju vlasnici šuma, (1) Vlasnici šuma i rabljenik šuma i šumskog zemljišta u odnosno rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. svojini Republike obvezatni su donijeti plan zaštite šuma od (2) Sukladno stavku 1. ovoga članka, vlasnici šuma i požara. rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike dužni su osigurati izravno čuvanje šuma. Članak 57. stavak (1) (3) Poslove čuvanja šuma u svojini Republike može obavljati (1) Fizičke i pravne osobe koje nanesu štetu šumi obvezatne djelatnik sa najmanje srednjom stručnom spremom šumarskog su naknaditi nastalu štetu vlasniku šuma ili rabljeniku šuma i smjera - šumarski tehničar (u daljnjem tekstu: čuvar šuma), kao i šumskog zemljišta u svojini Republike prema šumsko-odštetnom osobe koje ovlasti rabljenik šuma i šumskoga zemljišta u svojini Republike, a koje ispunjaju i druge uvjete određene posebnim Članak 74. st. (2) i (5) propisima. (2) Povjerenstvo za tehnički prijam utemeljuje rabljenik Članak 65. stavak (2) i stavak (3) točke b), v) i i) šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. (2) Čuvar šuma i ovlaštena osoba rabljenika šuma i (5) Ako se prigodom tehničkoga prijama ustvrdi da radovi šumskog zemljišta u svojini Republike ima pravo, uz pokazivanje nisu uspješno i kvalitetno izvedeni prema izvođačkom projektu, službene iskaznice, zahtijevati od zatečene osobe u obavljanju rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike dužan je prekršaja kažnjivoga po ovome zakonu ili krivičnih djela koja se ustvrđene nedostatke otkloniti u roku koji odredi povjerenstvo iz odnose na šume ili za koja postoji utemeljena stavka 2. ovoga članka, a najdalje u roku od dvije godine. dvojba da su izvršila takva djela, osobna dokumenta radi Članak 75. ustvrđivanja njihovoga identiteta. Vlasnik, odnosno posjednik određene parcele obvezatan je (3) Čuvar šuma je ovlašćeno službeno lice i ima prava i omogućiti nesmetan prolaz preko sopstvenog posjeda rabljeniku obveze: šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i vlasniku šume bez b) čuvati granične znake od uništavanja i bespravnoga pristupnog puta, radi neometanog obavljanja djelatnosti na rabljenja šuma i šumskoga zemljišta u svojini Republike, gospodarenju šumama, a vlasnik, odnosno posjednik ima pravo v) u slučaju samovlasnog zauzimanja šuma i šumskog na naknadu za prolaz i pričinjenu štetu. zemljišta u svojini Republike, kao i o izvršenim nezakonitim Članak 77. st. (2), (3) i (5) radnjama u šumama drugih pravnih i fizičkih osoba, poduzimati (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike odgovarajuće mjere sukladno ovome zakonu i pravovremeno ima pravo korištenja ostalih šumskih proizvoda, uz nadoknadu od izvještava odgovarajuće službe, 3% prodajne cijene proizvoda koju izdvaja na poseban račun i) preko ovlaštenih osoba rabljenika šuma i šumskog korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, a koju je zemljišta u svojini Republike zatražiti asistenciju Ministarstva obvezan usmjeriti za revitalizaciju ostalih šumskih proizvoda na unutrašnjih poslova ukoliko je spriječen od izvršitelja protupravne lokalitete sa kojih oni potiču. radnje u obavljanju poslova čuvanja šuma. (3) Za šumskoprivredna područja na kojima korisnik šuma i Članak 66. šumskog zemljišta u svojini Republike ne vrši sakupljanje ostalih (1) Održavanje sjemenskih objekata, osim sjemenskih šumskih proizvoda raspisuje se javni natječaj. objekata za proizvodnju sjemena poznatog podrijetla, obavlja (5) Nadoknada iz stavka 4. ovoga članka uplaćuje se na rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike na način poseban račun korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini kojim se osigurava maksimalna proizvodnja kvalitetnoga šumskog Republike do 5. u mjesecu za prethodni mjesec i koristi se sjemena i omogućuje lakše branje, odnosno sakupljanje sjemena. isključivo za revitalizaciju ostalih šumskih proizvoda na (2) Mjere gospodarenja polaznim materijalom za lokalitetima sa kojih oni potiču. proizvodnju šumskog sjemena propisuju se planskim dokumentima Članak 79. koje izrađuje rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Za izgradbu i stavljanje u pogon ćumurana, vapnana, Republike, a odobrava Ministarstvo. pilana, pogona za preradu drveta, industrijskih pogona i drugih Članak 71. st. (3) i (4) postrojenja u šumi, kao i na udaljenosti do 100 metara od ruba (3) Izrada drvnih sortimenata u šumama u svojini Republike šume za šume u svojini Republike, potrebita je suglasnost obavlja se po načelima maksimalnoga rabljenja uz primjenu Ministarstva i rabljenika šuma i šumskog zemljišta u svojini standarda. Republike, a za šume u privatnoj svojini suglasnost organa (4) Drvni sortimenti izrađuju se nakon prethodnoga jedinice lokalne samouprave. obilježavanja mjesta prereza od stručne osobe šumarske struke IV. Članak 80. stavak (2) stupnja (razmjerača) koju angažira rabljenik šuma i šumskoga (2) Vlasnici šuma i rabljenik šuma i šumskog zemljišta u zemljišta u svojini Republike ili vlasnik šume. svojini Republike mogu zahtijevati od drugih pravnih ili fizičkih Članak 72. st. (5), (6) i (7) osoba koje imaju korist od infrastrukture da sudjeluju u (5) Mjerodavni inspekcijski organ kao i ovlaštena osoba troškovima njezine izgradbe i održavanja razmjerno koristi koju rabljenika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ima pravo imaju. oduzeti drvo ako je stavljeno u promet oprječno odredbi iz st. 1, 2. Član 81. stav (2) i 4. ovoga članka. (2) Planiranje, izgradnju i održavanje putova u funkciji (6) Nadzor nad prometom drveta obavljaju ovlaštene osobe gazdovanja šumama vrši korisnik šuma i šumskog zemljišta u rabljenika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, čuvari svojini Republike sukladno planskoj dokumentaciji na koju je šuma, inspekcija za šumarstvo i lovstvo i tržišna inspekcija. suglasnost dalo Ministarstvo. (7) Žigosanje posječenog drveta i izdavanje otpremnog iskaza obavljaju osobe koje je ovlastio rabljenik šuma i šumskog Članak 82. st. (2), (3), (7) i (8) zemljišta u svojini Republike, a žigosanje posječenog drveta i (2) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike izdavanje otpremnog iskaza za drvo iz šuma u privatnoj svojini dužan je održavati šumske putove. obavlja ovlašteni predstavnik izvršitelja stručno-tehničkih (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, šumske putove mogu poslova. rabiti i druge pravne osobe i građani pod uvjetima koje ustvrde rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i organ Članak 73. st. (1) i (2) jedinice lokalne samouprave za putove čiju su izgradbu (1) Vlasnici šuma, odnosno rabljenik šuma i šumskog financirali. zemljišta u svojini Republike dužni su sve radove u gospodarenju (7) Organi jedinica lokalne samouprave i rabljenik šuma i šumama organizirati i izvršavati u vrijeme i na način kojim se šumskog zemljišta u svojini Republike će u suradnji sa organom osigurava održavanje i uspostava šumskoga reda. mjerodavnim za promet i Ministarstvom unutrašnjih poslova (2) Ako se uspostavljeni šumski red promijeni, vlasnik šuma, postaviti i održavati znakove na šumskim putovima i pratiti promet odnosno rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike sukladno odredbama ovoga članka, a u slučajevima gdje znaci na dužan je na propisan način uspostaviti šumski red najkasnije u putu i nadzor nisu dostatni, mogu se rabiti rampe. roku od 30 dana. (8) Šteta na šumskim putovima učinjena od trećih osoba Članak 92. st. (1) i (3) mora se naknaditi rabljeniku šuma i šumskog zemljišta u svojini (1) Rabljenik zakupa dužan je plaćati naknadu za zakup Republike na temelju odštetnoga cjenika, koji on donosi. šumskog zemljišta u svojini Republike na račun javnih prihoda Članak 84. Republike. (1) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike (3) Prikupljena sredstva po temelju zakupa šumskog dužan je pod istim tržišnim uvjetima osigurati neophodan zemljišta rabit će se za kupnju i podizanje novih šuma u svojini minimum šumskih drvnih sortimenata lokalnim poduzećima za Republike. mehaničku preradu drveta sa područja sa kojega ti sortimenti Član 95. stav (1) tačka a) potječu, radi poticanja lokalnoga poduzetništva i podupiranja (1) Nadoknada za unapređivanje općekorisnih funkcija razvoja sela i zavičaja. šuma (proširena reprodukcija) koristi se za financiranje izrade i (2) Osiguravanje neophodnog minimuma šumskih drvnih realizaciju Šumarskog programa Republike Srpske, Strategije sortimenata iz stavka 1. ovog članka utvrđuje korisnik šuma i razvoja šumarstva Republike Srpske, Dugoročnog programa šumskog zemljišta u svojini Republike na osnovu kriterija koje gazdovanja područjem krša, financiranje gazdovanja šumama i odlukom propisuje Vlada, a koji uzimaju u obzir značaj lokalnih šumskim zemljištem na području krša, za obavljanje aktivnosti privrednih subjekata za mehaničku preradu drveta, za tu lokalnu Savjeta za šumarstvo Republike Srpske, uspostavljanje i zajednicu. održavanje informacijskog sustava u šumarstvu, uspostavljanje i Članak 85. st. (1) i (2) održavanje katastra šuma i šumskog zemljišta, financiranje (1) Rabljenik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i utvrđivanja granica šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, vlasnici šuma putem izvršitelja stručno-tehničkih poslova izradu i provedbu inventure šuma na velikim površinama, potporu obvezatni su na propisan način voditi i ažurirati katastar šuma i zaštićenim područjima kroz unapređivanje i razvoj socijalnih šumskih zemljišta i o nastalim promjenama izvještavati funkcija šuma i realizaciju projekata unapređivanja šuma u svim Ministarstvo najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu. oblicima svojine šuma i šumskog zemljišta, kao i za: (2) Ministarstvo objedinjuje katastar rabljenika šuma i a) podizanje novih šuma, šumskog zemljišta u svojini Republike i vlasnika šuma iz stavka 1. Članak 97. st. (1) i (2) ovoga članka. (1) Zabranjena je prodaja i drugi načini otuđivanja šuma i Članak 88. točka g) šumskog zemljišta u svojini Republike. Sredstva iz članka 87. stavak 1. ovoga zakona osiguravaju se (2) Ministarstvo može dio šume i šumskog zemljišta u svojini iz: Republike u kojoj se ne može organizirati racionalno g) naknade za zakup šumskog zemljišta u svojini Republike i gospodarenje (manja izolirana šuma, enklava ili poluenklava) naknade za izuzimanje zemljišta iz šumske proizvodnje iz članka zamijeniti sa vlasnicima čije se šume nalaze izolirane, odnosno 92. ovoga zakona, kao enklave ili poluenklave u kompleksu šuma u svojini Republike, uz suglasnost Vlade. Član 89. st. (1), (2), (6) i (10) (1) Naknade za korištenje šume i šumskog zemljišta u svojini Članak 98. Republike (sredstva za prostu reprodukciju) izdvajaju se iz (1) Šume u svojini Republike ne mogu se davati u zakup. ostvarenog ukupnog prihoda korisnika šuma i šumskog zemljišta u (2) Šumsko zemljište u svojini Republike može se dati u svojini Republike, s tim da izdvojena sredstva ne mogu biti manja zakup do njegova privođenja namjeni ustvrđenoj planskim od 10% vrijednosti prodatih šumskih sortimenata utvrđenoj po dokumentima i pod uvjetima ustvrđenim u ovome zakonu. cijenama u šumi na panju, po cjeniku korisnika šuma i šumskog (3) Šumsko zemljište u svojini Republike dano u zakup ne zemljišta u svojini Republike. može se rabiti za izgradbu trajnih objekata, osim u posebnim (2) Nadoknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se na slučajevima od općega interesa, a na temelju odluke Vlade. poseban račun korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini (4) Davanje u zakup šumskog zemljišta u svojini Republike Republike mjesečno i koristi se u okviru šumskoprivrednog obavlja Ministarstvo uz suglasnost rabljenika šuma i šumskog područja, odnosno šumskog gazdinstva na kome su ostvarena. zemljišta u svojini Republike. (6) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike (5) Uvjete i način davanja u zakup šumskog zemljišta u dužan je da plaća nadoknadu za razvoj nerazvijenih dijelova svojini Republike propisuje ministar. općine sa koje potiču prodati sortimenti u iznosu od 10% Član 101. stav (1) tačke g), đ) i j) financijskih sredstava ostvarenih prodajom šumskih drvnih (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit će sortimenata utvrđenih po cjeniku, po cijenama franko kamionski se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice ako: put. g) realizaciju osnova za šume u svojini Republike vrši bez (10) Nadoknadu iz stavka 6. korisnik šuma i šumskog izvođačkog projekta u skladu sa člankom 24. stavak 1. ovog zemljišta u svojini Republike plaća kvartalno do 5. u mjesecu za zakona, prethodni kvartal. Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini đ) ne obavlja poslove korištenja šuma i šumskog zemljišta u Republike nije dužan uplatiti ova sredstva ukoliko jedinica lokalne svojini Republike, uključujući i obavezu održavanja u skladu sa samouprave nije usvojila godišnji plan o utrošku namjenskih člankom 34. ovog zakona, sredstava. j) ne plaća naknadu za korištenje šuma i šumskog zemljišta u Član 90. stav (2) svojini Republike, kao i naknadu za razvoj općine u skladu sa (2) Temeljnicu za obračun nadoknade za obavljanje poslova člankom 89. ovog zakona, od općeg interesa u šumama u privatnoj svojini u iznosu od 10% Članak 102. stavak (1) točke dž) i š) čini tržišna vrijednost neto posječene drvne mase utvrđena na (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 9.000,00 KM kaznit mjestu utovara u transportno sredstvo (franko kamionski put) po će se za prekršaj poduzeće ili druga pravna osoba ako: cjeniku korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. dž)prodaje i na drugi način otuđuje šumu i šumsko zemljište u svojini Republike u oprječnosti sa odredbama članka 97. stavak 1. ovoga zakona i š) gradi trajne objekte na šumskom zemljištu u svojini razlog iz članka 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg Republike dano u zakup, oprječno odredbama članka 98. stavak 3. zahtjev nije dopustiv. ovoga zakona. VI. Meritum Član 104. 34. Podnositelji zahtjeva tvrde da osporeni zakon nije (1) Granice šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike suglasan sa čl. I/1, I/2, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava BiH i člankom 2. moraju biti utvrđene i obilježene. Aneksa II. Ustava BiH. Suština navoda iz zahtjeva je u tome da (2) Neutvrđene granice šuma i šumskog zemljišta u svojini podnositelji zahtjeva tvrde da je navedeni zakon neustavan, zato Republike utvrdit će se u roku od deset godina od dana stupanja što u gotovo cijelom tekstu (osim čl. 1. i 2) taj zakon propisuje da na snagu ovog zakona, a na osnovu godišnjeg programa, koji su šume i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Srpske, osim donosi korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, uz šuma i šumskog zemljišta koji su u vlasništvu drugih fizičkih i suglasnost Ministarstva. pravnih osoba, što je, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, (3) Sredstva za utvrđivanje i obilježavanje granica šuma i protivno relevantnoj praksi Ustavnog suda prema kojoj o toj vrsti šumskog zemljišta u svojini Republike osiguravaju se iz sredstava vlasništva mora prvo odlučiti zakonodavac na državnoj razini. posebnih namjena za šume i sredstava korisnika šuma i šumskog 35. Ustavni sud zapaža da je člankom 1. osporenog zakona zemljišta u svojini Republike, u visini utvrđenoj programom iz propisano da se tim zakonom uređuju politika i planiranje, stavka 2. ovog članka. upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, zaštita (4) Granice šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike šuma, financiranje i vrijednost šuma, katastar šuma i šumskog utvrđuju se rješenjem nadležne područne jedinice Republičke zemljišta i informacijski sustav u šumarstvu, imovinskopravni uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a na zahtjev odnosi, kao i druga pitanja značajna za šumu i šumsko zemljište korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ili nosioca radi unapređivanja i održive uporabe šuma i šumskog zemljišta i prava svojine na privatnoj šumi. razvoja šumarstva. Člankom 2. osporenog zakona propisano je da (5) Poslove obilježavanja granica šuma i šumskog zemljišta su šume i šumsko zemljište prirodna dobra od općeg interesa i da u svojini Republike i održavanje graničnih znakova dužan je da uživaju posebnu skrb i zaštitu Republike Srpske. Člankom 3. vrši korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. propisano je da su šume i šumsko zemljište na teritoriju Republike Članak 107. stavak (3) točke z) i i) Srpske u vlasništvu Republike i drugih pravnih i fizičkih osoba, pa (3) U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu se onda dosljedno u cijelom tekstu ovog zakona navodi "u ovoga zakona ministar će donijeti: vlasništvu Republike" kada se misli na šume i šumsko zemljište z) Pravilnik o uvjetima i načinu zamjene šuma i šumskog koji nisu u vlasništvu drugih fizičkih i pravnih osoba. zemljišta u svojini Republike i 36. U svezi sa dosadašnjom praksom koja se odnosi na i) Pravilnik o uvjetima i načinu davanja u zakup šumskog pitanja državne imovine, Ustavni sud ističe da je u Odluci broj U zemljišta u svojini Republike. 1/11 (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U 1/11 od 13. Š…Ć srpnja 2012. godine, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog V. Dopustivost suda www.ustavnisud.ba) ispitivao je li Republika Srpska imala 30. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine od odredaba članka VI/3.(a) Ustava Bosne Hercegovine. koja se nalazi na teritoriju Republike Srpske i koja je pod 31. Članak VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: zabranom raspolaganja. Međutim, u toj odluci Ustavni sud je a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim objasnio što se smatra pod pojmom "državna imovina". Tako je u sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između entiteta, ili točki 62. navedeno: "Državna imovina, iako je to oblik vlasništva između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između koji je po svojoj strukturi sličan građanskopravno privatnom institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući vlasništvu, predstavlja poseban pravni koncept, te, zbog tog se na to: razloga, uživa poseban status. Državna imovina je karakteristična - Je li odluka nekog entiteta da uspostavi posebne paralelne po javnopravnoj naravi odnosa subjekata i uporabe te imovine, odnose sa susjednom državom sukladna ovom Ustavu, uključujući kao i njezinog titulara. Ona obuhvaća, s jedne strane, pokretne i i odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalnog integriteta nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi Bosne i Hercegovine. vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti 'javno dobro' - Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, sukladna ovom Ustavu. planine i druga prirodna bogatstva, javna prometna mreža, Spor može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući prometna infrastruktura itd.). Ono, po svojoj naravi, prioritetno Vijeća ministara, predsjedavajući ili dopredsjedavajući jednog od služi svim ljudima u državi. Kao takvo, 'javno dobro' može biti domova Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium) zbog svojeg članova/delegata jednog od domova Parlamentarne skupštine, ili značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno." jedna četvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog 37. Osim toga, u točki 77. Odluke broj U 1/11 Ustavni sud je entiteta. naglasio da je predmet reguliranja spornog zakona koji se ispituje 32. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je sedam delegata "nepokretna imovina koja je pripala Bosni i Hercegovini na Vijeća naroda Republike Srpske, koje ukupno broji 28 delegata, temelju međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije" i što čini ¼ članova bilo kojeg zakonodavnog tijela entiteta, što "nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja znači da je, protivno tvrdnjama Narodne skupštine, zahtjev podnio imala bivša SRBiH". Međutim, u nastavku obrazloženja (vidi ovlašteni subjekt, u smislu članka VI/3.(a) Ustava Bosne i točku 82) Ustavni sud je dodatno pojasnio da se pod pojmom Hercegovine (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U 7/10 "državna imovina" ne mogu smatrati samo nekretnine u smislu od 26. studenog 2010. godine, točka 21, dostupna na internetskoj zgrada i ostalog, te je dalje naglasio: "Ustavni sud ponavlja kako stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). državna imovina ima poseban status. Ona obuhvaća, s jedne 33. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(a) Ustava Bosne i strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i Hercegovine i članka 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, koje joj služe radi vršenja te vlasti. S druge strane, državna Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv, zato što imovina može obuhvatiti javno dobro, koje po svojoj naravi ga je podnio ovlašteni subjekt i da ne postoji nijedan formalni prioritetno služi svim ljudima u državi (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta života, zaštita drugih prirodnih resursa kao što da s nadležnošću Republike Srpske nad šumama u vlasništvu su šume, nužna državna infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9. drugih osoba ne vidi problem u smislu usklađenosti sa Ustavom Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH itd.). Takva imovina BiH. Temeljni problem kod osporenog zakona je, kao što je već predstavlja odraz državnosti, njezinog suvereniteta i teritorijalnog navedeno, evidentiranje Republike Srpske kao vlasnika šuma i integriteta BiH. Također, ne može se zanemariti interes BiH da šumskog zemljišta (koji nisu u vlasništvu drugih fizičkih i pravnih zadrži 'javno dobro' kao dio državne imovine koja služi svim osoba) za koje Ustavni sud smatra da su državna imovina građanima BiH, koje nije nužno da bi se učinkovito izvršavala (imovina države BiH) dok se na državnoj razini ne odluči specifična nadležnost određene administrativno-teritorijalne razine drugačije. u državi. Osim toga, ta imovina može služiti i kao 'drugi način 42. Ustavni sud ističe da je na pravnoj snazi Zakon o financiranja troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom ("Službeni institucija BiH i međunarodnih obveza BiH' u smislu članka glasnik Bosne i Hercegovine" br. 18/05, 29/06, 85/06, 32/07, IV/4.(b) u svezi sa člankom VIII/3. Ustava BiH." 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08), koji je donio Visoki predstavnik za 38. Iz citirane prakse Ustavnog suda proizlazi da se šume BiH, te da je člankom 4. Zakona propisano da zabrana kao javna dobra smatraju državnom imovinom. Ustavni sud je raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi do stupanja na ranije u Odluci broj U 1/11 usvojio stajalište da šume ulaze u snagu zakona kojim se uređuje provedba kriterija koji će se okvir državne imovine (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, života, zaštita drugih prirodnih resursa kao što su šume, nužna Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH i utvrđuju državna infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9. Općeg okvirnog prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, ili dok Visoki sporazuma za mir u BiH itd., kako je to navedeno u citiranim toč. predstavnik drugačije ne odluči. Činjenica da zakon o državnoj 62. i 82. u Odluci broj U 1/11). Ustavni sud u konkretnom slučaju imovini još uvijek nije donesen, prema ocjeni Ustavnog suda, ne smatra da su "šume i šumsko zemljište" "u vlasništvu Republike", znači da entiteti mogu svojim zakonima regulirati pitanje kako je propisano osporenim člancima zakona, obuhvaćeni vlasništva na državnoj imovini koja još uvijek nije definirana na pojmom državne imovine kako je to navedeno u relevantnom razini BiH. Također, Ustavni sud ponavlja da odluka u ovom dijelu Odluke broj U 1/11. predmetu ne prejudicira pitanje budućeg zakonskog reguliranja 39. U pogledu ustavne nadležnosti Republike Srpske da pitanja državne imovine, pa tako i šuma i šumskog zemljišta od regulira pravni status šuma i šumskog zemljišta kao svoje BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko BiH. vlasništvo, Ustavni sud ističe da je u Odluci broj U 1/11 istaknuo 43. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je odlučio ostaviti da "ne može podržati stajalište Narodne skupštine RS da to pitanje Narodnoj skupštini rok od šest mjeseci u kojem joj je naložio da automatski spada u tzv. rezidualne nadležnosti entitetâ" (op. cit., U osporene odredbe Zakona uskladi sa Ustavom BiH. Ustavni sud je 1/11, točka 80). U svezi s tim, Ustavni sud je ukazao da, pored svjestan da o svim šumama koje nisu u vlasništvu pravnih i toga što članak III/1. Ustava BiH sadrži taksativni popis fizičkih osoba mora netko brinuti i upravljati zbog značaja šuma nadležnosti institucija BiH, nadležnost institucija BiH utvrđena je i kao javnog dobra i prirodnog bogatstva koje je od općeg interesa. u drugim odredbama Ustava BiH. Ustavni sud je zaključio Nepobitno je da Republika Srpska treba obavljati aktivnosti u sljedeće: "(…) u smislu članka I/1. Ustava BiH, BiH ima pravo pogledu gazdovanja i zaštite šuma i šumskog zemljišta kako je to nastaviti regulirati 'državnu imovinu' čiji je ona titular, znači sva utvrđeno čl. 1. i 2. Zakona o šumama, ali ne može zakonom pitanja koja su povezana s pojmom 'državna imovina' kako u propisivati da su šume i šumsko zemljište u njezinom vlasništvu građanskopravnom, tako i u javnopravnom smislu. Takav dok se na državnoj razini ne utvrdi koja sve državna imovina, zaključak je jedini mogući logični i materijalni sadržaj pojma odnosno javna dobra i prirodna bogatstva predstavljaju imovinu 'identiteta i kontinuiteta' iz citirane odredbe. Dalje, Ustavni sud BiH, a koja imovinu entiteta. Imajući u vidu strukturu samog ponavlja da je, iako svaka razina vlasti uživa ustavnu autonomiju, Zakona o šumama, Ustavni sud zapaža da se u slučaju ukidanja entitetska ustavna nadležnost podređena obvezi da mora biti svih osporenih odredaba Zakona za koje je utvrdio da nisu sukladna Ustavu BiH i 'odlukama institucija BiH'. To jasno sukladne Ustavu BiH po zakonu ne bi moglo postupati, što bi proizlazi iz odredaba članka III/3.(b) Ustava BiH. Osim toga, imalo kao posljedicu da se o navedenim prirodnim dobrima ne bi pravo države BiH da regulira pitanje državne imovine proizlazi i moglo brinuti. Stoga, ocjenjujući značaj Zakona i pitanja koja iz odredbe članka IV/4.(e) Ustava BiH. Naime, ako se imaju u regulira, Ustavni sud je zaključio da je potrebno ostaviti Narodnoj vidu prethodni zaključci, prvenstveno da država BiH ima pravo skupštini rok za usuglašavanje osporenih odredaba Zakona sa nastaviti regulirati državnu imovinu, odnosno da je titular državne Ustavom BiH u kojem će Narodna skupština otkloniti utvrđene imovine, a da odredbe članka IV/4.(e) Ustava BiH propisuju povrede Ustava BiH na način koji sama odabere. nadležnost Parlamentarne skupštine u ostalim pitanjima koja su 44. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da potrebna za provedbu dužnosti države, a da državna imovina osporene odredbe Zakona o šumama nisu sukladne čl. I/1, III/3.(b) reflektira državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, i IV/4.(e) Ustava Bosne i Hercegovine, zato što se pitanja koja se nedvojbeno je da navedena odredba daje ovlasti državi BiH, odnose na utvrđivanje vlasničkog statusa državne imovine, kao i odnosno Parlamentarnoj skupštini da regulira pitanje državne nadležnost u svezi s tim između državnih i entitetskih organa imovine. Prema tome, ovdje se radi o isključivoj nadležnosti BiH trebaju regulirati zakonom koji će biti donesen na državnoj razini, koja proizlazi iz čl. I/1, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava BiH" (op. cit., U jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u 1/11, točka 80). isključivoj nadležnosti države BiH. 40. Kako je osporenim člancima propisano da su šume i Ostali navodi šumsko zemljište "u vlasništvu Republike", oni su na taj način pravno evidentirani kao imovina Republike Srpske i dodijeljeni su 45. Budući da je utvrdio da osporene odredbe Zakona o Republici Srpskoj. Prethodno je obrazloženo da državna imovina šumama nisu sukladne čl. I/1, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava Bosne i (imovina države BiH) obuhvaća (i) šume i šumsko zemljište. Hercegovine, Ustavni sud smatra da nije neophodno posebice Stoga, Ustavni sud mora zaključiti da osporene odredbe Zakona o razmatrati ostale navode podnositelja zahtjeva da su prekršene šumama nisu sukladne čl. I/1, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava BiH. odredbe članka I/2. i članka 2. Aneksa II. Ustava BiH. 41. Kad je riječ o navodima iz odgovora na zahtjev da se 46. Na koncu, Ustavni sud ponovno naglašava da pitanje ovaj zakon odnosi i na šume i šumska zemljišta koji su u državne imovine nije riješeno još od dana stupanja na snagu vlasništvu drugih fizičkih i pravnih osoba, Ustavni sud naglašava Ustava BiH, tj. od 14. prosinca 1995. godine. Stoga, postoji istinska nužnost, a i pozitivna obveza da to pitanje BiH riješi što je Ad III. prije moguće (op. cit., U 1/11, točka 84). Međutim, većinska odluka u ovom predmetu ide mnogo VII. Zaključak dalje od stajališta iz predmeta broj U 1/11, pa moram naglasiti 47. Ustavni sud zaključuje da osporene odredbe Zakona o ključne razloge zbog kojih ne prihvaćam donesenu odluku. šumama nisu sukladne čl. I/1, III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava Bosne i Naime, uz opasnost da pojednostavim, ali s namjerom da ne Hercegovine, zato što se pitanja koja se odnose na utvrđivanje prenosim kompletno obrazloženje odluke (koje je na raspolaganju) vlasničkog statusa državne imovine, kao i nadležnost u svezi s tim u ovom tekstu, za mene se odluka većine svodi na tri prijeporna između državnih i entitetskih tijela trebaju regulirati zakonom koji pitanja (pored već navedenih općih stajališta u Ad II). će biti donesen na državnoj razini, jer su ta pitanja, prema Ta pitanja su: navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti - poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine, države BiH. - pitanje ozbiljnog narušavanja ustavnog sustava Bosne i 48. Na temelju članka 59. st. (1) i (2) i članka 61. stavak (4) Hercegovine u smislu toleriranja, pa čak i naglašavanja različitih Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu zakonskih rješenja o istom pitanju (šumama) sve do prihvaćanja ove odluke. diskriminirajućeg statusa jedne ustavne kategorije (Republike 49. Obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Srpske u odnosu na drugi entitet i Distrikt Brčko Bosne i nije neophodno posebice razmatrati prijedlog podnositelja Hercegovine), što je notorno u suprotnosti sa ustavnim načelom zahtjeva za donošenje privremene mjere. vladavine prava, 50. U smislu članka 43. Pravila Ustavnog suda, aneks ove - većinsko stajalište kojim se Ustavni sud postavlja kao odluke čini izdvojeno mišljenje suca Zlatka M. Kneževića nadređeni Parlamentu Bosne i Hercegovine, jer je iz kategorije protivno odluci, a dopredsjednik Miodrag Simović je dao izjavu o negativnog zakonodavca (što naš ustav propisuje kao nadležnost neslaganju s odlukom većine. Ustavnog suda) prekoračio u kategoriju pozitivnog zakonodavca 51. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke prije donošenja zakona. Da pojasnim, u odnosu na donesene Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. zakone, nadležnost Ustavnog suda je da ocjenjuje je li pojedina Predsjednik odredba ili cijeli zakon sukladan Ustavu, a ne da, u situaciji kada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine zakon nije donesen, nalaže Parlamentu što mora biti u zakonu, ili Mato Tadić, v. r. što ne smije biti u zakonu (kako je u konkretnom slučaju). Ad III.a Izdvojeno mišljenje suca Zlatka M. Kneževića protivno Kada je riječ o poistovjećivanju javnog dobra i državne donesenoj odluci u predmetu broj U-4/21 imovine, nejasno je čime se vodila većina u odluci i obrazloženju odluke kada je tako odlučila. Naime, javna dobra još od francuske Ad I. pravne škole, koja ih je uvela u pravo, predstavljaju posebne Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na plenarnoj sjednici kategorije koje se smatraju općim dobrom, koja državni ustroj u donio odluku u predmetu broj U 4/21 kojom je proglasio najširem smislu riječi može ograničiti u uporabi, raspolaganju ili, neustavnim odredbe Zakona o šumama Republike Srpske (kako je u našim terminima, gazdovanju, ali koja mogu imati vlasnika ako navedeno u dispozitivu odluke). ispunjavaju uvjete koje je uvelo još rimsko pravo, a do danas služi U biti, Ustavni sud je proglasio neustavnim sve odredbe kao osnova vlasničkog prava. Naravno da postoje javna dobra na kojima se Republika Srpska titulira kao vlasnik (u vlasništvu) kojima ni u kojem slučaju ne može postojati vlasništvo, kao šuma i šumskog zemljišta u Republici Srpskoj, a ostavio je na primjerice zrak, ali se na izvedenici (prostiranju radio i snazi odredbe kojima vlasnici (u vlasništvu) šuma i šumskog televizijskih valova i telekomunikacijskog niskofrekventnog zemljišta mogu biti pravne i fizičke osobe. sustava) može urediti gazdovanje sve do vlasništva. O tome, bez Nažalost, poštujući stajališta ostalih kolegica i kolega, nisam posebnog osvrta, govore zakoni o telekomunikacijama, se mogao složiti s njihovim većinskim stajalištem zbog sljedećih nacionalnim frekvencijama, te međunarodni sporazumi o razloga: međusobnoj uporabi ili ograničenjima. Ad II. Međutim, javno dobro nigdje nije poistovjećeno sa samo Zbog svrsishodnosti, u ovom izdvojenom mišljenju neću jednom kategorijom imovine – u konkretnom slučaju državnom ponavljati svoja odranije poznata stajališta o odredbama Ustava imovinom. Ako se u nekim drugim odlukama moglo tvrditi, mada Bosne i Hercegovine, reguliranju nadležnosti između države i uz vrlo nategnuta tumačenja, da je državno vlasništvo ono što je entiteta, ustavnoj autonomnosti entiteta kada je riječ o reguliranju sporazumima o sukcesiji sa ostalim članicama bivše savezne imovinskih odnosa, pravu i obvezi i državne i entitetske razine da države, a bilo je titulirano kao imovina savezne države ili njezinih se pridržavaju podjele nadležnosti, potvrdi u više odluka Ustavnog institucija, pripalo Bosni i Hercegovini kao sukcesoru, ili da je dio suda Bosne i Hercegovine o ustavnoj usklađenosti Ustava te imovine odlukama tijela predviđenog Ustavom (Predsjedništva Republike Srpske sa odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, o Bosne i Hercegovine u dijelu vojne imovine stečene sukcesijom potrebi da Ustavni sud tumači, a ne kreira odredbe Ustava Bosne i od bivše savezne vojske), ovdje ne postoji ni taj nategnuti Hercegovine, o nužnosti da se Ustavni sud distancira od doktrine argument. Pozivanje na posredni utjecaj zakona koje je donio konstitucionalizma kada je protivna izričitim ustavnim OHR je loš argument, jer bi se moglo ući u raspravu o ustavnosti odredbama, o naglašavanju da je Ustavni sud ustavni korektiv, a takvih zakona i što znači "obvezujuće odluke i mjere" u ustavnom ne ustavni kreator. poretku Bosne i Hercegovine. Još je slabije snage argument kojim Moje izdvojeno mišljenje u predmetu broj U 1/11, a većina u se poziva na odluke donesene u ratnom stanju 1993. godine, jer je ovoj odluci se naslanja na većinsko mišljenje iz tog predmeta, u sukobu sa izričitom ustavnom odredbom što je s propisima svakako je dostatno da ukaže na tendencije koje su mi donesenim u ratnom razdoblju, a koji su u suprotnosti s novim neprihvatljive u zadaći tumačenja Ustava, pa se može smatrati da ustavnim ustrojem (modificiranim ovim ustavom), tako da bi se ovaj opći uvodni dio iz predmeta broj U 1/11 (mojeg izdvojenog čak moglo reći da je, u biti, kontraargument. Paradoks ove odluke mišljenja) čini sastavni element izdvojenog mišljenja u predmetu jeste u tome što su u obrazloženju paragrafi suprotstavljeni jedan broj U 4/21. Stoga ga neću ponavljati, ali ga naglašavam. drugom, pa je nejasno što je konačno obrazloženje. Već sam naveo da sada neću detaljno obrazlagati ustavnu diobu vlasti i nadležnosti, ali ne mogu a da ne primijetim da se u ovoj odluci radi o autoplagiranju u kojoj se na osnovi ranije parcijalan, ovisan o podnesenim zahtjevima, ili stajalištima donesene odluke temelji nova odluka, a da ni jedna ni druga ovlaštenih podnositelja zahtjeva. nemaju ne samo čvrsto već uopće ustavno uporište, jer ne postoji Ad III.v ustavna odredba koja daje za pravo takvom odlučenju. I na koncu, o tendencijama izlaska iz ustavne zone Kad pogledamo dispozitiv odluke, dolazimo do negativnog zakonodavca ka neustavnoj zoni pozitivnog paradoksalnog zaključka da ustavna kategorija (entitet Republika zakonodavca. Srpska) ne može biti titularom jedne nekretnine (šuma i šumskog Ustavni sud ima vrlo jasne nadležnosti prema Ustavu i s zemljišta), a svi drugi mogu: mogu pravne osobe, mogu fizičke punim pravom inzistira da odluke provode svi koji su dužni osobe, a proizlazi da može i Bosna i Hercegovina, ali samo provoditi ih, te da ih svi poštuju. To je bit ustavnog korektiva, Republika Srpska ne može. Radi se o suviše ozbiljnom pitanju da odnosno tumača Ustava. Ali to, također, znači da Ustavni sud, bih sebi dopustio banaliziranje ovog stajališta, ali mi se nameće kada je riječ o ocjeni ustavnosti zakona, ne smije unaprijed pitanje: A što ako neka pravna ili fizička osoba pokloni šume naložiti zakonodavcu kako treba glasiti budući zakonski tekst. To (šumu kao katastarsku jedinicu) Republici Srpskoj? Kako će se to je notorna premisa demokratskog društva po kojem se suverenitet knjižiti u katastru? Smiju li uopće knjižiti u korist Republike nalazi u rukama naroda, građanina, birača, a čiju volju Srpske, odnosno smiju li notari uopće sačiniti takav ugovor? I da predstavljaju demokratski izabrani zastupnici. Postoje ustavni idemo dalje, možemo zaključiti da je ovaj oblik nove sustavi u kojima ustavni sud ima ovlast utvrditi prethodno nacionalizacije sa entitetske razine na državnu razinu mišljenje na dostavljeni tekst prijedloga zakona, opet od diskriminatoran, jer nema opći karakter, jer opstaje vlasništvo zakonodavnog tijela određene demokracije. U teoriji ustavnog pravnih i fizičkih osoba, a onda možemo reći i da pravne osobe prava i ta ovlast je iznimno sporna tako da takvi ustavni sustavi koje su vlasništvo Republike Srpske (javna poduzeća) mogu biti imaju mehanizme ograničenja, pa čak i određene oblike vlasnici šuma i šumskog zemljišta! pregovaranja prije donošenja konačnog stajališta. Međutim, bez Ove napomene samo govore kakvo je sve moguće obzira na djelomične iskorake iz klasičnog položaja negativnog tumačenje jedne nesretne odluke koja je međusobno suprotstavila zakonodavca, nigdje u demokratskim sustavima ne postoji ovlast institute javnog dobra i državnog vlasništva i slijepo se vodila ustavnog suda da bude pozitivni zakonodavac, odnosno da kaže svojim stajalištem. zakonodavcu kako određena zakonska norma ili zakon treba Ad III.b glasiti. Upravo zbog suštinskih demokratskih razloga zakonodavac Kada govorim o rušenju vladavine prava i diskriminatornom donosi zakone, a ustavni korektiv odlučuje jednom ili više puta je stajalištu, dostatno je letimično ponoviti navode iz obrazloženja li određena norma sukladna ustavu. prema kojim je Distrikt Brčko BiH vlasnik šuma i šumskog U konkretnom slučaju ova odluka prekoračuje tu granicu i zemljišta na svom području, a najveći paradoks je federalni propis nalaže zakonodavcu što ne smije biti u budućem zakonu. Dakle, o šumama i šumskom zemljištu u kojem se, parafrazirano, govori zakonodavcu kaže da trebate donijeti zakon o državnoj imovini, a da su šume i šumsko zemljište državna imovina čiji je vlasnik u tom zakonu ne smijete predvidjeti da vlasnik šuma i šumskog Federacija BiH! O kantonalnim propisima iz ovog područja zemljišta bude na bilo koji način Republika Srpska (i nekih drugih nemam namjeru govoriti, jer se ne radi o istim ustavnim nekretnina, što proistječe iz drugih odluka, ali koje nisu kategorijama. predmetom ove analize). Ili kaže zastupnicima u zakonodavnom Dakle, mi imamo ne samo neusklađene već i suprotstavljene tijelu iz Republike Srpske da mogu donijeti samo zakon kojim zakonske sustave koji ovog puta nisu zbog greške zakonodavca, Republika Srpska ne može biti titularom vlasništva na šumama i već zbog reakcije Ustavnog suda koji tvrdoglavo brani svoje šumskom zemljištu (da se zadržimo samo na ovom pitanju). stajalište da može odlučivati samo na temelju podnesenog Pretpostavljam da ne moram govoriti o takvoj mogućnosti, a do zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a prešućuje i ne želi vidjeti da tada – do vrlo, vrlo daleke budućnosti ako će takav zakon uopće jednostranim odlučenjem ruši vladavinu prava i ustavnu ravnotežu postojati – u Bosni i Hercegovini će vladati pravni kaos, različita jednakosti ustavnih kategorija (u ovom slučaju entiteta) pogotovo zakonska rješenja i sve u korist narušavanja vladavine prava. što je ustavno načelo, iznad normativnog dijela, vladavina prava, a Da se, recimo, reklo da su navedene odredbe Zakona u ovakvim odlučenjem ono se ruši. Da je kojim slučajem Ustavni odluci neustavne, ali zbog nepostojanja zakona na razini Bosne i sud svojom odlukom odlučio jednako prema svim ustavnim Hercegovine i sličnih ili istovjetnih rješenja u drugim dvjema kategorijama upravo zbog zaštite ustavnog načela vladavine ustavnim kategorijama, da ih Ustavni sud ostavlja na snazi do prava, moglo bi se reći da je odluka izišla iz ovlasti ustavne diobe donošenja zakona, ili zbog zaštite vladavine prava, makar i nadležnosti između ustavnih kategorija, ali je pravično negativna neustavnim normama, zakonodavac bi pred sobom imao zadaću prema svima u Bosni i Hercegovini. Ovako se, nažalost, svi mi u ujednačiti cijeli zakonski sustav u ovom području i ne bi postojala Ustavnom sudu kližemo ka nepriznavanju naših odluka, dajemo neravnoteža unutar sustava. Ovakvom odlukom niti je postignut za pravo tvrdnjama o nepravednom postupanju i što već ne čini cilj ocjene ustavnosti, niti je ojačana Bosna i Hercegovina kao negativni odium prema Ustavnom sudu. ustavni sustav, niti je Ustavni sud postupio kao ustavni korektiv. I na to sve, nakon odluke kojom proglašavamo Republiku Nažalost, sve je suprotno. Srpsku nevlasnikom, namećemo obvezu Republici Srpskoj da Zbog ovih, a i nekih drugih razloga koje sam detaljno time gazduje, skrbi se, štiti, uzgaja i što sve već nije predviđeno u iznosio na plenarnoj sjednici, nisam mogao prihvatiti predloženu obvezama iz Zakona o šumama i šumskom zemljištu. I ta obveza odluku i glasao sam protiv. je trajnog karaktera dok Parlament Bosne i Hercegovine ne donese zakon o državnoj imovini, ne, recimo, zakon o šumama Bosne i Hercegovine (jer je očito i većini jasno da takva ovlast ne postoji u Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u Ustavu Bosne i Hercegovine), što bi bilo logično ako se već ovim predmetu broj U 4/21, rješavajući zahtjev sedam delegata putem tako duboko zagazilo. Vijeća naroda Republike Srpske, na osnovu člana VI/3a) Ponavljam, najveći problem u ovoj odluci je međusobna Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) alineja b), suprotstavljenost stajališta u obrazloženju, pri čemu je samo jasno člana 59 st. (1) i (2) i člana 61 stav (4) Pravila Ustavnog da prema ovom stajalištu većine, ustvari, ne postoji jedinstven, pa suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni čak ni zajednički ustavni sustav Bosne i Hercegovine, već glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Mato Tadić, predsjednik Hercegovine o mjerama preduzetim s ciljem izvršenja ove Tudor Pantiru, potpredsjednik odluke. Miodrag Simović, potpredsjednik Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Mirsad Ćeman, potpredsjednik Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Valerija Galić, sudija Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i Seada Palavrić, sudija "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Zlatko M. Knežević, sudija Hercegovine". Angelika Nußberger, sudija OBRAZLOŽENJE Helen Keller, sudija I. Uvod na sjednici održanoj 23. septembra 2021. godine donio je 1. Mihnet Okić, Džemaludin Šabanović, Muris Čirkić, Samir Baćevac, Alija Tabaković, Faruk Đozić i ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 Ahmet Čirkić, sedam delegata Vijeća naroda Republike Odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Srpske (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva), podnijeli su Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o šumama 26. februara 2021. godine Ustavnom sudu Bosne i Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za br. 75/08, 60/13 i 70/20), ocjenu ustavnosti Zakona o šumama Republike Srpske utvrđuje se da odredbe člana 3, člana 4 stav 1, člana 5 ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, 60/13 i stav 2 tačka đ) i stav 3, člana 18 st. 1 i 2, člana 22 st. 1 i 2, 70/20; u daljnjem tekstu: osporeni zakon). člana 23 stav 1, člana 24 stav 1, člana 28 stav 2, čl. 31 i 33, 2. Istovremeno su podnosioci zahtjeva zatražili da člana 34 stav 1 tačka l) i st. 2 i 3, čl. 35 i 36, člana 37 stav Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi 2, člana 46 stav 3, člana 47 stav 5, člana 48 stav 2, člana 49, zabranio primjenu osporenog zakona do donošenja konačne člana 50 stav 2, člana 51 stav 3, člana 52 stav 1, člana 54 stav odluke Ustavnog suda o navedenom zahtjevu. 1, člana 55 stav 1, člana 57 stav 1, člana 58 stav 2, člana 60 II. Postupak pred Ustavnim sudom st. 1, 3, 4 i 5, člana 61 stav 3, člana 62 st. 1, 2, 5, 6 i 8, člana 63 stav 3, člana 64, člana 65 stav 2, stav 3 tačke b), v) i i), 3. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od člana 66, člana 71 st. 3 i 4, člana 72 st. 5, 6 i 7, člana 73 st. 1 Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: i 2, člana 74 st. 2 i 5, člana 75, člana 77 st. 2, 3 i 5, člana 79, Narodna skupština) zatraženo je 5. marta 2021. godine da člana 80 stav 2, člana 81 stav 2, člana 82 st. 2, 3, 7 i 8, člana dostavi odgovor za zahtjev. 84, člana 85 st. 1 i 2, člana 88 stav 1 tačka g), člana 89 st. 1, 4. Narodna skupština je dostavila odgovor 24. juna 2, 6 i 10, člana 90 stav 2, člana 92 st. 1 i 3, člana 95 stav 1, 2021. godine. člana 97 st. 1 i 2, člana 98, člana 101 stav 1 tačke g), đ) i j), III. Zahtjev člana 102 stav 1 tačke dž) i š), člana 104 st. 1, 2, 3, 4 i 5 i a) Navodi iz zahtjeva člana 107 stav 3 tačke z) i i) Zakona o šumama Republike 5. Podnosioci zahtjeva smatraju da osporeni zakon Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, krši odredbe člana I/1, člana I/2, člana III/3b) i člana IV/4e) 60/13 i 70/20) u dijelu koji glasi "u svojini Republike" nisu Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 2 Aneksa II Ustava u skladu sa čl. I/1, III/3b) i IV/4e) Ustava Bosne i Bosne i Hercegovine. Istaknuto je da i pored jasnih zabrana Hercegovine. da se pitanje državne imovine rješava jednostrano, te jasnog Nalaže se Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u stava Ustavnog suda iz predmeta br. U 1/11, U 8/19 i U 9/19 da skladu sa članom 61 stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i je to pitanje u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana Hercegovine, Narodna skupština je donijela osporeni zakon dostavljanja ove odluke uskladi odredbe člana 3, člana 4 stav kojim je, kako smatraju podnosioci zahtjeva, jednostrano 1, člana 5 stav 2 tačka đ) i stav 3, člana 18 st. 1 i 2, člana 22 riješila pitanje dijela državne imovine BiH. st. 1 i 2, člana 23 stav 1, člana 24 stav 1, člana 28 stav 2, čl. 6. Odredbe osporenog zakona, kako je dalje navedeno, 31 i 33, člana 34 stav 1 tačka l) i st. 2 i 3, čl. 35 i 36, člana primjenjuju se na sve šume i šumsko zemljište bez obzira na 37 stav 2, člana 46 stav 3, člana 47 stav 5, člana 48 stav 2, oblik svojine. Prema članu 2 osporenog zakona, šume i člana 49, člana 50 stav 2, člana 51 stav 3, člana 52 stav 1, šumsko zemljište su prirodna dobra od opšteg interesa i člana 54 stav 1, člana 55 stav 1, člana 57 stav 1, člana 58 stav uživaju posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske. 2, člana 60 st. 1, 3, 4 i 5, člana 61 stav 3, člana 62 st. 1, 2, 5, 6 Podnosioci zahtjeva su istakli da pored niza odluka i 8, člana 63 stav 3, člana 64, člana 65 stav 2, stav 3 tačke b), Ustavnog suda (br. U 1/11, U 8/19 i U 9/19) prema kojima je v) i i), člana 66, člana 71 st. 3 i 4, člana 72 st. 5, 6 i 7, člana državna imovina svojina države BiH, Narodna skupština je 73 st. 1 i 2, člana 74 st. 2 i 5, člana 75, člana 77 st. 2, 3 i 5, članom 3 osporenog zakona propisala da su šume i šumsko člana 79, člana 80 stav 2, člana 81 stav 2, člana 82 st. 2, 3, 7 i zemljište na teritoriji RS u svojini Republike Srpske i 8, člana 84, člana 85 st. 1 i 2, člana 88 stav 1 tačka g), člana drugih pravnih i fizičkih lica. Istaknuto je da šume i 89 st. 1, 2, 6 i 10, člana 90 stav 2, člana 92 st. 1 i 3, člana 95 šumsko zemljište u svojini pravnih i fizičkih lica čine stav 1, člana 97 st. 1 i 2, člana 98, člana 101 stav 1 tačke g), manji dio tog javnog dobra. Podnosioci zahtjeva smatraju da đ) i j), člana 102 stav 1 tačke dž) i š), člana 104 st. 1, 2, 3, 4 i je član 3 osporenog zakona suprotan navedenim odredbama 5 i člana 107 stav 3 tačke z) i i) Zakona o šumama Republike Ustava BiH jer je njime Republika Srpska neustavno Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/08, dodijelila pravo svojine na šumama i šumskom zemljištu 60/13 i 70/20) u dijelu koji glasi "u svojini Republike" sa entitetu RS. Prema mišljenju podnosilaca zahtjeva, čl. I/1, III/3b) i IV/4e) Ustava Bosne i Hercegovine. neustavno dodijeljeno pravo svojine na šumama i šumskom Nalaže se Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u zemljištu bilo je osnov za daljnje definisanje raspolaganja i skladu sa članom 72 stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i upravljanja šumama i šumskim zemljištem, kako je to Hercegovine, najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka roka urađeno u ostalim odredbama osporenog zakona. Podnosioci iz prethodnog stava obavijesti Ustavni sud Bosne i zahtjeva smatraju da su u suprotnosti s Ustavom BiH 1 navedene odredbe osporenog zakona u kojima je regulisano Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 pravo raspolaganja šumama i šumskim zemljištem "u raspolaganja, prije svega, zakonima na nivou BiH. Stoga, kako svojini Republike" (riječi "u svojini Republike" u zahtjevu su istakli podnosioci zahtjeva, jednostrano rješenje koje je su označene boldiranim tekstom). Zbog toga je cjelokupan uspostavljeno osporenim zakonom predstavlja kršenje člana zakon protivustavan te ga stoga u cjelini osporavaju. I/1 Ustava BiH. 7. U odnosu na državnu imovinu, podnosioci zahtjeva 11. Istaknuto je da Sporazum o sukcesiji (čl. 1 i 2 ukazuju na Zakon o pretvorbi društvene imovine u državnu Aneksa A) nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular imovinu iz 1994. godine; Odluku Ustavnog suda broj U 1/11 svojine na državnoj imovini. Ranije je Ustavni sud u od 13. jula 2012. godine i stavove iz te odluke o Odluci broj U 1/11 definisao pojam "državna imovina", te kontinuitetu države BiH i državne imovine; Zakon o je utvrdio da ona po svojoj prirodi prioritetno služi svim privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH ljudima u državi i predstavlja odraz državnosti, i dva entitetska zakona kojima se zabranjuje raspolaganje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Prema državnom imovinom na području entiteta. Podnosioci mišljenju podnosilaca zahtjeva, i pored toga što je očito da zahtjeva su naveli da i pored toga što je pitanje državne šume i šumsko zemljište iz osporenog zakona predstavljaju imovine pitanje koje je primarno u nadležnosti države BiH, dio državne imovine koji je Sporazumom o sukcesiji postao entitet Republika Srpska ga je pokušao riješiti imovina države BiH, osporenim zakonom je propisano da su jednostrano i protivno Ustavu BiH, donoseći Zakon o po sili zakona opšte dobro u svojini Republike Srpske. Na statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji taj način je državi BiH oduzeto pravo da izvršava svoje Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, a kojim je međunarodne obaveze propisane članom III/3b) Ustava BiH. bilo određeno da se radi o imovini u svojini Republike 12. Podnosioci zahtjeva su naveli da osporeni zakon Srpske (o čemu je Ustavni sud donio Odluku broj U 1/11). krši i član IV/4e) Ustava BiH kojim se Parlamentarnoj Podnosioci zahtjeva navode da se slično radi i s osporenim skupštini BiH daje nadležnost u ostalim pitanjima koja su zakonom. potrebna za sprovođenje dužnosti države. Naveli su da je 8. Podnosioci zahtjeva su dalje naveli da je Zakonom o državna imovina pitanje u isključivoj nadležnosti države pretvorbi društvene svojine koji je 1994. godine donijela BiH i njenih organa, što se može vidjeti iz niza zakona koje RBiH utvrđeno da danom stupanja na snagu tog zakona RBiH je svojom odlukom proglasio visoki predstavnik u BiH: postaje nosilac prava svojine na imovini u društvenoj Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom svojini, kako je i propisano članom 1 tog zakona. Nadalje, imovinom BiH, te dva entitetska zakona kojima se zabranjuje podnosioci zahtjeva su istakli da je BiH zaključila raspolaganje državnom imovinom na području Federacije Sporazum o pitanjima sukcesije između BiH, Republike BiH, odnosno RS. Hrvatske, Republike Makedonije, Republike Slovenije i 13. Takođe, podnosioci zahtjeva navode da je još uvijek Savezne Republike Jugoslavije (zaključen u Beču 29. juna na pravnoj snazi Zakon o šumama Republike Bosne i 2001. godine, a odlukom Predsjedništva BiH ratifikovan Hercegovine iz 1993. godine, koji je Predsjedništvo 28. novembra 2001. godine). Prema članu 2 Aneksa A na Republike BiH 4. oktobra 1993. godine najprije donijelo kao Sporazum o sukcesiji, "nepokretna imovina bivše SFRJ Uredbu sa zakonskom snagom o šumama ("Službeni list koja se nalazi na teritoriji bivše SFRJ pripašće Republike BiH" broj 23/93), koja je kao zakon potvrđena državama nasljednicama na čijoj se teritoriji ta imovina Zakonom o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom nalazi". Podnosioci zahtjeva smatraju da Sporazum o ("Službeni list Republike BiH" broj 13/94). Imajući u vidu sukcesiji nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular ustavno načelo vladavine prava iz člana I/2 Ustava BiH i svojine na nepokretnoj imovini bivše SFRJ koja se kontinuitet propisa iz člana 2 Aneksa II Ustava BiH, raspadom bivše SFRJ nalazila na teritoriji BiH. Bosna i podnosioci zahtjeva navode da je Zakon o šumama Republike Hercegovina je kao subjekat međunarodnog prava i BiH iz 1993. godine još uvijek dio pravnog sistema BiH jer potpisnica tog multilateralnog sporazuma (Sporazuma o nakon stupanja na snagu Ustava BiH "nadležni organ vlasti sukcesiji), koji su ratifikovali njeni nadležni organi i BiH" nije donio nikakvu odluku kojom bi se na drugačiji tijela, dužna da poštuje taj sporazum. način odredilo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem 9. U odnosu na Zakon o privremenoj zabrani na teritoriji BiH, niti je, prema mišljenju podnosilaca raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine i na zahtjeva, navedeni zakon u suprotnosti s Ustavom BiH. dva entitetska zakona kojima se zabranjuje raspolaganje Podnosioci zahtjeva smatraju da su vlasti entiteta RS državnom imovinom na području Federacije BiH, odnosno donoseći osporeni zakon dovele u pitanje primjenu RS, a koje je svojom odlukom proglasio visoki predstavnik u navedenog Zakona o šumama Republike BiH, a time i do BiH, istaknuto je da su navedeni zakoni još uvijek na snazi s kršenja člana I/2 Ustava BiH i člana 2 Aneksa II Ustava obzirom na to da nije donesen zakon o državnoj imovini na BiH. nivou BiH. Dalje je navedeno da je članom 1 st. (1) i (2) 14. Podnosioci zahtjeva su predložili da Ustavni sud Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom donese odluku kojom usvaja zahtjev za ocjenu ustavnosti imovinom BiH utvrđeno koja se nepokretna imovina smatra osporenog zakona i utvrdi da osporeni zakon nije u državnom imovinom BiH. saglasnosti sa članom I/1, I/2, III/3b), te članom IV/4e) Ustava 10. Podnosioci zahtjeva ističu da kontinuitet države BiH i članom 2 Aneksa II Ustava BiH, te da prestaje da važi BiH kako je propisan članom I/1 Ustava BiH u konkretnom narednog dana od dana objavljivanja odluke u "Službenom slučaju podrazumijeva kontinuitet prava države BiH da glasniku BiH". reguliše pitanje državne imovine koja joj je pripadala po 15. Podnosioci zahtjeva su predložili da Ustavni sud osnovu prava raspolaganja, upravljanja ili korišćenja. Pod radi sprečavanja štetnih posljedica koje bi osporeni zakon tom imovinom, kako smatraju podnosioci zahtjeva, svakako se mogao proizvesti donese privremenu mjeru kojom se mogu smatrati šume i šumsko zemljište koje osporeni zakon zabranjuje primjena osporenog zakona do donošenja konačne proglašava opštim dobrom u svojini RS. Navedena imovina odluke Ustavnog suda. Pobijanim odredbama, kako je predstavlja dio imovine koja je Sporazumom o sukcesiji navedeno, omogućilo bi se knjiženje, odnosno upis u dodijeljena državi BiH, a za koju je Ustavni sud svojom zemljišne knjige u korist entiteta Republika Srpska odlukom broj U 1/11 utvrdio da može biti predmet državne imovine koja se nalazi na teritoriji tog entiteta i pod zabranom je raspolaganja. To bi organima entiteta regulisanje u nadležnosti institucija BiH. Takvo shvatanje Republika Srpska omogućilo raspolaganje tom imovinom i je suprotno i odlukama Ustavnog suda na koje se podnosioci šteta koja bi proizašla iz toga teško bi se mogla zahtjeva pozivaju jer se i u Odluci broj U 1/11 govori o otkloniti. Takođe, otežao bi se proces rješavanja pitanja imovini čiji je titular BiH, ali se ne vrši državne imovine, koji je od veoma bitnog značaja za daljnje poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine, odnosno razgovore s Evropskom komisijom u procesu apliciranja ni u ovoj, a ni u drugim odlukama se ne navodi da je Bosna i Bosne i Hercegovine za sticanje kandidatskog statusa za Hercegovina titular svih javnih dobara, niti da sva javna prijem u Evropsku uniju. dobra predstavljaju državnu imovinu. Tako nešto ne b) Odgovor na zahtjev proizlazi ni iz Ustava BiH, niti iz bilo kojeg drugog pravnog akta ili međunarodne konvencije. Narodna 16. Narodna skupština je u odgovoru na zahtjev prije skupština je dalje istakla da podnosioci zahtjeva navode i svega osporila ovlašćenje podnosiocima zahtjeva za da je ranijim odlukama Ustavnog suda, i to prije svega pokretanje postupka, u smislu člana VI/3a) Ustava Bosne i Odlukom broj U 1/11, utvrđeno da isključivu nadležnost da Hercegovine jer Vijeće naroda RS ne predstavlja jedan reguliše državnu imovinu ima BiH, ali čak se ni u toj poseban dom Narodne skupštine, a što proizlazi iz člana odluci, a ni u drugima ne konstatuje i ne pretpostavlja da to 69 stav 2 Ustava RS. Stoga je jasno, kako je navela, da Vijeće podrazumijeva isključivu nadležnost Bosne i Herce-govine naroda koje posjeduje restriktivnu nadležnost predstavlja da uređuje oblast šuma i šumskog zemljišta. To je jedno posebno tijelo za zaštitu vitalnog nacionalnog razumljivo jer bi takav zaključak bio suprotan Ustavu BiH. interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a ne drugi 20. Naime, kako je dalje navedeno, oblast šumarstva dom Narodne skupštine RS. nije predviđena članom III/1 Ustava BiH kao isključiva 17. Prema mišljenju Narodne skupštine, navedeni nadležnost institucija BiH, što nesporno proizlazi iz zahtjev nije osnovan, te ga stoga Ustavni sud treba odbiti, njegovog teksta. Čak ukoliko se uzme i stav Ustavnog suda da kao i zahtjev za donošenje privremene mjere. U prilog isključive nadležnosti BiH nisu iscrpljene listom iz navedenom je istaknuto da je Amandmanom XXXII na član 68 člana III/1 Ustava BiH, već da se mora uzeti u obzir cijeli tačka 6 Ustava Republike Srpske propisano da Republika, tekst Ustava BiH, i dalje oblast šuma ostaje van isključive između ostalog, uređuje i obezbjeđuje svojinske i nadležnosti institucija BiH, osim ako se entiteti o tome obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, dok je nisu sporazumjeli u smislu člana III/5a) Ustava BiH. tačkom 8 istog člana propisano da Republika uređuje Međutim, kako ne postoji saglasnost entiteta o tom pitanju, osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, odnosno ne postoji saglasnost da institucije BiH preuzmu demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede, isključivu nadležnost za regulisanje šuma, ne postoje ni sela itd. Pored toga, članom 59 stav 2 Ustava Republike uslovi da na osnovu člana III/5a) Ustava BiH uspostave Srpske propisano je da se zakonom uređuje zaštita, dodatne nadležnosti institucija BiH. korišćenje, unapređivanje i upravljanje dobrima od opšteg 21. Prema mišljenju Narodne skupštine, bez osnova su interesa, a u skladu sa članom 64 Ustava, Republika, između navodi podnosilaca zahtjeva da su osporenim zakonom ostalog, štiti i podstiče racionalno korišćenje povrijeđeni čl. I/1, I/2, III/3b) i IV/4e) Ustava BiH. prirodnih bogatstava s ciljem zaštite i poboljšanja 22. U odnosu na član I/1 Ustava BiH, Narodna kvaliteta života i zaštite i obnove sredine u opštem skupština je istakla da se navedenim članom striktno interesu. Dalje je istaknuto da iz navedenih odredbi Ustava propisuje kontinuitet međunarodnopravnog subjektiviteta Republike Srpske, a koje su i ustavni osnov za donošenje BiH, koji za posljedicu nema pravni kontinuitet imovine, predmetnog zakona, jasno proizlazi da Republika Srpska ima odnosno kontinuitet svojine na šumama i šumskom nadležnost za donošenje Zakona o šumama, odnosno ima zemljištu. Dio navedene odredbe "sa unutrašnjom nadležnost da reguliše sva pitanja koja su od značaja za strukturom modifikovanom ovim ustavom" zapravo znači da šume i šumsko zemljište kao dobra od opšteg interesa, pa pravni kontinuitet ne isključuje unutrašnju strukturu koja i pitanje svojine na šumama i šumskom zemljištu. je modifikovana i definisana Ustavom BiH. Drugim 18. Nadalje, Narodna skupština navodi da je neosnovan riječima, kako je dalje navedeno, kontinuitet državne stav podnosilaca zahtjeva da je osporeni zakon neustavan jer imovine može postojati samo uz poštovanje unutrašnje reguliše pitanja upravljanja i gazdovanja šumama i strukture izmijenjene Ustavom BiH, koji jasno utvrđuje šumskim zemljištem kao dijelom državne imovine, a da je razgraničenje nadležnosti između institucija BiH i pitanje državne imovine u isključivoj nadležnosti države entiteta, te se i prilikom regulisanja pitanja šuma mora BiH i njenih organa. Istaknuto je da se Zakonom o šumama poštovati unutrašnja struktura i podjela nadležnosti u uređuju pitanja od značaja za šume kao dobro od opšteg skladu s Ustavom BiH, koji nadležnost za regulisanje ovog interesa radi unapređenja i održivog korišćenja šuma i pitanja nesumnjivo daje entitetima. Istaknuto je da su šumskog zemljišta, ali i razvoja šumarstva u Republici članom III/3a) Ustava BiH regulisane rezidualne Srpskoj. Dakle, osporenim zakonom se na cjelovit način nadležnosti entiteta pa je tako propisano da sve državne uređuje oblast šuma u Republici Srpskoj i njegove odredbe funkcije i ovlašćenja koja nisu izričito dodijeljena se primjenjuju na sve šume bez obzira na oblik svojine. Taj institucijama BiH pripadaju entitetima. zakon se podjednako primjenjuje i na šume i šumsko 23. U odnosu na član I/2 Ustava BiH, Narodna zemljište u svojini fizičkih i pravnih lica, zbog čega nisu skupština je navela da su u potpunosti neosnovani navodi tačni navodi podnosilaca zahtjeva da se tim zakonom podnosilaca zahtjeva da Narodna skupština nema ustavni reguliše raspolaganje državnom imovinom. osnov za pravno regulisanje pitanja upravljanja i gazdovanja 19. Narodna skupština je posebno neprihvatljivim šumama i šumskim zemljištem kao dijelom državne istakla tumačenje podnosilaca zahtjeva samog pojma "državna imovine jer se radi o materiji koja je već regulisana imovina". Naime, pozivajući se na obrazloženje pojedinih Zakonom o šumama na državnom nivou (zakon Republike BiH odluka Ustavnog suda BiH (U 1/11, U 8/19 i U 9/19) koji je 1993. godine donesen kao uredba i koji je potvrđen podnosioci zahtjeva donose zaključak da su šume i šumsko uredbom sa zakonskom snagom 1994. godine). Naime, zemljište javno dobro, a time i dio državne imovine čije je nadležnosti za regulisanje pojedinih pitanja, pa i pitanja upravljanja i gazdovanja šumama, propisane su Ustavom BiH, nadležnosti institucija BiH i među koja ne spadaju pitanja iz kojeg proizlazi da se radi o pitanju u isključivoj koja se tiču svojine na šumama i šumskom zemljištu. nadležnosti entiteta. Shodno navedenom, prema mišljenju 26. Ostali navodi podnosilaca zahtjeva kojima se Narodne skupštine, nisu osnovani ni navodi da se poziva na Sporazum o pitanjima sukcesije između bivših osporenim Zakonom o šumama krše odredbe člana 1/2 Ustava jugoslovenskih republika, prema mišljenju Narodne BiH kojim su utvrđena demokratska načela, tako da je Bosna i skupštine, bespredmetni su i ni na koji način ne mogu biti Hercegovina demokratska država koja funkcioniše u skladu od značaja za utvrđivanje ustavnosti osporenog zakona. sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 27. Imajući u vidu navedeno, Narodna skupština Dalje je navedeno da se podnosioci zahtjeva pozivaju na smatra da osporenim zakonom nisu povrijeđene odredbe čl. ustavno načelo kontinuiteta propisa iz člana 2 Aneksa II, te I/1, I/2, III/3b) i IV/4e) Ustava BiH, zbog čega je predložila da da je u skladu s tim Zakon o šumama Republike BiH i dalje Ustavni sud odbije zahtjev. na snazi i da postoji obaveza svih nižih organa, pa i IV. Relevantni propisi zakonodavca u Republici Srpskoj, da poštuju i da se pridržavaju navedenog zakona. Narodna skupština je istakla 28. Ustav Bosne i Hercegovine da je Zakon o šumama Republike BiH suprotan osnovnim Član I načelima na kojima počiva Ustav BiH, to jest načelu Bosna i Hercegovina konsenzusa konstitutivnih naroda koji nije postojao pa da 1. Kontinuitet bi se ovo pitanje regulisalo na državnom nivou, niti u Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od pogledu samog teksta zakona. Da ovaj zakon nije na snazi i da sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno se nakon donošenja Ustava BiH nije primjenjivao, kako je postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa istakla Narodna skupština, jasno ukazuje i činjenica da unutrašnjom strukturom modifikovanom ovim Ustavom i postoji veći broj zakona na svim nivoima vlasti u BiH koji sa postojećim međunarodno priznatim granicama. regulišu pitanje šuma. Tako je u Federaciji BiH Zakon o 2. Demokratska načela šumama donesen 2002. godine, u Distriktu Brčko je na snazi Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja Zakon o šumama Distrikta Brčko BiH iz 2010. godine, a funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu takođe zakoni o šumama postoje i na kantonalnom nivou u slobodnih i demokratskih izbora. Federaciji BiH. U Republici Srpskoj je na snazi osporeni Član III zakon iz 2008. godine kojim je prestao da važi Zakon o Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i šumama RS iz 1994. godine ("Službeni glasnik Republike Hercegovine i entiteta Srpske" broj 13/94). Prema tome, nije ni postojala obaveza da 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija neki organ u BiH utvrđuje da Zakon o šumama RBiH nije na a) Sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim snazi jer samim stupanjem na snagu Ustava BiH, s kojim je u Ustavom izričito data institucijama Bosne i suprotnosti, ovaj zakon ipso jure više nije na snazi. Osim Hercegovine, pripadaju entitetima. toga, Zakon o šumama Republike BiH ni praktično nije b) Entiteti i njihove niže jedinice u potpunosti će primjenjiv jer po tom zakonu nadležnosti pripadaju poštovati ovaj Ustav, kojim se stavljaju van snage odredbe organima koji su nakon donošenja Ustava BiH prestali da zakona Bosne i Hercegovine i odredbe ustava i zakona postoje. entiteta koje su u suprotnosti s njim, kao i odluke 24. U odnosu na član III/3b) Ustava BiH, kojim je institucija Bosne i Hercegovine. Opšti principi propisano da će se entiteti i sve njihove administrativne međunarodnog prava predstavljaju integralni dio pravnog jedinice u potpunosti pridržavati tog ustava, kojim se poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. stavljaju van snage zakonske odredbe BiH i ustavne i Član IV zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i Parlamentarna skupština odluka institucija BiH, suprotno navodima podnosilaca 4. Ovlašćenja zahtjeva, da se osporenim zakonom krši navedena odredba Parlamentarna skupština je nadležna za: Ustava BiH, Narodna skupština smatra da je osporeni zakon e) Druga pitanja potrebna za izvršavanje njezinih donesen na osnovu ovlašćenja koje je sadržano u Ustavu dužnosti ili onih obaveza koje su joj uzajamnim sporazumom Republike Srpske, koji je u saglasnosti s Ustavom BiH. dodijelili entiteti. Istaknuto je da Ustav Republike Srpske u Amandmanu XXXII Aneks II na član 68 tačka 6 daje ovlašćenje Republici da uređuje i Prelazne odredbe obezbjeđuje svojinske odnose, te da vrši zaštitu svih oblika 2. Kontinuitet pravnih propisa svojine. Osporeni zakon, prema mišljenju Narodne Svi zakoni, propisi i sudski pravilnici, na snazi na skupštine, proizlazi i iz Ustava BiH koji u članu III/1 teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme stupanja na snagu taksativno nabraja pitanja koja su u nadležnosti ovog Ustava, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u institucija BiH, a među kojima nisu pitanja šuma, suprotnosti sa Ustavom, dok odgovarajući organ vlasti istovremeno propisujući u članu III/3a) da sve vladine Bosne i Hercegovine ne odluči drugačije. funkcije i ovlašćenja koja ovim ustavom nisu izričito 29. Zakon o šumama ("Službeni glasnik Republike povjerena institucijama BiH pripadaju entitetima. Srpske" br. 75/08, 60/13 i 70/20). Za potrebe ove odluke 25. Prema mišljenju Narodne skupštine, nisu koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u osnovani ni navodi da je osporenim zakonom povrijeđen i Ustavnom sudu BiH, koji glasi: član IV/4e) Ustava BiH prema kojem je Parlamentarna skupština BiH nadležna za ostala pitanja koja su potrebna Član 1. da se sprovedu njene dužnosti ili koja su joj dodijeljena (1) Ovim zakonom uređuju se politika i planiranje, zajedničkim sporazumom entiteta. Suprotno navodima upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, podnosilaca zahtjeva, Narodna skupština smatra da se zaštita šuma, finansiranje i vrijednost šuma, katastar prilikom tumačenja osporenog zakona on mora dovesti u vezu šuma i šumskog zemljišta i informacioni sistem u sa članom III/1 kojim se nabrajaju pitanja, a koja su u šumarstvu, imovinsko-pravni odnosi, kao i druga pitanja od značaja za šumu i šumsko zemljište radi unapređivanja i održivog gazdovanja šumama svih oblika svojine, zajedno sa održivog korišćenja šuma i šumskog zemljišta i razvoja akcionim planom za njegovo sprovođenje. šumarstva. (2) Šumarski program Republike usvaja Narodna (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve šume i skupština Republike Srpske i izrađuje se za period od 20 šumsko zemljište, bez obzira na oblik svojine. godina. Član 2. Član 18. st. (1) i (2) (1) Šume i šumsko zemljište su prirodna dobra od (1) Osnovi se donose za šume u svojini Republike i za opšteg interesa i uživaju posebnu brigu i zaštitu šume u privatnoj svojini. Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika). (2) Za šume jednog šumskoprivrednog područja u svojini (2) Pravo korišćenja šuma i šumskog zemljišta može Republike donosi se jedan Osnov. se ograničiti kada je to u opštem interesu. Član 22. st. (1) i (2) Član 3. (1) Javno preduzeće šumarstva dužno je da najmanje 60 (1) Šume i šumsko zemljište na teritoriji Repu- dana prije isteka važenja Osnova za šume u svojini blike su u svojini Republike i drugih pravnih i fizičkih Republike, a opština za šume u privatnoj svojini, dostavi lica. izrađen Osnov Ministarstvu. (2) Ukupna površina šuma u svojini Republike ne može (2) Ministarstvo je dužno da u roku od 30 dana od se smanjivati, osim u posebnim slučajevima iz člana 42. ovog prijema Osnova za šume u svojini Republike dostavi Osnov zakona. na mišljenje opštini za čiju teritoriju se radi Osnov. (3) Šume i šumsko zemljište u svojini Republike ne Član 23. stav (1) mogu se otuđivati, osim u slučaju komasacije i u slučajevima (1) Javno preduzeće šumarstva dužno je izrađivati utvrđenim ovim zakonom. šumskoprivredne osnove za šume u svojini Republike. Član 4. st. (1) i (2) i stav (3) tačka a) Član 24. stav (1) (1) Šumama i šumskim zemljištem u svojini Republike (1) Realizacija Osnova za šume u svojini Republike upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva vrši se na osnovu izvođačkih projekata. i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministar-stvo). (2) Šumama i šumskim zemljištem gazduje se u skladu Član 28. stav (2) sa kriterijumima i principima održivog gazdovanja. (2) Godišnji plan gazdovanja šumama u svojini (3) Kriterijumi za održivo gazdovanje šumom su: Republike mora biti u skladu sa Osnovima. a) održavanje i poboljšanje šumskih ekosistema i Član 29. stav (3) njihov doprinos globalnom ciklusu ugljenika, (3) Uslove korišćenja ostalih šumskih proizvoda u Š…Ć šumama u svojini Republike propisuje ministar. Član 5. stav (1), stav (2) tač. a) do đ) i stav (3) III - UPRAVLJANJE I GAZDOVANJE ŠUMAMA (1) Djelatnosti od opšteg interesa su proučavanje 1. Upravljanje i gazdovanje šumama u svojini Republike kroz istraživanje, uzgoj, zaštita, planiranje, gazdovanje, Član 31. održavanje i unapređivanje šuma. (1) Upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim (2) Opšti interes iz stava 1. ovog člana ostvaruje se: zemljištem u svojini Republike je djelatnost od opšteg a) očuvanjem i unapređivanjem postojećih šuma i interesa. povećanjem površina pod šumama, (2) Ministarstvo vrši kontrolu i praćenje izvrše- b) zaštitom šuma i šumskih zemljišta, nih radova Javnog preduzeća šumarstva i pravi godišnju v) očuvanjem i unapređivanjem opštekorisnih funkcija analizu aktivnosti, sa ocjenom rada i prijedlogom mjera u šuma, pogledu daljeg korišćenja šuma i šumskog zemljišta u g) povećanjem doprinosa sektora šumarstva ukupnom svojini Republike, uključujući i obavezu održavanja. društveno-ekonomskom razvoju Republike, optimalnom Član 33. proizvodnjom drveta i nedrvnih proizvoda i drugih (1) Dio poslova gazdovanja šumama i šumskim vrijednosti šuma, zemljištem (korišćenje šuma i šumskog zemljišta u d) izradom strateških dokumenata i planova za svojini Republike, uključujući i obavezu održavanja), Javno područje Republike, preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske" a.d. obavlja đ) očuvanjem vlasništva nad postojećim šumama u na osnovu posebnog ugovora koji zaključuje sa svojini Republike, Ministarstvom uz prethodnu saglasnost Vlade. (3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) (2) Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike kontroliše ostvarivanje opšteg interesa u šumama u Srpske" a.d. (u daljem tekstu: korisnik šuma i šumskog svojini Republike kroz djelatnost Ministarstva i zemljišta u svojini Republike) dio poslova gazdovanja realizaciju zaključenog Ugovora sa Javnim preduzećem šumama i šumskim zemljištem u svojini Republike koje su u šumarstva. sastavu šumsko privrednih područja i područja krša obavlja Član 9. stav (1) preko organizacionih dijelova koje ono osniva i koji su u (1) Narodna skupština Republike Srpske donosi njegovom sastavu. Strategiju razvoja šumarstva, koja predstavlja osnovu za Član 34. stav (1) tačka l), stav (2) i stav (3) tačka a) izradu Šumarskog programa Republike. (1) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Š…Ć Republike dužan je da obavlja poslove korišćenja šuma i Član 10. st. (1) i (2) šumskog zemljišta u svojini Republike, uključujući i obavezu (1) Šumarski program Republike je osnovni dokument njihovog održavanja kao dio poslova gazdovanja šumama i kojim se predviđa učesnički, sveobuhvatan, međusektorski i šumskim zemljištem, i to: trajan proces planiranja, sprovođenja, praćenja i l) čuvanje i održavanje graničnih oznaka između šuma u vrednovanja šumarske politike sa ciljem postizanja svojini Republike i šuma u privatnoj svojini, (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Član 49. Republike dužan je da obavljanjem poslova korišćenja šuma Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini i šumskog zemljišta u svojini Republike uključujući i Republike dužan je da pošumljava požarišta, površine na obavezu održavanja, očuva i uveća vrijednost šuma i da kojima nije uspjelo podmlađivanje i pošumljavanje, kao i korišćenjem šuma, šumskog zemljišta i drugih potencijala površine na kojima je izvršeno pustošenje (bespravna šuma i sveukupnog prostora i sadržaja u okviru šuma, čista sječa), krčenje šuma ili bespravna sječa rijetkih obezbijedi uslove za dalji razvoj i ostvarivanje vrsta drveća, u roku koji ne može biti duži od dvije opštekorisnih funkcija šuma i ostvari najbolji ekonomski godine. efekat u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, kao i Član 50. stav (2) da svoje planove i aktivnosti uskladi sa planovima i (2) Vlasnik šuma i korisnik šuma i šumskog aktivnostima drugih korisnika prirodnih dobara koji zemljišta u svojini Republike dužni su da prate uticaj obavljaju privrednu djelatnost u okviru istog područja. biotičkih i abiotičkih činilaca na zdravstveno stanje (3) U skladu sa stavom 2. ovog člana, korisnik šuma i šuma i blagovremeno preduzimaju mjere za zaštitu šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike takođe je dužan da šumskog zemljišta u skladu sa stavom 1. ovog člana. poštujući principe iz stava 2. ovog člana: a) osigura ekonomsku funkciju šuma obezbjeđenjem Član 51. stav (3) trajnosti prinosa od drveta i ostalih proizvoda i (3) Ukoliko vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog funkcija šuma, zemljišta u svojini Republike ne sprovedu aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog člana, inspektor za šumarstvo i lovstvo će Član 35. tačka a) narediti njihovo izvođenje o trošku vlasnika šuma ili Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. Republike ima pravo integralnog korišćenja šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike radi sticanja Član 52. stav (1) dobiti, što prvenstveno obuhvata: (1) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog a) proizvodnju i promet šumskih drvnih sortimenata, zemljišta u svojini Republike obavezni su da obavještavaju Ministarstvo o pojavi štetočina i nastaloj šteti u Član 36. šumi i na šumskom zemljištu. (1) Vlada na prijedlog Ministarstva može korisniku šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike privremeno Član 54. stav (1) ograničiti ili oduzeti poslove korišćenja šuma i šumskog (1) U vanrednim situacijama, kada je neophodno, mini- zemljišta u svojini Republike uključujući i obavezu star propisuje preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite održavanja na dijelu ili cijeloj površini ukoliko on ove šuma koje treba da sprovedu nadležne instutucije, poslove ne obavlja u skladu sa ovim zakonom i ugovorom, dok vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog zemljišta u ne izvrši naložene mjere i ne uskladi svoje aktivnosti sa svojini Republike. važećim zakonskim propisima. Član 55. stav (1) (2) Privremeno ograničeni ili oduzeti poslovi (1) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog korišćenja šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike zemljišta u svojini Republike obavezni su da donesu plan uključujući i obavezu održavanja detaljnije će se regulisati zaštite šuma od požara. ugovorom između Ministarstva i korisnika šuma i šumskog Član 57. stav (1) zemljišta u svojini Republike. (1) Fizička i pravna lica koja nanesu štetu šumi Član 37. stav (2) obavezna su da nadoknade nastalu štetu vlasniku šuma ili (2) Radi unapređivanja stanja izvođenja radova u korisniku šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike šumama i sprovođenja mjera održivog gazdovanja šumama u prema šumsko-odštetnom cjenovniku, koji se primjenjuje za svojini Republike mogu se organizovati udruženja izvođača sve šume bez obzira na oblik svojine. radova u šumama. Član 58. stav (2) Član 46. stav (3) (2) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog (3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, utvrđivanje zemljišta u svojini Republike obavezni su da sprečavaju prioritetnih opštekorisnih funkcija šuma, ako su te radnje iz stava 1. ovog člana, kao i da izvrše čišćenje šume ili njeni dijelovi manji od 20 hektara, vrši smeća, uz pravo pune nadoknade troškova od pravnih ili Ministarstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju fizičkih lica koja su izvršila njegovo odlaganje ili na vlasnika privatnih šuma ili korisnika šuma i šumskog osnovu odluke, odnosno rješenja nadležnog organa uprave uz zemljišta u svojini Republike, kao i pravnog lica koje nadoknadu troškova. obavlja stručne poslove u šumama u privatnoj svojini i Član 60. stav (1), stav (4) tačka a) i stav (5) lokalne zajednice. (1) Građani imaju slobodan pristup šumi u svojini Član 47. stav (5) Republike u svrhu uživanja, odmora i rekreacije uz (5) Ukoliko se ne obezbijede sredstva iz stava 4. ovog sopstvenu odgovornost za svoju bezbjednost. člana, korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini (4) Pravo boravka i slobodnog kretanja u šumi Republike, odnosno vlasnik šume nije dužan da sprovodi Ministarstvo, vlasnik šuma ili korisnik šuma i šumskog mjere utvrđene aktom iz stava 1. ovog člana. zemljišta u svojini Republike može ograničiti ili Član 48. stav (2) zabraniti ukoliko bez dobijene dozvole posjetioci: (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini a) postavljaju privremene objekte, šatore i osnivaju Republike odgovoran je za praćenje zdravstvenog stanja šuma kampove, putem Izvještajno-prognozne službe u njenom sastavu i o Š…Ć tome obavještava Ministarstvo i javnost. (5) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i vlasnici šuma imaju pravo nadoknade štete na šumi, zemljištu i infrastrukturnim objektima, učinjenoj od pravnih ili fizičkih lica, u slučaju nepoštovanja v) u slučaju samovlasnog zauzimanja šuma i šumskog zabrane iz stava 4. ovog člana. zemljišta u svojini Republike, kao i o izvršenim Član 61. stav (3) nezakonitim radnjama u šumama drugih pravnih i fizičkih (3) Posjetiocima je zabranjeno da tokom boravka u lica, preduzima odgovarajuće mjere u skladu sa ovim zakonom šumi nanose štetu vegetaciji, uznemiravaju divlje i blagovremeno izvještava odgovarajuće službe, životinje i oštećuju ili uništavaju njihova staništa, i) preko ovlašćenih lica korisnika šuma i šumskog zemljište i šumsku prostirku, kao i da uznemiravaju i zemljišta u svojini Republike zatraži asistenciju ometaju vlasnike šuma ili korisnika šuma i šumskog Ministarstva unutrašnjih poslova ukoliko je spriječen od zemljišta u svojini Republike u ostvarenju svojih prava u izvršioca protivpravne radnje u obavljanju poslova čuvanja vezi sa šumama. šuma. Član 62. stav (1), stav (2) tačka a) i st. (5), (6) i (8) Član 66. (1) Paša u šumama u svojini Republike nije dozvoljena. (1) Održavanje sjemenskih objekata, osim sjemenskih (2) Ako ne postoji opasnost od ugrožavanja funkcija objekata za proizvodnju sjemena poznatog porijekla, vrši šume, uključujući biodiverzitet, korisnik šuma i šumskog korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike na zemljišta u svojini Republike može izdati dozvolu za način kojim se obezbjeđuje maksimalna proizvodnja pašu, odnosno žirenje, osim za pašu i brst koza, u kvalitetnog šumskog sjemena i omogućava lakše branje, slučajevima: odnosno sakupljanje sjemena. a) kada je visina drveća takva da im stoka ne može (2) Mjere gazdovanja polaznim materijalom za nanositi štetu, proizvodnju šumskog sjemena propisuju se planskim Š…Ć dokumentima koje izrađuje korisnik šuma i šumskog (5) Korisnik šume i šumskog zemljišta u svojini zemljišta u svojini Republike, a odobrava Ministarstvo. Republike ima pravo naplate pašarine po cjenovniku. Član 71. st. (3) i (4) (6) Uslove pod kojima može da se vrši paša, odnosno (3) Izrada drvnih sortimenata u šumama u svojini žirenje (vrijeme paše, odnosno žirenja, vrstu stoke, broj Republike vrši se po principima maksimalnog iskorišćenja grla, visinu nadoknade i sl.) utvrđuje korisnik šuma i uz primjenu standarda. šumskog zemljišta u svojini Republike. (4) Drvni sortimenti izrađuju se nakon prethodnog (8) Puteve za progon stoke na pašu i žirenje u obilježavanja mjesta prereza od stručnog lica šumarske šumama i pašu na šumskim zemljištima i pojila određuje i struke IV stepena (razmjerača) kojeg angažuje korisnik obilježava korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ili vlasnik Republike. šume. Član 63. stav (3) Član 72. st. (5), (6) i (7) (3) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini (5) Nadležni inspekcijski organ kao i ovlašćeno lice Republike kao korisnik lovišta i ostali korisnici korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike lovišta dužni su da sprovode praćenje štete nastale od ima pravo da oduzme drvo ako je stavljeno u promet divljači u šumi. suprotno odredbi iz st. 1, 2. i 4. ovog člana. Član 64. (6) Nadzor nad prometom drveta obavljaju ovlašćena (1) Zaštitu šuma od protivpravnog prisvajanja, lica korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini korišćenja, uništavanja i drugih nezakonitih radnji Republike, čuvari šuma, inspekcija za šumarstvo i lovstvo (odlaganja otpadnih i otrovnih štetnih materija, i tržišna inspekcija. zagađivanje šuma, uništavanje graničnih znakova i oznaka i (7) Žigosanje posječenog drveta i izdavanje otpremnog drugo) obezbjeđuju vlasnici šuma, odnosno korisnik šuma i iskaza vrše lica koje je ovlastio korisnik šuma i šumskog šumskog zemljišta u svojini Republike. zemljišta u svojini Republike, a žigosanje posječenog (2) U skladu sa stavom 1. ovog člana, vlasnici šuma i drveta i izdavanje otpremnog iskaza za drvo iz šuma u korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike privatnoj svojini vrši ovlašćeni predstavnik izvršioca dužni su da obezbijede neposredno čuvanje šuma. stručno-tehničkih poslova. (3) Poslove čuvanja šuma u svojini Republike može da Član 73. st. (1) i (2) obavlja radnik sa najmanje srednjom stručnom spremom (1) Vlasnici šuma, odnosno korisnik šuma i šumskog šumarskog smjera - šumarski tehničar (u daljem tekstu: zemljišta u svojini Republike dužni su da sve radove u čuvar šuma), kao i lica koja ovlasti korisnik šuma i gazdovanju šumama organizuju i izvršavaju u vrijeme i na šumskog zemljišta u svojini Republike, a koja ispunjavaju i način kojim se obezbjeđuje održavanje i uspostavljanje druge uslove određene posebnim propisima. šumskog reda. Član 65. stav (2), stav (3) tačke b), v) i i) (2) Ako se uspostavljeni šumski red promijeni, vlasnik (2) Čuvar šuma i ovlašćeno lice korisnika šuma i šuma, odnosno korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini šumskog zemljišta u svojini Republike ima pravo da uz Republike dužan je da na propisan način uspostavi šumski pokazivanje službene legitimacije zahtijeva od zatečenog red najkasnije u roku od 30 dana. lica u vršenju prekršaja kažnjivog po ovom zakonu ili Član 74. st. (2) i (5) krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji (2) Komisuju za tehnički prijem formira korisnik osnovana sumnja da su izvršila takva djela, lična šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. dokumenta radi utvrđivanja njihovog identiteta. (5) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da (3) Čuvar šuma je ovlašćeno službeno lice i ima prava radovi nisu uspješno i kvalitetno izvedeni prema i obaveze da: izvođačkom projektu, korisnik šuma i šumskog zemljišta u b) čuva granične znake od uništavanja i bespravnog svojini Republike dužan je da utvrđene nedostatke korišćenja šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, otkloni u roku koji odredi komisija iz stava 2. ovog člana, a najdalje u roku od dvije godine. Član 75. Član 84. Vlasnik, odnosno posjednik određene parcele obavezan (1) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini je da omogući nesmetan prolaz preko sopstvenog posjeda Republike dužan je da pod istim tržišnim uslovima korisniku šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i obezbijedi neophodan minimum šumskih drvnih vlasniku šume bez pristupnog puta, radi neometanog sortimenata lokalnim preduzećima za mehaničku preradu obavljanja djelatnosti na gazdovanju šumama, a vlasnik, drveta sa područja sa kojeg ti sortimenti potiču, radi odnosno posjednik ima pravo na nadoknadu za prolaz i podsticanja lokalnog preduzetništva i podupiranja razvoja pričinjenu štetu. sela i zavičaja. Član 77. st. (2), (3) i (5) (2) Obezbjeđivanje neophodnog minimuma šumskih (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini drvnih sortimenata iz stava 1. ovog člana utvrđuje Republike ima pravo korišćenja ostalih šumskih korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike na proizvoda, uz nadoknadu od 3% prodajne cijene proizvoda koju osnovu kriterijuma koje odlukom propisuje Vlada, a koji izdvaja na poseban račun korisnika šuma i šumskog uzimaju u obzir značaj lokalnih privrednih subjekata za zemljišta u svojini Republike, a koju je obavezan usmjeriti mehaničku preradu drveta, za tu lokalnu zajednicu. za revitalizaciju ostalih šumskih proizvoda na Član 85. st. (1) i (2) lokalitete sa kojih oni potiču. (1) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini (3) Za šumskoprivredna područja na kojima korisnik Republike i vlasnici šuma putem izvršioca stručno- šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike ne vrši tehničkih poslova obavezni su da na propisan način vode i sakupljanje ostalih šumskih proizvoda raspisuje se javni ažuriraju katastar šuma i šumskih zemljišta i o konkurs. nastalim promjenama izvještavaju Ministarstvo (5) Nadoknada iz stava 4. ovog člana uplaćuje se na najkasnije do 31. marta za prethodnu godinu. poseban račun korisnika šuma i šumskog zemljišta u (2) Ministarstvo objedinjuje katastar korisnika svojini Republike do 5. u mjesecu za prethodni mjesec i šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike i vlasnika koristi se isključivo za revitalizaciju ostalih šumskih šuma iz stava 1. ovog člana. proizvoda na lokalitetima sa kojih oni potiču. Član 88. tačka g) Član 79. Sredstva iz člana 87. stav 1. ovog zakona obezbjeđuju se Za izgradnju i stavljanje u pogon ćumurana, krečana, iz: pilana, pogona za preradu drveta, industrijskih pogona i g) nadoknade za zakup šumskog zemljišta u svojini drugih postrojenja u šumi, kao i na udaljenosti do 100 Republike i nadoknade za izuzimanje zemljišta iz šumske metara od ruba šume za šume u svojini Republike, potrebna proizvodnje iz člana 92. ovog zakona, je saglasnost Ministarstva i korisnika šuma i šumskog Član 89. st. (1), (2), (6) i (10) zemljišta u svojini Republike, a za šume u privatnoj (1) Naknade za korišćenje šume i šumskog zemljišta u svojini saglasnost organa jedinice lokalne samouprave. svojini Republike (sredstva za prostu reprodukciju) Član 80. stav (2) izdvajaju se iz ostvarenog ukupnog prihoda korisnika šuma i (2) Vlasnici šuma i korisnik šuma i šumskog šumskog zemljišta u svojini Republike, s tim da izdvojena zemljišta u svojini Republike mogu zahtijevati od drugih sredstva ne mogu biti manja od 10% vrijednosti prodatih pravnih ili fizičkih lica koja imaju korist od šumskih sortimenata utvrđenoj po cijenama u šumi na infrastrukture da učestvuju u troškovima njene izgradnje panju, po cjenovniku korisnika šuma i šumskog zemljišta u i održavanja srazmjerno koristi koju imaju. svojini Republike. Član 81. stav (2) (2) Nadoknada iz stava 1. ovog člana uplaćuje se na (2) Planiranje, izgradnju i održavanje puteva u poseban račun korisnika šuma i šumskog zemljišta u funkciji gazdovanja šumama vrši korisnik šuma i šumskog svojini Republike mjesečno i koristi se u okviru zemljišta u svojini Republike u skladu sa planskom šumskoprivrednog područja, odnosno šumskog gazdinstva na dokumentacijom na koju je saglasnost dalo Ministarstvo. kome su ostvarena. (6) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Član 82. st. (2), (3), (7) i (8) Republike dužan je da plaća nadoknadu za razvoj nera- (2) Korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini zvijenih dijelova opštine sa koje potiču prodati sorti- Republike dužan je da održava šumske puteve. menti u iznosu od 10% finansijskih sredstava ostvarenih (3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, šumske puteve prodajom šumskih drvnih sortimenata utvrđenih po mogu da koriste i druga pravna lica i građani pod uslovima cjenovniku, po cijenama franko kamionski put. koje utvrde korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini (10) Nadoknadu iz stava 6. korisnik šuma i šumskog Republike i organ jedinice lokalne samouprave za puteve čiju zemljišta u svojini Republike plaća kvartalno do 5. u su izgradnju finansirali. mjesecu za prethodni kvartal. Korisnik šuma i šumskog (7) Organi jedinica lokalne samouprave i korisnik zemljišta u svojini Republike nije dužan uplatiti ova šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike će u sarad- sredstva ukoliko jedinica lokalne samouprave nije usvojila nji sa organom nadležnim za saobraćaj i Ministarstvom godišnji plan o utrošku namjenskih sredstava. unutrašnjih poslova postaviti i održavati znakove na šumskim putevima i pratiti saobraćaj u skladu sa Član 90. stav (2) odredbama ovog člana, a u slučajevima gdje znakovi na putu i (2) Osnovicu za obračun nadoknade za obavljanje poslova nadzor nisu dovoljni, mogu se koristiti rampe. od opšteg interesa u šumama u privatnoj svojini u iznosu (8) Šteta na šumskim putevima učinjena od trećih od 10% čini tržišna vrijednost neto posječene drvne lica mora da se nadoknadi korisniku šuma i šumskog mase utvrđena na mjestu utovara u transportno sredstvo zemljišta u svojini Republike na osnovu odštetnog (franko kamionski put) po cjenovniku korisnika šuma i cjenovnika, koji on donosi. šumskog zemljišta u svojini Republike. Član 92. st. (1) i (3) dž) prodaje i na drugi način otuđuje šumu i šumsko (1) Korisnik zakupa dužan je da plaća nadoknadu za zemljište u svojini Republike u suprotnosti sa odredbama zakup šumskog zemljišta u svojini Republike na račun javnih člana 97. stav 1. ovog zakona i prihoda Republike. š) gradi trajne objekte na šumskom zemljištu u (3) Prikupljena sredstva po osnovu zakupa šumskog svojini Republike dato u zakup, suprotno odredbama člana zemljišta koristiće se za kupovinu i podizanje novih šuma 98. stav 3. ovog zakona. u svojini Republike. Član 104. Član 95. stav (1) tačka a) (1) Granice šuma i šumskog zemljišta u svojini (1) Nadoknada za unapređivanje opštekorisnih fun- Republike moraju biti utvrđene i obilježene. kcija šuma (proširena reprodukcija) koristi se za finan- (2) Neutvrđene granice šuma i šumskog zemljišta u siranje izrade i realizaciju Šumarskog programa Republike svojini Republike utvrdiće se u roku od deset godina od Srpske, Strategije razvoja šumarstva Republike Srpske, dana stupanja na snagu ovog zakona, a na osnovu godišnjeg Dugoročnog programa gazdovanja područjem krša, finansi- programa, koji donosi korisnik šuma i šumskog zemljišta u ranje gazdovanja šumama i šumskim zemljištem na području svojini Republike, uz saglasnost Ministarstva. krša, za obavljanje aktivnosti Savjeta za šumarstvo Re- (3) Sredstva za utvrđivanje i obilježavanje granica publike Srpske, uspostavljanje i održavanje informacio- šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike obezbjeđuju se nog sistema u šumarstvu, uspostavljanje i održavanje iz sredstava posebnih namjena za šume i sredstava katastra šuma i šumskog zemljišta, finansiranje korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, u utvrđivanja granica šuma i šumskog zemljišta u svojini visini utvrđenoj programom iz stava 2. ovog člana. Republike, izradu i sprovođenje inventure šuma na velikim (4) Granice šuma i šumskog zemljišta u svojini površinama, podršku zaštićenim područjima kroz Republike utvrđuju se rješenjem nadležne područne jedinice unapređivanje i razvoj socijalnih funkcija šuma i Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, realizaciju projekata unapređivanja šuma u svim oblicima a na zahtjev korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini svojine šuma i šumskog zemljišta, kao i za: Republike ili nosioca prava svojine na privatnoj šumi. a) podizanje novih šuma, (5) Poslove obilježavanja granica šuma i šumskog Član 97. st. (1) i (2) zemljišta u svojini Republike i održavanje graničnih (1) Zabranjena je prodaja i drugi načini otuđivanja znakova dužan je da vrši korisnik šuma i šumskog šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. zemljišta u svojini Republike. (2) Ministarstvo može dio šume i šumskog Član 107. stav (3) tačke z) i i) zemljišta u svojini Republike u kojoj ne može da se (3) U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu organizuje racionalno gazdovanje (manja izolovana šuma, ovog zakona ministar će donijeti: enklava ili poluenklava) zamijeniti sa vlasnicima čije se z) Pravilnik o uslovima i načinu zamjene šuma i šume nalaze izolovane, odnosno kao enklave ili poluenklave u šumskog zemljišta u svojini Republike i kompleksu šuma u svojini Republike, uz saglasnost Vlade. i) Pravilnik o uslovima i načinu davanja u zakup Član 98. šumskog zemljišta u svojini Republike. (1) Šume u svojini Republike ne mogu se davati u zakup. Š…Ć (2) Šumsko zemljište u svojini Republike može se V. Dopustivost dati u zakup do njegovog privođenja namjeni utvrđenoj 30. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud planskim dokumentima i pod uslovima utvrđenim u ovom je pošao od odredaba člana VI/3a) Ustava Bosne Hercegovine. zakonu. 31. Član VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: (3) Šumsko zemljište u svojini Republike dato u zakup a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost da odlučuje ne može se koristiti za izgradnju trajnih objekata, osim u u sporovima koji po ovom Ustavu nastaju između entiteta, posebnim slučajevima od opšteg interesa, a na osnovu ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, odluke Vlade. ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali (4) Davanje u zakup šumskog zemljišta u svojini se ne ograničavajući samo na to: Republike vrši Ministarstvo uz saglasnost korisnika - Da li je odluka nekog entiteta da uspostavi šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike. specijalni paralelni odnos sa nekom od susjednih država (5) Uslove i način davanja u zakup šumskog zemljišta u saglasna ovom Ustavu, uključujući i odredbe koje se odnose na svojini Republike propisuje ministar. suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Član 101. stav (1) tačke g), đ) i j) Hercegovine. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće - Da li je neki član ustava ili zakona entiteta u se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice ako: saglasnosti sa ovim Ustavom. g) realizaciju osnova za šume u svojini Republike vrši Sporove mogu pokretati samo članovi bez izvođačkog projekta u skladu sa članom 24. stav 1. ovog Predsjedništva, predsjedavajući Ministarskog savjeta, zakona, predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg đ) ne obavlja poslove korišćenja šuma i šumskog vijeća Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova zemljišta u svojini Republike, uključujući i obavezu bilo kojeg vijeća Parlamentarne skupštine ili jedna održavanja u skladu sa članom 34. ovog zakona, četvrtina bilo kog zakonodavnog vijeća nekog entiteta. j) ne plaća naknadu za korišćenje šuma i šumskog 32. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je sedam zemljišta u svojini Republike, kao i naknadu za razvoj delegata Vijeća naroda Republike Srpske, koje ukupno broji opštine u skladu sa članom 89. ovog zakona, 28 delegata, što čini ¼ članova bilo kojeg zakonodavnog Član 102. stav (1) tačke dž) i š) organa entiteta, što znači da je, suprotno tvrdnjama Narodne (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 9.000,00 KM kazniće skupštine, zahtjev podnio ovlašćeni subjekat, u smislu se za prekršaj preduzeće ili drugo pravno lice ako: člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U 7/10 od 26. novembra 2010. godine, tačka 21, dostupna na internet stranici Ustavnog se ispituje "nepokretna imovina koja je pripala Bosni i suda www.ustavnisud.ba). Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima 33. Imajući u vidu odredbe člana VI/3a) Ustava Bosne i sukcesije" i "nepokretna imovina na kojoj je pravo Hercegovine i člana 19 stav (1) Pravila Ustavnog suda, raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH". Međutim, u Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv zato nastavku obrazloženja (vidi tačku 82) Ustavni sud je što ga je podnio ovlašćeni subjekat i da ne postoji nijedan dodatno pojasnio da se pod pojmom "državna imovina" ne formalni razlog iz člana 19 stav (1) Pravila Ustavnog suda mogu smatrati samo nepokretnosti u smislu zgrada i ostalog, zbog kojeg zahtjev nije dopustiv. te je dalje naglasio: "Ustavni sud ponavlja kako državna VI. Meritum imovina ima poseban status. Ona obuhvata, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i 34. Podnosioci zahtjeva tvrde da osporeni zakon nije koje joj služe radi vršenja te vlasti. S druge strane, saglasan sa čl. I/1, I/2, III/3b) i IV/4e) Ustava BiH i članom 2 državna imovina može obuhvatiti javno dobro, koje po svojoj Aneksa II Ustava BiH. Suština navoda iz zahtjeva je u tome prirodi prioritetno služi svim ljudima u državi (tekuća da podnosioci zahtjeva tvrde da je navedeni zakon neustavan voda, zaštita klimatskih uslova života, zaštita drugih zato što u gotovo cijelom tekstu (osim članova 1 i 2) taj prirodnih resursa kao što su šume, neophodna državna zakon propisuje da su šume i šumsko zemljište u svojini infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9 Opšteg okvirnog Republike Srpske, osim šuma i šumskog zemljišta koji su u sporazuma za mir u BiH itd.). Takva imovina predstavlja svojini drugih fizičkih i pravnih lica, što je, prema odraz državnosti, njenog suvereniteta i teritorijalnog mišljenju podnosilaca zahtjeva, suprotno relevantnoj integriteta BiH. Takođe, ne može se zanemariti interes praksi Ustavnog suda prema kojoj o toj vrsti svojine mora BiH da zadrži 'javno dobro' kao dio državne imovine koja prvo da odluči zakonodavac na državnom nivou. služi svim građanima BiH, koje nije neophodno da bi se 35. Ustavni sud zapaža da je članom 1 osporenog zakona djelotvorno izvršavala specifična nadležnost određenog propisano da se tim zakonom uređuju politika i planiranje, administrativno-teritorijalnog nivoa u državi. Osim toga, upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem, ova imovina može da služi i kao 'drugi način finansiranja zaštita šuma, finansiranje i vrijednost šuma, katastar troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti šuma i šumskog zemljišta i informacioni sistem u institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH' u smislu šumarstvu, imovinskopravni odnosi, kao i druga pitanja od člana IV/4b) u vezi sa članom VIII/3 Ustava BiH". značaja za šumu i šumsko zemljište radi unapređivanja i 38. Iz citirane prakse Ustavnog suda proizlazi da se održivog korišćenja šuma i šumskog zemljišta i razvoja šume kao javna dobra smatraju državnom imovinom. Ustavni šumarstva. Članom 2 osporenog zakona propisano je da su sud je ranije u Odluci broj U 1/11 zauzeo stav da šume ulaze šume i šumsko zemljište prirodna dobra od opšteg u okvir državne imovine (tekuća voda, zaštita klimatskih interesa i da uživaju posebnu brigu i zaštitu Republike uslova života, zaštita drugih prirodnih resursa kao što su Srpske. Članom 3 propisano je da su šume i šumsko šume, neophodna državna infrastrukturna mreža u smislu zemljište na teritoriji Republike Srpske u svojini Aneksa 9 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH itd., kako Republike i drugih pravnih i fizičkih lica, pa se onda je to navedeno u citiranim tačkama 62 i 82 u Odluci broj U dosljedno u cijelom tekstu zakona navodi "u svojini 1/11). Ustavni sud u konkretnom slučaju smatra da su "šume Republike" kada se misli na šume i šumsko zemljište koji i šumsko zemljište" "u svojini Republike", kako je nisu u svojini drugih fizičkih i pravnih lica. propisano osporenim članovima zakona, obuhvaćeni pojmom 36. U vezi s dosadašnjom praksom koja se odnosi na državne imovine kako je to navedeno u relevantnom dijelu pitanja državne imovine, Ustavni sud ističe da je u Odluci Odluke broj U 1/11. broj U 1/11 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U 39. U pogledu ustavne nadležnosti Republike Srpske 1/11 od 13. jula 2012. godine, dostupna na internet stranici da reguliše pravni status šuma i šumskog zemljišta kao Ustavnog suda www.ustavnisud.ba) ispitivao da li je svoju svojinu, Ustavni sud ističe da je u Odluci broj U 1/11 Republika Srpska imala ustavnu nadležnost da donese Zakon istakao da "ne može podržati stav Narodne skupštine RS da o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovo pitanje automatski spada u tzv. rezidualne nadležnosti Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja. Međutim, entitetâ" (op. cit. U 1/11, tačka 80). U vezi s tim, Ustavni sud u toj odluci Ustavni sud je objasnio šta se smatra pod je ukazao da, pored toga što član III/1 Ustava BiH sadrži pojmom "državna imovina". Tako je u tački 62 navedeno: taksativni katalog nadležnosti institucija BiH, "Državna imovina, iako je to oblik svojine koji je po svojoj nadležnost institucija BiH utvrđena je i u drugim strukturi sličan građanskopravnoj privatnoj svojini, odredbama Ustava BiH. Ustavni sud je zaključio sljedeće: predstavlja poseban pravni koncept, te, iz tog razloga, uživa "(…) u smislu člana I/1 Ustava BiH, BiH ima pravo poseban status. Državna imovina je karakteristična po nastaviti da reguliše 'državnu imovinu' čiji je ona javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korišćenja te titular, znači sva pitanja koja su povezana s pojmom 'državna imovine, kao i njenog titulara. Ona obuhvata, s jedne strane, imovina' kako u građanskopravnom tako i u javnopravnom pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i smislu. Takav zaključak je jedini mogući logički i koje joj služe radi vršenja te vlasti, s druge strane, ona materijalni sadržaj pojma 'identiteta i kontinuiteta' iz može obuhvatiti 'javno dobro' (morska voda i morsko dno, citirane odredbe. Dalje, Ustavni sud ponavlja da je, iako riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga svaki nivo vlasti uživa ustavnu autonomiju, entitetska prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna ustavna nadležnost podređena obavezi da mora biti u skladu infrastruktura itd.). Ono, po svojoj prirodi, prioritetno s Ustavom BiH i 'odlukama institucija BiH'. To jasno služi svim ljudima u državi. Kao takvo, 'javno dobro' može proizlazi iz odredbi člana III/3b) Ustava BiH. Osim toga, biti izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium) zbog pravo države BiH da reguliše pitanje državne imovine svog značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i proizlazi i iz odredbe člana IV/4e) Ustava BiH. Naime, ako zaštićeno". se imaju u vidu prethodni zaključci, prvenstveno da država 37. Osim toga, u tački 77 Odluke broj U 1/11, Ustavni BiH ima pravo nastaviti da reguliše državnu imovinu, sud je naglasio da je predmet regulisanja spornog zakona koji odnosno da je titular državne imovine, a da odredbe člana IV/4e) Ustava BiH propisuju nadležnost Parlamentarne dobrima ne bi moglo brinuti. Stoga, cijeneći značaj zakona skupštine u ostalim pitanjima koja su potrebna za i pitanja koja reguliše, Ustavni sud je zaključio da je sprovođenje dužnosti države, a da državna imovina potrebno Narodnoj skupštini ostaviti rok za usaglašavanje reflektuje državnost, suverenitet i teritorijalni osporenih odredaba zakona s Ustavom BiH u kojem će integritet BiH, nedvojbeno je da navedena odredba daje Narodna skupština otkloniti utvrđene povrede Ustava BiH ovlašćenja državi BiH, odnosno Parlamentarnoj skupštini na način koji sama odabere. da reguliše pitanje državne imovine. Prema tome, ovdje se 44. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da radi o isključivoj nadležnosti BiH koja proizlazi iz čl. osporene odredbe Zakona o šumama nisu u skladu sa čl. I/1, I/1, III/3b) i IV/4e) Ustava BiH" (op. cit. U 1/11, tačka 80). III/3b) i IV/4e) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se 40. Kako je osporenim članovima propisano da su šume pitanja koja se odnose na utvrđivanje svojinskog statusa i šumsko zemljište "u svojini Republike", oni su na taj državne imovine, kao i nadležnost u vezi s tim između način pravno evidentirani kao imovina Republike Srpske i državnih i entitetskih organa trebaju regulisati zakonom dodijeljeni su Republici Srpskoj. Prethodno je koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, obrazloženo da državna imovina (imovina države BiH) prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj obuhvata (i) šume i šumsko zemljište. Stoga, Ustavni sud nadležnosti države BiH. mora zaključiti da osporene odredbe Zakona o šumama nisu u Ostali navodi skladu sa čl. I/1, III/3b) i IV/4e) Ustava BiH. 41. Kad je riječ o navodima iz odgovora na zahtjev da se 45. Budući da je utvrdio da osporene odredbe Zakona o ovaj zakon odnosi i na šume i šumska zemljišta koji su u šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3b) i IV/4e) Ustava Bosne svojini drugih fizičkih i pravnih lica, Ustavni sud i Hercegovine, Ustavni sud smatra da nije neophodno da naglašava da s nadležnošću Republike Srpske nad šumama posebno razmatra ostale navode podnosilaca zahtjeva da su u svojini drugih lica ne vidi problem u smislu prekršene odredbe člana I/2 i člana 2 Aneksa II Ustava BiH. usklađenosti s Ustavom BiH. Osnovni problem kod 46. Na kraju, Ustavni sud ponovo naglašava da pitanje osporenog zakona je, kao što je navedeno, evidentiranje državne imovine nije riješeno još od dana stupanja na snagu Republike Srpske kao vlasnika šuma i šumskog zemljišta Ustava BiH, tj. od 14. decembra 1995. godine. Stoga, postoji (koji nisu u svojini drugih fizičkih i pravnih lica) za koje istinska nužnost, a i pozitivna obaveza da BiH to pitanje Ustavni sud smatra da su državna imovina (imovina države riješi što je prije moguće (op. cit. U 1/11, tačka 84). BiH) dok se na državnom nivou ne odluči drugačije. VII. Zaključak 42. Ustavni sud ističe da je na pravnoj snazi Zakon o 47. Ustavni sud zaključuje da osporene odredbe Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3b) i IV/4e) Ustava Bosne ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 18/05 i 29/06, i Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na 85/06, 32/07, 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08), koji je donio visoki utvrđivanje svojinskog statusa državne imovine, kao i predstavnik za BiH, te da je članom 4 Zakona propisano da nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi do organa trebaju regulisati zakonom koji će biti donesen na stupanja na snagu zakona kojim se uređuje sprovođenje državnom nivou jer su ta pitanja, prema navedenim kriterijuma koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države koja je u svojini BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i BiH. Distrikta Brčko BiH i utvrđuju prava svojine i upravljanja 48. Na osnovu člana 59 st. (1) i (2) i člana 61 stav (4) državnom imovinom, ili dok visoki predstavnik drugačije Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u ne odluči. Činjenica da zakon o državnoj imovini još dispozitivu ove odluke. uvijek nije donesen, prema ocjeni Ustavnog suda, ne znači da 49. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom entiteti mogu svojim zakonima regulisati pitanje svojine na predmetu, nije neophodno posebno razmatrati prijedlog državnoj imovini koja još uvijek nije definisana na nivou podnosilaca zahtjeva za donošenje privremene mjere. BiH. Takođe, Ustavni sud ponavlja da odluka u ovom 50. U smislu člana 43 Pravila Ustavnog suda, aneks ove predmetu ne prejudicira pitanje budućeg zakonskog odluke čini izdvojeno mišljenje sudije Zlatka M. regulisanja pitanja državne imovine, pa tako i šuma i Kneževića suprotno odluci, a potpredsjednik Miodrag šumskog zemljišta od BiH, Republike Srpske, Federacije Simović je dao izjavu o neslaganju s odlukom većine. BiH i Distrikta Brčko BiH. 51. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, 43. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je odlučio da odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Narodnoj skupštini ostavi rok od šest mjeseci u kojem joj je Predsjednik naložio da osporene odredbe zakona uskladi s Ustavom BiH. Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Ustavni sud je svjestan da o svim šumama koje nisu u svojini Mato Tadić, s. r. pravnih i fizičkih lica mora neko da brine i upravlja zbog značaja šuma kao javnog dobra i prirodnog bogatstva koje je Izdvojeno mišljenje sudije Zlatka M. Kneževića od opšteg interesa. Nesporno je da Republika Srpska treba suprotno donesenoj odluci u predmetu broj U 4/21 obavljati aktivnosti u pogledu gazdovanja i zaštite šuma i šumskog zemljišta kako je to utvrđeno čl. 1 i 2 Zakona o Ad I šumama, ali ne može zakonom propisivati da su šume i Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na plenarnoj šumsko zemljište u njenoj svojini dok se na državnom nivou sjednici donio odluku u predmetu broj U 4/21 kojom je ne utvrdi koja sve državna imovina, odnosno javna dobra i proglasio neustavnim odredbe Zakona o šumama Republike prirodna bogatstva predstavljaju imovinu BiH, a koja Srpske (kako je navedeno u dispozitivu odluke). imovinu entiteta. Imajući u vidu strukturu samog Zakona o U suštini, Ustavni sud je proglasio neustavnim sve šumama, Ustavni sud zapaža da se u slučaju ukidanja svih odredbe kojima se Republika Srpska titulira kao vlasnik (u osporenih odredaba Zakona za koje je utvrdio da nisu u svojini) šuma i šumskog zemljišta u Republici Srpskoj, a skladu s Ustavom BiH po zakonu ne bi moglo postupati, što ostavio je na snazi odredbe kojima vlasnici (u svojini) bi imalo za posljedicu da se o navedenim prirodnim šuma i šumskog zemljišta mogu biti pravna i fizička lica. Nažalost, uz poštovanje stavova ostalih koleginica i javna dobra na kojima ni u kojem slučaju ne može postojati kolega, nisam se mogao složiti s njihovim većinskim stavom svojina, kao na primjer vazduh, ali se na izvedenici zbog sljedećih razloga. (prostiranju radio i tele-vizijskih talasa i Ad II telekomunikacionog niskofrekventnog sistema) može Iz razloga cjelishodnosti, u ovom izdvojenom urediti gazdovanje sve do svojine. O tome, bez posebnog mišljenju neću ponavljati svoje od ranije poznate stavove o osvrta, govore zakoni o telekomunikacijama, nacionalnim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine; regulisanju frekvencijama, te međunarodni sporazumi o međusobnom nadležnosti između države i entiteta; ustavnoj korišćenju ili ograničenjima. autonomnosti entiteta kada je riječ o regulisanju Međutim, javno dobro nigdje nije poistovjećeno sa samo imovinskih odnosa; pravu i obavezi i državnog i jednom kategorijom imovine – u konkretnom slučaju entitetskog nivoa da se pridržavaju podjele nadležnosti; državnom imovinom. Ako se u nekim drugim odlukama moglo potvrdi u više odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o tvrditi, mada uz vrlo nategnuta tumačenja, da je državna ustavnoj usklađenosti Ustava Republike Srpske s odredbama svojina ono što je sporazumima o sukcesiji s ostalim Ustava Bosne i Hercegovine; o potrebi da Ustavni sud članicama bivše savezne države, a bilo je titulirano kao tumači, a ne kreira odredbe Ustava Bosne i Hercegovine; o imovina savezne države ili njenih institucija, pripalo nužnosti da se Ustavni sud distancira od doktrine Bosni i Hercegovini kao sukcesoru ili da je dio te imovine konstitucionalizma kada je suprotna izričitim ustavnim odlukama Ustavom predviđenog organa (Predsjedništva odredbama; o naglašavanju da je Ustavni sud ustavni Bosne i Hercegovine u dijelu vojne imovine stečene korektiv, a ne ustavni kreator. sukcesijom od bivše savezne vojske), ovdje ne postoji ni taj Svakako da je moje izdvojeno mišljenje u predmetu broj nategnuti argument. Pozivanje na posredni uticaj zakona koje U 1/11, a većina se u ovoj odluci naslanja na većinsko je donio OHR je loš argument jer bi se moglo ući u raspravu mišljenje iz tog predmeta, dovoljno da ukaže na tendencije ustavnosti takvih zakona i šta znači "obavezujuće odluke i koje su mi neprihvatljive u zadatku tumačenja Ustava, pa se mjere" u ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Još je može smatrati da ovaj opšti, uvodni dio iz predmeta broj U slabije snage argument kojim se poziva na odluke donesene u 1/11 (mog izdvojenog mišljenja) čini sastavni element ratnom stanju 1993. godine jer je u sukobu s izričitom izdvojenog mišljenja u predmetu broj U 4/21. Stoga ga neću ustavnom odredbom šta je s propisima donesenim u ratnom ponavljati, ali ga naglašavam. periodu, a koji su u suprotnosti s novom ustavnom Ad III organizacijom (modifikovanom ovim Ustavom), tako da bi se Međutim, većinska odluka u ovom predmetu ide mnogo čak moglo reći da je, u suštini, kontraargument. Paradoks dalje od stavova iz predmeta broj U 1/11, pa moram naglasiti ove odluke je u tome što su u obrazloženju paragrafi ključne razloge za neprihvatanje donesene odluke. suprotstavljeni jedan drugom pa je nejasno šta je konačno Naime, uz svu opasnost pojednostavljivanja, ali u obrazloženje. namjeri da u ovom tekstu ne prenosim kompletno Već sam naveo da sada neću detaljno obrazlagati ustavnu obrazloženje odluke (koje je na raspolaganju), za mene se diobu vlasti i nadležnosti, ali ne mogu ne primijetiti da odluka većine svodi na tri sporna pitanja (pored već se u ovoj odluci radi o autoplagiranju, gdje se na osnovu navedenih opštih stavova u Ad II). ranije donesene odluke zasniva nova odluka, a da ni jedna ni To su: druga nemaju ne samo čvrsto već uopšte ustavno uporište - poistovjećivanje javnog dobra i državne imovine; jer ne postoji ustavna odredba koja daje za pravo takvom - pitanje ozbiljnog narušavanja ustavnog sistema Bosne odlučenju. i Hercegovine u smislu tolerisanja, pa čak i naglašavanja Kad pogledamo dispozitiv odluke dolazimo do različitih zakonskih rješenja o istom pitanju (šumama), sve paradoksalnog zaključka da ustavna kategorija (entitet do prihvatanja diskriminatornog statusa jedne ustavne Republika Srpska) ne može biti titular jedne kategorije (Republike Srpske u odnosu na drugi entitet i nepokretnosti (šuma i šumskog zemljišta), a svi drugi Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine), što je notorno u mogu. Mogu pravna lica, mogu fizička lica, a proizlazi da suprotnosti s ustavnim načelom vladavine prava; može i Bosna i Hercegovina, ali samo Republika Srpska ne - većinski stav kojim se Ustavni sud postavlja kao može. Radi se o suviše ozbiljnom pitanju da bih sebi nadređeni Parlamentu Bosne i Hercegovine jer je iz dopustio banalizovanje ovog stava, ali mi se nameće pitanje kategorije negativnog zakonodavca (što naš Ustav propisuje A šta ako neko pravno ili fizičko lice pokloni šume (šumu kao nadležnost Ustavnog suda) prekoračio u kategoriju kao katastarsku jedinicu) Republici Srpskoj? Kako će se to pozitivnog zakonodavca prije donošenja zakona. Da knjižiti u katastru? Da li smiju uopšte da knjiže u korist pojasnim, nadležnost Ustavnog suda je da u odnosu na Republike Srpske, odnosno da li notari smiju uopšte da donesene zakone cijeni da li je pojedina odredba ili cijeli sačine takav ugovor? I da idemo dalje možemo zaključiti da zakon u skladu s Ustavom, a ne da u situaciji kada zakon nije je ovaj oblik nove nacionalizacije s entitetskog nivoa na donesen nalaže Parlamentu šta mora biti u zakonu ili šta državni nivo diskriminatoran jer nema opšti karakter, jer ne smije biti u zakonu (kako je u konkretnom slučaju). pak opstaje svojina pravnih i fizičkih lica, a onda možemo Ad IIIa reći i da pravna lica koja su u svojini Republike Srpske Kada je riječ o poistovjećivanju javnog dobra i državne (javna preduzeća) mogu biti vlasnici šuma i šumskog imovine, nejasno je čime se u odluci i obrazloženju odluke zemljišta! vodila većina kada je tako odlučila. Naime, javna dobra još Ove napomene samo govore kakvo je sve moguće tumačenje od francuske pravne škole koja ih je uvela u pravo jedne nesretne odluke koja je suprotstavila međusobno predstavljaju posebne kategorije koje se smatraju opštim institute javnog dobra i državne svojine i slijepo se vodila dobrom, koja državna organizacija u najširem smislu riječi svojim stavom. može ograničiti u korišćenju, raspolaganju ili u našim AD IIIb terminima gazdovanju, ali koja mogu imati vlasnika ako Kada govorim o rušenju vladavine prava i diskrimi- ispunjavaju uslove koje je još rimsko pravo uvelo, a do dan- natornom stavu, dovoljno je letimično ponoviti navode iz danas služi kao osnova svojinskog prava. Naravno da postoje obrazloženja prema kojim je Distrikt Brčko BiH vlasnik šuma i šumskog zemljišta na svom području, a najveći odnosno da kaže zakonodavcu kako određena zakonska norma paradoks je federalni propis o šumama i šumskom ili zakon treba da glasi. Upravo iz suštinskih zemljištu u kojem se, parafrazirano, govori da su šume i demokratskih razloga zakonodavac donosi zakone, a ustavni šumsko zemljište državna imovina čiji je vlasnik korektiv odlučuje jednom ili više puta da li je određena Federacija BiH! O kantonalnim propisima iz ove oblasti norma u skladu s ustavom. nemam namjeru da govorim jer se ne radi o istim ustavnim U konkretnom slučaju, ova odluka prekoračuje tu kategorijama. granicu i nalaže zakonodavcu šta ne smije da bude u Dakle, mi imamo ne samo neusklađene već i budućem zakonu. Dakle, zakonodavcu kaže trebate donijeti suprotstavljene zakonske sisteme koji, ovaj put, nisu zbog zakon o državnoj imovini, a u tom zakonu ne smijete greške zakonodavca, već zbog reakcije Ustavnog suda koji predvidjeti da vlasnik šuma i šumskog zemljišta bude na tvrdoglavo brani svoj stav da može da odlučuje samo na bilo koji način Republika Srpska (i nekih drugih osnovu podnesenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a prećutkuje nepokretnosti što proističe iz drugih odluka, ali nisu i ne želi da vidi da jednostranim odlučenjem ruši predmet ove analize). Ili kaže predstavnicima u vladavinu prava i ustavnu ravnotežu jednakosti ustavnih zakonodavnom tijelu iz Republike Srpske da mogu donijeti kategorija (u ovom slučaju entiteta). Pogotovo jer je ustavno samo zakon kojim Republika Srpska ne može biti titular načelo, iznad normativnog dijela, vladavina prava, a svojine na šumama i šumskom zemljištu (da se zadržimo ovakvim odlučenjem se ono ruši. Da je kojim slučajem samo na ovom pitanju). Pretpostavljam da ne moram da Ustavni sud svojom odlukom odlučio jednako prema svim govorim o takvoj mogućnosti, a do tada – do vrlo, vrlo daleke ustavnim kategorijama upravo zbog zaštite ustavnog načela budućnosti ako će takav zakon uopšte postojati – u Bosni i vladavine prava, moglo bi se reći da je odluka izišla iz Hercegovini će vladati pravni haos, različita zakonska ovlašćenja ustavne diobe nadležnosti između ustavnih rješenja i sve u korist narušavanja vladavine prava. kategorija, ali je pravično negativna prema svima u Bosni i Da se, recimo, reklo da su navedene odredbe zakona u Hercegovini. Ovako se, nažalost, svi mi u Ustavnom sudu odluci neustavne, ali zbog nepostojanja zakona na nivou kližemo ka nepriznavanju naših odluka, dajemo za pravo Bosne i Hercegovine i sličnih ili istovjetnih rješenja u tvrdnjama o nepravednom postupanju i šta već ne čini druge dvije ustavne kategorije Ustavni sud ih ostavlja na negativni odijum prema Ustavnom sudu. snazi do donošenja zakona ili zbog zaštite vladavine prava, I na to sve, nakon odluke kojom proglašavamo makar i neustavnim normama, zakonodavac bi pred sobom Republiku Srpsku nevlasnikom, namećemo obavezu imao zadatak da ujednači cijeli zakonski sistem u ovoj Republici Srpskoj da time gazduje, brine se, štiti, uzgaja i oblasti i ne bi postojala neravnoteža unutar sistema. šta sve već nije predviđeno u obavezama iz Zakona o šumama Ovakvom odlukom niti je postignut cilj ocjene ustavnosti, i šumskom zemljištu. I ta obaveza je trajnog karaktera dok niti je ojačana Bosna i Hercegovina kao ustavni sistem, Parlament Bosne i Hercegovine ne donese zakon o državnoj niti je Ustavni sud postupio kao ustavni korektiv. imovini. Ne recimo zakon o šumama Bosne i Hercegovine Već, nažalost, sve suprotno. (jer je očito i većini jasno da takvo ovlašćenje ne postoji u Iz ovih, a i nekih drugih razloga koje sam detaljno Ustavu Bosne i Hercegovine), što bi bilo logično ako se iznosio na plenarnoj sjednici, nisam mogao da prihvatim već ovim putem tako duboko zagazilo. predloženu odluku i glasao sam protiv. Ponavljam, najveći problem u ovoj odluci je međusobna suprotstavljenost stavova u obrazloženju, pri čemu je samo jasno da po ovom stavu većine, u stvari, ne postoji 2050 jedinstven, pa čak ni zajednički ustavni sistem Bosne i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u Hercegovine, već parcijalan, zavisan od podnesenih zahtjeva predmetu broj U 7/21, rješavajući zahtjev Općinskog suda u ili stavova ovlašćenih podnosilaca zahtjeva. Sarajevu (sutkinja Belma Čano-Sejfović), na osnovu člana VI/3.c) AD IIIv Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) alineja b), člana I na kraju, o tendencijama izlaska iz ustavne zone 59. st. (1) i (2), člana 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i negativnog zakonodavca ka neustavnoj zoni pozitivnog Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i zakonodavca. Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Ustavni sud ima vrlo jasne nadležnosti po Ustavu. I s Mato Tadić, predsjednik punim pravom insistira da odluke sprovode svi koji su Tudor Pantiru, potpredsjednik dužni da ih sprovode, te da ih svi poštuju. To je suština Miodrag Simović, potpredsjednik ustavnog korektiva, odnosno tumača Ustava. Ali to, takođe, Mirsad Ćeman, potpredsjednik znači da Ustavni sud, kada je riječ o ocjeni ustavnosti Valerija Galić, sutkinja zakona, ne smije unaprijed da naloži zakonodavcu kako treba Seada Palavrić, sutkinja da glasi budući zakonski tekst. To je notorna premisa Zlatko M. Knežević, sudija demokratskog društva po kojem se suverenitet nalazi u Angelika Nußberger, sutkinja rukama naroda, građanina, birača, a čiju volju predstavljaju Helen Keller, sutkinja demokratski izabrani predstavnici. na sjednici održanoj 23. septembra 2021. godine donio je Postoje ustavni sistemi u kojima Ustavni sud ima ovlašćenje da utvrdi prethodno mišljenje na dostavljeni ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 tekst prijedloga zakona, opet od zakonodavnog tijela Odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Sarajevu (sutkinja određene demokratije. U teoriji ustavnog prava i to Belma Čano-Sejfović) za ocjenu ustavnosti Zakona o plaćama i ovlašćenje je izuzetno sporno tako da takvi ustavni sistemi drugim naknadama sudija i tužilaca Federacije Bosne i imaju mehanizme ograničenja, pa čak i određene oblike Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" pregovaranja prije konačnog stava. Međutim, bez obzira na br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH i 55/13 i 55/17 – odluka djelimične iskorake iz klasičnog položaja negativnog USFBiH), zakonodavca, nigdje u demokratskim sistemima ne postoji ovlašćenje ustavnog suda da bude pozitivni zakonodavac, 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 utvrđuje se da Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i III. Zahtjev tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine a) Navodi iz zahtjeva Federacije Bosne i Hercegovine" br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka 4. Podnosilac zahtjeva je naveo da su osporenim zakonom USFBiH, 55/13 i 55/17 – odluka USFBiH), zbog toga što ne utvrđene plaće, naknade i druga materijalna prava po osnovu rada sadrži odredbe o naknadama na ime dežurstva/pripravnosti, nije u za sve nosioce pravosudne funkcije u Federaciji Bosne i skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama Hercegovine, dok je osporenim zakonom isključena mogućnost člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. primjene drugog zakona u odnosu na naknade i dodatke na plaću Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koje osporenim zakonom nisu propisane. Podnosilac zahtjeva članom 1. Protokola 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ukazuje na sadržaj člana 1, te sadržaj člana 6c. osporenog zakona, ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 26. Međunarodnog kojim su propisane naknade po osnovu kojih se vrši uvećanje pakta o građanskim i političkim pravima. plaće, i to naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni Nalaže se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da, u rad i rad u dane državnih praznika. Također, podnosilac zahtjeva skladu sa članom 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i se poziva na sadržaj odredbe člana 26. Kolektivnog ugovora za Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor, objavljen u Hercegovine" uskladi Zakon o plaćama i drugim naknadama "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercego-vine" broj sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene 16/18). novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 72/05, 22/09, 27/12 – 5. Podnosilac zahtjeva ukazuje da se tužbeni zahtjev tiče odluka USFBiH, 55/13 i 55/17 – odluka USFBiH) u pogledu reguliranja naknade plaće za cijeli jedan segment rada koji naknada na ime dežurstva/pripravnosti sa članom I/2. Ustava zakonskim odredbama nije prepoznat i za koji nije propisana Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4. Ustava Bosne i posebna naknada – dežura tužilaca, kao i da se radi o svim Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije za zaštitu nosiocima pravosudne funkcije na nivou Federacije Bosne i ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola 12 uz Hercegovine, sudijama i tužiocima, koji s obzirom na prirodu i Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda organizaciju posla i rada pravosudnih ustanova moraju obavljati i i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim dežurstva. S druge strane, za osoblje uposleno u tim ustanovama pravima. (službenici i namještenici uposleni u tužilaštvima i sudovima), Nalaže se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da, u koje se također finansira iz budžeta, takva naknada je propisana skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda, u roku iz Kolektivnim ugovorom i uredno se obračunava i isplaćuje. prethodnog stava obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o 6. Podnosilac zahtjeva navodi da, ukoliko bi odlučujući o mjerama preduzetim s ciljem izvršenja ove odluke. tužbenom zahtjevu tužilaca primjenjivao osporeni zakon, postoji Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Herce- opasnost da bi prekršio ustavna prava stranaka u postupku, kao i govine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", ostala prava navedena u ovom zahtjevu, te ukazuje na odluke "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Ustavnog suda u kojima je odlučivano o pravima sudija i tužilaca Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". u odnosu na odredbe Zakona o plaćama sudija i tužilaca na nivou OBRAZLOŽENJE Bosne i Hercegovine (Odluka broj U 7/12 od 30. januara 2013. I. Uvod godine). Podnosilac zahtjeva navodi da je u skladu sa članom 14. 1. Općinski sud u Sarajevu (sutkinja Belma Čano-Sejfović, u Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Konvenciju, daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 22. aprila 2021. te članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: pravima zabranjeno razlikovanje po osnovu spola, rase, boje kože, Ustavni sud) zahtjev za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" rođenja ili drugog statusa, odnosno garantirano je pravo na jednak br. 72/05, 22/09, 55/13 1, u daljnjem tekstu: osporeni zakon) s tretman i jednakost pred zakonom. odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi s 7. Kako navodi podnosilac zahtjeva, naknada koju tužioci odredbama člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih potražuju podnesenim tužbama definirana je posebnim propisom i prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska isplaćuje se službenicima i namještenicima uposlenim u tužilaš- konvencija), člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, tvima i sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, u visini kako kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim je ona propisana internim podzakonskim aktima, dok nosioci pra- pravima. vosudnih funkcija, konkretno tužioci, nemaju pravo na naknadu za dežurstva. Na opisani način dolazi do razlikovanja nosilaca II. Postupak pred Ustavnim sudom pravosudnih funkcija, s jedne strane, te službenika i namještenika 2. Na osnovu člana 23. stav (2) Pravila Ustavnog suda, od uposlenih u pravosudnim institucijama, ali i drugim organima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predstavničkog doma vlasti, s druge strane, a bez vidljivog i opravdanog razloga. i Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine zatraženo je 4. 8. Podnosilac zahtjeva ističe da "nema jednakosti između juna 2021. godine da dostave odgovor na zahtjev. tužilačkih dežura i dežura uposlenika u drugim oblastima i da 3. Ustavnom sudu je 13. jula 2021. godine, te zatim 30. jula dežura ne iziskuje kontinuirani boravak na radnom mjestu", ali je 2021. godine dostavljeno Mišljenje Vlade Federacije Bosne i jednako tome evidentno da je spomenutim Kolektivnim ugovorom Hercegovine. prepoznata potreba da se propiše naknada za dežurstvo/pripravnost jer to iziskuje sama priroda posla. Tako se dolazi do neprihvatljive situacije da su službenici i namještenici plaćeni za pripravnost, dok sudije i tužioci nemaju pravo na uvećanje plaće, odnosno isplatu naknade po tom osnovu. U tom 1 Ustavni sud u ovom dijelu navodi osporeni zakon onako kako je to precizirao kontekstu, podnosilac zahtjeva navodi da je potrebno ocijeniti da li podnosilac zahtjeva, dok je u ostalom dijelu ove odluke naveden osporeni zakon s je osporeni zakon kompatibilan s međunarodnim dokumentima brojevima službenih novina u kojima su objavljene relevantne odluke Ustavnog koje navodi (Osnovni principi UN-a o nezavisnosti sudova iz suda Federacije Bosne i Hercegovine. novembra 1995. godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Evrope od 13. oktobra 1994. godine, zaključak pod tačkom zakonodavnog tijela u Federaciji Bosne i Hercegovine. U tom 4. multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Evrope o smislu, nejasna je argumentacija istaknuta u navodima zahtjeva za garancijama nezavisnosti sudstva, Budimpešta, maj 1998. godine, ocjenu kompatibilnosti, kao i samo osporavanje odredaba Zakona Evropska povelja o zakonima za sudije, Strasbourg 1998, te Opća o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji povelja sudija iz Taipeia (Tajvan), novembar 1999. godine), Bosne i Hercegovine u svjetlu Kolektivnog ugovora za službenike prema kojima je Ustavni sud i ranije cijenio ustavnost zakona organa uprave, sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine kojima su regulirane sudijske i tužilačke plaće i naknade. ("Službene novine Federacije BiH" broj 16/18). To posebno iz b) Činjenice predmeta povodom kojeg je podnesen zahtjev razloga što bi se eventualnim usvajanjem navedenog zahtjeva pokrenulo niz novih postupaka kojim bi se zakonske odredbe 9. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je u predmetu povodom mogle problematizirati i osporiti pred Ustavnim sudom Bosne i kojeg je zahtjev izjavljen tužbom 16 tužilaca (navedena imena) Hercegovine, argumentirajući to sadržajem prava iz radnog protiv tuženog Kantona Sarajevo, Kantonalno tužilaštvo, koje odnosa definiranim u odgovarajućem kolektivnom ugovoru, što bi zastupa Kantonalno pravobranilaštvo Kantona Sarajevo, tražena na koncu prouzrokovalo nemjerljive finansijske štete, pravnu isplata naknade na ime dežurstva. Svi tužioci su nosioci nesigurnost, ali i praksu zaključenja kolektivnih ugovora uopće. pravosudne funkcije – tužioci Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, koji u skladu s organizacijom posla pored redovnog rada obavljaju IV. Relevantni propisi i 24-satna dežurstva. U tužbi je navedeno da tužioci u vrijeme 13. Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i dežurstva obavljaju redovne tužilačke poslove mimo redovnog tužilaca u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH" br. radnog vremena, a za taj rad ne primaju naknadu jer osporenim 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH, 55/13 i 55/17 – odluka zakonom takva naknada nije propisana. Tužioci se u tužbi USFBiH). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni pozivaju na analognu primjenu odredaba koje se tiču tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: prekovremenog rada, koji opet nije posebno definiran odredbama Član 6c. osporenog zakona, niti su doneseni potrebni provedbeni akti Naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i kojima bi bila regulirana visina naknade za ostvarene sate rad u dane državnih praznika prekovremenog rada. Odredbama Kolektivnog ugovora za U slučaju prekovremenog rada, rada u neradne dane, službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i noćnog rada ili rada u dane državnih praznika, sudac, tužilac i Hercegovine, koji se primjenjuje na sve službenike i namještenike stručni saradnik imaju pravo na naknadu osnovne plaće, uposlene u Kantonalnom tužilaštvu, ali i drugim tužilaštvima i razmjerno vremenu trajanja tog rada, uvećanom za postotak sudovima na području Federacije Bosne i Hercegovine, propisana utvrđen Kolektivnim ugovorom. je naknada za pripravnost kao naknada za vrijeme provedeno u Visina naknade i uvjeti za ostvarivanje naknade utvrdit će se pripravnosti za rad, a što bi bilo jednako pripravnosti za vrijeme aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. dežurstva na koje su obavezni tužioci, ali i sudije kao nosioci Obračun naknade iz stava 1. ovog člana vrši se od osnovne pravosudnih funkcija. plaće bez dijela plaće po osnovu penzijskog staža. Naknada iz 10. Uz tužbu su dostavljeni dokazi – potvrde izdate od ovog člana čini sastavni dio plaće. Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, iz kojih je vidljiv 14. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i ukupan broj dana koji su tužioci kao nosioci pravosudne funkcije i sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine tužioci Kantonalnog tužilaštva u Kantonu Sarajevo proveli u FBiH" broj 16/18). Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa dežurstvima, te Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Kantonalnog na koji se pozvao podnosilac zahtjeva, a koji u relevantnom dijelu tužilaštva Kantona Sarajevo kojim je regulirano obavljanje glasi: dežurstva. 11. Podnosilac zahtjeva je 22. jula 2021. godine dostavio Član 26. Ustavnom sudu Odluku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Osnovna plaća uvećaće se za: Hercegovine broj 65 0 Rs 822256 21 Spp od 11. juna 2021. - noćni rad - najmanje 25 % godine. Vrhovni sud je odlučujući o zahtjevu za rješavanje - prekovremeni rad - najmanje 25 % spornog pravnog pitanja, na osnovu odredbe čl. 61d. stav (1) i 61e. - rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 15 % stav (1) Zakona o parničnom postupku, donio odluku da rad u - rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - obavljanju dežurstava tužilaca, nosilaca pravosudne funkcije, najmanje 40 % nema karakter prekovremenog rada. Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog u pripravnosti za rad. Visina i način korištenja ovog prava urediće c) Odgovor na zahtjev se pravilnikom o radu. 12. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je dostavila 15. Granski kolektivni ugovor za službenike organa Mišljenje u kojem je navela da zahtjev smatra neosnovanim iz uprave i sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine sljedećih razloga: status s aspekta radnih prava državnih ("Službene novine FBiH" broj 32/21) u relevantnom dijelu glasi: službenika u Federaciji Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i Član 26. sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, s druge strane, Osnovna plaća uvećaće se za: već je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda Federacije Bosne i - noćni rad - najmanje 25%, Hercegovine. Dalje, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o - prekovremeni rad - najmanje 25%, plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i - rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 15%, Hercegovine dosljedno je provedena Presuda Ustavnog suda - rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - Federacije Bosne i Hercegovine broj U-28/11 od 24. januara 2012. najmanje 40%. godine. Također, Vlada je navela da je Kolektivni ugovor pismeni Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog u sporazum između radnika, odnosno zaposlenika artikuliran radu pripravnosti za rad, a visina i način korištenja ovog prava uredit sindikata s jedne strane i jednog ili više poslodavaca s druge će se propisom iz člana 27. stav (2) ovog ugovora ili pravilnikom strane. Navedenim ugovorom na određeno se vrijeme reguliraju o radu. različita pitanja iz područja radnih odnosa, te navedeni ugovor predstavlja izvor prava. Međutim, Kolektivni ugovor nije zakonski izvor prava, odnosno njegov sadržaj nije definiran niti usvojen od V. Dopustivost SFRJ" broj 7/71 i "Službeni list RBiH" br. 5/92 i 25/93). Za 16. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je objavljen u od odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. službenom listu jer nije objavljen na svim službenim jezicima i 17. Član VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi: c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio Član 26. bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbedi svim osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne licima podjednaku i uspešnu zaštitu protiv svake diskriminacije, i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg naročito u pogledu rase, boje, pola, jezika, vere, političkog ili pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. drugog ubeđenja, nacionalnog ili socijalnog porekla, imovnog 18. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Općinski sud u stanja, rođenja ili svakog drugog stanja. Sarajevu (sutkinja Belma Čano- Sejfović), što znači da je zahtjev 24. Prije razmatranja konkretnog zahtjeva Ustavni sud podnijelo ovlašteno lice iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i ukazuje da je kao posljedica Odluke Ustavnog suda Federacije Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu Bosne i Hercegovine broj U-28/11 od 24. januara 2012. godine broj U 5/10 od 26. novembra 2010. godine, tačke 7–14, objavljena donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/11). Imajući drugim naknadama sudija i tužilaca u FBiH, objavljen 17. jula u vidu odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2013. godine. Navedenom odlukom Ustavnog suda Federacije 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je ovaj Bosne i Hercegovine naloženo je Parlamentu Federacije Bosne i zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te da ne Hercegovine da dopuni zakon i regulira prava sudija, tužilaca i postoji nijedan formalni razlog iz člana 19. stav (1) Pravila stručnih saradnika na naknadu za troškove ishrane, naknadu Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio dopustiv. troškova prijevoza na posao i s posla, naknadu za prekovremeni VI. Meritum rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika, naknadu zbog bolesti ili povrede, naknadu troškova za slučaj 19. U konkretnom slučaju podnosilac zahtjeva smatra da smrti, teške bolesti ili invalidnosti, naknadu za porodiljski dopust i osporeni zakon nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, čl. na otpremninu prilikom odlaska u penziju kao i ostalim I/2. i II/4, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. budžetskim korisnicima. Istom presudom odbijen je dio zahtjeva Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. za utvrđivanje naknada za odvojeni život, za troškove selidbe i za Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te će u jubilarnu nagradu. Imajući u vidu Mišljenje Vlade da je "status sa tom smislu Ustavni sud i ispitati navode iz zahtjeva. aspekta radnih prava državnih službenika u Federaciji Bosne i 20. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase: Hercegovine s jedne i sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Član I Hercegovine sa druge strane već bio predmet odlučivanja Bosna i Hercegovina Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine", kao i da je 2. Demokratska načela dosljedno provedena Odluka broj U-28/11 od 24. januara 2012. Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcio- godine, Ustavni sud ovdje najprije ukazuje da ovom odlukom ni niše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih na koji način ne "preispituje" odluku Ustavnog suda Federacije izbora. BiH. U okviru svoje nadležnosti u apelacionim postupcima Član II Ustavni sud je u svojoj praksi već zauzeo stav da nije nadležan da Ljudska prava i osnovne slobode u apelacionom postupku razmatra odluku Ustavnog suda 4. Nediskriminacija Federacije Bosne i Hercegovine iz apstraktne nadležnosti. Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u Međutim, u postupku po apelaciji broj AP 2985/19 Ustavni sud je međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, donio odluku 8. jula 2021. godine (dostupna na osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskrimi-nacije www.ustavnisud.ba) u kojoj je istakao (od tačke 49) da ne može po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, zanemariti ni svoju praksu u kojoj je utvrdio da su određene političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, odredbe zakona u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi Evropskom konvencijom. U navedenom predmetu Ustavni sud je status. utvrdio povredu prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i 21. Član 14. Evropske konvencije glasi: člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno člana 14. Zabrana diskriminacije Evropske konvencije, člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji konvenciju, kao i člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su političkim pravima, ukinuo presudu Kantonalnog suda u Novom spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo Travniku (preciziran broj) u dijelu kojim je odlučivano o naknadi mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s za odvojeni život i smještaj (apelantov zahtjev je bio odbijen u nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. ovom dijelu) i predmet vratio nadležnom sudu na ponovno 22. Član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju glasi: odlučivanje. Ustavni sud ovdje ukazuje da Odlukom Ustavnog Opća zabrana diskriminacije suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-28/11 nije odlučeno o 1. Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se pravu na naknadu zbog obaveznog dežurstva sudija i tužilaca osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, (iako je navedeno u zahtjevu, u Odluci Ustavnog suda broj U- rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, 28/11, iza tačke 5. odluke), pa je Ustavni sud u okviru svoje nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom nadležnosti obavezan da ispita ovaj navod iz zahtjeva. manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. 25. Prije razmatranja konkretnog zahtjeva Ustavni sud se 2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju poziva na svoje ranije odluke gdje je razmatrao zahtjev za ocjenu po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavu 1. kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim 23. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine u Odluci potpisan 19. decembra 1966. godine u New Yorku ("Službeni list broj U 7/12 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 7/12 od 30. januara 2013. godine, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 17/13). U citiranoj odluci vidu kako je pravosuđe specifična kategorija korisnika budžeta, Ustavni sud je utvrdio kako osporeni zakon nije u skladu s kao i da je sporni zakon donesen prije sedam godina i od tada nije odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama nikada mijenjan niti usklađivan s potrebama u smislu ekonomsko- člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14. finansijske situacije u zemlji. Ustavni sud smatra kako ne postoji Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku razuman odnos proporcionalnosti između primijenjenih sredstava i konvenciju, kao i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i cilja čijem se ostvarenju težilo donošenjem spornog zakona. Može političkim pravima jer ne sadrži odredbe u pogledu naknada na se zaključiti kako nepropisivanje ovih naknada u spornom zakonu ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. za ovu kategoriju budžetskih korisnika predstavlja diskriminaciju 26. Ustavni sud je razmatrao i zahtjev za ocjenu budući da krši ustavni princip jednakosti iz odredbe člana II/4. kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim Ustava Bosne i Hercegovine." Dakle, kao u citiranoj Odluci broj i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine u Odluci U7/12, u Odluci broj U 29/13 Ustavni sud je zaključio kako je broj U 29/13 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu osporeni zakon diskriminacioni zato što ne propisuje pravo na broj U 29/13 od 28. marta 2014. godine, objavljena u "Službenom naknadu na ime troškova smještaja tokom rada sudijama, glasniku BiH" broj 40/14). U citiranoj odluci Ustavni sud je tužiocima i drugom stručnom osoblju zaposlenom u ovim utvrdio da osporeni zakon nije u skladu s odredbama člana I/2. institucijama. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4. Ustava Bosne 30. U konkretnom predmetu se postavlja pitanje da li su i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom odredbe osporenog zakona kompatibilne s odredbama Ustava 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i članom 26. Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije jer ne propisuju Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima jer ne naknadu za segment rada – obavezno dežurstvo tužilaca. Zadatak sadrži odredbe o naknadama na ime troškova smještaja u toku Ustavnog suda je, imajući u vidu navode iz zahtjeva, da ispita da li rada. Međutim, u istoj odluci Ustavni sud je utvrdio da je osporeni je osporeni zakon u skladu s navedenim pravima. zakon u skladu s navedenim odredbama Ustava Bosne i 31. U ovom predmetu, identično kao u ranijim predmetima Hercegovine, Evropske konvencije i njenim protokolima, te koji su riješeni citiranim odlukama br. U 7/12 i U 29/13, na Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, iako osnovu prethodno navedenog obrazloženja Ustavni sud zaključuje ne sadrži odredbe o naknadama za posebne uvjete rada za identično. Naime, nesporno je da Tužilaštvo pored redovnog pojedine kategorije zaposlenika (stručni saradnici istražioci i radnog vremena uspostavlja i "stalnu službu dežurstva" u kojoj stručni saradnici pravnici) u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. učestvuju svi tužioci osim glavnog tužioca (uz mogućnosti 27. Ustavni sud je u oba slučaja zaključak da su povrijeđeni određenih izuzetaka), a kako bi osigurali neprekidan rad principi nezavisnosti pravosuđa i princip zabrane diskriminacije Tužilaštva punih 24 sata i za vrijeme praznika i drugih neradnih zasnivao na činjenici da Zakon o plaćama i drugim naknadama u dana. Također, nesporno je da dežurni tužilac obavlja sve radnje i sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine mjere s ciljem vršenja prava i obaveza koje ima tužilac u skladu s ne sadrži odredbe kojim bi bilo regulirano pravo na specifične odredbama Zakona o krivičnom postupku. naknade po osnovu rada (naknada za topli obrok, naknada za 32. Ponovno se napominje da podnosilac zahtjeva ukazuje prijevoz, naknada za odvojeni život, naknada za troškove da se dovodi u pitanje jednak tretman sudija i tužilaca pred smještaja). Dakle, radi se o istoj situaciji kao i u konkretnom zakonom i da je propustom da se definira, regulira i propiše zahtjevu, u kojem podnosilac zahtjeva navodi da osporeni zakon naknada za pripravnost i rad u dežurstvu dovedena u pitanje ne sadrži takvo pravo (pravo na naknadu za obavezno dežurstvo) i institucionalna nezavisnost pravosuđa. dovodi se u pitanje da li tužioci i sudije imaju jednak tretman pred 33. Kada se sagledaju sve okolnosti počevši od potrebe da zakonom i je li dovedena u pitanje institucionalna nezavisnost sudovi kao i tužilaštva budu nezavisni, da je jedna od garancija pravosuđa. nezavisnog sudstva materijalni položaj, te da je i za tužioce 28. Ustavni sud je u odlukama br. U 7/12 i U 29/13 ukazao prepoznata potreba da im se osigura adekvatna naknada u skladu s na neophodnost osiguranja nezavisnosti sudova koja važnošću zadataka koji obavljaju, Ustavni sud smatra da postoji podrazumijeva nezavisnost sudstva kao institucije, ali i svakog potreba, koja je opravdana, da dežurstvo ili pripravnost tužilaca (i pojedinog sudije. Ustavni sud upućuje na obrazloženje u Odluci sudija) bude valorizirana, odnosno da za to primaju određenu broj U 29/13, tačka 26. naknadu, čiju će visinu detaljnije odrediti nadležni organ. Ovo 29. Ustavni sud ukazuje na zaključak iz Odluke broj U 29/13 pogotovo u situaciji kada je, kao u prethodno spomenutim u tački 27, uz pozivanje na Odluku broj U 7/12 u kojoj je odlukama br. U 7/12 i U 29/13, očigledno da je takva naknada navedeno: "Iz obrazloženja citirane Odluke broj U 7/12 slijedi, propisana u drugim oblastima i da postoji određeni krug lica kako Ustavni sud zapaža, da sudije i tužioci i određene kategorije kojima je priznato pravo na naknadu za pripravnost ili dežurstvo. stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Tako Ustavni sud primjećuje da su, pozivajući se na član 138. stav Hercegovine iz osporenog zakona nemaju istovrsne naknade kao (3) Zakona o radu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kao izabrani dužnosnici, državni službenici, namještenici i ostali poslodavac i Sindikat državnih službenika i namještenika u zaposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na nivou Bosne i organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Hercegovine. Pitanje ovih naknada u ostalim institucijama Bosne i Federaciji Bosne i Hercegovine kao reprezentativni sindikat, Hercegovine je regulirano Zakonom o plaćama i naknadama u odnosno predstavnik državnih službenika i namještenika institucijama Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH' br. zaposlenih u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12). Ustavni sud naglašava ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine zaključili specifičnost i društveni značaj navedenih kategorija iz osporenog Kolektivni ugovor (odnosno kasnije Granski kolektivni ugovor) zakona za svaku državu koja počiva na demokratskim principima. kojim se državnim službenicima i ostalim licima na koje se odnosi Zakonodavac mora imati na umu da se njihov nezavisni položaj ne priznaje pravo na naknadu za pripravnost (na što ukazuje i može upoređivati s bilo kojim drugim kategorijama. Ustavni sud podnosilac zahtjeva), čime je opet neopravdano izvršena razlika u podsjeća i na Magna charta sudija, kojom se država obavezuje odnosu na nosioce tužilačke i sudijske funkcije naspram drugih osigurati ljudske, materijalne i finansijske resurse kako bi se korisnika budžeta. Apsurd je utoliko veći što tužioci i sudije osigurala nezavisnost pravosuđa. Ustavni sud ne može u spornom nemaju priznato pravo na takvu naknadu, dok lica koja im pomažu zakonu pronaći opravdanje za različito postupanje u pogledu u vršenju funkcije imaju. Također, i Zakon o radu ("Službene strukture primanja korisnika državnog budžeta, posebno imajući u novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 26/16, 89/18, 23/20 – odluka USFBiH i 31/20 – odluka USFBiH) ima jasnu definiciju Sarajevu (sutkinja Belma Čano-Sejfović), na temelju članka pojma radnog vremena (a o navedenom pojmu ne postoji VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) alineja drugačija definicija u osporenom zakonu, te je u članu 7. b), članka 59. st. (1) i (2), članka 61. stavak (4) Pravila Ustavnog osporenog zakona u okviru dijela "radno vrijeme" naveden broj suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik radnih sati i korekcija u slučaja da se radi pola radnog vremena), te Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: je u članu 35. Zakona o radu navedeno: "(1) Radno vrijeme je Mato Tadić, predsjednik vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, Tudor Pantiru, dopredsjednik obavezan obavljati poslove za poslodavca. (2) Radnim vremenom Miodrag Simović, dopredsjednik ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se Mirsad Ćeman, dopredsjednik pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva Valerija Galić, sutkinja potreba. (3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za Seada Palavrić, sutkinja vrijeme pripravnosti uređuje se kolektivnim ugovorom, Zlatko M. Knežević, sudac pravilnikom o radu i ugovorom o radu." Dakle, zakonodavac je Angelika Nußberger, sutkinja prepoznao potrebu da pripravnost bude izdvojena kao radno Helen Keller, sutkinja vrijeme, ali valorizirana, čini se svima osim sudijama i tužiocima, na sjednici održanoj 23. rujna 2021. godine donio je pri čemu Ustavni sud ne želi da ulazi u načine (modalitete) naknade za obavljanja dežurstva ili pripravnosti. ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 34. U konkretnom predmetu, kao i u prethodnim svojim Odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Sarajevu (sutkinja odlukama, Ustavni sud želi da istakne da poštuje diskreciono Belma Čano-Sejfović) za ocjenu ustavnosti Zakona o plaćama i pravo zakonodavca da uredi pojedine oblasti onako kako smatra drugim naknadama sudaca i tužitelja Federacije Bosne i da je to najprikladnije. U tom smislu, Ustavni sud je u Odluci broj Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" U 12/09 iskazao kako poštuje specifičnost ustavnog poretka Bosne br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH i 55/13 i 55/17 – odluka i Hercegovine, ali da se zajednički ustavni standardi kompleksnih USFBiH), država – posebno na evropskom nivou – moraju uzeti u obzir, a utvrđuje se da Zakon o plaćama i drugim naknadama sudaca odstupanja se mogu desiti jedino kada postoji dovoljno opravdanje i tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 12/09 od 28. maja 2010. godine, Federacije Bosne i Hercegovine" br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka tačka 34). Međutim, Ustavni sud ponovno naglašava da primanja USFBiH, 55/13 i 55/17 – odluka USFBiH), zbog toga što ne nosilaca pravosudnih funkcija moraju biti na odgovarajućem sadrži odredbe o naknadama na ime dežurstva/pripravnosti, nije u nivou kako bi se osigurala efikasnost i nezavisnost pravosuđa, a skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama pogotovo kada se ima u vidu sam rad i funkcioniranje tužilaštava i članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u svezi sa člankom 14. suda. Imajući u vidu navedeno, a iz istih razloga kao i u citiranim Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odlukama br. U 7/12 i U 29/13, Ustavni sud zaključuje kako člankom 1. Protokola 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu osporeni zakon krši princip nezavis-nosti pravosuđa kao osnovne ljudskih prava i temeljnih sloboda i člankom 26. Međunarodnog garancije vladavine prava i on je diskriminacioni zato što ne pakta o građanskim i političkim pravima. propisuje pravo na naknadu na ime troškova obaveznog Nalaže se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da, u dežurstva/pripravnosti tužiocima i sudijama. skladu sa člankom 61. stavak (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i 35. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objave osporeni zakon, zato što ne sadrži odredbe u pogledu naknada za ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" uskladi obavezno dežurstvo/pripravnost sudija i tužilaca, nije u skladu s Zakon o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja Federacije odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine jer krši princip Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i nezavisnosti pravosuđa kao osnovne garancije vladavine prava. Hercegovine" br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH, 55/13 i Osim toga, zbog toga što ne sadrži navedeno, osporeni zakon nije 55/17 – odluka USFBiH) u pogledu naknada na ime u skladu s odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u dežurstva/pripravnosti sa člankom I/2. Ustava Bosne i vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj Hercegovine i odredbama članka II/4. Ustava Bosne i 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o Hercegovine, u svezi sa člankom 14. Europske konvencije za građanskim i političkim pravima. zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 1. Protokola 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih VII. Zaključak sloboda i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i 36. Ustavni sud zaključuje da osporeni zakon, zato što ne političkim pravima. sadrži odredbe u pogledu naknada za obavezno dežurstvo ili Nalaže se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da, u pripravnost, nije u skladu s odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne skladu sa člankom 72. stavak (5) Pravila Ustavnog suda, u roku iz i Hercegovine, u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom prethodnog stava obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. mjerama poduzetim s ciljem izvršenja ove odluke. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Herce- 37. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. stav (4) govine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku ove odluke. Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". 38. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, OBRAZLOŽENJE odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. I. Uvod Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 1. Općinski sud u Sarajevu (sutkinja Belma Čano-Sejfović, u Mato Tadić, s. r. daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva) podnio je 22. travnja 2021. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u Federaciji Bosne i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 7/21, rješavajući zahtjev Općinskog suda u 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" 7. Kako navodi podnositelj zahtjeva, naknada koju tužitelji br. 72/05, 22/09, 55/13 1, u daljnjem tekstu: osporeni zakon) s potražuju podnesenim tužbama definirana je posebnim propisom i odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u svezi s isplaćuje se službenicima i namještenicima uposlenim u odredbama članka 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih tužiteljstvima i sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, u prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska visini kako je ona propisana internim podzakonskim aktima, dok konvencija), članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, nositelji pravosudnih funkcija, konkretno tužitelji, nemaju pravo kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim na naknadu za dežurstva. Na opisani način dolazi do razlikovanja pravima. nositelja pravosudnih funkcija, s jedne strane, te službenika i II. Postupak pred Ustavnim sudom namještenika uposlenih u pravosudnim institucijama, ali i drugim organima vlasti, s druge strane, a bez vidljivog i opravdanog 2. Na temelju članka 23. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, razloga. od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Zastupničkog 8. Podnositelj zahtjeva ističe da "nema jednakosti između doma i Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine zatraženo je tužiteljskih dežura i dežura uposlenika u drugim oblastima i da 4. lipnja 2021. godine da dostave odgovor na zahtjev. dežura ne iziskuje kontinuirani boravak na radnom mjestu", ali je 3. Ustavnom sudu je 13. srpnja 2021. godine, te zatim 30. jednako tome evidentno da je spomenutim Kolektivnim ugovorom srpnja 2021. godine dostavljeno Mišljenje Vlade Federacije Bosne prepoznata potreba da se propiše naknada za i Hercegovine. dežurstvo/pripravnost jer to iziskuje sama priroda posla. Tako se III. Zahtjev dolazi do neprihvatljive situacije da su službenici i namještenici a) Navodi iz zahtjeva plaćeni za pripravnost, dok suci i tužitelji nemaju pravo na 4. Podnositelj zahtjeva je naveo da su osporenim zakonom uvećanje plaće, odnosno isplatu naknade po toj osnovi. U tom utvrđene plaće, naknade i druga materijalna prava po osnovi rada kontekstu, podnositelj zahtjeva navodi da je potrebno ocijeniti je li za sve nositelje pravosudne funkcije u Federaciji Bosne i osporeni zakon kompatibilan s međunarodnim dokumentima koje Hercegovine, dok je osporenim zakonom isključena mogućnost navodi (Temeljna načela UN-a o neovisnosti sudova iz studenog primjene drugog zakona u odnosu na naknade i dodatke na plaću 1995. godine, Preporuka 94 (12) Odbora ministara Vijeća Europe koje osporenim zakonom nisu propisane. Podnositelj zahtjeva od 13. listopada 1994. godine, zaključak pod točkom 4. ukazuje na sadržaj članka 1., te sadržaj članka 6c. osporenog multilateralnog sastanka predstavnica članica Vijeća Europe o zakona, kojim su propisane naknade po osnovi kojih se vrši garancijama neovisnosti sudstva, Budimpešta, svibanj 1998. uvećanje plaće, i to naknada za prekovremeni rad, rad u neradne godine, Europska povelja o zakonima za suce, Strasbourg 1998., dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika. Također, te Opća povelja sudaca iz Taipeia (Tajvan), studeni 1999. godine), podnositelj zahtjeva se poziva na sadržaj odredbe članka 26. prema kojima je Ustavni sud i ranije cijenio ustavnost zakona Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti kojima su regulirane sudačke i tužiteljske plaće i naknade. u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni b) Činjenice predmeta povodom kojeg je podnesen zahtjev ugovor, objavljen u "Službenim novinama Federacije Bosne i 9. Podnositelj zahtjeva ukazuje da je u predmetu povodom Hercegovine" broj 16/18). kojeg je zahtjev izjavljen tužbom 16 tužitelja (navedena imena) 5. Podnositelj zahtjeva ukazuje da se tužbeni zahtjev tiče protiv tuženog Kantona Sarajevo, Kantonalno tužiteljstvo, koje reguliranja naknade plaće za cijeli jedan segment rada koji zastupa Kantonalno pravobraniteljstvo Kantona Sarajevo, tražena zakonskim odredbama nije prepoznat i za koji nije propisana isplata naknade na ime dežurstva. Svi tužitelji su nositelji posebna naknada – dežura tužitelja, kao i da se radi o svim pravosudne funkcije – tužitelji Kantonalnog tužiteljstva u nositeljima pravosudne funkcije na razini Federacije Bosne i Sarajevu, koji u skladu s organizacijom posla pored redovnog rada Hercegovine, sucima i tužiteljima, koji s obzirom na prirodu i obavljaju i 24-satna dežurstva. U tužbi je navedeno da tužitelji u organizaciju posla i rada pravosudnih ustanova moraju obavljati i vrijeme dežurstva obavljaju redovne tužiteljske poslove mimo dežurstva. S druge strane, za osoblje uposleno u tim ustanovama redovnog radnog vremena, a za taj rad ne primaju naknadu jer (službenici i namještenici uposleni u tužiteljstvima i sudovima), osporenim zakonom takva naknada nije propisana. Tužitelji se u koje se također financira iz proračuna, takva naknada je propisana tužbi pozivaju na analognu primjenu odredaba koje se tiču Kolektivnim ugovorom i uredno se obračunava i isplaćuje. prekovremenog rada, koji opet nije posebno definiran odredbama 6. Podnositelj zahtjeva navodi da, ukoliko bi odlučujući o osporenog zakona, niti su doneseni potrebni provedbeni akti tužbenom zahtjevu tužitelja primjenjivao osporeni zakon, postoji kojima bi bila regulirana visina naknade za ostvarene sate opasnost da bi prekršio ustavna prava stranaka u postupku, kao i prekovremenog rada. Odredbama Kolektivnog ugovora za ostala prava navedena u ovom zahtjevu, te ukazuje na odluke službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Ustavnog suda u kojima je odlučivano o pravima sudaca i tužitelja Hercegovine, koji se primjenjuje na sve službenike i namještenike u odnosu na odredbe Zakona o plaćama sudaca i tužitelja na razini uposlene u Kantonalnom tužiteljstvu, ali i drugim tužiteljstvima i Bosne i Hercegovine (Odluka broj U 7/12 od 30. siječnja 2013. sudovima na području Federacije Bosne i Hercegovine, propisana godine). Podnositelj zahtjeva navodi da je u skladu sa člankom 14. je naknada za pripravnost kao naknada za vrijeme provedeno u Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz pripravnosti za rad, a što bi bilo jednako pripravnosti za vrijeme Konvenciju, te člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i dežurstva na koje su obvezni tužitelji, ali i suci kao nositelji političkim pravima zabranjeno razlikovanje po osnovi spola, rase, pravosudnih funkcija. boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, 10. Uz tužbu su dostavljeni dokazi – potvrde izdate od nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, iz kojih je vidljiv manjini, imovine, rođenja ili drugog statusa, odnosno garantirano ukupan broj dana koji su tužitelji kao nositelji pravosudne funkcije je pravo na jednak tretman i jednakost pred zakonom. i tužitelji Kantonalnog tužiteljstva u Kantonu Sarajevo proveli u dežurstvima, te Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo kojim je regulirano obavljanje 1 Ustavni sud u ovom dijelu navodi osporeni zakon onako kako je to precizirao dežurstva. podnositelj zahtjeva, dok je u ostalom dijelu ove odluke naveden osporeni zakon s 11. Podnositelj zahtjeva je 22. srpnja 2021. godine dostavio brojevima službenih novina u kojima su objavljene relevantne odluke Ustavnog Ustavnom sudu Odluku Vrhovnog suda Federacije Bosne i suda Federacije Bosne i Hercegovine. Hercegovine broj 65 0 Rs 822256 21 Spp od 11. lipnja 2021. Član 26. godine. Vrhovni sud je odlučujući o zahtjevu za rješavanje Osnovna plaća uvećaće se za: spornog pravnog pitanja, na temelju odredbe čl. 61d. stavak (1) i - noćni rad - najmanje 25 % 61e. stavak (1) Zakona o parničnom postupku, donio odluku da - prekovremeni rad - najmanje 25 % rad u obavljanju dežurstava tužitelja, nositelja pravosudne - rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 15 % funkcije, nema karakter prekovremenog rada. - rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - c) Odgovor na zahtjev najmanje 40 % Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog u 12. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je dostavila pripravnosti za rad. Visina i način korištenja ovog prava urediće Mišljenje u kojem je navela da zahtjev smatra neutemeljenim iz se pravilnikom o radu. sljedećih razloga: status s aspekta radnih prava državnih 15. Granski kolektivni ugovor za službenike organa službenika u Federaciji Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i uprave i sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine sudaca i tužitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine, s druge strane, ("Službene novine FBiH" broj 32/21). Za potrebe ove odluke već je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda Federacije Bosne i koristi se tekst propisa kako je objavljen u službenom glasilu jer Hercegovine. Dalje, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nije objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u Federaciji Bosne relevantnom dijelu glasi: i Hercegovine dosljedno je provedena Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-28/11 od 24. siječnja Član 26. 2012. godine. Također, Vlada je navela da je Kolektivni ugovor Osnovna plaća uvećaće se za: pismeni sporazum između radnika, odnosno zaposlenika - noćni rad - najmanje 25%, artikuliran radu sindikata s jedne strane i jednog ili više - prekovremeni rad - najmanje 25%, poslodavaca s druge strane. Navedenim ugovorom na određeno se - rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 15%, vrijeme reguliraju različita pitanja iz područja radnih odnosa, te - rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici - navedeni ugovor predstavlja izvor prava. Međutim, Kolektivni najmanje 40%. ugovor nije zakonski izvor prava, odnosno njegov sadržaj nije Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog u definiran niti usvojen od zakonodavnog tijela u Federaciji Bosne i pripravnosti za rad, a visina i način korištenja ovog prava uredit Hercegovine. U tom smislu, nejasna je argumentacija istaknuta u će se propisom iz člana 27. stav (2) ovog ugovora ili pravilnikom navodima zahtjeva za ocjenu kompatibilnosti, kao i samo o radu. osporavanje odredaba Zakona o plaćama i drugim naknadama V. Dopustivost sudaca i tužitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine u svjetlu 16. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave, sudske vlasti u od odredbe članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine. Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije 17. Članak VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: BiH" broj 16/18). To posebno iz razloga što bi se eventualnim c) Ustavni sud će imati nadležnost za pitanja koja mu usvajanjem navedenog zahtjeva pokrenulo niz novih postupaka podnese bilo koji sud u Bosni i Hercegovini, a koja se tiču toga je kojim bi se zakonske odredbe mogle problematizirati i osporiti li neki zakon o čijoj valjanosti ovisi njegova odluka sukladno pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, argumentirajući to ovom Ustavu, s Europskom konvencijom za ljudska prava i sadržajem prava iz radnog odnosa definiranim u odgovarajućem temeljne slobode i njezinim protokolima, ili sa zakonima Bosne i kolektivnom ugovoru, što bi na koncu prouzrokovalo nemjerljive Hercegovine; ili koja se tiču postojanja ili djelokruga nekog općeg financijske štete, pravnu nesigurnost, ali i praksu zaključenja pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. kolektivnih ugovora uopće. 18. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Općinski sud u IV. Relevantni propisi Sarajevu (sutkinja Belma Čano- Sejfović), što znači da je zahtjev podnijela ovlaštena osoba iz članka VI/3.(c) Ustava Bosne i 13. Zakon o plaćama i drugim naknadama sudaca i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu tužitelja u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH" br. broj U 5/10 od 26. studenog 2010. godine, točke 7–14., objavljena 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH, 55/13 i 55/17 – odluka u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/11). Imajući USFBiH). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni u vidu odredbe članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine i tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: članka 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra Članak 6c. da je ovaj zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, Naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i te da ne postoji nijedan formalni razlog iz članka 19. stavak (1) rad u dane državnih blagdana Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio dopustiv. U slučaju prekovremenog rada, rada u neradne dane, VI. Meritum noćnog rada ili rada u dane državnih blagdana, sudac, tužitelj i stručni suradnik imaju pravo na naknadu osnovne plaće, 19. U konkretnom slučaju podnositelj zahtjeva smatra da razmjerno vremenu trajanja tog rada, uvećanom za postotak osporeni zakon nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, čl. utvrđen Kolektivnim ugovorom. I/2. i II/4, u svezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Visina naknade i uvjeti za ostvarivanje naknade utvrdit će se Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom 26. aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te će u Obračun naknade iz stavka 1. ovog članka vrši se od tom smislu Ustavni sud i ispitati navode iz zahtjeva. osnovne plaće bez dijela plaće po osnovu mirovinskog staža. 20. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase: Naknada iz ovog članka čini sastavni dio plaće. Članak I 14. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i Bosna i Hercegovina sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine 2. Demokratska načela FBiH" broj 16/18). Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcio- na koji se pozvao podnositelj zahtjeva i kako je objavljen u nira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora. službenom glasilu jer nije objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi: Članak II Ustavni sud je u svojoj praksi već zauzeo stav da nije nadležan u Ljudska prava i temeljne slobode apelacijskom postupku razmatrati odluku Ustavnog suda 4. Nediskriminacija Federacije Bosne i Hercegovine iz apstraktne nadležnosti. Uživanje prava i sloboda predviđenih ovim člankom ili u Međutim, u postupku po apelaciji broj AP 2985/19 Ustavni sud je međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovom Ustavu, donio odluku 8. srpnja 2021. godine (dostupna na osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bez www.ustavnisud.ba) u kojoj je istaknuo (od točke 49.) da ne može diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, zanemariti ni svoju praksu u kojoj je utvrdio da su određene jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno odredbe zakona u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, Europskom konvencijom. U navedenom predmetu Ustavni sud je rođenje ili drugi status. utvrdio povredu prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i 21. Članak 14. Europske konvencije glasi: članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno članka 14. Zabrana diskriminacije Europske konvencije, članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku Uživanjepravaislobodapredviđenihuovojkonvencijiosigurav konvenciju, kao i članka 26. Međunarodnog pakta o građanskim i asebezdiskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, političkim pravima, ukinuo presudu Kantonalnog suda u Novom boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, Travniku (preciziran broj) u dijelu kojim je odlučivano o naknadi nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom za odvojeni život i smještaj (apelantov zahtjev je bio odbijen u manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. ovom dijelu) i predmet vratio nadležnom sudu na ponovno 22. Članak 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju odlučivanje. Ustavni sud ovdje ukazuje da Odlukom Ustavnog glasi: suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-28/11 nije odlučeno o Opća zabrana diskriminacije pravu na naknadu zbog obveznog dežurstva sudaca i tužitelja 1. Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se (iako je navedeno u zahtjevu, u Odluci Ustavnog suda broj U- osigurati bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, 28/11, iza točke 5. odluke), pa je Ustavni sud u okviru svoje rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nadležnosti obvezan ispitati ovaj navod iz zahtjeva. nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom 25. Prije razmatranja konkretnog zahtjeva Ustavni sud se manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. poziva na svoje ranije odluke gdje je razmatrao zahtjev za ocjenu 2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju kompatibilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim po bilo kojoj osnovi kao što su one spomenute u stavku 1. i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine u Odluci 23. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima broj U 7/12 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu potpisan 19. prosinca 1966. godine u New Yorku ("Službeni list broj U 7/12 od 30. siječnja 2013. godine, objavljena u "Službenom SFRJ" broj 7/71 i "Službeni list RBiH" br. 5/92 i 25/93). Za glasniku Bosne i Hercegovine" broj 17/13). U citiranoj odluci potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je objavljen u Ustavni sud je utvrdio kako osporeni zakon nije u skladu s službenom listu jer nije objavljen na svim službenim jezicima i odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi: članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u svezi sa člankom 14. Član 26. Europske konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve konvenciju, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon i političkim pravima jer ne sadrži odredbe u pogledu naknada na mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbedi svim ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života. licima podjednaku i uspešnu zaštitu protiv svake diskriminacije, 26. Ustavni sud je razmatrao i zahtjev za ocjenu kompati- naročito u pogledu rase, boje, pola, jezika, vere, političkog ili bilnosti Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i drugog ubeđenja, nacionalnog ili socijalnog porekla, imovnog tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine u Odluci stanja, rođenja ili svakog drugog stanja. broj U 29/13 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu 24. Prije razmatranja konkretnog zahtjeva Ustavni sud broj U 29/13 od 28. ožujka 2014. godine, objavljena u ukazuje da je kao posljedica Odluke Ustavnog suda Federacije "Službenom glasniku BiH" broj 40/14). U citiranoj odluci Ustavni Bosne i Hercegovine broj U-28/11 od 24. siječnja 2012. godine sud je utvrdio da osporeni zakon nije u skladu s odredbama članka donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama članka II/4. Ustava drugim naknadama sudaca i tužitelja u FBiH, objavljen 17. srpnja Bosne i Hercegovine, u svezi sa člankom 14. Europske 2013. godine. Navedenom odlukom Ustavnog suda Federacije konvencije, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku Bosne i Hercegovine naloženo je Parlamentu Federacije Bosne i konvenciju, kao i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim Hercegovine da dopuni zakon i regulira prava sudaca, tužitelja i i političkim pravima jer ne sadrži odredbe o naknadama na ime stručnih suradnika na naknadu za troškove ishrane, naknadu troškova smještaja tijekom rada. Međutim, u istoj odluci Ustavni troškova prijevoza na posao i s posla, naknadu za prekovremeni sud je utvrdio da je osporeni zakon u skladu s navedenim rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika, odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Europske konvencije i naknadu zbog bolesti ili povrede, naknadu troškova za slučaj njezinim protokolima, te Međunarodnim paktom o građanskim i smrti, teške bolesti ili invalidnosti, naknadu za porodiljski dopust i političkim pravima, iako ne sadrži odredbe o naknadama za na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu kao i ostalim posebne uvjete rada za pojedine kategorije zaposlenika (stručni proračunskim korisnicima. Istom presudom odbijen je dio suradnici istražitelji i stručni suradnici pravnici) u Tužiteljstvu zahtjeva za utvrđivanje naknada za odvojeni život, za troškove Bosne i Hercegovine. selidbe i za jubilarnu nagradu. Imajući u vidu Mišljenje Vlade da 27. Ustavni sud je u oba slučaja zaključak da su povrijeđena je "status sa aspekta radnih prava državnih službenika u Federaciji načela neovisnosti pravosuđa i načelo zabrane diskriminacije Bosne i Hercegovine s jedne i sudaca i tužitelja u Federaciji Bosne temeljio na činjenici da Zakon o plaćama i drugim naknadama u i Hercegovine sa druge strane već bio predmet odlučivanja sudskim i tužiteljskim institucijama na razini Bosne i Hercegovine Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine", kao i da je ne sadrži odredbe kojim bi bilo regulirano pravo na specifične dosljedno provedena Odluka broj U-28/11 od 24. siječnja 2012. naknade po osnovi rada (naknada za topli obrok, naknada za godine, Ustavni sud ovdje najprije ukazuje da ovom odlukom ni prijevoz, naknada za odvojeni život, naknada za troškove na koji način ne "preispituje" odluku Ustavnog suda Federacije smještaja). Dakle, radi se o istoj situaciji kao i u konkretnom BiH. U okviru svoje nadležnosti u apelacijskim postupcima zahtjevu, u kojem podnositelj zahtjeva navodi da osporeni zakon ne sadrži takvo pravo (pravo na naknadu za obvezno dežurstvo) i naknada za pripravnost i rad u dežurstvu dovedena u pitanje dovodi se u pitanje imaju li tužitelji i suci jednak tretman pred institucionalna neovisnost pravosuđa. zakonom i je li dovedena u pitanje institucionalna neovisnost 33. Kada se sagledaju sve okolnosti počevši od potrebe da pravosuđa. sudovi kao i tužiteljstva budu neovisni, da je jedna od garancija 28. Ustavni sud je u odlukama br. U 7/12 i U 29/13 ukazao neovisnog sudstva materijalni položaj, te da je i za tužitelje na nužnost osiguranja neovisnosti sudova koja podrazumijeva prepoznata potreba da im se osigura adekvatna naknada u skladu s neovisnost sudstva kao institucije, ali i svakog pojedinog suca. važnošću zadataka koji obavljaju, Ustavni sud smatra da postoji Ustavni sud upućuje na obrazloženje u Odluci broj U 29/13, točka potreba, koja je opravdana, da dežurstvo ili pripravnost tužitelja (i 26. sudaca) bude valorizirana, odnosno da za to primaju određenu 29. Ustavni sud ukazuje na zaključak iz Odluke broj U 29/13 naknadu, čiju će visinu detaljnije odrediti nadležni organ. Ovo u točki 27., uz pozivanje na Odluku broj U 7/12 u kojoj je pogotovo u situaciji kada je, kao u prethodno spomenutim navedeno: "Iz obrazloženja citirane Odluke broj U 7/12 slijedi, odlukama br. U 7/12 i U 29/13, očigledno da je takva naknada kako Ustavni sud zapaža, da suci i tužitelji i određene kategorije propisana u drugim oblastima i da postoji određeni krug osoba stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na razini Bosne i kojima je priznato pravo na naknadu za pripravnost ili dežurstvo. Hercegovine iz osporenog zakona nemaju istovrsne naknade kao Tako Ustavni sud primjećuje da su, pozivajući se na članak 138. izabrani dužnosnici, državni službenici, namještenici i ostali stavak (3) Zakona o radu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zaposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na razini Bosne i kao poslodavac i Sindikat državnih službenika i namještenika u Hercegovine. Pitanje ovih naknada u ostalim institucijama Bosne i organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Hercegovine je regulirano Zakonom o plaćama i naknadama u Federaciji Bosne i Hercegovine kao reprezentativni sindikat, institucijama Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH' br. odnosno predstavnik državnih službenika i namještenika 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12). Ustavni sud naglašava zaposlenih u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim specifičnost i društveni značaj navedenih kategorija iz osporenog ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine zaključili zakona za svaku državu koja počiva na demokratskim načelima. Kolektivni ugovor (odnosno kasnije Granski kolektivni ugovor) Zakonodavac mora imati na umu da se njihov neovisni položaj ne kojim se državnim službenicima i ostalim osobama na koje se može upoređivati s bilo kojim drugim kategorijama. Ustavni sud odnosi priznaje pravo na naknadu za pripravnost (na što ukazuje i podsjeća i na Magna charta sudaca, kojom se država obvezuje podnositelj zahtjeva), čime je opet neopravdano izvršena razlika u osigurati ljudske, materijalne i financijska resurse kako bi se odnosu na nositelje tužiteljske i sudačke funkcije naspram drugih osigurala neovisnost pravosuđa. Ustavni sud ne može u spornom korisnika proračuna. Apsurd je utoliko veći što tužitelji i suci zakonu pronaći opravdanje za različito postupanje u pogledu nemaju priznato pravo na takvu naknadu, dok osobe koje im strukture primanja korisnika državnog proračuna, posebno imajući pomažu u vršenju funkcije imaju. Također, i Zakon o radu u vidu kako je pravosuđe specifična kategorija korisnika ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 26/16, proračuna, kao i da je sporni zakon donesen prije sedam godina i 89/18, 23/20 – odluka USFBiH i 31/20 – odluka USFBiH) ima od tada nije nikada mijenjan niti usklađivan s potrebama u smislu jasnu definiciju pojma radnog vremena (a o navedenom pojmu ne ekonomsko-financijske situacije u zemlji. Ustavni sud smatra postoji drugačija definicija u osporenom zakonu, te je u članku 7. kako ne postoji razuman odnos proporcionalnosti između osporenog zakona u okviru dijela "radno vrijeme" naveden broj primijenjenih sredstava i cilja čijem se ostvarenju težilo radnih sati i korekcija u slučaja da se radi pola radnog vremena), te donošenjem spornog zakona. Može se zaključiti kako je u članku 35. Zakona o radu navedeno: "(1) Radno vrijeme je nepropisivanje ovih naknada u spornom zakonu za ovu kategoriju vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, proračunskih korisnika predstavlja diskriminaciju budući da krši obvezan obavljati poslove za poslodavca. (2) Radnim vremenom ustavno načelo jednakosti iz odredbe članka II/4. Ustava Bosne i ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se Hercegovine." Dakle, kao u citiranoj Odluci broj U7/12, u Odluci pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva broj U 29/13 Ustavni sud je zaključio kako je osporeni zakon potreba. (3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za diskriminacijski zato što ne propisuje pravo na naknadu na ime vrijeme pripravnosti uređuje se kolektivnim ugovorom, troškova smještaja tijekom rada sucima, tužiteljima i drugom pravilnikom o radu i ugovorom o radu." Dakle, zakonodavac je stručnom osoblju zaposlenom u ovim institucijama. prepoznao potrebu da pripravnost bude izdvojena kao radno 30. U konkretnom predmetu se postavlja pitanje jesu li vrijeme, ali valorizirana, čini se svima osim sucima i tužiteljima, odredbe osporenog zakona kompatibilne s odredbama Ustava pri čemu Ustavni sud ne želi da ulazi u načine (modalitete) Bosne i Hercegovine i Europske konvencije jer ne propisuju naknade za obavljanja dežurstva ili pripravnosti. naknadu za segment rada – obvezno dežurstvo tužitelja. Zadatak 34. U konkretnom predmetu, kao i u prethodnim svojim Ustavnog suda je, imajući u vidu navode iz zahtjeva, da ispita je li odlukama, Ustavni sud želi istaći da poštuje diskrecijsko pravo osporeni zakon u skladu s navedenim pravima. zakonodavca da uredi pojedine oblasti onako kako smatra da je to 31. U ovom predmetu, identično kao u ranijim predmetima najprikladnije. U tom smislu, Ustavni sud je u Odluci broj U 12/09 koji su riješeni citiranim odlukama br. U 7/12 i U 29/13, na iskazao kako poštuje specifičnost ustavnog poretka Bosne i temelju prethodno navedenog obrazloženja Ustavni sud zaključuje Hercegovine, ali da se zajednički ustavni standardi kompleksnih identično. Naime, nesporno je da Tužiteljstvo pored redovnog država – posebno na europskoj razini – moraju uzeti u obzir, a radnog vremena uspostavlja i "stalnu službu dežurstva" u kojoj odstupanja se mogu desiti jedino kada postoji dovoljno opravdanje sudjeluju svi tužitelji osim glavnog tužitelja (uz mogućnosti (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 12/09 od 28. svibnja 2010. određenih izuzetaka), a kako bi osigurali neprekidan rad godine, točka 34.). Međutim, Ustavni sud ponovno naglašava da Tužiteljstva punih 24 sata i za vrijeme praznika i drugih neradnih primanja nositelja pravosudnih funkcija moraju biti na dana. Također, nesporno je da dežurni tužitelj obavlja sve radnje i odgovarajućoj razini kako bi se osigurala efikasnost i neovisnost mjere s ciljem vršenja prava i obveza koje ima tužitelj u skladu s pravosuđa, a pogotovo kada se ima u vidu sam rad i odredbama Zakona o kaznenom postupku. funkcioniranje tužiteljstava i suda. Imajući u vidu navedeno, a iz 32. Ponovno se napominje da podnositelj zahtjeva ukazuje istih razloga kao i u citiranim odlukama br. U 7/12 i U 29/13, da se dovodi u pitanje jednak tretman sudaca i tužitelja pred Ustavni sud zaključuje kako osporeni zakon krši načelo zakonom i da je propustom da se definira, regulira i propiše neovisnosti pravosuđa kao temeljne garancije vladavine prava i on je diskriminacijski zato što ne propisuje pravo na naknadu na ime članom 1 Protokola 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu troškova obveznog dežurstva/pripravnosti tužiteljima i sucima. ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 26 35. Na temelju navedenog, Ustavni sud zaključuje da Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. osporeni zakon, zato što ne sadrži odredbe u pogledu naknada za Nalaže se Parlamentu Federacije Bosne i Hercego- obvezno dežurstvo/pripravnost sudaca i tužitelja, nije u skladu s vine da, u skladu sa članom 61 stav (4) Pravila Ustavnog odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine jer krši načelo suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci neovisnosti pravosuđa kao temeljne garancije vladavine prava. od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Osim toga, zbog toga što ne sadrži navedeno, osporeni zakon nije Bosne i Hercegovine" uskladi Zakon o platama i drugim u skladu s odredbama članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, u naknadama sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercego- svezi sa člankom 14. Europske konvencije, člankom 1. Protokola vine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom 26. Međunarodnog br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH, 55/13 i 55/17 – pakta o građanskim i političkim pravima. odluka USFBiH) u pogledu naknada na ime dežurstva/pri- VII. Zaključak pravnosti sa članom I/2 Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa 36. Ustavni sud zaključuje da osporeni zakon, zato što ne članom 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sadrži odredbe u pogledu naknada za obvezno dežurstvo ili osnovnih sloboda, članom 1 Protokola 12 uz Evropsku pripravnost, nije u skladu s odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i i Hercegovine, u svezi sa člankom 14. Europske konvencije, članom 26 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju i člankom pravima. 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Nalaže se Parlamentu Federacije Bosne i Hercego- 37. Na temelju članka 59. st. (1) i (2) i članka 61. stavak (4) vine da, u skladu sa članom 72 stav (5) Pravila Ustavnog Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu suda, u roku iz prethodnog stava obavijesti Ustavni sud ove odluke. Bosne i Hercegovine o mjerama preduzetim s ciljem 38. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, izvršenja ove odluke. odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Predsjednik Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i Mato Tadić, v. r. "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine". OBRAZLOŽENJE Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u I. Uvod predmetu broj U 7/21, rješavajući zahtjev Opštinskog suda u Sarajevu (sudija Belma Čano-Sejfović), na osnovu člana 1. Opštinski sud u Sarajevu (sudija Belma Čano- VI/3c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) alineja Sejfović, u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je b), člana 59 st. (1) i (2), člana 61 stav (4) Pravila Ustavnog 22. aprila 2021. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: kompatibilnosti Zakona o platama i drugim naknadama Mato Tadić, predsjednik sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine Tudor Pantiru, potpredsjednik ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. Miodrag Simović, potpredsjednik 72/05, 22/09, 55/13 2, u daljnjem tekstu: osporeni zakon) s Mirsad Ćeman, potpredsjednik odredbama čl. I/2 i II/4 Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi s Valerija Galić, sudija odredbama člana 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih Seada Palavrić, sudija prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska Zlatko M. Knežević, sudija konvencija), člana 1 Protokola broj 12 uz Evropsku Angelika Nußberger, sudija konvenciju, kao i članom 26 Međunarodnog pakta o Helen Keller, sudija građanskim i političkim pravima. na sjednici održanoj 23. septembra 2021. godine donio II. Postupak pred Ustavnim sudom je 2. Na osnovu člana 23 stav (2) Pravila Ustavnog suda, ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Sarajevu Predstavničkog doma i Doma naroda Federacije Bosne i (sudija Belma Čano-Sejfović) za ocjenu ustavnosti Zakona o Hercegovine zatraženo je 4. juna 2021. godine da dostave platama i drugim naknadama sudija i tužilaca Federacije odgovor na zahtjev. Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i 3. Ustavnom sudu je 13. jula 2021. godine, te zatim 30. Hercegovine" br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH i jula 2021. godine dostavljeno Mišljenje Vlade Federacije 55/13 i 55/17 – odluka USFBiH), Bosne i Hercegovine. utvrđuje se da Zakon o platama i drugim naknadama III. Zahtjev sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine a) Navodi iz zahtjeva ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 4. Podnosilac zahtjeva je naveo da su osporenim 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH, 55/13 i 55/17 – odluka zakonom utvrđene plate, naknade i druga materijalna prava USFBiH), zbog toga što ne sadrži odredbe o naknadama na po osnovu rada za sve nosioce pravosudne funkcije u ime dežurstva/pripravnosti, nije u skladu sa članom I/2 Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14 Evropske 2 Ustavni sud u ovom dijelu navodi osporeni zakon onako kako je to konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, precizirao podnosilac zahtjeva, dok je u ostalom dijelu ove odluke naveden osporeni zakon s brojevima službenih novina u kojima su objavljene 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 relevantne odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je osporenim zakonom međunarodnim dokumentima koje navodi (Osnovni principi isključena mogućnost primjene drugog zakona u odnosu na UN-a o nezavisnosti sudova iz novembra 1995. godine, naknade i dodatke na platu koje osporenim zakonom nisu Preporuka 94 (12) Odbora ministara Savjeta Evrope od 13. propisane. Podnosilac zahtjeva ukazuje na sadržaj člana 1, oktobra 1994. godine, zaključak pod tačkom 4 te sadržaj člana 6c. osporenog zakona, kojim su propisane multilateralnog sastanka predstavnica članica Savjeta naknade po osnovu kojih se vrši uvećanje plate, i to naknada Evrope o garancijama nezavisnosti sudstva, Budimpešta, maj za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u 1998. godine, Evropska povelja o zakonima za sudije, dane državnih praznika. Takođe, podnosilac zahtjeva se Strazbur 1998, te Opšta povelja sudija iz Tajpeja (Tajvan), poziva na sadržaj odredbe člana 26 Kolektivnog ugovora za novembar 1999. godine), prema kojima je Ustavni sud i ranije službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji cijenio ustavnost zakona kojima su regulisane sudijske i Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor, tužilačke plate i naknade. objavljen u "Službenim novinama Federacije Bosne i b) Činjenice predmeta povodom kojeg je podnesen zahtjev Hercegovine" broj 16/18). 5. Podnosilac zahtjeva ukazuje da se tužbeni zahtjev 9. Podnosilac zahtjeva ukazuje da je u predmetu povodom tiče regulisanja naknade plate za cijeli jedan segment rada kojeg je zahtjev izjavljen tužbom 16 tužilaca (navedena koji zakonskim odredbama nije prepoznat i za koji nije imena) protiv tuženog Kantona Sarajevo, Kanto-nalno propisana posebna naknada – dežura tužilaca, kao i da se tužilaštvo, koje zastupa Kantonalno pravobra-nilaštvo radi o svim nosiocima pravosudne funkcije na nivou Kantona Sarajevo, tražena isplata naknade na ime Federacije Bosne i Hercegovine, sudijama i tužiocima, dežurstva. Svi tužioci su nosioci pravosudne funkcije – koji s obzirom na prirodu i organizaciju posla i rada tužioci Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, koji u skladu s pravosudnih ustanova moraju obavljati i dežurstva. S druge organizacijom posla pored redovnog rada obavljaju i 24- strane, za osoblje uposleno u tim ustanovama (službenici i satna dežurstva. U tužbi je navedeno da tužioci u vrijeme namještenici uposleni u tužilaštvima i sudovima), koje se dežurstva obavljaju redovne tužilačke poslove mimo takođe finansira iz budžeta, takva naknada je propisana redovnog radnog vremena, a za taj rad ne primaju naknadu jer Kolektivnim ugovorom i uredno se obračunava i isplaćuje. osporenim zakonom takva naknada nije propisana. Tužioci 6. Podnosilac zahtjeva navodi da, ukoliko bi se u tužbi pozivaju na analognu primjenu odredaba koje se odlučujući o tužbenom zahtjevu tužilaca primjenjivao tiču prekovremenog rada, koji opet nije posebno definisan osporeni zakon, postoji opasnost da bi prekršio ustavna odredbama osporenog zakona, niti su doneseni potrebni prava stranaka u postupku, kao i ostala prava navedena u provedbeni akti kojima bi bila regulisana visina naknade ovom zahtjevu, te ukazuje na odluke Ustavnog suda u kojima je za ostvarene sate prekovremenog rada. Odredbama odlučivano o pravima sudija i tužilaca u odnosu na odredbe Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske Zakona o platama sudija i tužilaca na nivou Bosne i vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se Hercegovine (Odluka broj U 7/12 od 30. januara 2013. godine). primjenjuje na sve službenike i namještenike uposlene u Podnosilac zahtjeva navodi da je u skladu sa članom 14 Kantonalnom tužilaštvu, ali i drugim tužilaštvima i Evropske konvencije, članom 1 Protokola broj 12 uz sudovima na području Federacije Bosne i Hercegovine, Konvenciju, te članom 26 Međunarodnog pakta o građanskim propisana je naknada za pripravnost kao naknada za vrijeme i političkim pravima zabranjeno razlikovanje po osnovu provedeno u pripravnosti za rad, a što bi bilo jednako pola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog pripravnosti za vrijeme dežurstva na koje su obavezni mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, tužioci, ali i sudije kao nosioci pravosudnih funkcija. pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili 10. Uz tužbu su dostavljeni dokazi – potvrde izdate od drugog statusa, odnosno garantovano je pravo na jednak Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, iz kojih je tretman i jednakost pred zakonom. vidljiv ukupan broj dana koji su tužioci kao nosioci 7. Kako navodi podnosilac zahtjeva, naknada koju pravosudne funkcije i tužioci Kantonalnog tužilaštva u tužioci potražuju podnesenim tužbama definisana je Kantonu Sarajevo proveli u dežurstvima, te Pravilnik o posebnim propisom i isplaćuje se službenicima i unutrašnjoj organizaciji Kantonalnog tužilaštva Kantona namještenicima uposlenim u tužilaštvima i sudovima u Sarajevo kojim je regulisano obavljanje dežurstva. Federaciji Bosne i Hercegovine, u visini kako je ona 11. Podnosilac zahtjeva je 22. jula 2021. godine propisana internim podzakonskim aktima, dok nosioci dostavio Ustavnom sudu Odluku Vrhovnog suda Federacije pravosudnih funkcija, konkretno tužioci, nemaju pravo na Bosne i Hercegovine broj 65 0 Rs 822256 21 Spp od 11. juna naknadu za dežurstva. Na opisani način dolazi do 2021. godine. Vrhovni sud je odlučujući o zahtjevu za razlikovanja nosilaca pravosudnih funkcija, s jedne strane, rješavanje spornog pravnog pitanja, na osnovu odredbe čl. te službenika i namještenika uposlenih u pravosudnim 61d. stav (1) i 61e. stav (1) Zakona o parničnom postupku, institucijama, ali i drugim organima vlasti, s druge strane, donio odluku da rad u obavljanju dežurstava tužilaca, no- a bez vidljivog i opravdanog razloga. silaca pravosudne funkcije, nema karakter prekovremenog 8. Podnosilac zahtjeva ističe da "nema jednakosti rada. između tužilačkih dežura i dežura uposlenika u drugim c) Odgovor na zahtjev oblastima i da dežura ne iziskuje kontinuirani boravak na 12. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je dostavila radnom mjestu", ali je jednako tome evidentno da je Mišljenje u kojem je navela da zahtjev smatra neosnovanim iz pomenutim Kolektivnim ugovorom prepoznata potreba da se sljedećih razloga: status s aspekta radnih prava državnih propiše naknada za dežurstvo/pripravnost jer to iziskuje službenika u Federaciji Bosne i Hercegovine, s jedne sama priroda posla. Tako se dolazi do neprihvatljive strane, i sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i situacije da su službenici i namještenici plaćeni za Hercegovine, s druge strane, već je bio predmet odlučivanja pripravnost, dok sudije i tužioci nemaju pravo na uvećanje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Dalje, plate, odnosno isplatu naknade po tom osnovu. U tom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim kontekstu, podnosilac zahtjeva navodi da je potrebno naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i ocijeniti da li je osporeni zakon kompatibilan s Hercegovine dosljedno je provedena Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-28/11 od 24. januara Hercegovine ("Službene novine FBiH" broj 32/21). Za 2012. godine. Takođe, Vlada je navela da je Kolektivni ugovor potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je objavljen pismeni sporazum između radnika, odnosno zaposlenika u službenom glasilu jer nije objavljen na svim službenim artikulisan radu sindikata s jedne strane i jednog ili više jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi: poslodavaca s druge strane. Navedenim ugovorom na određeno Član 26. se vrijeme regulišu različita pitanja iz područja radnih Osnovna plaća uvećaće se za: odnosa, te navedeni ugovor predstavlja izvor prava. - noćni rad - najmanje 25%, Međutim, Kolektivni ugovor nije zakonski izvor prava, - prekovremeni rad - najmanje 25%, odnosno njegov sadržaj nije definisan niti usvojen od - rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 15%, zakonodavnog tijela u Federaciji Bosne i Hercegovine. U - rad u dane praznika koji su po zakonu državni tom smislu, nejasna je argumentacija istaknuta u navodima praznici - najmanje 40%. zahtjeva za ocjenu kompatibilnosti, kao i samo osporavanje Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog odredaba Zakona o platama i drugim naknadama sudija i u pripravnosti za rad, a visina i način korištenja ovog tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine u svjetlu prava uredit će se propisom iz člana 27. stav (2) ovog Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave, sudske ugovora ili pravilnikom o radu. vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 16/18). To posebno iz razloga V. Dopustivost što bi se eventualnim usvajanjem navedenog zahtjeva 16. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud pokrenulo niz novih postupaka kojim bi se zakonske odredbe je pošao od odredbe člana VI/3c) Ustava Bosne i mogle problematizovati i osporiti pred Ustavnim sudom Hercegovine. Bosne i Hercegovine, argumentujući to sadržajem prava iz 17. Član VI/3c) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: radnog odnosa definisanim u odgovarajućem kolektivnom c) Ustavni sud ima nadležnost u pitanjima koja mu ugovoru, što bi na koncu prouzrokovalo nemjerljive uputi bilo koji sud u Bosni i Hercegovini, a odnosi se na to finansijske štete, pravnu nesigurnost, ali i praksu da li je zakon na čijoj valjanosti počiva njegova odluka, zaključenja kolektivnih ugovora uopšte. saglasan sa ovim Ustavom, Evropskom konvencijom o IV. Relevantni propisi ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protoko- lima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu po- 13. Zakon o platama i drugim naknadama sudija i stojanja ili djelokruga nekog opšteg pravila međunarodnog tužilaca u Federaciji BiH ("Službene novine javnog prava koje je od značaja za odluku tog suda. Federacije BiH" br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH, 18. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Opštinski 55/13 i 55/17 – odluka USFBiH). Za potrebe ove odluke sud u Sarajevu (sudija Belma Čano- Sejfović), što znači da koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u je zahtjev podnijelo ovlašćeno lice iz člana VI/3c) Ustava Ustavnom sudu BiH, koji glasi: Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o Član 6c. dopustivosti i meritumu broj U 5/10 od 26. novembra 2010. Naknada za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad godine, tačke 7–14, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i rad u dane državnih praznika i Hercegovine" broj 37/11). Imajući u vidu odredbe člana U slučaju prekovremenog rada, rada u neradne dane, VI/3c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19 stav (1) noćnog rada ili rada u dane državnih praznika, sudija, Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je ovaj zahtjev tužilac i stručni saradnik imaju pravo na naknadu osnovne dopustiv zato što ga je podnio ovlašćeni subjekat, te da ne plate, razmjerno vremenu trajanja tog rada, uvećanom za postoji nijedan formalni razlog iz člana 19 stav (1) procenat utvrđen Kolektivnim ugovorom. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev ne bi bio dopustiv. Visina naknade i uslovi za ostvarivanje naknade VI. Meritum utvrdiće se aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Obračun naknade iz stava 1. ovog člana vrši se od 19. U konkretnom slučaju podnosilac zahtjeva smatra da osnovne plate bez dijela plate po osnovu penzijskog staža. osporeni zakon nije u skladu s Ustavom Bosne i Naknada iz ovog člana čini sastavni dio plate. Hercegovine, čl. I/2 i II/4, u vezi sa članom 14 Evropske 14. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave konvencije, članom 1 Protokola broj 12 uz Evropsku i sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine konvenciju i članom 26 Međunarodnog pakta o građanskim i ("Službene novine FBiH" broj 16/18). Za potrebe ove odluke političkim pravima, te će u tom smislu Ustavni sud i koristi se tekst propisa na koji se pozvao podnosilac ispitati navode iz zahtjeva. zahtjeva i kako je objavljen u službenom glasilu jer nije 20. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u glase: relevantnom dijelu glasi: Član I Član 26. Bosna i Hercegovina Osnovna plaća uvećaće se za: 2. Demokratska načela - noćni rad - najmanje 25 % Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja - prekovremeni rad - najmanje 25 % funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu - rad u dane sedmičnog odmora - najmanje 15 % slobodnih i demokratskih izbora. - rad u dane praznika koji su po zakonu državni Član II praznici - najmanje 40 % Ljudska prava i osnovne slobode Radniku pripada naknada po osnovu vremena provedenog 4. Nediskriminacija u pripravnosti za rad. Visina i način korištenja ovog Uživanje prava i sloboda, predviđenih ovim članom ili prava urediće se pravilnikom o radu. međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, obezbijeđeno je svim licima u Bosni i Hercegovini 15. Granski kolektivni ugovor za službenike bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su pol, rasa, organa uprave i sudske vlasti Federacije Bosne i boja, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno i socijalno porijeklo ili povezanost sa postupcima Ustavni sud je u svojoj praksi već zauzeo stav da nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. nije nadležan da u apelacionom postupku razmatra odluku 21. Član 14 Evropske konvencije glasi: Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz Zabrana diskriminacije apstraktne nadležnosti. Međutim, u postupku po apelaciji Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji broj AP 2985/19 Ustavni sud je donio odluku 8. jula 2021. obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) u kojoj je istakao (od što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispo-vijest, tačke 49) da ne može zanemariti ni svoju praksu u kojoj je političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno utvrdio da su određene odredbe zakona u suprotnosti s porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom. U rođenje ili drugi status. navedenom predmetu Ustavni sud je utvrdio povredu prava iz 22. Član 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju člana I/2 Ustava Bosne i Hercegovine i člana II/4 Ustava glasi: Bosne i Hercegovine, odnosno člana 14 Evropske konvencije, Opšta zabrana diskriminacije člana 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i 1. Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora da se člana 26 Međunarodnog pakta o građan-skim i političkim obezbijedi bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što pravima, ukinuo presudu Kantonalnog suda u Novom su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili Travniku (preciziran broj) u dijelu kojim je odlučivano o drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, naknadi za odvojeni život i smještaj (apelantov zahtjev je povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili bio odbijen u ovom dijelu) i predmet vratio nadležnom sudu drugi status. na ponovno odlučivanje. Ustavni sud ovdje ukazuje da 2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti Odlukom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni pomenuti broj U-28/11 nije odlučeno o pravu na naknadu zbog obaveznog u stavu 1. dežurstva sudija i tužilaca (iako je navedeno u zahtjevu, u 23. Međunarodni pakt o građanskim i političkim Odluci Ustavnog suda broj U-28/11, iza tačke 5 odluke), pa je pravima potpisan 19. decembra 1966. godine u Njujorku Ustavni sud u okviru svoje nadležnosti obavezan da ispita ("Službeni list SFRJ" broj 7/71 i "Službeni list RBiH" ovaj navod iz zahtjeva. br. 5/92 i 25/93). Za potrebe ove odluke koristi se tekst 25. Prije razmatranja konkretnog zahtjeva Ustavni sud propisa kako je objavljen u službenom listu jer nije se poziva na svoje ranije odluke gdje je razmatrao zahtjev za objavljen na svim službenim jezicima i pismima, a koji u ocjenu kompatibilnosti Zakona o platama i drugim relevantnom dijelu glasi: naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Član 26. Bosne i Hercegovine u Odluci broj U 7/12 (vidi Ustavni Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 7/12 od 30. ikakve diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U januara 2013. godine, objavljena u "Službenom glasniku tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i Bosne i Hercegovine" broj 17/13). U citiranoj odluci da obezbedi svim licima podjednaku i uspešnu zaštitu Ustavni sud je utvrdio kako osporeni zakon nije u skladu s protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, odredbama člana I/2 Ustava Bosne i Hercegovine i odredbama pola, jezika, vere, političkog ili drugog ubeđenja, člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14 nacionalnog ili socijalnog porekla, imovnog stanja, rođenja Evropske konvencije, članom 1 Protokola broj 12 uz ili svakog drugog stanja. Evropsku konvenciju, kao i članom 26 Međunarodnog pakta o 24. Prije razmatranja konkretnog zahtjeva Ustavni sud građanskim i političkim pravima jer ne sadrži odredbe u ukazuje da je kao posljedica Odluke Ustavnog suda pogledu naknada na ime troškova prijevoza, toplog obroka i Federacije Bosne i Hercegovine broj U-28/11 od 24. januara odvojenog života. 2012. godine donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o 26. Ustavni sud je razmatrao i zahtjev za ocjenu platama i drugim naknadama sudija i tužilaca u FBiH, kompatibilnosti Zakona o platama i drugim naknadama u objavljen 17. jula 2013. godine. Navedenom odlukom Ustavnog sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i suda Federacije Bosne i Hercegovine naloženo je Hercegovine u Odluci broj U 29/13 (vidi Ustavni sud, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da dopuni Odluka o dopustivosti i meritumu broj U 29/13 od 28. marta zakon i reguliše prava sudija, tužilaca i stručnih 2014. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj saradnika na naknadu za troškove ishrane, naknadu 40/14). U citiranoj odluci Ustavni sud je utvrdio da troškova prijevoza na posao i s posla, naknadu za osporeni zakon nije u skladu s odredbama člana I/2 Ustava prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane Bosne i Hercegovine i odredbama člana II/4 Ustava Bosne i državnih praznika, naknadu zbog bolesti ili povrede, Hercegovine, u vezi sa članom 14 Evropske konvencije, naknadu troškova za slučaj smrti, teške bolesti ili članom 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju, kao i invalidnosti, naknadu za porodiljski dopust i na članom 26 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim otpremninu prilikom odlaska u penziju kao i ostalim pravima jer ne sadrži odredbe o naknadama na ime troškova budžetskim korisnicima. Istom presudom odbijen je dio smještaja u toku rada. Međutim, u istoj odluci Ustavni sud zahtjeva za utvrđivanje naknada za odvojeni život, za je utvrdio da je osporeni zakon u skladu s navedenim troškove selidbe i za jubilarnu nagradu. Imajući u vidu odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Evropske konven- Mišljenje Vlade da je "status sa aspekta radnih prava cije i njenim protokolima, te Međunarodnim paktom o državnih službenika u Federaciji Bosne i Hercegovine s građanskim i političkim pravima, iako ne sadrži odredbe o jedne i sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine naknadama za posebne uslove rada za pojedine kategorije sa druge strane već bio predmet odlučivanja Ustavnog suda zaposlenika (stručni saradnici istražioci i stručni Federacije Bosne i Hercegovine", kao i da je dosljedno saradnici pravnici) u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. provedena Odluka broj U-28/11 od 24. januara 2012. godine, 27. Ustavni sud je u oba slučaja zaključak da su Ustavni sud ovdje najprije ukazuje da ovom odlukom ni na povrijeđeni principi nezavisnosti pravosuđa i princip koji način ne "preispituje" odluku Ustavnog suda zabrane diskriminacije zasnivao na činjenici da Zakon o Federacije BiH. U okviru svoje nadležnosti u apelacionim platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ne sadrži Tužilaštvo pored redovnog radnog vremena uspostavlja i odredbe kojim bi bilo regulisano pravo na specifične "stalnu službu dežurstva" u kojoj učestvuju svi tužioci naknade po osnovu rada (naknada za topli obrok, naknada za osim glavnog tužioca (uz mogućnosti određenih izuzetaka), a prijevoz, naknada za odvojeni život, naknada za troškove kako bi obezbijedili neprekidan rad Tužilaštva punih 24 smještaja). Dakle, radi se o istoj situaciji kao i u sata i za vrijeme praznika i drugih neradnih dana. Takođe, konkretnom zahtjevu, u kojem podnosilac zahtjeva navodi da nesporno je da dežurni tužilac obavlja sve radnje i mjere s osporeni zakon ne sadrži takvo pravo (pravo na naknadu za ciljem vršenja prava i obaveza koje ima tužilac u skladu s obavezno dežurstvo) i dovodi se u pitanje da li tužioci i odredbama Zakona o krivičnom postupku. sudije imaju jednak tretman pred zakonom i je li dovedena u 32. Ponovno se napominje da podnosilac zahtjeva pitanje institucionalna nezavisnost pravosuđa. ukazuje da se dovodi u pitanje jednak tretman sudija i 28. Ustavni sud je u odlukama br. U 7/12 i U 29/13 tužilaca pred zakonom i da je propustom da se definiše, ukazao na neophodnost obezbjeđenja nezavisnosti sudova koja reguliše i propiše naknada za pripravnost i rad u podrazumijeva nezavisnost sudstva kao institucije, ali i dežurstvu dovedena u pitanje institucionalna nezavisnost svakog pojedinog sudije. Ustavni sud upućuje na obrazloženje pravosuđa. u Odluci broj U 29/13, tačka 26. 33. Kada se sagledaju sve okolnosti počevši od potrebe 29. Ustavni sud ukazuje na zaključak iz Odluke broj U da sudovi kao i tužilaštva budu nezavisni, da je jedna od 29/13 u tački 27, uz pozivanje na Odluku broj U 7/12 u kojoj je garancija nezavisnog sudstva materijalni položaj, te da je i navedeno: "Iz obrazloženja citirane Odluke broj U 7/12 za tužioce prepoznata potreba da im se obezbijedi adekvatna slijedi, kako Ustavni sud zapaža, da sudije i tužioci i naknada u skladu s važnošću zadataka koji obavljaju, određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim Ustavni sud smatra da postoji potreba, koja je opravdana, da institucijama na nivou Bosne i Hercegovine iz osporenog dežurstvo ili pripravnost tužilaca (i sudija) bude zakona nemaju istovrsne naknade kao izabrani dužnosnici, valorizovana, odnosno da za to primaju određenu naknadu, državni službenici, namještenici i ostali zaposleni u čiju će visinu detaljnije odrediti nadležni organ. Ovo zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na nivou Bosne i pogotovo u situaciji kada je, kao u prethodno pomenutim Hercegovine. Pitanje ovih naknada u ostalim institucijama odlukama br. U 7/12 i U 29/13, očigledno da je takva naknada Bosne i Hercegovine je regulisano Zakonom o platama i propisana u drugim oblastima i da postoji određeni krug naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ('Službeni lica kojima je priznato pravo na naknadu za pripravnost ili glasnik BiH' br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12 i 50/12). dežurstvo. Tako Ustavni sud primjećuje da su, pozivajući se Ustavni sud naglašava specifičnost i društveni značaj na član 138 stav (3) Zakona o radu, Vlada Federacije Bosne i navedenih kategorija iz osporenog zakona za svaku državu Hercegovine kao posl-odavac i Sindikat državnih koja počiva na demokratskim principima. Zakonodavac mora službenika i namještenika u organima državne službe, imati na umu da se njihov nezavisni položaj ne može sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i upoređivati s bilo kojim drugim kategorijama. Ustavni sud Hercegovine kao reprezentativni sindikat, odnosno podsjeća i na Magna charta sudija, kojom se država obavezuje predstavnik državnih službenika i namještenika obezbijediti ljudske, materijalne i finansijske resurse zaposlenih u organima državne službe, sudskoj vlasti i kako bi se obezbijedila nezavisnost pravosuđa. Ustavni sud javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine ne može u spornom zakonu pronaći opravdanje za različito zaključili Kolektivni ugovor (odnosno kasnije Granski postupanje u pogledu strukture primanja korisnika državnog kolektivni ugovor) kojim se državnim službenicima i budžeta, posebno imajući u vidu kako je pravosuđe specifična ostalim licima na koje se odnosi priznaje pravo na naknadu kategorija korisnika budžeta, kao i da je sporni zakon za pripravnost (na što ukazuje i podnosilac zahtjeva), čime donesen prije sedam godina i od tada nije nikada mijenjan je opet neopravdano izvršena razlika u odnosu na nosioce niti usklađivan s potrebama u smislu ekonomsko- tužilačke i sudijske funkcije naspram drugih korisnika finansijske situacije u zemlji. Ustavni sud smatra kako ne budžeta. Apsurd je utoliko veći što tužioci i sudije nemaju postoji razuman odnos proporcionalnosti između priznato pravo na takvu naknadu, dok lica koja im pomažu u primijenjenih sredstava i cilja čijem se ostvarenju težilo vršenju funkcije imaju. Takođe, i Zakon o radu ("Službene donošenjem spornog zakona. Može se zaključiti kako nepro- novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 26/16, 89/18, pisivanje ovih naknada u spornom zakonu za ovu kategoriju 23/20 – odluka USFBiH i 31/20 – odluka USFBiH) ima jasnu budžetskih korisnika predstavlja diskriminaciju budući da definiciju pojma radnog vremena (a o navedenom pojmu ne krši ustavni princip jednakosti iz odredbe člana II/4 postoji drugačija definicija u osporenom zakonu, te je u Ustava Bosne i Hercegovine." Dakle, kao u citiranoj Odluci članu 7 osporenog zakona u okviru dijela "radno vrijeme" broj U7/12, u Odluci broj U 29/13 Ustavni sud je zaključio naveden broj radnih sati i korekcija u slučaja da se radi kako je osporeni zakon diskriminacioni zato što ne pola radnog vremena), te je u članu 35 Zakona o radu propisuje pravo na naknadu na ime troškova smještaja tokom navedeno: "(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je rada sudijama, tužiocima i drugom stručnom osoblju radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za zaposlenom u ovim institucijama. poslodavca. (2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u 30. U konkretnom predmetu se postavlja pitanje da li su kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za odredbe osporenog zakona kompatibilne s odredbama Ustava obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba. (3) Vrijeme Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije jer ne propisuju pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme naknadu za segment rada – obavezno dežurstvo tužilaca. pripravnosti uređuje se kolektivnim ugovorom, Zadatak Ustavnog suda je, imajući u vidu navode iz zahtjeva, pravilnikom o radu i ugovorom o radu." Dakle, zakonodavac da ispita da li je osporeni zakon u skladu s navedenim je prepoznao potrebu da pripravnost bude izdvojena kao pravima. radno vrijeme, ali valorizovana, čini se svima osim 31. U ovom predmetu, identično kao u ranijim sudijama i tužiocima, pri čemu Ustavni sud ne želi da predmetima koji su riješeni citiranim odlukama br. U 7/12 ulazi u načine (modalitete) naknade za obavljanja dežurstva i U 29/13, na osnovu prethodno navedenog obrazloženja ili pripravnosti. Ustavni sud zaključuje identično. Naime, nesporno je da 34. U konkretnom predmetu, kao i u prethodnim svojim Helen Keller, sutkinja odlukama, Ustavni sud želi da istakne da poštuje na sjednici održanoj 23. septembra 2021. godine donio je diskreciono pravo zakonodavca da uredi pojedine oblasti onako kako smatra da je to najprikladnije. U tom smislu, ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 Ustavni sud je u Odluci broj U 12/09 iskazao kako poštuje Odlučujući o zahtjevu Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg specifičnost ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ali da Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, za rješavanje spora se zajednički ustavni standardi kompleksnih država – nastalog između Ministarstva civilnih poslova Bosne i posebno na evropskom nivou – moraju uzeti u obzir, a Hercegovine i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova u odstupanja se mogu desiti jedino kada postoji dovoljno predmetu stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine i Federacije opravdanje (vidi Ustavni sud, Odluka broj U 12/09 od 28. Bosne i Hercegovine pokrenutom po zahtjevu A.G., državljanina maja 2010. godine, tačka 34). Međutim, Ustavni sud ponovno Arapske Republike Egipat. naglašava da primanja nosilaca pravosudnih funkcija Utvrđuje se da je Rješenje Federalnog ministarstva moraju biti na odgovarajućem nivou kako bi se obezbijedila unutrašnjih poslova broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 od 1. februara efikasnost i nezavisnost pravosuđa, a pogotovo kada se ima u 2021. godine u skladu sa članom I/7. Ustava Bosne i Hercegovine. vidu sam rad i funkcionisanje tužilaštava i suda. Imajući Ostaje na snazi Rješenje Federalnog ministarstva unutraš- u vidu navedeno, a iz istih razloga kao i u citiranim njih poslova broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 od 1. februara 2021. odlukama br. U 7/12 i U 29/13, Ustavni sud zaključuje kako godine. osporeni zakon krši princip nezavisnosti pravosuđa kao Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegov- osnovne garancije vladavine prava i on je diskriminacioni ine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", zato što ne propisuje pravo na naknadu na ime troškova "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku obaveznog dežurstva/pripravnosti tužiocima i sudijama. Brčko distrikta Bosne i Hercegovine". 35. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da OBRAZLOŽENJE osporeni zakon, zato što ne sadrži odredbe u pogledu I. Uvod naknada za obavezno dežurstvo/pripravnost sudija i 1. Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i tužilaca, nije u skladu s odredbama člana I/2 Ustava Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je Hercegovine jer krši princip nezavisnosti pravosuđa kao 27. maja 2021. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u osnovne garancije vladavine prava. Osim toga, zbog toga što daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za rješavanje spora nastalog ne sadrži navedeno, osporeni zakon nije u skladu s između Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u odredbama člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Federalnog ministarstva unutraš- članom 14 Evropske konvencije, članom 1 Protokola broj 12 njih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u pred- uz Evropsku konvenciju i članom 26 Međunarodnog pakta o metu stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine i Federacije građanskim i političkim pravima. Bosne i Hercegovine pokrenutom po zahtjevu A.G., državljanina VII. Zaključak Arapske Republike Egipat (u daljnjem tekstu: tražilac 36. Ustavni sud zaključuje da osporeni zakon, zato što državljanstva ili A.G.). ne sadrži odredbe u pogledu naknada za obavezno dežurstvo II. Postupak pred Ustavnim sudom ili pripravnost, nije u skladu s odredbama čl. I/2 i II/4 2. Na osnovu člana 23. stav (2) Pravila Ustavnog suda, od Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 14 Evropske Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada konvencije, članom 1 Protokola broj 12 uz Evropsku FBiH) zatraženo je 9. juna 2021. godine da dostavi odgovor na konvenciju i članom 26 Međunarodnog pakta o građanskim i zahtjev. političkim pravima. 3. Vlada FBiH je dostavila odgovor na zahtjev 8. jula 2021. 37. Na osnovu člana 59 st. (1) i (2) i člana 61 stav (4) godine. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u III. Zahtjev dispozitivu ove odluke. a) Navodi iz zahtjeva 38. U skladu sa članom VI/5 Ustava Bosne i Hercego- vine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. 4. Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud, u smislu Predsjednik člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, riješi spor koji je Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nastao između Ministarstva i Federalnog ministarstva u predmetu Mato Tadić, s. r. stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine i državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: državljanstvo BiH, državljanstvo FBiH ili državljanstvo BiH/FBiH) pokre- 2051 nutom po zahtjevu državljanina Arapske Republike Egipat A.G. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u 5. Podnosilac zahtjeva je istakao da je Federalno predmetu broj U 8/21, rješavajući zahtjev Zorana Tegeltije, ministarstvo odbijanjem zahtjeva A.G. za prijem u državljanstvo predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na BiH/FBiH povrijedilo odredbu člana I/7. Ustava BiH, te odredbe osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (2) alineja b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i odredbe Hercegovine-prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i materijalnih propisa kojim je regulirana oblast državljanstva Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: BiH/FBiH, i to odredbe Zakona o državljanstvu BiH, Zakona o Mato Tadić, predsjednik državljanstvu FBiH i Krivičnog zakona FBiH (u daljnjem tekstu: Tudor Pantiru, potpredsjednik KZFBiH). Miodrag Simović, potpredsjednik 6. Obrazlažući zahtjev, podnosilac je istakao da je Federalno Mirsad Ćeman, potpredsjednik ministarstvo pogrešno primijenilo materijalne propise iz oblasti Valerija Galić, sutkinja državljanstva i krivičnog zakonodavstva, da je izvršilo pogrešnu Seada Palavrić, sutkinja ocjenu dokaza, te, stoga, nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično Zlatko M. Knežević, sudija Angelika Nussberger, sutkinja 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 stanje, što je, u konačnici, rezultiralo donošenjem nezakonitog suda broj 65 0 K 602538 16 Kps od 26. oktobra 2016. godine rješenja kojim je odbijen zahtjev tražioca državljanstva A.G. za uvjetno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog prijem u državljanstvo BiH/FBiH. Shodno tome, u zahtjevu je počinjenog krivičnog djela posjedovanje i omogućavanje uživanja navedeno da je Federalno ministarstvo proizvoljno primijenilo opojnih droga iz člana 239. stav 3. KZFBiH, koja je postala odredbe člana 10. Zakona o državljanstvu BiH, člana 9. Zakona o pravosnažna 9. novembra 2016. godine. Imajući u vidu tu državljanstvu FBiH i čl. 119. i 125. KZFBiH, jer je A.G. aplicirao činjenicu i ostale prikupljene dokaze, Federalno ministarstvo je za prijem u državljanstvo po osnovu olakšane naturalizacije, pa je utvrdilo da A.G. ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva iz neosnovano tumačenje iz osporenog rješenja prema kojem A.G. člana 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH, jer predstavlja prijetnju ne ispunjava uvjete iz člana 9. Zakona o državljanstvu BiH i člana po sigurnost BiH, da, stoga, ne ispunjava uvjete ni za stjecanje 8. Zakona o državljanstvu FBiH, odnosno da postoje razlozi koji državljanstva naturalizacijom i da postoje osnovani razlozi za predstavljaju prijetnju za sigurnost BiH. U navedenim odredbama sumnju da bi se odobrenjem naturalizacije ugrozila sigurnost BiH su, prema navodima iz zahtjeva, propisani uvjeti za prijem u i FBiH. državljanstvo po osnovu olakšane naturalizacije koji ne mogu biti 10. Federalno ministarstvo je rješenje od 1. februara 2021. predmet diskrecione ocjene Federalnog ministarstva koje je godine dostavilo Ministarstvu na saglasnost 9. februara 2021. podatak o brisanoj osudi za A.G. protumačilo kao neispunjavanje godine. uvjeta za prijem u državljanstvo uz zaključak da A.G. predstavlja 11. Ministarstvo je donijelo zaključak broj 06-1-30-3-539/21 prijetnju za sigurnost BiH. Naime, A.G. je uz zahtjev za stjecanje od 12. februara 2021. godine kojim je utvrđeno da A.G. ispunjava državljanstva dostavio dokaze o ispunjenosti zakonskih uvjeta, uvjete iz člana 10. Zakona o državljanstvu BiH u postupku između ostalog izvod iz matične knjige vjenčanih sa državljankom stjecanja državljanstva BiH i državljanstva FBiH. U obrazloženju BiH/FBiH, dokaz da brak i dalje traje, dokaz da ima odobren zaključka je navedeno da je Federalno ministarstvo pogrešno stalni boravak u BiH, dokaz da ne postoje razlozi koji bi primijenilo materijalne propise iz oblasti državljanstva i krivičnog predstavljali prijetnju sigurnosti BiH i dokaz da nije evidentiran u zakonodavstva i da rješenje kojim je zahtjev A.G. odbijen sadrži kaznenim evidencijama. U postupku davanja saglasnosti niz nepravilnosti i kontradiktornosti zbog toga što je A.G. Ministarstvu je dostavljeno navedeno rješenje Federalnog aplicirao za prijem u državljanstvo po osnovu olakšane ministarstva nakon čega je utvrđeno da je kao odlučujuća naturalizacije i što se pri ocjeni ispunjavanja uvjeta za stjecanje činjenica ocijenjena Presuda Općinskog suda u Sarajevu (u državljanstva Federalno ministarstvo pozvalo na neispunjavanje daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 K 602538 16 Kps od 26. odredaba člana 9. Zakona o državljanstvu BiH i člana 8. Zakona o oktobra 2016. godine kojom je A.G. bio uvjetno osuđen na kaznu državljanstvu FBiH. Pri tome je, kako je dalje obrazloženo, zatvora u trajanju od osam mjeseci s vremenom provjeravanja u samoinicijativno i bez osnova kao odlučujuća ocijenjena činjenica trajanju od godinu dana za krivično djelo posjedovanje i o postojanju pravosnažne presude kojom je A.G. uvjetno osuđen omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 239. KZFBiH za na kaznu zatvora, zanemarujući da je izrečena kazna na osnovu koje se može izreći kazna zatvora u trajanju do jedne godine. člana 125. KZFBiH po sili zakona brisana iz kaznene evidencije i Ministarstvo je imalo u vidu da je navedena presuda postala da se brisanjem osude lice smatra neosuđivanim, pa stoga i A.G. pravosnažna 9. novembra 2016. godine i da je, stoga, po sili koji je aplicirao za državljanstvo BiH/FBiH po osnovu olakšane zakona brisana iz kaznene evidencije, u smislu člana 125. naturalizacije. Ministarstvo je, u konačnici, zaključilo da su u KZFBiH nakon proteka godinu dana od prestanka vremena konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti iz člana 10. Zakona o provjeravanja, zbog čega se brisanjem osude svako lice, pa tako i državljanstvu BiH, te da ne postoji prepreka za izdavanje garancije A.G., smatra neosuđivanim. Imajući to u vidu, Ministarstvo je A.G. u postupku stjecanja državljanstva BiH/FBiH. usvojilo stav da je pogrešno tumačenje Federalnog ministarstva da 12. Federalno ministarstvo je, nakon ponovnog razmatranja A.G. ima status osuđivanog lica i da predstavlja prijetnju po predmeta, Ministarstvu dostavilo odgovor na prethodni zaključak sigurnost BiH, jer je podatak o brisanoj osudi protumačilo kao i, s tim u vezi, navelo da je Ministarstvo utvrdilo da A.G. neispunjavanje uvjeta iz člana 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH. ispunjava uvjete iz člana 10. Zakona o državljanstvu BiH, da Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, to ukazuje na kršenje prava doneseni zaključak sadrži niz nepravilnosti i nezakonitosti, jer je na pravično suđenje, prava na privatni i porodični život, dom i suprotan članu 9.d) Zakona o državljanstvu BiH, da A.G. ne prepisku i prava na djelotvoran pravni lijek iz čl. 6, 8. i 13. ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva iz navedene odredbe Evropske konvencije. državnog zakona, kao ni odredbe iz čl. 8. i 9. Zakona o 7. Imajući u vidu da je odredbom člana 32. Zakona o državljanstvu FBiH, da je prije donošenja rješenja o zahtjevu A.G. državljanstvu BiH propisano da odluka kompetentne vlasti entiteta po službenoj dužnosti Federalno ministarstvo zatražilo od stupa na snagu dva mjeseca nakon slanja Ministarstvu i da nadležnih državnih organa da izvrše sve sigurnosne provjere kako Ministarstvo, u slučaju neslaganja sa entitetskom vlasti, predmet bi se provjerilo da li A.G. (kao i svi stranci koji podnesu takav vraća na ponovno razmatranje kompetentnoj entitetskoj vlasti, te zahtjev) predstavlja prijetnju po sigurnost BiH, što podrazumijeva da, ukoliko entitetska vlast odluči identično i ostane spor između podatke o eventualnom vođenju krivičnog postupka i osuđivanosti kompetentnih vlasti entiteta i BiH, cijeli slučaj se upućuje na teritoriji BiH za počinjeno krivično djelo, da je nakon provjera Ustavnom sudu na konačnu odluku. Podnosilac zahtjeva je, koje je izvršila Federalna uprava policije (u daljnjem tekstu: FUP) ocjenjujući da u okolnostima konkretnog slučaja postoji spor Federalnom ministarstvu dostavljen akt broj 09-11-11/3-03-7- između državne i entitetske vlasti, predložio Ustavnom sudu da 331/20 od 2. decembra 2020. godine na osnovu kojeg je utvrđeno riješi nastali spor u vezi sa stjecanjem državljanstva BiH/FBiH. da je A.G. počinio krivično djelo posjedovanje i omogućavanje b) Činjenice predmeta povodom kojeg je podnesen zahtjev uživanja opojnih droga iz člana 239. stav 3. KZFBiH za koje je osuđen presudom od 26. oktobra 2016. godine, koja je postala 8. A.G. je 16. septembra 2020. godine Federalnom pravosnažna 26. novembra 2016. godine. ministarstvu podnio zahtjev za stjecanje državljanstva BiH i 13. U pogledu neosnovanosti navoda iz zaključka državljanstva FBiH po osnovu olakšane naturalizacije. Ministarstva da A.G. ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva 9. Federalno ministarstvo je 1. februara 2021. godine BiH/FBiH, Federalno ministarstvo je istaklo da je odbijen zahtjev donijelo Rješenje broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 kojim je odbijen A.G. za stjecanje državljanstva, jer je na teritoriji države BiH čije zahtjev A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH uz obrazloženje je državljanstvo želio da stekne počinio krivično djelo i da, stoga, da je u toku postupka utvrđeno da je A.G. Presudom Općinskog ne ispunjava uvjet za stjecanje državljanstva iz člana 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH, da je Federalno ministarstvo nadležno za protiv zdravlja ljudi i imovine, zbog čega je FMUP utvrdio da pitanja državljanstva BiH/FBiH i da je obavezno svoju odluku A.G. ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva BiH/FBiH i dostaviti Ministarstvu na saglasnost, kako je i postupljeno u diskrecionim pravom odlučivanja utvrdilo da A.G. predstavlja konkretnom slučaju, u smislu člana 202. st. 1. i 2. Zakona o prijetnju po sigurnost BiH. U tom kontekstu je Federalno upravnom postupku FBiH (u daljnjem tekstu: ZUP), da se ministarstvo navelo da se u okolnostima konkretnog slučaja, s Ministarstvo, suprotno navedenoj odredbi ZUP-a, upustilo u obzirom na stav izražen u zaključku Ministarstva, postavlja pitanje meritorno odlučivanje donošenjem zaključka u kojem je utvrđeno interesa BiH da prima u svoje državljanstvo stranca koji je već da A.G. ispunjava uvjete iz člana 10. Zakona o državljanstvu BiH. osuđen za krivično djelo protiv zdravlja ljudi i imovine. Pri tome Pojašnjavajući navedeno u odgovoru Ministarstvu, Federalno je, opreza radi, napomenuto da stranac formalnim činom stjecanja ministarstvo je navelo da je rješenje o odbijanju zahtjeva za državljanstva BiH stječe pravo na biometrijske lične dokumente stjecanje državljanstva konačno u upravnom postupku i da se (lična karta, pasoš), te, stoga, na veliki broj prava u BiH i protiv navedenog rješenja može pokrenuti upravni spor, a u inozemstvu, pa Bosni i Hercegovini, prema stavu Federalnog nastavku su navedeni razlozi zbog kojih ocjenjuje da je zaključak ministarstva, nije u interesu da primi u svoje državljanstvo lice Ministarstva nepravilan i nezakonit. U tom pravcu je, između koje je osuđivano zbog jednog od najtežih oblika krivičnih djela ostalog, navedeno da je Ministarstvo pogrešno ocijenilo propisanih odredbama KZFBiH. mogućnost primjene člana 9. Zakona o državljanstvu BiH i člana 15. U pogledu neosnovanosti navoda iz zaključka da je 8. Zakona o državljanstvu FBiH (stjecanje državljanstva po Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (u daljnjem tekstu: OSA) osnovu naturalizacije), da se u konkretnom slučaju radi o stjecanju jedina nadležna institucija BiH koja utvrđuje da li je neko prijetnja državljanstva BiH/FBiH po osnovu ostvarenog stalnog boravka na po sigurnost BiH ili ne, navedeno je da Federalno ministarstvo teritoriji BiH, tj. po osnovu olakšane naturalizacije pri čemu se prilikom prijema zahtjeva za prijem u državljanstvo ima obavezu procjenjuje cjelokupno činjenično stanje utvrđeno u postupku, da da pribavi podatke sigurnosnih provjera ne samo od OSA-e već i je takav stav potvrđen u brojnim odlukama Kantonalnog suda u drugih državnih sigurnosno-policijskih organa kao što su Sarajevu u kojima je naglašena važnost primjene člana 8. stav 2. Ministarstvo sigurnosti BiH, Federalna uprava policije, čije Zakona o državljanstvu FBiH i važnost diskrecionog prava države sigurnosne provjere objedinjuju provjere svih policijskih agencija BiH i njenih nadležnih organa da odluče o stjecanju državljanstva na cijeloj teritoriji BiH, i to Državne agencije za istrage i zaštitu u situaciji kada je stranac podnio zahtjev po osnovu olakšane (SIPA), MUP-a RS, deset kantonalnih ministarstava unutrašnjih naturalizacije, da je diskreciono pravo direktno inkorporirano u poslova, te raspoložive evidencije Federalne uprave policije. Tek članu 9. stav 2. Zakona o državljanstvu BiH i u članu 8. stav 2. nakon toga rezultati svih izvršenih sigurnosnih provjera ocjenjuju Zakona o državljanstvu FBiH, da pritom nije dovoljno samo to da se zajedno i u međusobnoj povezanosti i donosi rješenje vodeći stranka (podnosilac zahtjeva) ispunjava samo opće uvjete za računa o izvornoj nadležnosti Federalnog ministarstva u pogledu stjecanje državljanstva već da se primjenom analogije, shodno stjecanja i prestanka državljanstva FBiH (po osnovu otpusta) i načelu ius domicili, naturalizacija punoljetnog stranca mora tre- nadzora nad provođenjem odredaba Zakona o državljanstvu FBiH. tirati kao cjelovit pravni osnov stjecanja državljanstva BiH/FBiH 16. U pogledu neosnovanosti navoda Ministarstva iz rukovodeći se, prije svega, javnim interesom FBiH/BiH. osporenog zaključka da je tražiocu državljanstva A.G. povrijeđeno 14. U pogledu neosnovanosti navoda iz zaključka da je pravo na djelotvoran pravni lijek, Federalno ministarstvo je navelo Federalno ministarstvo samoinicijativno i bez osnova ocijenilo da je tražilac državljanstva protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za osuđujuću pravosnažnu presudu protiv lica A.G. kao odlučujuću, stjecanje državljanstva BiH/FBiH mogao pokrenuti upravni spor navedeno je da je u identičnim odredbama člana 23. Zakona o (kako proizlazi iz pouke o pravnom lijeku), da je Kantonalni sud državljanstvu BiH i Zakona o državljanstvu FBiH propisano u nadležan u konkretnom slučaju da riješi u upravnom sporu o tužbi kojim slučajevima se može oduzeti državljanstvo BiH/FBiH, stranke, te da se u tom kontekstu Ministarstvo, pa i podnosilac konkretno, da državljanstvo može biti oduzeto kada je državljanin zahtjeva "izdigao" iznad nadležnog suda i spriječio tražioca osuđen na području ili van područja BiH pravosnažnom presudom državljanstva da koristi redovan pravni lijek. Na taj način se, kako i da su precizirana po nazivu i biću krivična djela koja je dalje navedeno, podnosilac zahtjeva upustio u meritorno predstavljaju razlog za oduzimanje već stečenog državljanstva odlučivanje stavljajući se u ulogu drugostepenog organa BiH/FBiH. To, dalje, znači, kako je navelo Federalno prekoračenjem zakonskih ovlaštenja iz člana 202. st. 1. i 2. ZUP-a ministarstvo, da bi se, shodno navedenim zakonskim odredbama, u vezi sa članom 32. Zakona o državljanstvu BiH. Federalno licu A.G. zbog počinjenog krivičnog djela za koje je pravosnažno ministarstvo smatra da, u smislu navedenih odredaba, Ministarstvo osuđeno, moglo oduzeti državljanstvo u situaciji da ga je već ima isključivo ingerenciju i nadležnost da daje, ili da odbije dati dobilo, jer je presudom osuđeno zbog počinjenog krivičnog djela saglasnost na rješenje Federalnog ministarstva, a ne da utvrđuje posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 239. činjenično stanje u formi zaključka utvrđenjem da tražilac stav 2. KZFBiH. Stoga je ocijenjeno da su neosnovani navodi državljanstva ispunjava uvjete iz člana 10. Zakona o državljanstvu Ministarstva da A.G. ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva BiH. BiH/FBiH i da je opravdanje Ministarstva o ispunjenju uvjeta za 17. Najzad, Federalno ministarstvo je, imajući u vidu stjecanje državljanstva po osnovu olakšane naturalizacije činjenica jurisdikciju koju, u smislu člana VI/3. Ustava BiH, ima Ustavni da mu je kazna brisana iz kaznene evidencije. S tim u vezi je sud, istaklo da konkretan zahtjev, pogotovo u situaciji kada istaknuto da čin brisanja kazne iz kaznene evidencije osuđivanom stranka još nije iskoristila svoje zakonsko pravo na redovan pravni stranom državljaninu nikako ne znači da se stranac prema lijek, ne predstavlja nikakvo ustavno pitanje, jer je riječ o odredbama KZFBiH ne smatra osuđivanim u vezi sa redovnom upravnom postupku koji je proveden primjenom svih ispunjavanjem uvjeta za stjecanje državljanstva. Državljanstvo i pravila i načela ZUP-a na osnovu kojih je doneseno rješenje na uvjeti za njegovo stjecanje, prema odredbama Zakona o osnovu ocjene svih dokaza u spisu i koje je obrazloženo. državljanstvu BiH/FBiH, kako je dalje navedeno, jeste lex c) Odgovor na zahtjev specialis u odnosu na odredbe KZFBiH koje propisuju postupak brisanja kazne iz kaznene evidencije i bez utjecaja je u postupku 18. U opširnom odgovoru na zahtjev Vlada FBiH je, između stjecanja državljanstva BiH/FBiH. Pored navedenog, istaknuto je ostalog, navela da je podnosilac zahtjeva zanemario činjenicu da da je krivično djelo omogućavanje i uživanje opojnih droga A.G. ima mogućnost da u upravnom sporu pobija rješenje normirano u Poglavlju XXI KZFBiH pod nazivom Krivična djela Federalnog ministarstva kojim je odbijen njegov prijem u državljanstvo, da su odluke Federalnog ministarstva kojim se stavljajući se u ulogu drugostepenog organa, odnosno u ulogu odlučuje o zahtjevima stranaca za stjecanje državljanstva, kao što redovnog suda. U konačnici, Vlada FBiH je istakla da je zahtjev je i konkretan slučaj, konačne i da protiv njih nije dopuštena žalba, za rješavanje spora pred Ustavnim sudom BiH neosnovan, jer ali da se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom Ministarstvo nije drugostepeni organ čija je nadležnost da (Kantonalni sud u Sarajevu) u skladu sa odredbama ZUP-a. Vlada odlučuje meritorno o zahtjevu za prijem u državljanstvo FBiH je naglasila da bi rješavanje navodnog spora pred Ustavnim BiH/FBiH i jer je tražilac državljanstva imao pravo na redovan sudom značilo prejudiciranje odluke redovnog suda u upravnom pravni lijek podnošenjem tužbe u upravnom sporu pred nadležnim sporu koji je dužan ocijeniti da li je rješenje Federalnog kantonalnim sudom. Smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o ministarstva doneseno na pravilan i zakonit način, te prejudiciranje sporu u smislu člana VI/3.a) Ustava BiH, odnosno o sporu u postupaka koji se mogu pokrenuti pred Vrhovnim sudom FBiH i kojem konačnu odluku treba donijeti Ustavni sud, te da, stoga, Ustavnim sudom. Sadržaj zahtjeva, kako je dalje navedeno, u podneseni zahtjev, u smislu člana 19. Pravila Ustavnog suda, nije potpunosti se podudara sa sadržajem zaključka Ministarstva za dopustiv, pa je, u konačnici, predloženo da se kao takav odbaci, ili koji Vlada FBiH smatra da nije u skladu sa članom 9.d) Zakona o da se, ukoliko Ustavni sud ocijeni da je, ipak, dopustiv, odbije u državljanstvu BiH. U tom kontekstu je napomenuto da je spor smislu člana 59. stav 3. Pravila Ustavnog suda. nastao kada je Federalno ministarstvo odbilo zahtjev A.G. za IV. Relevantni propisi prijem u državljanstvo, a Ministarstvo se nije složilo s takvom odlukom pri čemu se stavilo u ulogu drugostepenog organa koju 19. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe ne predviđaju Zakon o državljanstvu BiH, niti Zakon o glase: državljanstvu FBiH. Imajući u vidu navedene činjenice koje se, Član I prije svega, odnose na nadležnost Federalnog ministarstva koje Bosna i Hercegovina odlučuje o zahtjevu za prijem u državljanstvo i nadležnost 7. Državljanstvo Ministarstva koje daje, ili ne daje saglasnost na takvu odluku, a da Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje reguliše pri tome nema ulogu drugostepenog organa, Vlada FBiH je istakla Parlamentarna skupština, i državljanstvo svakog entiteta koje da je Federalno ministarstvo po okončanju izvršenih sigurnosnih regulišu sami entiteti, pod uslovom da: provjera i rezultata tih provjera, koji su ocijenjeni pojedinačno i a) Svi državljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, državljani zajedno, zaključilo da tražilac državljanstva A.G. predstavlja Bosne i Hercegovine. prijetnju po sigurnost BiH, te da je diskrecionim pravom, koje je b) Nijedno lice ne može biti arbitrarno lišeno državljanstva inkorporirano i u materijalnom propisu Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, ili državljanstva entiteta, ili na drugi način BiH/FBiH, donijelo rješenje kojim je zahtjev za stjecanje ostavljeno bez državljanstva. Niko ne može biti lišen državljanstva državljanstva odbijen. Navedeni stav je, kako je dalje navedeno, Bosne i Hercegovine, ili entiteta, po bilo kojem osnovu kao što je potvrđen u velikom broju presuda Kantonalnog suda u Sarajevu i pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, Vrhovnog suda FBiH (navedeni brojevi i datumi presuda) kojima nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom je potvrđeno da u postupku povodom zahtjeva za prijem u manjinom, imovina, rođenje ili bilo koji drugi status. državljanstvo stranca nije bitan čin brisanja kazne iz kaznene c) Sva lica koja su bila državljani Republike Bosne i evidencije i da nije dovoljno da tražilac državljanstva samo Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su ispunjava opće uvjete za stjecanje državljanstva BiH/FBiH po državljani Bosne i Hercegovine. Državljanstvo lica koja su osnovu olakšane naturalizacije već da se naturalizacija stranca naturalizovana poslije 6.4.1992. godine, a prije stupanja na snagu mora tretirati kao cjelovit pravni osnov za stjecanje državljanstva ovog Ustava, regulisaće Parlamentarna skupština. BiH/FBiH, rukovodeći se pri tome javnim interesom BiH/FBiH. d) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo Na legitimnost diskrecionog prava države pri odlučivanju o druge države, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor između zahtjevu za prijem stranca u državljanstvo ukazao je, prema Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji mišljenju Vlade FBiH, i Ustavni sud u predmetu broj AP 5302/10 je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav u kom je zaključeno da "odlučivanje o davanju i oduzimanju 4, tačka (d). Lica sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni državljanstva se ubraja u djelokrug javnopravnih ovlaštenja i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina određene države koji je isključen iz djelokruga člana 6. Evropske država njihovog prebivališta. konvencije". U tom kontekstu je, prema ocjeni Vlade FBiH, e) Državljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uživa nesporno da je Federalno ministarstvo postupilo pravilno kada je, zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet može izdavati pasoše zbog činjenice da je tražilac državljanstva A.G. pravosnažno Bosne i Hercegovine svojim državljanima, na način kako je to osuđen zbog krivičnog djela koje se ubraja u krivična djela protiv regulisala Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može zdravlja ljudi i imovine, zaključilo da A.G. predstavlja prijetnju po izdavati pasoše onim državljanima kojima pasoš nije izdat od sigurnost BiH, te je odbijen njegov zahtjev za stjecanje strane entiteta. Uspostaviće se centralni registar svih pasoša državljanstva. Ukoliko bi se stavovi iz podnesenog zahtjeva izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i Hercegovine. prihvatili kao osnovani, Vlada FBiH je istakla da se u tom slučaju 20. Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine - službeni postavlja pitanje kakav je interes BiH da prima u svoje prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" broj 22/16) glasi: državljanstvo strance koji su na njenoj teritoriji već osuđivani za Sticanje državljanstva BiH naturalizacijom teška krivična djela i da im se daju biometrijski lični dokumenti Član 9. koji, između ostalog, podrazumijevaju i uživanje ostalih prava, (1) Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva npr. uživanje bezviznog režima. Osim toga, ukazano je na potpuno BiH može steći državljanstvo naturalizacijom ako ispunjava identičnu situaciju u drugom slučaju, povodom zahtjeva stranca iz slijedeće uslove: Islamske Republike Pakistan, čiji je zahtjev za prijem u a) da je napunio 18 godina starosti; državljanstvo odbijen, a Ministarstvo, kao organ institucija BiH, b) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i dalo saglasnost na takvu odluku, a zatim je Kantonalni sud u Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva; Sarajevu u upravnom sporu tužbu odbio ocjenjujući da brisanje c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih kazne iz kaznene evidencije u okolnostima konkretnog slučaja nije naroda Bosne i Hercegovine; ključna okolnost. Iz navedenog, prema mišljenju Vlade FBiH, d) da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja proizlazi da Ministarstvo u dva jednaka slučaja usvaja različit stav, stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljivanja stranaca sa teritorije Bosne i Hercegovine od strane organa čiji je legalitet Član 8. uspostavljen Ustavom i da je ova odluka još uvijek na snazi; (Uvjeti za sticanje državljanstva na osnovu naturalizacije) e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne za krivična djela sa (1) Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva predumišljajem na duže od tri godine u periodu od 8 godina od Federacije može steći državljanstvo Federacije naturalizacijom podnošenja zahtjeva; ako ispunjava sljedeće uvjete: f) da se odreknu ili na neki drugi način izgube svoje ranije a) da je napunio 18 godina; državljanstvo prije sticanja državljanstva BiH, osim ako b) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i bilateralni sporazum iz člana 14. ne predviđa drugačije. Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, s tim Odricanje ili gubitak ranijeg državljanstva se neće zahtijevati ako da u momentu podnošenja zahtjeva ima stalni boravak na teritoriji ovo nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati; Federacije; g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno zahtijevati; naroda Federacije; h) da ne predstavlja prijetnju po sigurnost Bosne i d) da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja Hercegovine; stranca iz Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije ili zaštitna i) da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji mjera udaljavanja stranca sa teritorije Bosne i Hercegovine, omogućava egzistenciju ili da je u stanju da osigura pouzdan odnosno Federacije od nadležnog organa uspostavljenog dokaz o finansijskim izvorima za sopstveno izdržavanje; Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i j) da je izmirio sve poreske ili druge finansijske obaveze; Hercegovine i da je ova odluka još na snazi; k) da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne zatvora za krivična poredak Bosne i Hercegovine i djela sa umišljajem na vrijeme duže od tri godine u vremenu od l) da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva BiH. osam godina prije podnošenja zahtjeva; (2) Naturalizacija neće biti odobrena, čak ako podnosilac f) da se odrekne ili da mu na neki drugi način prestane zahtjeva ispunjava opće uslove za naturalizaciju, ako postoje ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva Federacije, osim osnovani razlozi za sumnju da bi se odobravanjem naturalizacije ako bilateralnim sporazumom iz člana 15. ovog zakona nije tom licu bila ugrožena sigurnost Bosne i Hercegovine i javni red i drugačije predviđeno. Odricanje ili prestanak ranijeg mir, ili ako naturalizacija nije u skladu sa interesima Bosne i državljanstva na drugi način neće se zahtijevati ako to nije Hercegovine iz nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati; cjelokupne procjene stanja podnosioca zahtjeva. g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim ako se Sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom dokaz o ispunjavanju ovog uvjeta ne može razumno zahtijevati; Član 10. h) da ne predstavlja prijetnju za sigurnost Bosne i Bračni drug državljanina Bosne i Hercegovine - stranac, Hercegovine i Federacije; može steći državljanstvo BiH pod slijedećim uslovima: i) da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji a) da je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja omogućava egzistenciju ili je u stanju osigurati pouzdan dokaz o zahtjeva i da još uvijek traje u momentu podnošenja zahtjeva; finansijskim izvorima za svoje izdržavanje u skladu sa b) da se odrekne ili na neki drugi način izgubi svoje ranije odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine; državljanstvo prije sticanja državljanstva BiH, osim ako to nije j) da je izmirio sve poreske ili druge finansijske obaveze u drugačije riješeno bilateralnim sporazumom iz člana 14. skladu sa odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine; Odustajanje ili prestanak ranijeg državljanstva se ne zahtijeva ako k) da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni to nije dopušteno ili se ne može razumno zahtijevati; poredak Bosne i Hercegovine i Federacije i c) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i l) da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine; Hercegovine i Federacije u skladu sa odgovarajućim propisom d) da ne predstavlja prijetnju po sigurnost Bosne i Bosne i Hercegovine. Hercegovine. (2) Sticanje državljanstva naturalizacijom neće se odobriti čak ako podnosilac zahtjeva ispunjava sve uvjete za naturalizaciju Član 32. iz stava (1) ovog člana ukoliko postoje osnovani razlozi za sumnju (1) Odluke iz člana 31., stav (2), izuzev odluka donesenih u da bi se odobrenjem naturalizacije tom licu ugrozila sigurnost skladu sa čl. 6., 7., 8. i 42., moraju se poslati Ministarstvu u roku Bosne i Hercegovine i Federacije, te javni red i mir ili ukoliko od tri sedmice od datuma donošenja odluke. naturalizacija nije u skladu sa interesima Bosne i Hercegovine i (2) Odluka kompetentne vlasti entiteta stupa na snagu dva Federacije iz nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu mjeseca nakon slanja Ministarstvu, ukoliko Ministarstvo ne odredi cjelokupne procjene činjeničnog stanja podnosioca zahtjeva da nisu ispunjeni uslovi iz čl. 9., 10., 11., 12., 13., 14., 21. i 22. U utvrđenog u postupku. tom slučaju nadležni moraju uputiti slučaj kompetentnoj vlasti entiteta radi ponovnog razmatranja. Odluke donesene prema čl. Član 9. 6., 7. i 8. stupaju na snagu nakon registracije od strane nadležnog (Uvjeti za sticanje državljanstva na osnovu olakšane organa. naturalizacije) (3) Ako nakon ponovnog razmatranja, ostane spor između Stranac - bračni partner državljanina Federacije može steći kompetentnih vlasti entiteta i Bosne i Hercegovine, onda se slučaj državljanstvo Federacije pod sljedećim uvjetima: mora uputiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u skladu sa a) da je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja članom VI. 3. Ustava na konačnu odluku. zahtjeva i da još traje u vrijeme podnošenja zahtjeva; 21. Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i b) da se odrekne ili da na neki drugi zakonom predviđen Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 34/16) način prestane njegovo ranije državljanstvo prije sticanja glasi: državljanstva Federacije, osim ako to nije drugačije riješeno bilateralnim sporazumom zaključenim između Bosne i Hercegovine i druge države iz člana 15. ovog zakona. Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva ne zahtijeva se ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati; c) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne i izdržavanja kazne, o prirodi krivičnog djela i o drugim Hercegovine, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima stalni okolnostima koje mogu biti od značaja za ocjenu opravdanosti boravak na teritoriji Federacije; brisanja osude. d) da ne predstavlja prijetnju po sigurnost Bosne i (4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne briše. Hercegovine i Federacije. (5) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje 22. Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine krivični postupak za novo krivično djelo. ("Službene novine Federacije BiH" br. 36/03, 37/03 - ispravka, (6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje 21/04 - ispravka, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16 i primjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi 75/17) pribavljene krivičnim djelom nije potpuno izvršeno. Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, (7) Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uslovima iz sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: st. (1) do (3) ovog člana počinitelj krivičnog djela smatra se Član 119. neosuđivanim. Početak i trajanje pravnih posljedica osude 23. Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i (1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnaž- Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 35/03, 37/03-ispravka, nosti presude. 56/03-ispravka, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani 8/13 i 59/14) u relevantnom dijelu glasi: sticanja određenih prava traju najduže deset godina od dana Član 227. izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne Davanje podataka iz kaznene evidencije posljedice nije zakonom propisano kraće trajanje. (1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, (3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude. tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova u vezi s krivičnim Član 121. postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuđivana, Rehabilitacija kao i nadležnim organima za izvršenje krivičnopravnih sankcija i (1) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja amnestije, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, pomilovanja ili brisanja osude. osuđene osobe uživaju sva prava utvrđena ustavom, zakonom i (2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloženi drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im zahtjev, dati i državnim organima ako još traju određene mjere ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne sigurnosti ili pravne posljedice osude. posljedice osude. (3) Građanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o (2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na osobe njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti ako su im ti podaci na uvjetnom otpustu ako njihova prava nisu ograničena posebnim potrebni radi ostvarivanja njihovih prava. propisima o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora. (4) Niko nema pravo tražiti od građana da podnose dokaze o svojoj osuđivanosti, odnosno neosuđivanosti. Član 125. (5) Odredbe st. od 1. do 4. ovog člana su posebne odredbe Brisanje osude koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa informacijama (1) Pod uslovom da počinitelj krivičnog djela nije ponovo Federacije Bosne i Hercegovine. osuđen za novo krivično djelo, osuda se briše po sili zakona kada 24. Zakon o upravnom postupku ("Službene novine proteknu sljedeći rokovi: Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) a) osuda kojom je počinitelj oslobođen kazne briše se iz Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je kaznene evidencije ako osuđenik u roku od jedne godine od dana objavljen u službenim glasilima, jer nije objavljen na svim pravosnažnosti presude ne počini novo krivično djelo, službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi: b) uslovna osuda briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, Član 202. st. (1) i (2) ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo, (1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu c) osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora u trajanju do određeno da rješenje donosi jedan organ u suglasnosti sa drugim jedne godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od tri organom, organ koji donosi rješenje sastavlja rješenje i šalje ga godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji može dati vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo, suglasnost potvrdom na samom rješenju ili posebnim aktom. U d) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do tri takvom slučaju rješenje je doneseno kad je drugi organ dao godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od pet suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rješenje. godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, organ koji donosi vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo, rješenje sastavlja i šalje ga sa spisima predmeta na suglasnost e) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko tri do pet godina drugom organu, koji može dati suglasnost potvrdom na samom briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od deset godina od rješenju ili posebnim aktom. U takvom slučaju rješenje je dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom osuđenik ne počini novo krivično djelo, organa koji je donio rješenje. f) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko pet do deset V. Dopustivost godina briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od 15 25. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo. 26. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: (2) Sud može, na molbu osuđenika, odrediti da se iz kaznene a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem evidencije briše osuda na kaznu zatvora u trajanju preko deset sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili godina ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržavanja, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između zastare ili oprosta kazne, a u tom vremenu osuđenik nije počinio institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući novo krivično djelo. se na to: (3) Prilikom odlučivanja o brisanju osude iz stava (2) ovog - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan člana, sud će voditi računa o vladanju osuđenika poslije odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni Bosni i Hercegovini, osim ustavnim odredbama, regulirano integritet Bosne i Hercegovine. Zakonom o državljanstvu BiH, Zakonom o državljanstvu FBiH i - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta Zakonom o državljanstvu Republike Srpske. Osim toga, u praksi u skladu sa ovim Ustavom. Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsje- usvojen je stav da postupak koji su provele javne vlasti s ciljem davajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, odlučivanja da li treba strancu biti dozvoljeno da stekne bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina državljanstvo, ili mu se to pravo oduzima jeste diskrecione, članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili administrativne prirode i ne uključuje primjenu građanskih prava i jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa obaveza, u smislu značenja člana 6. Evropske konvencije (vidi jednog entiteta. presudu P. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, predstavka broj 27. U konkretnom predmetu podnosilac zahtjeva je Zoran 13162/87 54 DR 211, str. 2). Imajući u vidu da se podnosilac Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, zahtjeva, osim na odredbu iz člana I/7. Ustava BiH, poziva i na što znači da je zahtjev podnijelo ovlašteno lice iz člana VI/3.a) odredbe prava iz Evropske konvencije (čl. 6, 8, 13. i 14) koje se Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu odredbu člana 21. tiču A.G., kao pojedinca i ujedno tražioca državljanstva, Ustavni stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je zahtjev sud će, imajući u vidu da se državljanstvo ubraja u domen javnog dopustiv, jer je u konkretnom slučaju, prema članu VI/3.a) Ustava prava svake zemlje, pa tako i Bosne i Hercegovine, u nastavku Bosne i Hercegovine, Ustavni sud nadležan da odlučuje, između ispitati isključivo spor između Ministarstva i Federalnog ostalog, o sporovima između institucija Bosne i Hercego-vine i ministarstva, dakle spor između državnog i entitetskog nivoa entiteta. Podnosilac zahtjeva je ukazao na postojanje spora između vlasti, a ne spor između Federalnog ministarstva i tražioca Ministarstva i Federalnog ministarstva kao kompetentnih vlasti na državljanstva kao pojedinca. državnom i entitetskom nivou, ističući da je entitetski nivo vlasti 31. S obzirom na to da se radi o sporu koji se ne tiče arbitrarno primijenio materijalno pravo povodom zahtjeva stranca građanskih prava i obaveza iz Evropske konvencije, Ustavni sud A.G., kao tražioca državljanstva BiH/FBiH, implicirajući pritom će ovaj spor riješiti na osnovu odredaba člana I/7. Ustava BiH, kao na povredu prava iz člana I/7. Ustava BiH, čl. 6, 8, 13. i 14. i na osnovu odredaba relevantnih zakona čiju primjenu dovodi u Evropske konvencije, te odredbe Zakona o državljanstvu BiH, pitanje podnosilac zahtjeva, ukazujući na arbitrarnost Federalnog Zakona o državljanstvu FBiH i KZFBiH. Argumentacija iz ministarstva u tom smislu (primjena relevantnih zakona). zahtjeva je zasnovana na tvrdnji da je Federalno ministarstvo 32. Ustavni sud, prije svega, zapaža da je Federalno pogrešnom primjenom odredaba iz oblasti državljanstva i ministarstvo koje je u konkretnom slučaju odlučivalo u prvom krivičnog zakonodavstva, odlučujući o konkretnom zahtjevu A.G., stepenu o zahtjevu A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH pogrešno ocijenilo dokaze, te nepotpuno i nepravilno utvrdilo donijelo rješenje kojim je zahtjev odbijen. U obrazloženju tog činjenično stanje sadržano u predmetu, što je, u konačnici, rješenja su navedeni razlozi zbog kojih je Federalno ministarstvo rezultiralo donošenjem nezakonitog rješenja. Podnosilac zahtjeva ocijenilo da A.G., kao stranac i ujedno tražilac državljanstva je ukazao na sadržaj odredbe člana 32. Zakona o državljanstvu BiH/FBiH, ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva iz člana BiH, koji u relevantnom dijelu (stav 3) glasi: "ako nakon 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH, odnosno da predstavlja ponovnog razmatranja, ostane spor između kompetentnih vlasti prijetnju po sigurnost BiH i FBiH. U tom pravcu je kao ključna entiteta i Bosne i Hercegovine, onda se slučaj mora uputiti okolnost istaknuto to što je tražilac državljanstva osuđen na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u skladu sa članom VI/3. teritoriji BiH/FBiH pravosnažnom presudom Općinskog suda za Ustava na konačnu odluku." krivično djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih 28. Slijedeći navedeno, proizlazi da se zahtjev podnesen droga za koje je uvjetno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od Ustavnom sudu, na osnovu člana VI/3.a) Ustava BiH, u svojoj osam mjeseci, te da navedeno krivično djelo predstavlja teško suštini odnosi na tvrdnju o postojanju spora između vlasti na nivou krivično djelo normirano u KZFBiH u dijelu krivičnih djela protiv države i na nivou entiteta povodom oprečnih mišljenja u pogledu zdravlja ljudi i da tražilac državljanstva, stoga, predstavlja stjecanja državljanstva BiH/FBiH i pravnih posljedica nedavanja prijetnju po sigurnost države BiH. U tom pravcu je naglašeno da saglasnosti državnog nivoa vlasti entitetskom nivou vlasti. Prema se, prema članu 8. stav 2. Zakona o državljanstvu FBiH, stjecanje ocjeni Ustavnog suda, uprkos izraženim mišljenjima Vlade FBiH i državljanstva naturalizacijom neće odobriti čak ni ako podnosilac Federalnog ministarstva o nedopustivosti zahtjeva, navedeno je ispunjava uvjete za naturalizaciju iz stava 1. istog člana (opći posebno važno, jer su u konkretnom slučaju u postupku stjecanja uvjeti) ukoliko postoje osnovani razlozi za sumnju da bi se državljanstva BiH/FBiH donesena dva oprečna akta Ministarstva, odobrenom naturalizacijom ugrozila sigurnost BiH i FBiH, ili kao institucije BiH, i Federalnog ministarstva, kao entitetskog ukoliko naturalizacija nije u skladu sa interesima BiH i FBiH, ili organa, u kojima su usvojeni različiti stavovi povodom istog zbog nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu cjelokupne pitanja, pa proizlazi da takav spor, u smislu člana VI/3.a) Ustava procjene činjeničnog stanja podnosioca zahtjeva utvrđenog u BiH, može da se riješi jedino u postupku pred Ustavnim sudom. postupku. Federalno ministarstvo je, osim navedenog, ukazalo i na VI. Meritum sadržaj odredbe člana 9. stav 1. Zakona o državljanstvu BiH, koja se podudara sa odredbom navedenog entitetskog zakona iz koje, 29. Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud riješi kako je obrazloženo, proizlazi diskreciono pravo svake države da spor koji je nastao između Ministarstva i Federalnog ministarstva primi stranca, ili da ga ne primi u državljanstvo i da ne postoji kao kompetentnih vlasti na državnom i entitetskom nivou povo- obaveza države da državljanstvo dodijeli, pod uvjetom da se dom zahtjeva A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH, uka- prethodno provede pravilan postupak i donese zakonito rješenje. zujući pritom na povredu prava iz člana I/7. Ustava BiH, povrede Identičan stav je Federalno ministarstvo usvojilo nakon ponovnog odredaba iz čl. 6, 8, 13. i 14. Evropske konvencije, materijalnih razmatranja predmeta zbog nesaglasnosti Ministarstva sa takvim odredaba Zakona o državljanstvu BiH i Zakona o državljanstvu stavom, iznoseći pritom u odgovoru Ministarstvu opširnije i FBiH, te relevantnih odredaba KZFBiH koje se odnose na pravne detaljnije razloge u pravcu pravilno provedenog postupka pred posljedice brisanja krivične osude iz kaznene evidencije. Federalnim ministarstvom i zakonitosti rješenja utemeljenog na 30. Ustavni sud, prije svega, podsjeća da se odlučivanje o navedenim materijalnim odredbama Zakona o državljanstvu BiH i davanju i oduzimanju državljanstva ubraja u djelokrug FBiH, što je izneseno (i) u odgovoru Vlade FBiH u postupku pred javnopravnih ovlaštenja određene države, te da je to pitanje u Ustavnim sudom. 33. Za razliku od navedenog, Ministarstvo je u postupku osuđenom. Dalje, u stavu 7. citiranog člana je određeno da se usaglašavanja (davanja saglasnosti) na prethodno rješenje brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uvjetima iz st. 1. i 3. Federalnog ministarstva donijelo zaključak u kome su izneseni iste odredbe počinilac krivičnog djela smatra neosuđivanim. potpuno suprotni stav i mišljenje. Naime, Ministarstvo je utvrdilo Međutim, navedena odredba se ne može posmatrati izdvojeno, već da A.G. ispunjava uvjete iz člana 10. Zakona o državljanstvu BiH u vezi s odredbama o rehabilitaciji (član 121. KZFBiH i član 117. (olakšana naturalizacija), da je Federalno ministarstvo arbitrarno KZBiH), odnosno davanjem podataka iz kaznene evidencije i primijenilo materijalne propise iz oblasti državljanstva (član 9. ovlaštenjima koja s tim u vezi postoje. Neophodnost da se stav 2. Zakona o državljanstvu BiH i član 8. stav 2. Zakona o sagledaju ove odredbe u uzajamnoj vezi proistječe iz ključnog državljanstvu FBiH kojim je regulirana naturalizacija) i krivičnog pitanja koje glasi: Kakve su pravne posljedice brisanja osude? U zakonodavstva, jer je kao odlučujuću činjenicu neosnovano konkretnom slučaju Ustavni sud ima u vidu da je tražilac ocijenilo postojanje pravosnažne osuđujuće presude protiv A.G., državljanstva A.G. bio pravosnažno osuđen uvjetnom osudom na zanemarujući pritom da je izrečena kazna brisana iz kaznene kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci s vremenom evidencije (član 125. KZFBiH) i da se brisanjem osude osuđivano provjeravanja od jedne godine zbog počinjenja krivičnog djela lice ima smatrati neosuđivanim, pa, stoga, i A.G. koji je aplicirao (posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga) i da je za državljanstvo BiH/FBiH po osnovu olakšane naturalizacije navedena osuda brisana iz kaznene evidencije. U pogledu pravnog treba da se smatra neosuđivanim licem. značaja brisanja osude, koji se neophodno dovodi u vezu sa 34. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da je konkretnim odredbama o rehabilitaciji osuđenih lica, Ustavni sud podsjeća zahtjevom problematizirano pitanje stjecanja državljanstva (imajući u vidu vrstu krivične sankcije) da je u pitanju tzv. olakšanom naturalizacijom u vezi s pravnim posljedicama brisanja ograničena rehabilitacija, koju (između ostalog) karakterizira krivične osude iz kaznene evidencije. Ustavni sud ističe da su činjenica da licu čija je osuda brisana iz kaznene evidencije nije Zakonom o državljanstvu BiH i Zakonom o državljanstvu FBiH izričito priznat status neosuđivanosti. To, dalje, ima kao posljedicu propisani uvjeti pod kojima stranac može steći državljanstvo da nadležni organi koji učestvuju u krivičnom postupku, bez BiH/FBiH naturalizacijom i olakšanom naturalizacijom. Oba obzira na to da li je osuda brisana iz kaznene evidencije i bez zakona, pored općih uvjeta za stjecanje državljanstva koji su obzira na često veliki protek vremena od ranije osude, imaju pravo propisani u članu 9. stav 1. Zakona o državljanstvu BiH i članu 8. da raspolažu informacijama o prijašnjoj osuđivanosti nekog lica, stav 1. Zakona o državljanstvu FBiH, u stavu 2. propisuju da jer, prema odredbi člana 227. Zakona o krivičnom postupku FBiH naturalizacija neće biti odobrena ako postoje osnovani razlozi za (u daljnjem tekstu: ZKPFBiH), podaci iz kaznene evidencije sumnju da bi odobrenjem naturalizacije (tražiocu državljanstva) mogu se dati "sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih bila ugrožena sigurnost Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i poslova". Cilj ovakvog sistema rehabilitacije su interes i zaštita Hercegovine, ili ako naturalizacija nije u skladu sa interesima društva od kriminaliteta. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na Bosne i Hercegovine, ili zbog nekog drugog razloga utvrđenog na relevantni dio odredbe člana 121. KZFBiH (rehabilitacija) prema osnovu cjelokupne procjene činjeničnog stanja utvrđenog u kojem "osuđene osobe uživaju sva prava utvrđena ustavom, postupku. Olakšana naturalizacija je regulirana u odredbama člana zakonom i drugim propisima i mogu stjecati sva prava, osim onih 10. Zakona o državljanstvu BiH i člana 9. Zakona o državljanstvu koja su im ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem FBiH, pa se odredbe kojima je regulirano pitanje stjecanja pravne posljedice osude". Ograničenost djelovanja instituta državljanstva naturalizacijom i olakšanom naturalizacijom, prema brisanja osude posljedica je i činjenice da zakon ne sadrži posebne mišljenju Ustavnog suda, ne mogu posmatrati odvojeno, kako se odredbe o ograničavanju i zabrani davanja podataka iz kaznene implicira u zahtjevu, jer navedene odredbe sadržajno i evidencije, odnosno da ne poznaje tzv. pretpostavku konceptualno predstavljaju jednu cjelinu, tj. slijede jedna za neosuđivanosti, jer se podaci, kako je prethodno navedeno, mogu drugom. U tom pravcu Ustavni sud podržava stav iz osporenog dati sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova. Stoga, rješenja Federalnog ministarstva da se prilikom odlučivanja o proizlazi da se brisanjem osude iz kaznene evidencije ne postiže ispunjavanju uvjeta za stjecanje državljanstva te odredbe ne mogu faktičko anuliranje osude i krivične sankcije obuhvaćene tom primjenjivati nezavisno jedne od drugih. brisanom osudom, kao što se brisanjem osude ne postiže ni pravno 35. Sljedeće (i) najbitnije pitanje iz zahtjeva odnosi se na anuliranje ranije osude s obzirom na to da se podaci o pravne posljedice brisanja krivične osude u postupku stjecanja osuđivanosti mogu dati sudovima, tužilaštvima i organima državljanstva BiH/FBiH. Argument podnosioca zahtjeva, odnosno unutrašnjih poslova (policiji) radi obavljanja poslova iz njihove Ministarstva, jeste da je tražiocu državljanstva uvjetna osuda nadležnosti. U tom smislu je očigledno da su dometi i posljedice brisana iz kaznene evidencije i da se, stoga, ima smatrati brisanja osude iz kaznene evidencije ograničeni i da se ne odnose neosuđivanim licem. U zahtjevu se, dalje, navodi da je Federalno na sva potencijalno zainteresirana lica. S tim u vezi, Ustavni sud ministarstvo prekoračilo granice diskrecionog prava arbitrarnim podsjeća da se u uvjerenju koje se izdaje građanima na osnovu izvođenjem zaključka da materijalni propisi iz oblasti podataka iz kaznene evidencije brisana osuda i brisane pravne državljanstva derogiraju primjenu KZFBiH. S druge strane, posljedice osude ne smiju spominjati. Međutim, to ne znači da se Federalno ministarstvo, suprotstavljajući se takvom stavu i poništava upis osude i da takvi podaci ne ostaju u kaznenoj mišljenju, smatra da su propisi iz oblasti državljanstva (Zakon o evidenciji koji se, u smislu člana 227. ZKPFBiH, mogu dati državljanstvu BiH i Zakon o državljanstvu FBiH) lex specialis u sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova, kao što je odnosu na KZFBiH i da s tog aspekta čin brisanja osude iz već obrazloženo. kaznene evidencije osuđivanom stranom državljaninu ne znači da 37. Slijedeći navedeno, ne mogu se prihvatiti navodi se stranac prema odredbama KZFBiH ne smatra osuđivanim, u podnosioca zahtjeva da je Federalno ministarstvo arbitrarno smislu ispunjavanja uvjeta za stjecanje državljanstva BiH/FBiH. primijenilo materijalne propise iz oblasti državljanstva i krivičnog 36. Imajući u vidu navedena suprotstavljena mišljenja i zakonodavstva i da je u vezi s pravnim posljedicama brisanja stavove, Ustavni sud podsjeća da iz odredbe člana 125. stav 1. osude prekoračilo svoja ovlaštenja, jer upravo iz odredbe člana tačka b) KZFBiH proizlazi da brisanje osude po sili zakona za 227. ZKPFBiH proizlazi suprotno. Ustavni sud, imajući u vidu, određene osude nastupa automatski, protekom određenog prije svega, jasne zakonske odredbe Zakona o državljanstvu, te vremena, pod uvjetom da osuđeni u tom vremenu nije učinio novo jasno, argumentirano i podrobno obrazloženje rješenja Federalnog krivično djelo. Dužina tog vremena u zakonu je različito određena, ministarstva ne može zaključiti da je u konkretnom slučaju u zavisnosti od vrste krivične sankcije koja je bila izrečena proizvoljno primijenjeno materijalno pravo kada je odbijen zahtjev A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH. U tom smislu Mato Tadić, predsjednik Ustavni sud podsjeća da je, kako proizlazi iz dostavljene Tudor Pantiru, dopredsjednik dokumentacije i osporenog rješenja, Federalno ministarstvo u Miodrag Simović, dopredsjednik saradnji sa državnim i entitetskim organima izvršilo sigurnosne Mirsad Ćeman, dopredsjednik provjere za tražioca državljanstva i da je nakon prikupljenih Valerija Galić, sutkinja podataka dobivenih na taj način ocijenilo da se u postupku Seada Palavrić, sutkinja stjecanja državljanstva ne može zanemariti okolnost da je A.G. na Zlatko M. Knežević, sudac teritoriji BiH/FBiH bio osuđen pravosnažnom presudom za teško Angelika Nussberger, sutkinja krivično djelo normirano u Poglavlju XXI KZFBiH pod nazivom Helen Keller, sutkinja Krivična djela protiv zdravlja ljudi i da, stoga, ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva BiH. Federalno ministarstvo je ocjenom na sjednici održanoj 23. rujna 2021. godine donio je prikupljenih podataka, kao i osuđujuće presude izrečene tražiocu državljanstva za krivično djelo posjedovanje i omogućavanje ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 uživanja opojnih droga od 26. oktobra 2016. godine, bez obzira na Odlučujući o zahtjevu Zorana Tegeltije, predsjedatelja karakter kazne (uvjetna osuda) koja je brisana iz kaznene Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, za rješavanje spora evidencije, zaključilo da bi se odobrenjem traženog državljanstva nastalog između Ministarstva civilnih poslova Bosne i ugrozila sigurnost BiH i FBiH. Iz navedenog proizlazi da je Hercegovine i Federalnog ministarstva unutarnjih poslova u Federalno ministarstvo imalo u vidu odredbu člana 125. KZFBiH predmetu stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine i Federacije kojom je regulirano brisanje osude i koja je u okolnostima Bosne i Hercegovine pokrenutom po zahtjevu A.G., državljanina konkretnog slučaja dovedena u vezu s njenim pravnim Arapske Republike Egipat. posljedicama uz zaključak da brisanje osude za konkretan Utvrđuje se da je Rješenje Federalnog ministarstva postupak (stjecanje državljanstva) nije od značaja, te da su zakoni unutarnjih poslova broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 od 1. veljače kojima je regulirano pitanje državljanstva u konkretnom slučaju 2021. godine sukladno članku I/7. Ustava Bosne i Hercegovine. lex specialis u odnosu na odredbu člana 125. KZFBiH. Ostaje na snazi Rješenje Federalnog ministarstva unutarnjih 38. Imajući sve to u vidu, prema mišljenju Ustavnog suda, poslova broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 od 1. veljače 2021. godine. neosnovano je pozivanje podnosioca zahtjeva na arbitrarnu Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i primjenu odredbe člana 10.d) Zakona o državljanstvu BiH i člana Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH kojima su propisani uvjeti za Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u stjecanje državljanstva olakšanom naturalizacijom, pa Ustavni sud "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine". ne nalazi ništa što bi ukazalo na proizvoljnost u postupanju OBRAZLOŽENJE Federalnog ministarstva, kao entitetskog organa, u zaključku da I. Uvod A.G., kao stranac i ujedno tražilac državljanstva BiH/FBiH, ne 1. Zoran Tegeltija, predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva propisane zakonom. Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), podnio je 39. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da 27. svibnja 2021. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u Federalno ministarstvo u postupku stjecanja državljanstva po daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za rješavanje spora nastalog zahtjevu A.G nije prekršilo odredbe iz člana I/7. Ustava Bosne i između Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u Hercegovine na koji način se ujedno (i) rješava ovaj ustavni spor. daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Federalnog ministarstva VII. Zaključak unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u 40. Ustavni sud zaključuje da Federalno ministarstvo, kao predmetu stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine i Federacije entitetski organ, u postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje Bosne i Hercegovine pokrenutom po zahtjevu A.G., državljanina državljanstva BiH/FBiH nije postupilo proizvoljno kada je odbilo Arapske Republike Egipat (u daljnjem tekstu: tražitelj zahtjev A.G. iz Arapske Republike Egipat, jer je na osnovu državljanstva ili A.G.). utvrđenog činjeničnog stanja ocijenjeno da A.G., kao tražilac II. Postupak pred Ustavnim sudom državljanstva BiH/FBiH, ne ispunjava uvjete propisane u članu 2. Na temelju članka 23. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, 10. Zakona o državljanstvu BiH i članu 9. Zakona o državljanstvu od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBiH za stjecanje državljanstva olakšanom naturalizacijom i da, u Vlada FBiH) zatraženo je 9. lipnja 2021. godine da dostavi smislu člana 9. stav 2. Zakona o državljanstvu BiH i člana 8. stav odgovor na zahtjev. 2. Zakona o državljanstvu FBiH, predstavlja prijetnju po sigurnost 3. Vlada FBiH je dostavila odgovor na zahtjev 8. srpnja Federacije Bosne i Hercegovine. 2021. godine. 41. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, III. Zahtjev Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. a) Navodi iz zahtjeva 42. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. 4. Podnositelj zahtjeva je predložio da Ustavni sud, u smislu Predsjednik članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, riješi spor koji je Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nastao između Ministarstva i Federalnog ministarstva u predmetu Mato Tadić, s. r. stjecanja državljanstva Bosne i Hercegovine i državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: državljanstvo BiH, državljanstvo FBiH ili državljanstvo BiH/FBiH) pokrenutom Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u po zahtjevu državljanina Arapske Republike Egipat A.G. predmetu broj U 8/21, rješavajući zahtjev Zorana Tegeltije, 5. Podnositelj zahtjeva je istaknuo da je Federalno predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na ministarstvo odbijanjem zahtjeva A.G. za prijem u državljanstvo temelju članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. BiH/FBiH povrijedilo odredbu članka I/7. Ustava BiH, te odredbe stavak (2) alineja b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Bosne i Hercegovine-prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), kao i odredbe Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 materijalnih propisa kojim je regulirana oblast državljanstva b) Činjenice predmeta povodom kojeg je podnesen zahtjev BiH/FBiH, i to odredbe Zakona o državljanstvu BiH, Zakona o 8. A.G. je 16. rujna 2020. godine Federalnom ministarstvu državljanstvu FBiH i Kaznenog zakona FBiH (u daljnjem tekstu: podnio zahtjev za stjecanje državljanstva BiH i državljanstva KZFBiH). FBiH po osnovi olakšane naturalizacije. 6. Obrazlažući zahtjev, podnositelj je istaknuo da je 9. Federalno ministarstvo je 1. veljače 2021. godine donijelo Federalno ministarstvo pogrešno primijenilo materijalne propise iz Rješenje broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 kojim je odbijen zahtjev oblasti državljanstva i kaznenog zakonodavstva, da je izvršilo A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH uz obrazloženje da je u pogrešnu ocjenu dokaza, te, stoga, nepotpuno i pogrešno utvrdilo tijeku postupka utvrđeno da je A.G. Presudom Općinskog suda činjenično stanje, što je, u konačnici, rezultiralo donošenjem broj 65 0 K 602538 16 Kps od 26. listopada 2016. godine uvjetno nezakonitog rješenja kojim je odbijen zahtjev tražitelja osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog državljanstva A.G. za prijem u državljanstvo BiH/FBiH. Sukladno počinjenog kaznenog djela posjedovanje i omogućavanje uživanja tome, u zahtjevu je navedeno da je Federalno ministarstvo opojnih droga iz članka 239. stavak 3. KZFBiH, koja je postala proizvoljno primijenilo odredbe članka 10. Zakona o pravomoćna 9. studenog 2016. godine. Imajući u vidu tu činjenicu državljanstvu BiH, članka 9. Zakona o državljanstvu FBiH i čl. i ostale prikupljene dokaze, Federalno ministarstvo je utvrdilo da 119. i 125. KZFBiH, jer je A.G. aplicirao za prijem u A.G. ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva iz članka 9.d) državljanstvo po osnovi olakšane naturalizacije, pa je Zakona o državljanstvu FBiH, jer predstavlja prijetnju po neutemeljeno tumačenje iz osporenog rješenja prema kojem A.G. sigurnost BiH, da, stoga, ne ispunjava uvjete ni za stjecanje ne ispunjava uvjete iz članka 9. Zakona o državljanstvu BiH i državljanstva naturalizacijom i da postoje utemeljeni razlozi za članka 8. Zakona o državljanstvu FBiH, odnosno da postoje sumnju da bi se odobrenjem naturalizacije ugrozila sigurnost BiH razlozi koji predstavljaju prijetnju za sigurnost BiH. U navedenim i FBiH. odredbama su, prema navodima iz zahtjeva, propisani uvjeti za 10. Federalno ministarstvo je rješenje od 1. veljače 2021. prijem u državljanstvo po osnovi olakšane naturalizacije koji ne godine dostavilo Ministarstvu na suglasnost 9. veljače 2021. mogu biti predmetom diskrecijske ocjene Federalnog ministarstva godine. koje je podatak o brisanoj osudi za A.G. protumačilo kao 11. Ministarstvo je donijelo zaključak broj 06-1-30-3-539/21 neispunjavanje uvjeta za prijem u državljanstvo uz zaključak da od 12. veljače 2021. godine kojim je utvrđeno da A.G. ispunjava A.G. predstavlja prijetnju za sigurnost BiH. Naime, A.G. je uz uvjete iz članka 10. Zakona o državljanstvu BiH u postupku zahtjev za stjecanje državljanstva dostavio dokaze o ispunjenosti stjecanja državljanstva BiH i državljanstva FBiH. U obrazloženju zakonskih uvjeta, između ostalog izvadak iz matične knjige zaključka je navedeno da je Federalno ministarstvo pogrešno vjenčanih sa državljankom BiH/FBiH, dokaz da brak i dalje traje, primijenilo materijalne propise iz oblasti državljanstva i kaznenog dokaz da ima odobren stalni boravak u BiH, dokaz da ne postoje zakonodavstva i da rješenje kojim je zahtjev A.G. odbijen sadrži razlozi koji bi predstavljali prijetnju sigurnosti BiH i dokaz da nije niz nepravilnosti i kontradiktornosti zbog toga što je A.G. evidentiran u kaznenim evidencijama. U postupku davanja aplicirao za prijem u državljanstvo po osnovi olakšane suglasnosti Ministarstvu je dostavljeno navedeno rješenje naturalizacije i što se pri ocjeni ispunjavanja uvjeta za stjecanje Federalnog ministarstva nakon čega je utvrđeno da je kao državljanstva Federalno ministarstvo pozvalo na neispunjavanje odlučujuća činjenica ocijenjena Presuda Općinskog suda u odredaba članka 9. Zakona o državljanstvu BiH i članka 8. Zakona Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 K 602538 16 o državljanstvu FBiH. Pri tome je, kako je dalje obrazloženo, Kps od 26. listopada 2016. godine kojom je A.G. bio uvjetno samoinicijativno i bez osnove kao odlučujuća ocijenjena činjenica osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci s vremenom o postojanju pravomoćne presude kojom je A.G. uvjetno osuđen provjere u trajanju od godinu dana za kazneno djelo posjedovanje na kaznu zatvora, zanemarujući da je izrečena kazna na temelju i omogućavanje uživanja opojnih droga iz članka 239. KZFBiH za članka 125. KZFBiH po sili zakona brisana iz kaznene evidencije i koje se može izreći kazna zatvora u trajanju do jedne godine. da se brisanjem osude osoba smatra neosuđivanom, pa stoga i Ministarstvo je imalo u vidu da je navedena presuda postala A.G. koji je aplicirao za državljanstvo BiH/FBiH po osnovi pravomoćna 9. studenog 2016. godine i da je, stoga, po sili zakona olakšane naturalizacije. Ministarstvo je, u konačnici, zaključilo da brisana iz kaznene evidencije, u smislu članka 125. KZFBiH su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti iz članka 10. Zakona nakon proteka godinu dana od prestanka vremena provjere, zbog o državljanstvu BiH, te da ne postoji prepreka za izdavanje čega se brisanjem osude svaka osoba, pa tako i A.G., smatra garancije A.G. u postupku stjecanja državljanstva BiH/FBiH. neosuđivanom. Imajući to u vidu, Ministarstvo je usvojilo 12. Federalno ministarstvo je, nakon ponovnog razmatranja stajalište da je pogrešno tumačenje Federalnog ministarstva da predmeta, Ministarstvu dostavilo odgovor na prethodni zaključak A.G. ima status osuđivane osobe i da predstavlja prijetnju po i, s tim u svezi, navelo da je Ministarstvo utvrdilo da A.G. sigurnost BiH, jer je podatak o brisanoj osudi protumačilo kao ispunjava uvjete iz članka 10. Zakona o državljanstvu BiH, da neispunjavanje uvjeta iz članka 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH. doneseni zaključak sadrži niz nepravilnosti i nezakonitosti, jer je Prema mišljenju podnositelja zahtjeva, to ukazuje na kršenje prava protivan članku 9.d) Zakona o državljanstvu BiH, da A.G. ne na pravično suđenje, prava na privatni i obiteljski život, dom i ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva iz navedene odredbe prepisku i prava na učinkovit pravni lijek iz čl. 6, 8. i 13. Europske državnog zakona, kao ni odredbe iz čl. 8. i 9. Zakona o konvencije. državljanstvu FBiH, da je prije donošenja rješenja o zahtjevu A.G. 7. Imajući u vidu da je odredbom članka 32. Zakona o po službenoj dužnosti Federalno ministarstvo zatražilo od državljanstvu BiH propisano da odluka kompetentne vlasti entiteta nadležnih državnih tijela da izvrše sve sigurnosne provjere kako bi stupa na snagu dva mjeseca nakon slanja Ministarstvu i da se provjerilo predstavlja li A.G. (kao i svi stranci koji podnesu Ministarstvo, u slučaju neslaganja sa entitetskom vlasti, predmet takav zahtjev) prijetnju po sigurnost BiH, što podrazumijeva vraća na ponovno razmatranje kompetentnoj entitetskoj vlasti, te podatke o eventualnom vođenju kaznenog postupka i osuđivanosti da, ukoliko entitetska vlast odluči identično i ostane spor između na teritoriju BiH za počinjeno kazneno djelo, da je nakon provjera kompetentnih vlasti entiteta i BiH, cijeli slučaj se upućuje koje je izvršila Federalna uprava policije (u daljnjem tekstu: FUP) Ustavnom sudu na konačnu odluku. Podnositelj zahtjeva je, Federalnom ministarstvu dostavljen akt broj 09-11-11/3-03-7- ocjenjujući da u okolnostima konkretnog slučaja postoji spor 331/20 od 2. prosinca 2020. godine na temelju kojeg je utvrđeno između državne i entitetske vlasti, predložio Ustavnom sudu da da je A.G. počinio kazneno djelo posjedovanje i omogućavanje riješi nastali spor u svezi sa stjecanjem državljanstva BiH/FBiH. uživanja opojnih droga iz članka 239. stavak 3. KZFBiH za koje je osuđen presudom od 26. listopada 2016. godine, koja je postala znači da se stranac prema odredbama KZFBiH ne smatra pravomoćna 26. studenog 2016. godine. osuđivanim u svezi sa ispunjavanjem uvjeta za stjecanje 13. U pogledu neutemeljenosti navoda iz zaključka državljanstva. Državljanstvo i uvjeti za njegovo stjecanje, prema Ministarstva da A.G. ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva odredbama Zakona o državljanstvu BiH/FBiH, kako je dalje BiH/FBiH, Federalno ministarstvo je istaknulo da je odbijen navedeno, jeste lex specialis u odnosu na odredbe KZFBiH koje zahtjev A.G. za stjecanje državljanstva, jer je na teritoriju države propisuju postupak brisanja kazne iz kaznene evidencije i bez BiH čije je državljanstvo želio steći počinio kazneno djelo i da, utjecaja je u postupku stjecanja državljanstva BiH/FBiH. Pored stoga, ne ispunjava uvjet za stjecanje državljanstva iz članka 9.d) navedenog, istaknuto je da je kazneno djelo omogućavanje i Zakona o državljanstvu FBiH, da je Federalno ministarstvo uživanje opojnih droga normirano u Poglavlju XXI. KZFBiH pod nadležno za pitanja državljanstva BiH/FBiH i da je obvezno svoju nazivom Kaznena djela protiv zdravlja ljudi i imovine, zbog čega odluku dostaviti Ministarstvu na suglasnost, kako je i postupljeno je FMUP utvrdio da A.G. ne ispunjava uvjete za stjecanje u konkretnom slučaju, u smislu članka 202. st. 1. i 2. Zakona o državljanstva BiH/FBiH i diskrecijskim pravom odlučivanja upravnom postupku FBiH (u daljnjem tekstu: ZUP), da se utvrdilo da A.G. predstavlja prijetnju po sigurnost BiH. U tom Ministarstvo, protivno navedenoj odredbi ZUP-a, upustilo u kontekstu je Federalno ministarstvo navelo da se u okolnostima meritorno odlučivanje donošenjem zaključka u kojem je utvrđeno konkretnog slučaja, obzirom na stajalište izraženo u zaključku da A.G. ispunjava uvjete iz članka 10. Zakona o državljanstvu Ministarstva, postavlja pitanje interesa BiH da prima u svoje BiH. Pojašnjavajući navedeno u odgovoru Ministarstvu, Federalno državljanstvo stranca koji je već osuđen za kazneno djelo protiv ministarstvo je navelo da je rješenje o odbijanju zahtjeva za zdravlja ljudi i imovine. Pri tome je, opreza radi, napomenuto da stjecanje državljanstva konačno u upravnom postupku i da se stranac formalnim činom stjecanja državljanstva BiH stječe pravo protiv navedenog rješenja može pokrenuti upravni spor, a u na biometrijske osobne dokumente (osobna iskaznica, putovnica), nastavku su navedeni razlozi zbog kojih ocjenjuje da je zaključak te, stoga, na veliki broj prava u BiH i inozemstvu, pa Bosni i Ministarstva nepravilan i nezakonit. U tom pravcu je, između Hercegovini, prema stajalištu Federalnog ministarstva, nije u ostalog, navedeno da je Ministarstvo pogrešno ocijenilo interesu da primi u svoje državljanstvo osobu koja je osuđivana mogućnost primjene članka 9. Zakona o državljanstvu BiH i zbog jednog od najtežih oblika kaznenih djela propisanih članka 8. Zakona o državljanstvu FBiH (stjecanje državljanstva po odredbama KZFBiH. osnovi naturalizacije), da se u konkretnom slučaju radi o stjecanju 15. U pogledu neutemeljenosti navoda iz zaključka da je državljanstva BiH/FBiH po osnovi ostvarenog stalnog boravka na Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (u daljnjem tekstu: OSA) teritoriju BiH, tj. po osnovi olakšane naturalizacije pri čemu se jedina nadležna institucija BiH koja utvrđuje je li netko prijetnja procjenjuje cjelokupno činjenično stanje utvrđeno u postupku, da po sigurnost BiH ili ne, navedeno je da Federalno ministarstvo je takvo stajalište potvrđeno u brojnim odlukama Kantonalnog prilikom primitka zahtjeva za prijem u državljanstvo ima obvezu suda u Sarajevu u kojima je naglašena važnost primjene članka 8. pribaviti podatke sigurnosnih provjera ne samo od OSA-e već i stavak 2. Zakona o državljanstvu FBiH i važnost diskrecijskog drugih državnih sigurnosno-policijskih tijela kao što su prava države BiH i njezinih nadležnih tijela da odluče o stjecanju Ministarstvo sigurnosti BiH, Federalna uprava policije, čije državljanstva u situaciji kada je stranac podnio zahtjev po osnovi sigurnosne provjere objedinjuju provjere svih policijskih agencija olakšane naturalizacije, da je diskrecijsko pravo izravno na cijelom teritoriju BiH, i to Državne agencije za istrage i zaštitu inkorporirano u članku 9. stavak 2. Zakona o državljanstvu BiH i (SIPA), MUP-a RS, deset kantonalnih ministarstava unutarnjih u članku 8. stavak 2. Zakona o državljanstvu FBiH, da pritom nije poslova, te raspoložive evidencije Federalne uprave policije. Tek dostatno samo to da stranka (podnositelj zahtjeva) ispunjava samo nakon toga rezultati svih izvršenih sigurnosnih provjera ocjenjuju opće uvjete za stjecanje državljanstva već da se primjenom se zajedno i u međusobnoj povezanosti i donosi rješenje vodeći analogije, sukladno načelu ius domicili, naturalizacija punoljetnog računa o izvornoj nadležnosti Federalnog ministarstva u pogledu stranca mora tretirati kao cjelovita pravna osnova stjecanja stjecanja i prestanka državljanstva FBiH (po osnovi otpusta) i državljanstva BiH/FBiH rukovodeći se, prije svega, javnim nadzora nad provedbom odredaba Zakona o državljanstvu FBiH. interesom FBiH/BiH. 16. U pogledu neutemeljenosti navoda Ministarstva iz 14. U pogledu neutemeljenosti navoda iz zaključka da je osporenog zaključka da je tražitelju državljanstva A.G. Federalno ministarstvo samoinicijativno i bez osnove ocijenilo povrijeđeno pravo na učinkovit pravni lijek, Federalno osuđujuću pravomoćnu presudu protiv osobe A.G. kao ministarstvo je navelo da je tražitelj državljanstva protiv rješenja o odlučujuću, navedeno je da je u identičnim odredbama članka 23. odbijanju zahtjeva za stjecanje državljanstva BiH/FBiH mogao Zakona o državljanstvu BiH i Zakona o državljanstvu FBiH pokrenuti upravni spor (kako proizlazi iz pouke o pravnom lijeku), propisano u kojim slučajevima se može oduzeti državljanstvo da je Kantonalni sud nadležan u konkretnom slučaju da riješi u BiH/FBiH, konkretno, da državljanstvo može biti oduzeto kada je upravnom sporu o tužbi stranke, te da se u tom kontekstu državljanin osuđen na području ili izvan područja BiH Ministarstvo, pa i podnositelj zahtjeva "izdigao" iznad nadležnog pravomoćnom presudom i da su precizirana po nazivu i biću suda i spriječio tražitelja državljanstva da koristi redovit pravni kaznena djela koja predstavljaju razlog za oduzimanje već lijek. Na taj način se, kako je dalje navedeno, podnositelj zahtjeva stečenog državljanstva BiH/FBiH. To, dalje, znači, kako je navelo upustio u meritorno odlučivanje stavljajući se u ulogu Federalno ministarstvo, da bi se, sukladno navedenim zakonskim drugostupanjskog tijela prekoračenjem zakonskih ovlasti iz članka odredbama, osobi A.G. zbog počinjenog kaznenog djela za koje je 202. st. 1. i 2. ZUP-a u svezi sa člankom 32. Zakona o pravomoćno osuđena, moglo oduzeti državljanstvo u situaciji da državljanstvu BiH. Federalno ministarstvo smatra da, u smislu ga je već dobila, jer je presudom osuđena zbog počinjenog navedenih odredaba, Ministarstvo ima isključivo ingerenciju i kaznenog djela posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih nadležnost da daje, ili da odbije dati suglasnost na rješenje droga iz članka 239. stavak 2. KZFBiH. Stoga je ocijenjeno da su Federalnog ministarstva, a ne da utvrđuje činjenično stanje u formi neutemeljeni navodi Ministarstva da A.G. ispunjava uvjete za zaključka utvrđenjem da tražitelj državljanstva ispunjava uvjete iz stjecanje državljanstva BiH/FBiH i da je opravdanje Ministarstva članka 10. Zakona o državljanstvu BiH. o ispunjenju uvjeta za stjecanje državljanstva po osnovi olakšane 17. Najzad, Federalno ministarstvo je, imajući u vidu naturalizacije činjenica da mu je kazna brisana iz kaznene jurisdikciju koju, u smislu članka VI/3. Ustava BiH, ima Ustavni evidencije. S tim u svezi je istaknuto da čin brisanja kazne iz sud, istaknulo da konkretan zahtjev, pogotovo u situaciji kada kaznene evidencije osuđivanom stranom državljaninu nikako ne stranka još nije iskoristila svoje zakonsko pravo na redovit pravni lijek, ne predstavlja nikakvo ustavno pitanje, jer je riječ o osobni dokumenti koji, između ostalog, podrazumijevaju i redovitom upravnom postupku koji je proveden primjenom svih uživanje ostalih prava, npr. uživanje bezviznog režima. Osim toga, pravila i načela ZUP-a na temelju kojih je doneseno rješenje na ukazano je na potpuno identičnu situaciju u drugom slučaju, osnovi ocjene svih dokaza u spisu i koje je obrazloženo. povodom zahtjeva stranca iz Islamske Republike Pakistan, čiji je c) Odgovor na zahtjev zahtjev za prijem u državljanstvo odbijen, a Ministarstvo, kao tijelo institucija BiH, dalo suglasnost na takvu odluku, a potom je 18. U opširnom odgovoru na zahtjev Vlada FBiH je, između Kantonalni sud u Sarajevu u upravnom sporu tužbu odbio ocje- ostalog, navela da je podnositelj zahtjeva zanemario činjenicu da njujući da brisanje kazne iz kaznene evidencije u okolnostima A.G. ima mogućnost u upravnom sporu pobijati rješenje konkretnog slučaja nije ključna okolnost. Iz navedenog, prema Federalnog ministarstva kojim je odbijen njegov prijem u mišljenju Vlade FBiH, proizlazi da Ministarstvo u dva jednaka državljanstvo, da su odluke Federalnog ministarstva kojim se slučaja usvaja različito stajalište, stavljajući se u ulogu odlučuje o zahtjevima stranaca za stjecanje državljanstva, kao što drugostupanjskog tijela, odnosno u ulogu redovitog suda. U je i konkretan slučaj, konačne i da protiv njih nije dopušten priziv, konačnici, Vlada FBiH je istaknula da je zahtjev za rješavanje ali da se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom spora pred Ustavnim sudom BiH neutemeljen, jer Ministarstvo (Kantonalni sud u Sarajevu) sukladno odredbama ZUP-a. Vlada nije drugostupanjsko tijelo čija je nadležnost da odlučuje FBiH je naglasila da bi rješavanje navodnog spora pred Ustavnim meritorno o zahtjevu za prijem u državljanstvo BiH/FBiH i jer je sudom značilo prejudiciranje odluke redovitog suda u upravnom tražitelj državljanstva imao pravo na redovit pravni lijek sporu koji je dužan ocijeniti je li rješenje Federalnog ministarstva podnošenjem tužbe u upravnom sporu pred nadležnim doneseno na pravilan i zakonit način, te prejudiciranje postupaka kantonalnim sudom. Smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o koji se mogu pokrenuti pred Vrhovnim sudom FBiH i Ustavnim sporu u smislu članka VI/3.(a) Ustava BiH, odnosno o sporu u sudom. Sadržaj zahtjeva, kako je dalje navedeno, u potpunosti se kojem konačnu odluku treba donijeti Ustavni sud, te da, stoga, podudara sa sadržajem zaključka Ministarstva za koji Vlada FBiH podneseni zahtjev, u smislu članka 19. Pravila Ustavnog suda, nije smatra da nije sukladan članku 9.d) Zakona o državljanstvu BiH. dopustiv, pa je, u konačnici, predloženo da se kao takav odbaci, ili U tom kontekstu je napomenuto da je spor nastao kada je da se, ukoliko Ustavni sud ocijeni da je, ipak, dopustiv, odbije u Federalno ministarstvo odbilo zahtjev A.G. za prijem u smislu članka 59. stavak 3. Pravila Ustavnog suda. državljanstvo, a Ministarstvo se nije složilo s takvom odlukom pri čemu se stavilo u ulogu drugostupanjskog tijela koju ne IV. Relevantni propisi predviđaju Zakon o državljanstvu BiH, niti Zakon o državljanstvu 19. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe FBiH. Imajući u vidu navedene činjenice koje se, prije svega, glase: odnose na nadležnost Federalnog ministarstva koje odlučuje o Članak I zahtjevu za prijem u državljanstvo i nadležnost Ministarstva koje Bosna i Hercegovina daje, ili ne daje suglasnost na takvu odluku, a da pri tome nema 7. Državljanstvo ulogu drugostupanjskog tijela, Vlada FBiH je istaknula da je Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje uređuje Federalno ministarstvo po okončanju izvršenih sigurnosnih Parlamentarna skupština, i državljanstvo svakog entiteta, koje provjera i rezultata tih provjera, koji su ocijenjeni pojedinačno i uređuje svaki entitet, pod uvjetom da: zajedno, zaključilo da tražitelj državljanstva A.G. predstavlja a) Svi državljani nekog entiteta su, samim tim, državljani prijetnju po sigurnost BiH, te da je diskrecijskim pravom, koje je Bosne i Hercegovine. inkorporirano i u materijalnom propisu Zakona o državljanstvu b) Ni jedna osoba ne može samovoljno biti lišena BiH/FBiH, donijelo rješenje kojim je zahtjev za stjecanje državljanstva Bosne i Hercegovine, ili državljanstva entiteta, ili na državljanstva odbijen. Navedeno stajalište je, kako je dalje drugi način ostavljena bez državljanstva. Nitko ne može biti lišen navedeno, potvrđeno u velikom broju presuda Kantonalnog suda u državljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, iz bilo kojeg Sarajevu i Vrhovnog suda FBiH (navedeni brojevi i datumi razloga kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo presuda) kojima je potvrđeno da u postupku povodom zahtjeva za uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku prijem u državljanstvo stranca nije bitan čin brisanja kazne iz nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi status. kaznene evidencije i da nije dostatno da tražitelj državljanstva c) Sve osobe koje su bile državljani Republike Bosne i samo ispunjava opće uvjete za stjecanje državljanstva BiH/FBiH Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava, po osnovi olakšane naturalizacije već da se naturalizacija stranca državljani su Bosne i Hercegovine. Državljanstvo osoba koje su mora tretirati kao cjelovita pravna osnova za stjecanje naturalizirane poslije 6. travnja 1992. godine, a prije stupanja na državljanstva BiH/FBiH, rukovodeći se pri tome javnim interesom snagu ovog Ustava, uredit će Parlamentarna skupština. BiH/FBiH. Na legitimnost diskrecijskog prava države pri d) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljan- odlučivanju o zahtjevu za prijem stranca u državljanstvo ukazao stvo neke druge države, pod uvjetom da postoji bilateralni spo- je, prema mišljenju Vlade FBiH, i Ustavni sud u predmetu broj razum između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje AP 5302/10 u kojem je zaključeno da "odlučivanje o davanju i uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština sukladno oduzimanju državljanstva se ubraja u djelokrug javnopravnih članku IV, stavak 4, točka (d). Osobe s dvojnim državljanstvom ovlasti određene države koji je isključen iz djelokruga članka 6. mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Europske konvencije". U tom kontekstu je, prema ocjeni Vlade Bosna i Hercegovina zemlja njihova prebivanja. FBiH, nepobitno da je Federalno ministarstvo postupilo pravilno e) Državljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uživa kada je, zbog činjenice da je tražitelj državljanstva A.G. zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet može izdavati putovnice pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela koje se ubraja u kaznena Bosne i Hercegovine svojim državljanima, na način kako to uredi djela protiv zdravlja ljudi i imovine, zaključilo da A.G. predstavlja Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdavati prijetnju po sigurnost BiH, te je odbijen njegov zahtjev za putovnice i onim državljanima kojima neki entitet nije izdao stjecanje državljanstva. Ukoliko bi se stajališta iz podnesenog putovnicu. Postojat će središnji registar svih putovnica izdanih od zahtjeva prihvatila kao utemeljena, Vlada FBiH je istaknula da se strane entiteta i Bosne i Hercegovine. u tom slučaju postavlja pitanje kakav je interes BiH da prima u 20. Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine - službeni svoje državljanstvo strance koji su na njezinom teritoriju već pročišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" broj 22/16) glasi: osuđivani za teška kaznena djela i da im se daju biometrijski Stjecanje državljanstva BiH naturalizacijom čl. 6., 7. i 8. stupaju na snagu nakon registracije od strane Članak 9. nadležnog tijela. (1) Stranac koji je podnio zahtjev za stjecanje državljanstva (3) Ako nakon ponovnog razmatranja, ostane spor između BiH može stjeći državljanstvo naturalizacijom ako ispunjava kompetentnih vlasti entiteta i Bosne i Hercegovine, onda se slučaj slijedeće uvjete: mora uputiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine sukladno a) da je napunio 18 godina starosti; članku VI. 3. Ustava na konačnu odluku. b) da ima odobren stalni boravak na teritoriju Bosne i 21. Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i Hercego- Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva; vine ("Službene novine Federacije BiH" broj 34/16) glasi: c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih Članak 8. naroda Bosne i Hercegovine; (Uvjeti za stjecanje državljanstva po osnovi naturalizacije) d) da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja (1) Stranac koji je podnio zahtjev za stjecanje državljanstva stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljavanja stranaca sa Federacije može steći državljanstvo Federacije naturalizacijom teritorija Bosne i Hercegovine od strane tijela čiji je legalitet ako ispunjava sljedeće uvjete: uspostavljen Ustavom i da je ova odluka još uvijek na snazi; a) da je napunio 18 godina; e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne za kaznena djela sa b) da ima odobren stalni boravak na teritoriju Bosne i predumišljajem na duže od tri godine u razdoblju od 8 godina od Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, s tim podnošenja zahtjeva; da u trenutku podnošenja zahtjeva ima stalni boravak na teritoriju f) da se odreknu ili na neki drugi način izgube svoje ranije Federacije; državljanstvo prije stjecanja državljanstva BiH, osim ako c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih bilateralni sporazum iz članka 14. ne predviđa drugačije. naroda Federacije; Odricanje ili gubitak ranijeg državljanstva se neće zahtijevati ako d) da mu nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja ovo nije dozvoljeno ili se ne može razumno zahtijevati; stranca iz Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije ili zaštitna g) da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, osim ako se mjera udaljavanja stranca s teritorija Bosne i Hercegovine, dokaz o ispunjavanju ovog uvjeta ne može razumno zahtijevati; odnosno Federacije od mjerodavnog tijela uspostavljenog h) da ne predstavlja prijetnju po sigurnost Bosne i Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine; Hercegovine i da je ta odluka još na snazi; i) da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne zatvora za kaznena omogućava egzistenciju ili da je u stanju osigurati pouzdan dokaz djela s umišljajem na vrijeme dulje od tri godine u vremenu od o financijskim izvorima za sopstveno uzdržavanje; osam godina prije podnošenja zahtjeva; j) da je izmirio sve porezne ili druge financijske obveze; f) da se odrekne ili mu na neki drugi način prestane ranije k) da potpiše izjavu o prihvaćanju pravnog sustava i državljanstvo prije stjecanja državljanstva Federacije, osim ako ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, i bilateralnim sporazumom iz članka 15. ovoga zakona nije drukčije l) da ima važeće jemstvo o stjecanju državljanstva BiH. predviđeno. Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva na drugi (2) Naturalizacija se neće odobriti, čak ako podnositelj način neće se zahtijevati ako to nije odobreno ili se ne može zahtjeva ispunjava opće uvjete za naturalizaciju, ako postoje razumno zahtijevati; osnovani razlozi za sumnju da bi se odobrenjem naturalizacije toj g) da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, osim ako se osobi ugrozila sigurnost Bosne i Hercegovine i javni red i mir, ili dokaz o ispunjavanju ovoga uvjeta ne može razumno zahtijevati; ukoliko naturalizacija nije sukladna interesima Bosne i h) da ne predstavlja prijetnju za sigurnost Bosne i Hercegovine iz nekog drugog razloga utvrđenog na temelju Hercegovine i Federacije; cjelokupne procjene stanja podnositelja zahtjeva. i) da ima osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji Stjecanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom omogućuje egzistenciju ili je u stanju osigurati pouzdan dokaz o financijskim izvorima za svoje uzdržavanje sukladno Članak 10. odgovarajućem propisu Bosne i Hercegovine; Bračni drug državljanina Bosne i Hercegovine - stranac, može j) da je izmirio sve porezne ili druge financijske obveze stjeći državljanstvo BiH pod slijedećim uvjetima: sukladno odgovarajućem propisu Bosne i Hercegovine; a) da je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja k) da potpiše izjavu da prihvaća pravni sustav i ustavni zahtjeva i da još uvijek traje u trenutku podnošenja zahtjeva; poredak Bosne i Hercegovine i Federacije i b) da se odrekne ili na neki drugi način izgubi svoje ranije l) da ima važeće jamstvo o stjecanju državljanstva Bosne i državljanstvo prije stjecanja državljanstva BiH, osim ako to nije Hercegovine i Federacije sukladno odgovarajućem propisu Bosne drugačije riješeno bilateralnim sporazumom iz članka 14. i Hercegovine. Odustajanje ili prestanak ranijeg državljanstva se ne zahtijeva ako (2) Stjecanje državljanstva naturalizacijom neće se odobriti to nije dopušteno ili se ne može razumno zahtijevati; čak ako podnositelj zahtjeva ispunjava sve uvjete za natura- c) da ima odobren stalni boravak na teritoriju Bosne i lizaciju iz stavka (1) ovoga članka ukoliko postoje utemeljeni Hercegovine; razlozi za sumnju kako bi se odobrenjem naturalizacije toj osobi d) da ne predstavlja prijetnju za sigurnost Bosne i ugrozila sigurnost Bosne i Hercegovine i Federacije te javni red i Hercegovine. mir ili ukoliko naturalizacija nije sukladna interesima Bosne i Članak 32. Hercegovine i Federacije iz nekog drugog razloga utvrđenog na (1) Odluke iz članka 31., stavka 2., osim odluka donesenih temelju cjelokupne procjene činjeničnog stanja podnositelja sukladno čl. 6., 7., 8. i 42., moraju se poslati Ministarstvu u roku zahtjeva utvrđenog u postupku. od tri tjedna od datuma donošenja odluke. (2) Odluka kompetentne vlasti entiteta stupa na snagu dva Članak 9. mjeseca nakon slanja Ministarstvu, ukoliko Ministarstvo ne odredi (Uvjeti za stjecanje državljanstva po osnovi olakšane da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 9., 10., 11., 12., 13., 14., 21. i 22. U naturalizacije) tomu slučaju nadležni moraju uputiti slučaj kompetentnoj vlasti Stranac - bračni partner državljanina Federacije može steći entiteta u svrhu ponovnog razmatranja. Odluke donesene prema državljanstvo Federacije pod sljedećim uvjetima: a) da je brak trajao najmanje pet godina prije podnošenja f) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko pet do deset zahtjeva i da još traje u vrijeme podnošenja zahtjeva; godina briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od 15 b) da se odrekne ili na neki drugi zakonom predviđen način godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to prestane njegovo ranije državljanstvo prije stjecanja državljanstva vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo. Federacije, osim ako to nije drukčije riješeno bilateralnim (2) Sud može, na molbu osuđenika, odrediti da se iz kaznene sporazumom zaključenim između Bosne i Hercegovine i druge evidencije briše osuda na kaznu zatvora u trajanju preko deset države iz članka 15. ovoga zakona. Odricanje ili prestanak ranijeg godina ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržavanja, državljanstva ne zahtijeva se ako to nije odobreno ili se ne može zastare ili oprosta kazne, a u tom vremenu osuđenik nije počinio razumno zahtijevati; novo kazneno djelo. c) da ima odobren stalni boravak na teritoriju Bosne i (3) Prilikom odlučivanja o brisanju osude iz stavka (2) ovog Hercegovine, s tim da u trenutku podnošenja zahtjeva ima stalni članka, sud će voditi računa o vladanju osuđenika poslije boravak na teritoriju Federacije; izdržavanja kazne, o prirodi kaznenog djela i o drugim d) da ne predstavlja prijetnju za sigurnost Bosne i okolnostima koje mogu biti od značaja za ocjenu opravdanosti Hercegovine i Federacije. brisanja osude. 22. Kazneni zakon Federacije Bosne i Hercegovine (4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne briše. ("Službene novine Federacije BiH" br. 36/03, 37/03 - ispravak, (5) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje 21/04 - ispravak, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14, 46/16 i kazneni postupak za novo kazneno djelo. 75/17) (6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, primjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: pribavljene kaznenim djelom nije potpuno izvršeno. Članak 119. (7) Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uvjetima iz st. Početak i trajanje pravnih posljedica osude (1) do (3) ovog članka počinitelj kaznenog djela smatra se (1) Pravne posljedice osude nastupaju danom neosuđivanim. pravomoćnosti presude. 23. Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 35/03, 37/03-ispravak, stjecanja određenih prava traju najdulje deset godina od dana 56/03-ispravak, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne 8/13 i 59/14) u relevantnom dijelu glasi: posljedice nije zakonom propisano kraće trajanje. Članak 227. (3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude. Davanje podataka iz kaznene evidencije Članak 121. (1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, Rehabilitacija tužiteljstvima i tijelima unutarnjih poslova u svezi s kaznenim (1) Nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuđivana, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, kao i nadležnim tijelima za izvršenje kaznenopravnih sankcija i osuđene osobe uživaju sva prava utvrđena ustavom, zakonom i nadležnim tijelima koji sudjeluju u postupku davanja amnestije, drugim propisima i mogu stjecati sva prava, osim onih koja su im pomilovanja ili brisanja osude. ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne (2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloženi posljedice osude. zahtjev, dati i državnim tijelima ako još traju određene mjere (2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na sigurnosti ili pravne posljedice osude. osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisu ograničena (3) Građanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti ako su im ti podaci zatvora. potrebni radi ostvarivanja njihovih prava. (4) Nitko nema pravo tražiti od građana da podnose dokaze Članak 125. o svojoj osuđivanosti odnosno neosuđivanosti. Brisanje osude (5) Odredbe st. 1. do 4. ovoga članka su posebne odredbe (1) Pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa informacijama osuđen za novo kazneno djelo, osuda se briše po sili zakona kada Federacije Bosne i Hercegovine. proteknu sljedeći rokovi: 24. Zakon o upravnom postupku ("Službene novine a) osuda kojom je počinitelj oslobođen kazne briše se iz Federacije BiH" br. 2/98 i 48/99) kaznene evidencije ako osuđenik u roku od jedne godine od dana Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, objavljen u službenim glasilima, jer nije objavljen na svim b) uvjetna osuda briše se iz kaznene evidencije po proteku službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu glasi: roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo, Članak 202. st. (1) i (2) c) osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora u trajanju do (1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu jedne godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od tri određeno da rješenje donosi jedan organ u suglasnosti sa drugim godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to organom, organ koji donosi rješenje sastavlja rješenje i šalje ga vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo, sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji može dati d) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do tri suglasnost potvrdom na samom rješenju ili posebnim aktom. U godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od pet takvom slučaju rješenje je doneseno kad je drugi organ dao godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rješenje. vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo, (2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, organ koji donosi e) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko tri do pet godina rješenje sastavlja i šalje ga sa spisima predmeta na suglasnost briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od deset godina od drugom organu, koji može dati suglasnost potvrdom na samom dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme rješenju ili posebnima aktom. U takvom slučaju rješenje je osuđenik ne počini novo kazneno djelo, doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rješenje. V. Dopustivost kao kompetentnih vlasti na državnoj i entitetskoj razini povodom 25. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao zahtjeva A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH, ukazujući od odredaba članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine. pritom na povredu prava iz članka I/7. Ustava BiH, povrede 26. Članak VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: odredaba iz čl. 6, 8, 13. i 14. Europske konvencije, materijalnih a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim odredaba Zakona o državljanstvu BiH i Zakona o državljanstvu sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između entiteta, ili FBiH, te relevantnih odredaba KZFBiH koje se odnose na pravne između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između posljedice brisanja kaznene osude iz kaznene evidencije. institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući 30. Ustavni sud, prije svega, podsjeća da se odlučivanje o se na to: davanju i oduzimanju državljanstva ubraja u djelokrug - Je li odluka nekog entiteta da uspostavi posebne paralelne javnopravnih ovlasti određene države, te da je to pitanje u Bosni i odnose sa susjednom državom sukladna ovom Ustavu, uključujući Hercegovini, osim ustavnim odredbama, regulirano Zakonom o i odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalnog integriteta državljanstvu BiH, Zakonom o državljanstvu FBiH i Zakonom o Bosne i Hercegovine. državljanstvu Republike Srpske. Osim toga, u praksi Europskog - Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) usvojeno sukladna ovom Ustavu. je stajalište da postupak koji su provele javne vlasti s ciljem Spor može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući odlučivanja treba li strancu biti dozvoljeno da stekne Vijeća ministara, predsjedavajući ili dopredsjedavajući jednog od državljanstvo, ili mu se to pravo oduzima jeste diskrecijske, domova Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/ administrativne naravi i ne uključuje primjenu građanskih prava i delegata jednog od domova Parlamentarne skupštine, ili jedna obveza, u smislu značenja članka 6. Europske konvencije (vidi četvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta. presudu P. protiv Ujedinjene Kraljevine, predstavka broj 13162/87 27. U konkretnom predmetu podnositelj zahtjeva je Zoran 54 DR 211, str. 2). Imajući u vidu da se podnositelj zahtjeva, osim Tegeltija, predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, što na odredbu iz članka I/7. Ustava BiH, poziva i na odredbe prava iz znači da je zahtjev podnijela ovlaštena osoba iz članka VI/3.(a) Europske konvencije (čl. 6, 8, 13. i 14) koje se tiču A.G., kao Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu odredbu članka 21. pojedinca i ujedno tražitelja državljanstva, Ustavni sud će, imajući stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je zahtjev u vidu da se državljanstvo ubraja u domenu javnog prava svake dopustiv, jer je u konkretnom slučaju, prema članku VI/3.(a) zemlje, pa tako i Bosne i Hercegovine, u nastavku ispitati Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud nadležan da odlučuje, isključivo spor između Ministarstva i Federalnog ministarstva, između ostalog, o sporovima između institucija Bosne i dakle spor između državne i entitetske razine vlasti, a ne spor Hercegovine i entiteta. Podnositelj zahtjeva je ukazao na između Federalnog ministarstva i tražitelja državljanstva kao postojanje spora između Ministarstva i Federalnog ministarstva pojedinca. kao kompetentnih vlasti na državnoj i entitetskoj razini, ističući da 31. Obzirom na to da se radi o sporu koji se ne tiče je entitetska razina vlasti arbitrarno primijenila materijalno pravo građanskih prava i obveza iz Europske konvencije, Ustavni sud će povodom zahtjeva stranca A.G., kao tražitelja državljanstva ovaj spor riješiti na temelju odredaba članka I/7. Ustava BiH, kao i BiH/FBiH, implicirajući pritom na povredu prava iz članka I/7. na temelju odredaba relevantnih zakona čiju primjenu dovodi u Ustava BiH, čl. 6, 8, 13. i 14. Europske konvencije, te odredbe pitanje podnositelj zahtjeva, ukazujući na arbitrarnost Federalnog Zakona o državljanstvu BiH, Zakona o državljanstvu FBiH i ministarstva u tom smislu (primjena relevantnih zakona). KZFBiH. Argumentacija iz zahtjeva je zasnovana na tvrdnji da je 32. Ustavni sud, prije svega, zapaža da je Federalno Federalno ministarstvo pogrešnom primjenom odredaba iz oblasti ministarstvo koje je u konkretnom slučaju odlučivalo u prvom državljanstva i kaznenog zakonodavstva, odlučujući o konkretnom stupnju o zahtjevu A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH zahtjevu A.G., pogrešno ocijenilo dokaze, te nepotpuno i donijelo rješenje kojim je zahtjev odbijen. U obrazloženju tog nepravilno utvrdilo činjenično stanje sadržano u predmetu, što je, rješenja su navedeni razlozi zbog kojih je Federalno ministarstvo u konačnici, rezultiralo donošenjem nezakonitog rješenja. ocijenilo da A.G., kao stranac i ujedno tražitelj državljanstva Podnositelj zahtjeva je ukazao na sadržaj odredbe članka 32. BiH/FBiH, ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva iz članka Zakona o državljanstvu BiH, koji u rele-vantnom dijelu (stavak 3) 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH, odnosno da predstavlja glasi: "ako nakon ponovnog razmatra-nja, ostane spor između prijetnju po sigurnost BiH i FBiH. U tom pravcu je kao ključna kompetentnih vlasti entiteta i Bosne i Hercegovine, onda se slučaj okolnost istaknuto to što je tražitelj državljanstva osuđen na mora uputiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine sukladno teritoriju BiH/FBiH pravomoćnom presudom Općinskog suda za članku VI/3. Ustava na konačnu odluku." kazneno djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih 28. Slijedeći navedeno, proizlazi da se zahtjev podnesen droga za koje je uvjetno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od Ustavnom sudu, na temelju članka VI/3.(a) Ustava BiH, u svojoj osam mjeseci, te da navedeno kazneno djelo predstavlja teško biti odnosi na tvrdnju o postojanju spora između vlasti na razini kazneno djelo normirano u KZFBiH u dijelu kaznenih djela protiv države i na razini entiteta povodom oprečnih mišljenja u pogledu zdravlja ljudi i da tražitelj državljanstva, stoga, predstavlja stjecanja državljanstva BiH/FBiH i pravnih posljedica nedavanja prijetnju po sigurnost države BiH. U tom pravcu je naglašeno da suglasnosti državne razine vlasti entitetskoj razini vlasti. Prema se, prema članku 8. stavak 2. Zakona o državljanstvu FBiH, ocjeni Ustavnog suda, usprkos izraženim mišljenjima Vlade FBiH stjecanje državljanstva naturalizacijom neće odobriti čak ni ako i Federalnog ministarstva o nedopustivosti zahtjeva, navedeno je podnositelj ispunjava uvjete za naturalizaciju iz stavka 1. istog posebice važno, jer su u konkretnom slučaju u postupku stjecanja članka (opći uvjeti) ukoliko postoje utemeljeni razlozi za dvojbu državljanstva BiH/FBiH donesena dva oprečna akta Ministarstva, da bi se odobrenom naturalizacijom ugrozila sigurnost BiH i kao institucije BiH, i Federalnog ministarstva, kao entitetskog FBiH, ili ukoliko naturalizacija nije sukladna interesima BiH i tijela, u kojima su usvojena različita stajališta povodom istog FBiH, ili zbog nekog drugog razloga utvrđenog na temelju cjel- pitanja, pa proizlazi da se takav spor, u smislu članka VI/3.(a) okupne procjene činjeničnog stanja podnositelja zahtjeva utvr- Ustava BiH, može riješiti jedino u postupku pred Ustavnim đenog u postupku. Federalno ministarstvo je, osim navedenog, sudom. ukazalo i na sadržaj odredbe članka 9. stavak 1. Zakona o držav- VI. Meritum ljanstvu BiH, koja se podudara sa odredbom navedenog entitet- 29. Podnositelj zahtjeva je predložio da Ustavni sud riješi skog zakona iz koje, kako je obrazloženo, proizlazi diskrecijsko spor koji je nastao između Ministarstva i Federalnog ministarstva pravo svake države da primi stranca, ili da ga ne primi u državljanstvo i da ne postoji obveza države da državljanstvo državljanstvu BiH i Zakon o državljanstvu FBiH) lex specialis u dodijeli, pod uvjetom da se prethodno provede pravilan postupak i odnosu na KZFBiH i da s tog aspekta čin brisanja osude iz donese zakonito rješenje. Identično stajalište je Federalno kaznene evidencije osuđivanom stranom državljaninu ne znači da ministarstvo usvojilo nakon ponovnog razmatranja predmeta zbog se stranac prema odredbama KZFBiH ne smatra osuđivanim, u nesuglasnosti Ministarstva sa takvim stajalištem, iznoseći pritom u smislu ispunjavanja uvjeta za stjecanje državljanstva BiH/FBiH. odgovoru Ministarstvu opširnije i detaljnije razloge u pravcu 36. Imajući u vidu navedena suprotstavljena mišljenja i pravilno provedenog postupka pred Federalnim ministar-stvom i stajališta, Ustavni sud podsjeća da iz odredbe članka 125. stavak 1. zakonitosti rješenja utemeljenog na navedenim materijal-nim točka b) KZFBiH proizlazi da brisanje osude po sili zakona za odredbama Zakona o državljanstvu BiH i FBiH, što je izneseno (i) određene osude nastupa automatski, protekom određenog u odgovoru Vlade FBiH u postupku pred Ustavnim sudom. vremena, pod uvjetom da osuđeni u tom vremenu nije učinio novo 33. Za razliku od navedenog, Ministarstvo je u postupku kazneno djelo. Duljina tog vremena u zakonu je različito usuglašavanja (davanja suglasnosti) na prethodno rješenje određena, u ovisnosti o vrsti kaznene sankcije koja je bila izrečena Federalnog ministarstva donijelo zaključak u kojem su izneseni osuđenom. Dalje, u stavku 7. citiranog članka je određeno da se potpuno suprotna stajalište i mišljenje. Naime, Ministarstvo je brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uvjetima iz st. 1. i 3. utvrdilo da A.G. ispunjava uvjete iz članka 10. Zakona o iste odredbe počinitelj kaznenog djela smatra neosuđivanim. državljanstvu BiH (olakšana naturalizacija), da je Federalno ministarstvo arbitrarno primijenilo materijalne propise iz oblasti Međutim, navedena odredba se ne može promatrati izdvojeno, već državljanstva (članak 9. stavak 2. Zakona o državljanstvu BiH i u svezi s odredbama o rehabilitaciji (članak 121. KZFBiH i članak članak 8. stavak 2. Zakona o državljanstvu FBiH kojim je 117. KZBiH), odnosno davanjem podataka iz kaznene evidencije i regulirana naturalizacija) i kaznenog zakonodavstva, jer je kao ovlastima koje s tim u svezi postoje. Neophodnost da se sagledaju odlučujuću činjenicu neutemeljeno ocijenilo postojanje ove odredbe u uzajamnoj vezi proistječe iz ključnog pitanja koje pravomoćne osuđujuće presude protiv A.G., zanemarujući pritom glasi: Kakve su pravne posljedice brisanja osude? U konkretnom da je izrečena kazna brisana iz kaznene evidencije (članak 125. slučaju Ustavni sud ima u vidu da je tražitelj državljanstva A.G. KZFBiH) i da se brisanjem osude osuđivana osoba ima smatrati bio pravomoćno osuđen uvjetnom osudom na kaznu zatvora u neosuđivanom, pa, stoga, i A.G. koji je aplicirao za državljanstvo trajanju od osam mjeseci s vremenom provjere od jedne godine BiH/FBiH po osnovi olakšane naturalizacije treba se smatrati zbog počinjenja kaznenog djela (posjedovanje i omogućavanje neosuđivanom osobom. uživanja opojnih droga) i da je navedena osuda brisana iz kaznene 34. S tim u svezi, Ustavni sud ukazuje da je konkretnim evidencije. U pogledu pravnog značaja brisanja osude, koji se zahtjevom problematizirano pitanje stjecanja državljanstva neophodno dovodi u svezu sa odredbama o rehabilitaciji osuđenih olakšanom naturalizacijom u svezi s pravnim posljedicama osoba, Ustavni sud podsjeća (imajući u vidu vrstu kaznene brisanja kaznene osude iz kaznene evidencije. Ustavni sud ističe sankcije) da je u pitanju tzv. ograničena rehabilitacija, koju da su Zakonom o državljanstvu BiH i Zakonom o državljanstvu (između ostalog) karakterizira činjenica da osobi čija je osuda FBiH propisani uvjeti pod kojima stranac može steći državljanstvo brisana iz kaznene evidencije nije izričito priznat status BiH/FBiH naturalizacijom i olakšanom naturalizacijom. Oba neosuđivanosti. To, dalje, ima kao posljedicu da nadležna tijela zakona, pored općih uvjeta za stjecanje državljanstva koji su propisani u članku 9. stavak 1. Zakona o državljanstvu BiH i koja sudjeluju u kaznenom postupku, bez obzira na to je li osuda članku 8. stavak 1. Zakona o državljanstvu FBiH, u stavku 2. brisana iz kaznene evidencije i bez obzira na često veliki protek propisuju da naturalizacija neće biti odobrena ako postoje vremena od ranije osude, imaju pravo raspolagati informacijama o utemeljeni razlozi za dvojbu da bi odobrenjem naturalizacije prijašnjoj osuđivanosti neke osobe, jer, prema odredbi članka 227. (tražitelju državljanstva) bila ugrožena sigurnost Bosne i Zakona o kaznenom postupku FBiH (u daljnjem tekstu: Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, ili ako ZKPFBiH), podaci iz kaznene evidencije mogu se dati "sudovima, naturalizacija nije sukladna interesima Bosne i Hercegovine, ili tužiteljstvima i tijelima unutarnjih poslova". Cilj ovakvog sustava zbog nekog drugog razloga utvrđenog na temelju cjelokupne rehabilitacije su interes i zaštita društva od kriminaliteta. S tim u procjene činjeničnog stanja utvrđenog u postupku. Olakšana svezi, Ustavni sud podsjeća na relevantni dio odredbe članka 121. naturalizacija je regulirana u odredbama članka 10. Zakona o KZFBiH (rehabilitacija) prema kojem "osuđene osobe uživaju sva državljanstvu BiH i članka 9. Zakona o državljanstvu FBiH, pa se prava utvrđena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu odredbe kojima je regulirano pitanje stjecanja državljanstva stjecati sva prava, osim onih koja su im ograničena sigurnosnom naturalizacijom i olakšanom naturalizacijom, prema mišljenju mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude". Ograničenost Ustavnog suda, ne mogu promatrati odvojeno, kako se implicira u djelovanja instituta brisanja osude posljedica je i činjenice da zahtjevu, jer navedene odredbe sadržajno i konceptualno zakon ne sadrži posebne odredbe o ograničavanju i zabrani predstavljaju jednu cjelinu, tj. slijede jedna za drugom. U tom davanja podataka iz kaznene evidencije, odnosno da ne poznaje pravcu Ustavni sud podržava stajalište iz osporenog rješenja tzv. pretpostavku neosuđivanosti, jer se podaci, kako je prethodno Federalnog ministarstva da se prilikom odlučivanja o ispunjavanju uvjeta za stjecanje državljanstva te odredbe ne mogu primjenjivati navedeno, mogu dati sudovima, tužiteljstvima i tijelima unutarnjih neovisno jedne od drugih. poslova. Stoga, proizlazi da se brisanjem osude iz kaznene 35. Sljedeće (i) najbitnije pitanje iz zahtjeva odnosi se na evidencije ne postiže faktičko anuliranje osude i kaznene sankcije pravne posljedice brisanja kaznene osude u postupku stjecanja obuhvaćene tom brisanom osudom, kao što se brisanjem osude ne državljanstva BiH/FBiH. Argument podnositelja zahtjeva, postiže ni pravno anuliranje ranije osude obzirom na to da se odnosno Ministarstva, jeste da je tražitelju državljanstva uvjetna podaci o osuđivanosti mogu dati sudovima, tužiteljstvima i osuda brisana iz kaznene evidencije i da se, stoga, ima smatrati tijelima unutarnjih poslova (policiji) radi obavljanja poslova iz neosuđivanom osobom. U zahtjevu se, dalje, navodi da je njihove nadležnosti. U tom smislu je očigledno da su dometi i Federalno ministarstvo prekoračilo granice diskrecijskog prava posljedice brisanja osude iz kaznene evidencije ograničeni i da se arbitrarnim izvođenjem zaključka da materijalni propisi iz oblasti ne odnose na sve potencijalno zainteresirane osobe. S tim u svezi, državljanstva derogiraju primjenu KZFBiH. S druge strane, Ustavni sud podsjeća da se u uvjerenju koje se izdaje građanima Federalno ministarstvo, suprotstavljajući se takvom stajalištu i na temelju podataka iz kaznene evidencije brisana osuda i brisane mišljenju, smatra da su propisi iz oblasti državljanstva (Zakon o pravne posljedice osude ne smiju spominjati. Međutim, to ne znači da se poništava upis osude i da takvi podaci ne ostaju u kaznenoj 41. Na temelju članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, evidenciji koji se, u smislu članka 227. ZKPFBiH, mogu dati Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. sudovima, tužiteljstvima i tijelima unutarnjih poslova, kao što je 42. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke već obrazloženo. Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. 37. Slijedeći navedeno, ne mogu se prihvatiti navodi Predsjednik podnositelja zahtjeva da je Federalno ministarstvo arbitrarno Ustavnog suda Bosne i Hercegovine primijenilo materijalne propise iz oblasti državljanstva i kaznenog Mato Tadić, v. r. zakonodavstva i da je u svezi s pravnim posljedicama brisanja osude prekoračilo svoje ovlasti, jer upravo iz odredbe članka 227. ZKPFBiH proizlazi protivno. Ustavni sud, imajući u vidu, prije Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u svega, jasne zakonske odredbe Zakona o državljanstvu, te jasno, predmetu broj U 8/21, rješavajući zahtjev Zorana Tegeltije, argumentirano i podrobno obrazloženje rješenja Federalnog predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i ministarstva ne može zaključiti da je u konkretnom slučaju Hercegovine, na osnovu člana VI/3a) Ustava Bosne i Herce- proizvoljno primijenjeno materijalno pravo kada je odbijen govine, člana 57 stav (2) alineja b) i člana 59 st. (1) i (3) zahtjev A.G. za stjecanje državljanstva BiH/FBiH. U tom smislu Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-prečišćeni Ustavni sud podsjeća da je, kako proizlazi iz dostavljene tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), dokumentacije i osporenog rješenja, Federalno ministarstvo u u sastavu: suradnji sa državnim i entitetskim tijelima izvršilo sigurnosne Mato Tadić, predsjednik provjere za tražitelja državljanstva i da je nakon prikupljenih Tudor Pantiru, potpredsjednik podataka dobivenih na taj način ocijenilo da se u postupku Miodrag Simović, potpredsjednik stjecanja državljanstva ne može zanemariti okolnost da je A.G. na Mirsad Ćeman, potpredsjednik teritoriju BiH/FBiH bio osuđen pravomoćnom presudom za teško Valerija Galić, sudija kazneno djelo normirano u Poglavlju XXI. KZFBiH pod nazivom Seada Palavrić, sudija Kaznena djela protiv zdravlja ljudi i da, stoga, ne ispunjava uvjete Zlatko M. Knežević, sudija za stjecanje državljanstva BiH. Federalno ministarstvo je ocjenom Angelika Nussberger, sudija prikupljenih podataka, kao i osuđujuće presude izrečene tražitelju Helen Keller, sudija državljanstva za kazneno djelo posjedovanje i omogućavanje na sjednici održanoj 23. septembra 2021. godine donio uživanja opojnih droga od 26. listopada 2016. godine, bez obzira je na karakter kazne (uvjetna osuda) koja je brisana iz kaznene evidencije, zaključilo da bi se odobrenjem traženog državljanstva ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU1 Odlučujući o zahtjevu Zorana Tegeltije, predsjeda- ugrozila sigurnost BiH i FBiH. Iz navedenog proizlazi da je vajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, za Federalno ministarstvo imalo u vidu odredbu članka 125. KZFBiH kojom je regulirano brisanje osude i koja je u okolnostima rješavanje spora nastalog između Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva konkretnog slučaja dovedena u svezu s njezinim pravnim unutrašnjih poslova u predmetu sticanja državljanstva posljedicama uz zaključak da brisanje osude za konkretan postupak (stjecanje državljanstva) nije od značaja, te da su zakoni Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine pokrenutom po zahtjevu A.G., državljanina Arapske kojima je regulirano pitanje državljanstva u konkretnom slučaju Republike Egipat. lex specialis u odnosu na odredbu članka 125. KZFBiH. 38. Imajući sve to u vidu, prema mišljenju Ustavnog suda, Utvrđuje se da je Rješenje Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 od 1. neutemeljeno je pozivanje podnositelja zahtjeva na arbitrarnu februara 2021. godine u skladu sa članom I/7 Ustava Bosne i primjenu odredbe članka 10.d) Zakona o državljanstvu BiH i članka 9.d) Zakona o državljanstvu FBiH kojima su propisani Hercegovine. Ostaje na snazi Rješenje Federalnog ministarstva uvjeti za stjecanje državljanstva olakšanom naturalizacijom, pa unutrašnjih poslova broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 od 1. Ustavni sud ne nalazi ništa što bi ukazalo na proizvoljnost u postupanju Federalnog ministarstva, kao entitetskog tijela, u februara 2021. godine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i zaključku da A.G., kao stranac i ujedno tražitelj državljanstva Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i BiH/FBiH, ne ispunjava uvjete za stjecanje državljanstva propisane zakonom. Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i 39. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da Federalno ministarstvo u postupku stjecanja državljanstva po Hercegovine". zahtjevu A.G nije prekršilo odredbe iz članka I/7. Ustava Bosne i OBRAZLOŽENJE Hercegovine na koji način se ujedno (i) rješava ovaj ustavni spor. I. Uvod VII. Zaključak 1. Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara 40. Ustavni sud zaključuje da Federalno ministarstvo, kao Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac entitetsko tijelo, u postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje zahtjeva), podnio je 27. maja 2021. godine Ustavnom sudu državljanstva BiH/FBiH nije postupilo proizvoljno kada je odbilo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev zahtjev A.G. iz Arapske Republike Egipat, jer je na temelju za rješavanje spora nastalog između Ministarstva civilnih utvrđenog činjeničnog stanja ocijenjeno da A.G., kao tražitelj poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Federalnog ministarstva unutrašnjih državljanstva BiH/FBiH, ne ispunjava uvjete propisane u članku 10. Zakona o državljanstvu BiH i članku 9. Zakona o državljan- poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u predmetu sticanja državljanstva Bosne i Hercegovine i stvu FBiH za stjecanje državljanstva olakšanom naturalizacijom i Federacije Bosne i Hercegovine pokrenutom po zahtjevu da, u smislu članka 9. stavak 2. Zakona o državljanstvu BiH i članka 8. stavak 2. Zakona o državljanstvu FBiH, predstavlja A.G., državljanina Arapske Republike Egipat (u daljnjem tekstu: tražilac državljanstva ili A.G.). prijetnju po sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine. 1 Odluka objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 II. Postupak pred Ustavnim sudom 239 KZFBiH za koje može da se izrekne kazna zatvora u 2. Na osnovu člana 23 stav (2) Pravila Ustavnog suda, trajanju do jedne godine. Ministarstvo je imalo u vidu da je od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: navedena presuda postala pravosnažna 9. novembra 2016. Vlada FBiH) zatraženo je 9. juna 2021. godine da dostavi godine i da je, stoga, po sili zakona brisana iz kaznene odgovor na zahtjev. evidencije, u smislu člana 125 KZFBiH nakon proteka 3. Vlada FBiH je dostavila odgovor na zahtjev 8. jula godinu dana od prestanka vremena provjeravanja, zbog čega se 2021. godine. brisanjem osude svako lice, pa tako i A.G., smatra neosuđivanim. Imajući to u vidu, Ministarstvo je usvojilo III. Zahtjev stanovište da je pogrešno tumačenje Federalnog a) Navodi iz zahtjeva ministarstva da A.G. ima status osuđivanog lica i da 4. Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud, u predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH, jer je podatak o smislu člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine, riješi brisanoj osudi protumačilo kao neispunjavanje uslova iz spor koji je nastao između Ministarstva i Federalnog člana 9d) Zakona o državljanstvu FBiH. Prema mišljenju ministarstva u predmetu sticanja državljanstva Bosne i podnosioca zahtjeva, to ukazuje na kršenje prava na pravično Hercegovine i državljanstva Federacije Bosne i Hercego- suđenje, prava na privatni i porodični život, dom i vine (u daljnjem tekstu: državljanstvo BiH, državljanstvo prepisku i prava na djelotvoran pravni lijek iz čl. 6, 8 i 13 FBiH ili državljanstvo BiH/FBiH) pokrenutom po zahtjevu Evropske konvencije. državljanina Arapske Republike Egipat A.G. 7. Imajući u vidu da je odredbom člana 32 Zakona o 5. Podnosilac zahtjeva je istakao da je Federalno državljanstvu BiH propisano da odluka kompetentne vlasti ministarstvo odbijanjem zahtjeva A.G. za prijem u držav- entiteta stupa na snagu dva mjeseca nakon slanja ljanstvo BiH/FBiH povrijedilo odredbu člana I/7 Ustava Ministarstvu i da Ministarstvo, u slučaju neslaganja sa BiH, te odredbe Evropske konvencije za zaštitu ljudskih entitetskom vlasti, predmet vraća na ponovno razmatranje prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska kompetentnoj entitetskoj vlasti, te da, ukoliko entitetska konvencija), kao i odredbe materijalnih propisa kojim je vlast odluči identično i ostane spor između kompetentnih regulisana oblast državljanstva BiH/FBiH, i to odredbe vlasti entiteta i BiH, cijeli slučaj se upućuje Ustavnom Zakona o državljanstvu BiH, Zakona o državljanstvu FBiH i sudu na konačnu odluku. Podnosilac zahtjeva je, ocjenjujući Krivičnog zakona FBiH (u daljnjem tekstu: KZFBiH). da u okolnostima konkretnog slučaja postoji spor između 6. Obrazlažući zahtjev, podnosilac je istakao da je državne i entitetske vlasti, predložio Ustavnom sudu da Federalno ministarstvo pogrešno primijenilo materijalne riješi nastali spor u vezi sa sticanjem državljanstva propise iz oblasti državljanstva i krivičnog BiH/FBiH. zakonodavstva, da je izvršilo pogrešnu ocjenu dokaza, te, b) Činjenice predmeta povodom kojeg je podnesen zahtjev stoga, nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje, što je, u konačnici, rezultiralo donošenjem nezakonitog 8. A.G. je 16. septembra 2020. godine Federalnom rješenja kojim je odbijen zahtjev tražioca državljanstva ministarstvu podnio zahtjev za sticanje državljanstva BiH A.G. za prijem u državljanstvo BiH/FBiH. Shodno tome, u i državljanstva FBiH po osnovu olakšane naturalizacije. zahtjevu je navedeno da je Federalno ministarstvo 9. Federalno ministarstvo je 1. februara 2021. godine proizvoljno primijenilo odredbe člana 10 Zakona o donijelo Rješenje broj 01 03 03/2-10-1-7845/20 kojim je državljanstvu BiH, člana 9 Zakona o državljanstvu FBiH i odbijen zahtjev A.G. za sticanje državljanstva BiH/FBiH uz čl. 119 i 125 KZFBiH, jer je A.G. aplicirao za prijem u obrazloženje da je u toku postupka utvrđeno da je A.G. državljanstvo po osnovu olakšane naturalizacije, pa je Presudom Opštinskog suda broj 65 0 K 602538 16 Kps od 26. neosnovano tumačenje iz osporenog rješenja prema kojem A.G. oktobra 2016. godine uslovno osuđen na kaznu zatvora u ne ispunjava uslove iz člana 9 Zakona o državljanstvu BiH i trajanju od osam mjeseci zbog počinjenog krivičnog djela člana 8 Zakona o državljanstvu FBiH, odnosno da postoje posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana razlozi koji predstavljaju prijetnju za bezbjednost BiH. U 239 stav 3 KZFBiH, koja je postala pravosnažna 9. novembra navedenim odredbama su, prema navodima iz zahtjeva, 2016. godine. Imajući u vidu tu činjenicu i ostale propisani uslovi za prijem u državljanstvo po osnovu prikupljene dokaze, Federalno ministarstvo je utvrdilo da olakšane naturalizacije koji ne mogu da budu predmet A.G. ne ispunjava uslove za sticanje državljanstva iz člana diskrecione ocjene Federalnog ministarstva koje je podatak 9d) Zakona o državljanstvu FBiH, jer predstavlja prijetnju o brisanoj osudi za A.G. protumačilo kao neispunjavanje po bezbjednost BiH, da, stoga, ne ispunjava uslove ni za uslova za prijem u državljanstvo uz zaključak da A.G. sticanje državljanstva naturalizacijom i da postoje predstavlja prijetnju za bezbjednost BiH. Naime, A.G. je uz osnovani razlozi za sumnju da bi se odobrenjem zahtjev za sticanje državljanstva dostavio dokaze o naturalizacije ugrozila bezbjednost BiH i FBiH. ispunjenosti zakonskih uslova, između ostalog izvod iz 10. Federalno ministarstvo je rješenje od 1. februara matične knjige vjenčanih sa državljankom BiH/FBiH, dokaz 2021. godine dostavilo Ministarstvu na saglasnost 9. da brak i dalje traje, dokaz da ima odobren stalni boravak u februara 2021. godine. BiH, dokaz da ne postoje razlozi koji bi predstavljali 11. Ministarstvo je donijelo zaključak broj 06-1-30-3- prijetnju bezbjednosti BiH i dokaz da nije evidentiran u 539/21 od 12. februara 2021. godine kojim je utvrđeno da A.G. kaznenim evidencijama. U postupku davanja saglasnosti ispunjava uslove iz člana 10 Zakona o državljanstvu BiH u Ministarstvu je dostavljeno navedeno rješenje Federalnog postupku sticanja državljanstva BiH i državljanstva FBiH. ministarstva nakon čega je utvrđeno da je kao odlučujuća U obrazloženju zaključka je navedeno da je Federalno činjenica ocijenjena Presuda Opštinskog suda u Sarajevu (u ministarstvo pogrešno primijenilo materijalne propise iz daljnjem tekstu: Opštinski sud) broj 65 0 K 602538 16 Kps oblasti državljanstva i krivičnog zakonodavstva i da od 26. oktobra 2016. godine kojom je A.G. bio uslovno osuđen rješenje kojim je zahtjev A.G. odbijen sadrži niz na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci s vremenom nepravilnosti i kontradiktornosti zbog toga što je A.G. provjeravanja u trajanju od godinu dana za krivično djelo aplicirao za prijem u državljanstvo po osnovu olakšane posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana naturalizacije i što se pri ocjeni ispunjavanja uslova za sticanje državljanstva Federalno ministarstvo pozvalo na naturalizacije), da se u konkretnom slučaju radi o sticanju neispunjavanje odredaba člana 9 Zakona o državljanstvu BiH državljanstva BiH/FBiH po osnovu ostvarenog stalnog i člana 8 Zakona o državljanstvu FBiH. Pri tome je, kako je boravka na teritoriji BiH, tj. po osnovu olakšane dalje obrazloženo, samoinicijativno i bez osnova kao naturalizacije pri čemu se procjenjuje cjelokupno odlučujuća ocijenjena činjenica o postojanju pravosnažne činjenično stanje utvrđeno u postupku, da je takvo presude kojom je A.G. uslovno osuđen na kaznu zatvora, stanovište potvrđeno u brojnim odlukama Kantonalnog suda zanemarujući da je izrečena kazna na osnovu člana 125 u Sarajevu u kojima je naglašena važnost primjene člana 8 KZFBiH po sili zakona brisana iz kaznene evidencije i da stav 2 Zakona o državljanstvu FBiH i važnost diskrecionog se brisanjem osude lice smatra neosuđivanim, pa stoga i A.G. prava države BiH i njenih nadležnih organa da odluče o koji je aplicirao za državljanstvo BiH/FBiH po osnovu sticanju državljanstva u situaciji kada je stranac podnio olakšane naturalizacije. Ministarstvo je, u konačnici, zahtjev po osnovu olakšane naturalizacije, da je zaključilo da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uslovi diskreciono pravo direktno inkorporisano u članu 9 stav 2 iz člana 10 Zakona o državljanstvu BiH, te da ne postoji Zakona o državljanstvu BiH i u članu 8 stav 2 Zakona o prepreka za izdavanje garancije A.G. u postupku sticanja državljanstvu FBiH, da pritom nije dovoljno samo to da državljanstva BiH/FBiH. stranka (podnosilac zahtjeva) ispunjava samo opšte uslove za 12. Federalno ministarstvo je, nakon ponovnog sticanje državljanstva već da primjenom analogije, shodno razmatranja predmeta, Ministarstvu dostavilo odgovor na načelu ius domicili, naturalizacija punoljetnog stranca mora prethodni zaključak i, s tim u vezi, navelo da je da se tretira kao cjelovit pravni osnov sticanja Ministarstvo utvrdilo da A.G. ispunjava uslove iz člana 10 državljanstva BiH/FBiH rukovodeći se, prije svega, javnim Zakona o državljanstvu BiH, da doneseni zaključak sadrži interesom FBiH/BiH. niz nepravilnosti i nezakonitosti, jer je suprotan članu 9d) 14. U pogledu neosnovanosti navoda iz zaključka da je Zakona o državljanstvu BiH, da A.G. ne ispunjava uslove za Federalno ministarstvo samoinicijativno i bez osnova sticanje državljanstva iz navedene odredbe državnog zakona, ocijenilo osuđujuću pravosnažnu presudu protiv lica A.G. kao ni odredbe iz čl. 8 i 9 Zakona o državljanstvu FBiH, da kao odlučujuću, navedeno je da je u identičnim odredbama je prije donošenja rješenja o zahtjevu A.G. po službenoj člana 23 Zakona o državljanstvu BiH i Zakona o dužnosti Federalno ministarstvo zatražilo od nadležnih državljanstvu FBiH propisano u kojim slučajevima može da državnih organa da izvrše sve bezbjednosne provjere kako bi se oduzme državljanstvo BiH/FBiH, konkretno, da se provjerilo da li A.G. (kao i svi stranci koji podnesu državljanstvo može da bude oduzeto kada je državljanin takav zahtjev) predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH, što osuđen na području ili van područja BiH pravosnažnom podrazumijeva podatke o eventualnom vođenju krivičnog presudom i da su precizirana po nazivu i biću krivična postupka i osuđivanosti na teritoriji BiH za počinjeno djela koja predstavljaju razlog za oduzimanje već stečenog krivično djelo, da je nakon provjera koje je izvršila državljanstva BiH/FBiH. To, dalje, znači, kako je navelo Federalna uprava policije (u daljnjem tekstu: FUP) Federalno ministarstvo, da bi, shodno navedenim zakonskim Federalnom ministarstvu dostavljen akt broj 09-11-11/3-03- odredbama, licu A.G. zbog počinjenog krivičnog djela za koje 7-331/20 od 2. decembra 2020. godine na osnovu kojeg je je pravosnažno osuđeno, moglo da se oduzme državljanstvo u utvrđeno da je A.G. počinio krivično djelo posjedovanje i situaciji da ga je već dobilo, jer je presudom osuđeno zbog omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 239 stav 3 počinjenog krivičnog djela posjedovanje i omogućavanje KZFBiH za koje je osuđen presudom od 26. oktobra 2016. uživanja opojnih droga iz člana 239 stav 2 KZFBiH. Stoga je godine, koja je postala pravosnažna 26. novembra 2016. ocijenjeno da su neosnovani navodi Ministarstva da A.G. godine. ispunjava uslove za sticanje državljanstva BiH/FBiH i da je 13. U pogledu neosnovanosti navoda iz zaključka opravdanje Ministarstva o ispunjenju uslova za sticanje Ministarstva da A.G. ispunjava uslove za sticanje državljanstva po osnovu olakšane naturalizacije činjenica državljanstva BiH/FBiH, Federalno ministarstvo je da mu je kazna brisana iz kaznene evidencije. S tim u vezi je istaklo da je odbijen zahtjev A.G. za sticanje državljanstva, istaknuto da čin brisanja kazne iz kaznene evidencije jer je na teritoriji države BiH čije je državljanstvo želio osuđivanom stranom državljaninu nikako ne znači da se da stekne počinio krivično djelo i da, stoga, ne ispunjava stranac prema odred-bama KZFBiH ne smatra osuđivanim u uslov za sticanje državljanstva iz člana 9d) Zakona o vezi sa ispunjavanjem uslova za sticanje državljanstva. državljanstvu FBiH, da je Federalno ministarstvo Državljanstvo i uslovi za njegovo sticanje, prema odredbama nadležno za pitanja državljanstva BiH/FBiH i da je Zakona o državljanstvu BiH/FBiH, kako je dalje navedeno, obavezno svoju odluku dostaviti Ministarstvu na jeste lex specialis u odnosu na odredbe KZFBiH koje propisuju saglasnost, kako je i postupljeno u konkretnom slučaju, u postupak brisanja kazne iz kaznene evidencije i bez uticaja smislu člana 202 st. 1 i 2 Zakona o upravnom postupku FBiH je u postupku sticanja državljanstva BiH/FBiH. Pored (u daljnjem tekstu: ZUP), da se Ministarstvo, suprotno navedenog, istaknuto je da je krivično djelo omogućavanje i navedenoj odredbi ZUP-a, upustilo u meritorno odlučivanje uživanje opojnih droga normirano u Glavi XXI KZFBiH pod donošenjem zaključka u kojem je utvrđeno da A.G. ispunjava nazivom Krivična djela protiv zdravlja ljudi i imovine, uslove iz člana 10 Zakona o državljanstvu BiH. zbog čega je FMUP utvrdio da A.G. ne ispunjava uslove za Pojašnjavajući navedeno u odgovoru Ministarstvu, sticanje državljan-stva BiH/FBiH i diskrecionim pravom Federalno ministarstvo je navelo da je rješenje o odbijanju odlučivanja utvrdilo da A.G. predstavlja prijetnju po zahtjeva za sticanje državljanstva konačno u upravnom bezbjednost BiH. U tom kontekstu je Federalno postupku i da protiv navedenog rješenja može da se pokrene ministarstvo navelo da se u okolnostima konkretnog slučaja, upravni spor, a u nastavku su navedeni razlozi zbog kojih s obzirom na stanovište izraženo u zaključku ocjenjuje da je zaključak Ministarstva nepravilan i Ministarstva, postavlja pitanje interesa BiH da prima u nezakonit. U tom pravcu je, između ostalog, navedeno da je svoje državljanstvo stranca koji je već osuđen za krivično Ministarstvo pogrešno ocijenilo mogućnost primjene djelo protiv zdravlja ljudi i imovine. Pri tome je, opreza člana 9 Zakona o državljanstvu BiH i člana 8 Zakona o radi, napomenuto da stranac formalnim činom sticanja državljanstvu FBiH (sticanje državljanstva po osnovu državljanstva BiH stiče pravo na biometrijska lična dokumenta (lična karta, pasoš), te, stoga, na veliki broj konačne i da protiv njih nije dopuštena žalba, ali da može prava u BiH i inostranstvu, pa Bosni i Hercegovini, prema da se pokrene upravni spor pred nadležnim sudom stanovištu Federalnog ministar-stva, nije u interesu da (Kantonalni sud u Sarajevu) u skladu sa odredbama ZUP-a. primi u svoje državljanstvo lice koje je osuđivano zbog Vlada FBiH je naglasila da bi rješavanje navodnog spora jednog od najtežih oblika krivičnih djela propisanih pred Ustavnim sudom značilo prejudiciranje odluke odredbama KZFBiH. redovnog suda u upravnom sporu koji je dužan da ocijeni da 15. U pogledu neosnovanosti navoda iz zaključka da je li je rješenje Federalnog ministarstva doneseno na Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH (u daljnjem tekstu: pravilan i zakonit način, te prejudiciranje postupaka koji OBA) jedina nadležna institucija BiH koja utvrđuje da li je mogu da se pokrenu pred Vrhovnim sudom FBiH i Ustavnim neko prijetnja po bezbjednost BiH ili ne, navedeno je da sudom. Sadržina zahtjeva, kako je dalje navedeno, u Federalno ministarstvo prilikom prijema zahtjeva za potpunosti se podudara sa sadržinom zaključka prijem u državljanstvo ima obavezu da pribavi podatke Ministarstva za koji Vlada FBiH smatra da nije u skladu sa bezbjednosnih provjera ne samo od OBA-e već i drugih članom 9d) Zakona o državljanstvu BiH. U tom kontekstu je državnih bezbjednosno-policijskih organa kao što su napomenuto da je spor nastao kada je Federalno Ministarstvo bezbjednosti BiH, Federalna uprava ministarstvo odbilo zahtjev A.G. za prijem u državljanstvo, policije, čije bezbjednosne provjere objedinjuju provjere a Ministarstvo se nije složilo s takvom odlukom pri čemu svih policijskih agencija na cijeloj teritoriji BiH, i to se stavilo u ulogu drugostepenog organa koju ne predviđaju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), MUP-a RS, Zakon o državljanstvu BiH, niti Zakon o državljanstvu deset kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, te FBiH. Imajući u vidu navedene činjenice koje se, prije raspoložive evidencije Federalne uprave policije. Tek svega, odnose na nadležnost Federalnog ministarstva koje nakon toga rezultati svih izvršenih bezbjednosnih provjera odlučuje o zahtjevu za prijem u državljanstvo i nadležnost ocjenjuju se zajedno i u međusobnoj povezanosti i donosi Ministarstva koje daje, ili ne daje saglasnost na takvu rješenje vodeći računa o izvornoj nadležnosti Federalnog odluku, a da pri tome nema ulogu drugostepenog organa, ministarstva u pogledu sticanja i prestanka državljanstva Vlada FBiH je istakla da je Federalno ministarstvo po FBiH (po osnovu otpusta) i nadzora nad sprovođenjem okončanju izvršenih bezbjednosnih provjera i rezultata tih odredaba Zakona o državljanstvu FBiH. provjera, koji su ocijenjeni pojedinačno i zajedno, 16. U pogledu neosnovanosti navoda Ministarstva iz zaključilo da tražilac državljanstva A.G. predstavlja osporenog zaključka da je tražiocu državljanstva A.G. prijetnju po bezbjednost BiH, te da je diskrecionim pravom, povrijeđeno pravo na djelotvoran pravni lijek, Federalno koje je inkorporisano i u materijalnom propisu Zakona o ministarstvo je navelo da je tražilac državljanstva protiv državljanstvu BiH/FBiH, donijelo rješenje kojim je zahtjev rješenja o odbijanju zahtjeva za sticanje državljanstva za sticanje državljanstva odbijen. Navedeno stanovište je, BiH/FBiH mogao da pokrene upravni spor (kako proizilazi kako je dalje navedeno, potvrđeno u velikom broju presuda iz pouke o pravnom lijeku), da je Kantonalni sud nadležan u Kantonalnog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda FBiH konkretnom slučaju da riješi u upravnom sporu o tužbi (navedeni brojevi i datumi presuda) kojima je potvrđeno da u stranke, te da se u tom kontekstu Ministarstvo, pa i postupku povodom zahtjeva za prijem u državljanstvo stranca podnosilac zahtjeva "izdigao" iznad nadležnog suda i nije bitan čin brisanja kazne iz kaznene evidencije i da nije spriječio tražioca državljanstva da koristi redovan dovoljno da tražilac državljanstva samo ispunjava opšte pravni lijek. Na taj način se, kako je dalje navedeno, uslove za sticanje državljanstva BiH/FBiH po osnovu podnosilac zahtjeva upustio u meritorno odlučivanje olakšane naturalizacije već da naturalizacija stranca mora stavljajući se u ulogu drugostepenog organa prekoračenjem da se tretira kao cjelovit pravni osnov za sticanje zakonskih ovlašćenja iz člana 202 st. 1 i 2 ZUP-a u vezi sa državljanstva BiH/FBiH, rukovodeći se pri tome javnim članom 32 Zakona o državljanstvu BiH. Federalno interesom BiH/FBiH. Na legitimnost diskrecionog prava ministarstvo smatra da, u smislu navedenih odredaba, države pri odlučivanju o zahtjevu za prijem stranca u Ministarstvo ima isključivo ingerenciju i nadležnost da državljanstvo ukazao je, prema mišljenju Vlade FBiH, i daje, ili da odbije dati saglasnost na rješenje Federalnog Ustavni sud u predmetu broj AP 5302/10 u kom je zaključeno ministarstva, a ne da utvrđuje činjenično stanje u formi da "odlučivanje o davanju i oduzimanju državljanstva se zaključka utvrđenjem da tražilac državljanstva ispunjava ubraja u djelokrug javnopravnih ovlašćenja određene države uslove iz člana 10 Zakona o državljanstvu BiH. koji je isključen iz djelokruga člana 6 Evropske konvencije". 17. Najzad, Federalno ministarstvo je, imajući u vidu U tom kontekstu je, prema ocjeni Vlade FBiH, nesporno da je jurisdikciju koju, u smislu člana VI/3 Ustava BiH, ima Federalno ministarstvo postupilo pravilno kada je, zbog Ustavni sud, istaklo da konkretan zahtjev, pogotovo u činjenice da je tražilac državljanstva A.G. pravosnažno situaciji kada stranka još nije iskoristila svoje zakonsko osuđen zbog krivičnog djela koje se ubraja u krivična djela pravo na redovan pravni lijek, ne predstavlja nikakvo protiv zdravlja ljudi i imovine, zaključilo da A.G. ustavno pitanje, jer je riječ o redovnom upravnom postupku predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH, te je odbijen njegov koji je sproveden primjenom svih pravila i načela ZUP-a na zahtjev za sticanje državljanstva. Ukoliko bi se stanovišta osnovu kojih je doneseno rješenje na osnovu ocjene svih iz podnesenog zahtjeva prihvatila kao osnovana, Vlada FBiH dokaza u spisu i koje je obrazloženo. je istakla da se u tom slučaju postavlja pitanje kakav je b) Odgovor na zahtjev interes BiH da prima u svoje državljanstvo strance koji su na njenoj teritoriji već osuđivani za teška krivična djela i 18. U opširnom odgovoru na zahtjev Vlada FBiH je, da im se daju biometrijska lična dokumenta koja, između između ostalog, navela da je podnosilac zahtjeva zanemario ostalog, podrazumijevaju i uživanje ostalih prava, npr. činjenicu da A.G. ima mogućnost da u upravnom sporu pobija uživanje bezviznog režima. Osim toga, ukazano je na potpuno rješenje Federalnog ministarstva kojim je odbijen njegov identičnu situaciju u drugom slučaju, povodom zahtjeva prijem u državljanstvo, da su odluke Federalnog stranca iz Islamske Republike Pakistan, čiji je zahtjev za ministarstva kojim se odlučuje o zahtjevima stranaca za prijem u državljanstvo odbijen, a Ministarstvo, kao organ sticanje državljanstva, kao što je i konkretan slučaj, institucija BiH, dalo saglasnost na takvu odluku, a zatim je Kantonalni sud u Sarajevu u upravnom sporu tužbu odbio 20. Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine - ocjenjujući da brisanje kazne iz kaznene evidencije u službeni prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH" broj okolnostima konkretnog slučaja nije ključna okolnost. Iz 22/16) glasi: navedenog, prema mišljenju Vlade FBiH, proizilazi da Sticanje državljanstva BiH naturalizacijom Ministarstvo u dva jednaka slučaja usvaja različito Član 9. stanovište, stavljajući se u ulogu drugostepenog organa, (1) Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje držav- odnosno u ulogu redovnog suda. U konačnici, Vlada FBiH je ljanstva BiH može steći državljanstvo naturalizacijom istakla da je zahtjev za rješavanje spora pred Ustavnim ako ispunjava sljedeće uslove: sudom BiH neosnovan, jer Ministarstvo nije drugostepeni a) da je napunio 18 godina starosti; organ čija je nadležnost da odlučuje meritorno o zahtjevu za b) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne prijem u državljanstvo BiH/FBiH i jer je tražilac i Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja državljanstva imao pravo na redovan pravni lijek zahtjeva; podnošenjem tužbe u upravnom sporu pred nadležnim c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od kantonalnim sudom. Smatra da se u konkretnom slučaju ne konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine; radi o sporu u smislu člana VI/3a) Ustava BiH, odnosno o d) da mu nije izrečena mjera bezbjednosti protjeri- sporu u kojem konačnu odluku treba da donese Ustavni sud, te vanja stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljivanja da, stoga, podneseni zahtjev, u smislu člana 19 Pravila stranaca sa teritorije Bosne i Hercegovine od strane Ustavnog suda, nije dopustiv, pa je, u konačnici, predloženo organa čiji je legalitet uspostavljen Ustavom i da je ova da se kao takav odbaci, ili da se, ukoliko Ustavni sud odluka još uvijek na snazi; ocijeni da je, ipak, dopustiv, odbije u smislu člana 59 stav 3 e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne za krivična Pravila Ustavnog suda. djela sa predumišljajem na duže od tri godine u periodu od IV. Relevantni propisi 8 godina od podnošenja zahtjeva; 19. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe f) da se odreknu ili na neki drugi način izgube svoje glase: ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva BiH, osim ako bilateralni sporazum iz člana 14. ne predviđa Član I drugačije. Odricanje ili gubitak ranijeg državljanstva se Bosna i Hercegovina neće zahtijevati ako ovo nije dozvoljeno ili se ne može 7. Državljanstvo razumno zahtijevati; Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim reguliše Parlamentarna skupština, i državljanstvo ako se dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno svakog entiteta, koje regulišu sami entiteti, pod zahtijevati; uslovom: h) da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i a) Da su svi državljani svakog entiteta samim tim i Hercegovine; državljani Bosne i Hercegovine. i) da ima obezbijeđen stalni izvor prihoda u iznosu b) Da se nijednom licu ne može samovoljno oduzeti koji omogućava egzistenciju ili da je u stanju da obezbijedi državljanstvo Bosne i Hercegovine ili entiteta niti ga pouzdan dokaz o finansijskim izvorima za sopstveno se na drugi način ostaviti bez državljanstva. Nijedno lice izdržavanje; ne može biti lišeno državljanstva Bosne i Hercegovine j) da je izmirio sve poreske ili druge finansijske po bilo kojoj osnovi kao što je pol, rasa, boja, jezik, obaveze; vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno k) da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacio-nalnom ustavni poredak Bosne i Hercegovine i manjinom, imovina, rođenje ili neki drugi status. l) da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva c) Sva lica koja su bila državljani Republike Bosne i BiH. Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovoga (2) Naturalizacija se neće odobriti, čak ako Ustava, su državljani Bosne i Hercegovine. Državljanstvo podnosilac zahtjeva ispunjava opšte uslove za lica koja su naturalizovana poslije 6. aprila 1992, a prije naturalizaciju, ukoliko postoje osnovani razlozi za sumnju stupanja na snagu ovog Ustava, regulisaće Parlamentarna da bi se odobrenjem naturalizacije tom licu ugrozila skupština. bezbjednost Bosne i Hercegovine i javni red i mir, ili d) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati ukoliko naturalizacija nije u skladu sa interesima Bosne i državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji Hercegovine iz nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu bilateralni sporazum između Bosne i Hercegovine i te cjelokupne procjene stanja podnosioca zahtjeva. države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Sticanje državljanstva BiH olakšanom Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 4, naturalizacijom tačka (d). Lica sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako imaju Član 10. prebivalište u Bosni i Hercegovini. Bračni drug državljanina Bosne i Hercegovine - e) Državljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu stranac, može steći državljanstvo BiH pod sljedećim uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet može uslovima: izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima, a) da je brak trajao najmanje pet godina prije onako kako to odredi Parlamentarna skupština. Bosna i podnošenja zahtjeva i da još uvijek traje u momentu Hercegovina može izdati pasoše svojim državljanima podnošenja zahtjeva; kojima nije izdat pasoš nekog od entiteta. Postojaće b) da se odrekne ili na neki drugi način izgubi svoje centralna evidencija svih pasoša koje izdaju entiteti i ranije državljanstvo prije sticanja državljanstva BiH, Bosna i Hercegovina. osim ako to nije drugačije riješeno bilateralnim sporazumom iz člana 14. Odustajanje ili prestanak ranijeg državljanstva se ne zahtijeva ako to nije dopušteno ili se j) da je izmirio sve poreske ili druge finansijske ne može razumno zahtijevati; obaveze u skladu s odgovarajućim propisom Bosne i c) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne Hercegovine; i Hercegovine; k) da potpiše izjavu da prihvata pravni sistem i d) da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Federacije i Hercegovine. l) da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva Član 32. Bosne i Hercegovine i Federacije u skladu s odgovarajućim (1) Odluke iz člana 31., stav (2), izuzev odluka propisom Bosne i Hercegovine. donesenih u skladu sa čl. 6., 7., 8. i 42., moraju se poslati (2) Sticanje državljanstva naturalizacijom neće se Ministarstvu u roku od tri sedmice od datuma donošenja odobriti čak ako podnosilac zahtjeva ispunjava sve uslove odluke. za naturalizaciju iz stava (1) ovog člana ukoliko postoje (2) Odluka kompetentne vlasti entiteta stupa na osnovani razlozi za sumnju da bi se odobrenjem naturaliza- snagu dva mjeseca nakon slanja, ukoliko Ministarstvo ne cije tom licu ugrozila bezbjednost Bosne i Hercegovine i odredi da nisu ispunjeni uslovi iz čl. 9., 10., 11., 12., 13., 14., Federacije, te javni red i mir ili ukoliko naturalizacija 21. i 22. U tom slučaju nadležni moraju uputiti slučaj nije u skladu s interesima Bosne i Hercegovine i Federacije kompetentnoj vlasti entiteta radi ponovnog iz nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu cjelokupne razmatranja. Odluke donesene prema čl. 6., 7. i 8. stupaju na procjene činjeničnog stanja podnosioca zahtjeva utvrđenog u snagu nakon registracije od strane nadležnog organa. postupku. (3) Ako nakon ponovnog razmatranja, ostane spor Član 9. između kompetentnih vlasti entiteta i Bosne i (Uslovi za sticanje državljanstva na osnovu olakšane Hercegovine, onda se slučaj mora uputiti Ustavnom sudu naturalizacije) Bosne i Hercegovine u skladu sa članom VI 3. Ustava na Stranac - bračni partner državljanina Federacije konačnu odluku. može steći državljanstvo Federacije pod sljedećim 21. Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i Her- uslovima: cegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj 34/16) a) da je brak trajao najmanje pet godina prije glasi: podnošenja zahtjeva i da još traje u vrijeme podnošenja Član 8. zahtjeva; (Uslovi za sticanje državljanstva na osnovu b) da se odrekne ili da na neki drugi zakonom predviđen naturalizacije) način prestane njegovo ranije državljanstvo prije sticanja (1) Stranac koji je podnio zahtjev za sticanje državljanstva Federacije, osim ako to nije drugačije državljanstva Federacije može steći državljanstvo riješeno bilateralnim sporazumom zaključenim između Federacije naturalizacijom ako ispunjava sljedeće uslove: Bosne i Hercegovine i druge države iz člana 15. ovog zakona. a) da je napunio 18 godina; Odricanje ili prestanak ranijeg državljanstva ne b) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne zahtijeva se ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno i Hercegovine najmanje tri godine prije podnošenja zahtijevati; zahtjeva, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima c) da ima odobren stalni boravak na teritoriji Bosne stalni boravak na teritoriji Federacije; i Hercegovine, s tim da u momentu podnošenja zahtjeva ima c) da dovoljno poznaje pismo i jezik jednog od stalni boravak na teritoriji Federacije; konstitutivnih naroda Federacije; d) da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost Bosne i d) da mu nije izrečena mjera bezbjednosti protjeri- Hercegovine i Federacije. vanja stranca iz Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije 22. Krivični zakon Federacije Bosne i Hercego- ili zaštitna mjera udaljavanja stranca sa teritorije vine ("Službene novine Federacije BiH" br. 36/03, 37/03 - Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije od nadležnog ispravka, 21/04 - ispravka, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, organa uspostavljenog Ustavom Bosne i Hercegovine ili 76/14, 46/16 i 75/17) Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i da je ova odluka Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečiš- još na snazi; ćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: e) da nije osuđivan na izdržavanje kazne zatvora za Član 119. krivična djela s umišljajem na vrijeme duže od tri godine u Početak i trajanje pravnih posljedica osude vremenu od osam godina prije podnošenja zahtjeva; (1) Pravne posljedice osude nastupaju danom f) da se odrekne ili da mu na neki drugi način prestane pravosnažnosti presude. ranije državljanstvo prije sticanja državljan-stva (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani Federacije, osim ako bilateralnim sporazumom iz člana 15. sticanja određenih prava traju najduže deset godina od ovog zakona nije drugačije predviđeno. Odricanje ili dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za prestanak ranijeg državljanstva na drugi način neće se pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano kraće zahtijevati ako to nije dozvoljeno ili se ne može razumno trajanje. zahtijevati. (3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude. g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim Član 121. ako se dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno Rehabilitacija zahtijevati; (1) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne h) da ne predstavlja prijetnju za bezbjednost Bosne i zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnič- Hercegovine i Federacije; kog zatvora, osuđena lica uživaju sva prava utvrđena i) da ima obezbjeđen stalni izvor prihoda u iznosu koji ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva omogućava egzistenciju ili je u stanju da obezbijedi pouzdan prava, osim onih koja su im ograničena mjerom bezbjednosti dokaz o finansijskim izvorima za svoje izdržavanje u skladu ili nastupanjem pravne posljedice osude. s odgovarajućim propisom Bosne i Hercegovine; (2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na lica učestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili na uslovnom otpustu ako njihova prava nisu ograničena brisanja osude. posebnim propisima o uslovnom otpustu s izdržavanja (2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obra- kazne zatvora. zloženi zahtjev, dati i državnim organima ako još traju Član 125. određene bezbjednosne mjere ili pravne posljedice osude. Brisanje osude (3) Građanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci (1) Pod uslovom da počinilac krivičnog djela nije o njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti, ako su im ti ponovo osuđen za novo krivično djelo, osuda se briše po sili podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava. zakona kada proteknu sljedeći rokovi: (4) Niko nema pravo tražiti od građana da podnose a) osuda kojom je počinilac oslobođen kazne briše se iz dokaze o svojoj osuđivanosti odnosno neosuđivanosti. kaznene evidencije ako osuđenik u roku od jedne godine od (5) Odredbe st. od 1. do 4. ovog člana su posebne odredbe dana pravosnažnosti presude ne počini novo krivično djelo, koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa informacijama b) uslovna osuda briše se iz kaznene evidencije po Federacije Bosne i Hercegovine. proteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena 24. Zakon o upravnom postupku ("Službene novine provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo Federacije BiH" br. 2/98 i 48/99) krivično djelo, Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je c) osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora u trajanju objavljen u službenim glasilima, jer nije objavljen na svim do jedne godine briše se iz kaznene evidencije po proteku službenim jezicima i pismima, a koji u relevantnom dijelu roka od tri godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta glasi: kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo krivično Član 202. st. (1) i (2) djelo, (1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu d) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do tri određeno da rješenje donosi jedan organ u suglasnosti sa godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od drugim organom, organ koji donosi rješenje sastavlja pet godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, rješenje i šalje ga sa spisima predmeta na suglasnost ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo, drugom organu, koji može dati suglasnost potvrdom na e) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko tri do pet samom rješenju ili posebnim aktom. U takvom slučaju godina briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od rješenje je doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a deset godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, smatra se aktom organa koji je donio rješenje. ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo, (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, organ koji donosi f) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko pet do rješenje sastavlja i šalje ga sa spisima predmeta na deset godina briše se iz kaznene evidencije po proteku roka suglasnost drugom organu, koji može dati suglasnost po- od 15 godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, tvrdom na samom rješenju ili posebnim aktom. U takvom ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo. slučaju rješenje je doneseno kad je drugi organ dao suglas- (2) Sud može, na molbu osuđenika, odrediti da se iz nost, a smatra se aktom organa koji je donio rješenje. kaznene evidencije briše osuda na kaznu zatvora u trajanju V. Dopustivost preko deset godina ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržavanja, zastare ili oprosta kazne, a u tom vremenu 25. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud osuđenik nije počinio novo krivično djelo. je pošao od odredaba člana VI/3a) Ustava Bosne i (3) Prilikom odlučivanja o brisanju osude iz stava (2) Hercegovine. ovog člana, sud će voditi računa o vladanju osuđenika poslije 26. Član VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: izdržavanja kazne, o prirodi krivičnog djela i o drugim a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost da odlučuje okolnostima koje mogu biti od značaja za ocjenu u sporovima koji po ovom Ustavu nastaju između entiteta, opravdanosti brisanja osude. ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, (4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne briše. ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali (5) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok se ne ograničavajući samo na to: traje krivični postupak za novo krivično djelo. - Da li je odluka nekog entiteta da uspostavi (6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok specijalni paralelni odnos sa nekom od susjednih država traje primjena mjera bezbjednosti niti dok oduzimanje saglasna ovom Ustavu, uključujući i odredbe koje se odnose na imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom nije suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i potpuno izvršeno. Hercegovine. (7) Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uslovima - Da li je neki član ustava ili zakona entiteta u iz st. (1) do (3) ovog člana počinilac krivičnog djela smatra saglasnosti sa ovim Ustavom. se neosuđivanim. Sporove mogu pokretati samo članovi Predsjedniš- 23. Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i tva, predsjedavajući Ministarskog savjeta, predsjedavaju- Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 35/03, 37/03- ći ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg vijeća Parla- ispravka, 56/03-ispravka, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, mentarne skupštine, jedna četvrtina članova bilo kojeg 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14) u relevantnom dijelu glasi: vijeća Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina bilo kog zakonodavnog vijeća nekog entiteta. Član 227. 27. U konkretnom predmetu podnosilac zahtjeva je Davanje podataka iz kaznene evidencije Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i (1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, Hercegovine, što znači da je zahtjev podnijelo ovlašćeno tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova u vezi sa lice iz člana VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije vidu odredbu člana 21 stav (1) Pravila Ustavnog suda, bilo osuđivano, kao i nadležnim organima za izvršenje Ustavni sud smatra da je zahtjev dopustiv, jer je u krivičnopravnih sankcija i nadležnim organima koji konkretnom slučaju, prema članu VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud nadležan da odlučuje, između ostalog, o sporovima između institucija Bosne i Imajući u vidu da se podnosilac zahtjeva, osim na odredbu iz Hercegovine i entiteta. Podnosilac zahtjeva je ukazao na člana I/7 Ustava BiH, poziva i na odredbe prava iz Evropske postojanje spora između Ministarstva i Federalnog konvencije (čl. 6, 8, 13 i 14) koje se tiču A.G., kao pojedinca ministarstva kao kompetentnih vlasti na državnom i i ujedno tražioca državljanstva, Ustavni sud će, imajući u entitetskom nivou, ističući da je entitetski nivo vlasti vidu da se državljanstvo ubraja u domen javnog prava svake arbitrarno primijenio materijalno pravo povodom zahtjeva zemlje, pa tako i Bosne i Hercegovine, u nastavku ispitati stranca A.G., kao tražioca državljanstva BiH/FBiH, isključivo spor između Ministarstva i Federalnog implicirajući pritom na povredu prava iz člana I/7 Ustava ministarstva, dakle spor između državnog i entitetskog BiH, čl. 6, 8, 13 i 14 Evropske konvencije, te odredbe Zakona nivoa vlasti, a ne spor između Federalnog ministarstva i o državljanstvu BiH, Zakona o državljanstvu FBiH i tražioca državljanstva kao pojedinca. KZFBiH. Argumentacija iz zahtjeva je zasnovana na tvrdnji 31. S obzirom na to da se radi o sporu koji se ne tiče da je Federalno ministarstvo pogrešnom primjenom odre- građanskih prava i obaveza iz Evropske konvencije, Ustavni daba iz oblasti državljanstva i krivičnog zakonodavstva, sud će ovaj spor riješiti na osnovu odredaba člana I/7 odlučujući o konkretnom zahtjevu A.G., pogrešno ocijenilo Ustava BiH, kao i na osnovu odredaba relevantnih zakona dokaze, te nepotpuno i nepravilno utvrdilo činjenično čiju primjenu dovodi u pitanje podnosilac zahtjeva, stanje sadržano u predmetu, što je, u konačnici, rezultiralo ukazujući na arbitrarnost Federalnog ministarstva u tom donošenjem nezakonitog rješenja. Podnosilac zahtjeva je smislu (primjena relevantnih zakona). ukazao na sadržinu odredbe člana 32 Zakona o državljanstvu 32. Ustavni sud, prije svega, zapaža da je Federalno BiH, koji u relevantnom dijelu (stav 3) glasi: "ako nakon ministarstvo koje je u konkretnom slučaju odlučivalo u ponovnog razmatranja, ostane spor između kompetentnih prvom stepenu o zahtjevu A.G. za sticanje državljanstva vlasti entiteta i Bosne i Hercegovine, onda slučaj mora da BiH/FBiH donijelo rješenje kojim je zahtjev odbijen. U se uputi Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u skladu sa obrazloženju tog rješenja su navedeni razlozi zbog kojih je članom VI/3 Ustava na konačnu odluku." Federalno ministarstvo ocijenilo da A.G., kao stranac i 28. Slijedeći navedeno, proizilazi da se zahtjev ujedno tražilac državljanstva BiH/FBiH, ne ispunjava podnesen Ustavnom sudu, na osnovu člana VI/3a) Ustava BiH, uslove za siecanje državljanstva iz člana 9d) Zakona o u svojoj suštini odnosi na tvrdnju o postojanju spora izme- državljanstvu FBiH, odnosno da predstavlja prijetnju po đu vlasti na nivou države i na nivou entiteta povodom bezbjednost BiH i FBiH. U tom pravcu je kao ključna oprečnih mišljenja u pogledu sticanja državljanstva okolnost istaknuto to što je tražilac državljanstva osuđen BiH/FBiH i pravnih posljedica nedavanja saglasnosti na teritoriji BiH/FBiH pravosnažnom presudom državnog nivoa vlasti entitetskom nivou vlasti. Prema Opštinskog suda za krivično djelo posjedovanje i ocjeni Ustavnog suda, uprkos izraženim mišljenjima Vlade omogućavanje uživanja opojnih droga za koje je uslovno FBiH i Federalnog ministarstva o nedopustivosti zahtje- osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, te da va, navedeno je posebno važno, jer su u konkretnom slučaju u navedeno krivično djelo predstavlja teško krivično djelo postupku sticanja državljanstva BiH/FBiH donesena dva normirano u KZFBiH u dijelu krivičnih djela protiv oprečna akta Ministarstva, kao institucije BiH, i zdravlja ljudi i da tražilac državljanstva, stoga, Federalnog ministarstva, kao entitetskog organa, u kojima predstavlja prijetnju po bezbjednost države BiH. U tom su usvojena različita stanovišta povodom istog pitanja, pa pravcu je naglašeno da se, prema članu 8 stav 2 Zakona o proizilazi da takav spor, u smislu člana VI/3a) Ustava BiH, državljanstvu FBiH, sticanje državljanstva naturaliza- može da se riješi jedino u postupku pred Ustavnim sudom. cijom neće odobriti čak ni ako podnosilac ispunjava uslove VI. Meritum za naturalizaciju iz stava 1 istog člana (opšti uslovi) ukoliko postoje osnovani razlozi za sumnju da bi se 29. Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud odobrenom naturalizacijom ugrozila bezbjednost BiH i riješi spor koji je nastao između Ministarstva i Fede- FBiH, ili ukoliko naturalizacija nije u skladu sa ralnog ministarstva kao kompetentnih vlasti na državnom i interesima BiH i FBiH, ili zbog nekog drugog razloga entitetskom nivou povodom zahtjeva A.G. za sticanje utvrđenog na osnovu cjelokupne procjene činjeničnog stanja državljanstva BiH/FBiH, ukazujući pritom na povredu podnosioca zahtjeva utvrđenog u postupku. Federalno prava iz člana I/7 Ustava BiH, povrede odredaba iz čl. 6, 8, ministarstvo je, osim navedenog, ukazalo i na sadržinu 13 i 14 Evropske konvencije, materijalnih odredaba Zakona o odredbe člana 9 stav 1 Zakona o državljanstvu BiH, koja se državljanstvu BiH i Zakona o državljanstvu FBiH, te podudara sa odredbom navedenog entitetskog zakona iz koje, relevantnih odredaba KZFBiH koje se odnose na pravne kako je obrazloženo, proizilazi diskreciono pravo svake posljedice brisanja krivične osude iz kaznene evidencije. države da primi stranca, ili da ga ne primi u državljanstvo 30. Ustavni sud, prije svega, podsjeća da se odlučivanje i da ne postoji obaveza države da državljanstvo dodijeli, o davanju i oduzimanju državljanstva ubraja u djelokrug pod uslovom da se prethodno sprovede pravilan postupak i javnopravnih ovlašćenja određene države, te da je to pitanje donese zakonito rješenje. Identično stanovište je u Bosni i Hercegovini, osim ustavnim odredbama, Federalno ministarstvo usvojilo nakon ponovnog regulisano Zakonom o državljanstvu BiH, Zakonom o razmatranja predmeta zbog nesaglasnosti Ministarstva sa državljanstvu FBiH i Zakonom o državljanstvu Republike takvim stanovištem, iznoseći pritom u odgovoru Srpske. Osim toga, u praksi Evropskog suda za ljudska prava Ministarstvu opširnije i detaljnije razloge u pravcu (u daljnjem tekstu: Evropski sud) usvojeno je stanovište da pravilno sprovedenog postupka pred Federalnim postupak koji su sprovele javne vlasti s ciljem odlučivanja ministarstvom i zakonitosti rješenja zsnovanog na da li treba strancu biti dozvoljeno da stekne državljan- navedenim materijalnim odredbama Zakona o državljanstvu stvo, ili mu se to pravo oduzima jeste diskrecione, BiH i FBiH, što je izneseno (i) u odgovoru Vlade FBiH u administrativne prirode i ne uključuje primjenu postupku pred Ustavnim sudom. građanskih prava i obaveza, u smislu značenja člana 6 33. Za razliku od navedenog, Ministarstvo je u Evropske konvencije (vidi presudu P. protiv Ujedinjenog postupku usaglašavanja (davanja saglasnosti) na prethodno Kraljevstva, predstavka broj 13162/87 54 DR 211, str. 2). rješenje Federalnog ministarstva donijelo zaključak u kome su izneseni potpuno suprotni stanovište i mišljenje. zakona za određene osude nastupa automatski, protekom Naime, Ministarstvo je utvrdilo da A.G. ispunjava uslove iz određenog vremena, pod uslovom da osuđeni u tom vremenu člana 1 Zakona o državljanstvu BiH (olakšana nije učinio novo krivično djelo. Dužina tog vremena u naturalizacija), da je Federalno ministarstvo arbitrarno zakonu je različito određena, u zavisnosti od vrste krivične primijenilo materijalne propise iz oblasti državljanstva sankcije koja je bila izrečena osuđenom. Dalje, u stavu 7 (član 9 stav 2 Zakona o državljanstvu BiH i član 8 stav 2 citiranog člana je određeno da se brisanjem osude iz kaznene Zakona o državljanstvu FBiH kojim je regulisana evidencije pod uslovima iz st. 1 i 3 iste odredbe počinilac naturalizacija) i krivičnog zakonodavstva, jer je kao krivičnog djela smatra neosuđivanim. Međutim, navedena odlučujuću činjenicu neosnovano ocijenilo postojanje odredba ne može da se posmatra izdvojeno, već u vezi s pravosnažne osuđujuće presude protiv A.G., zanemarujući odredbama o rehabilitaciji (član 121 KZFBiH i član 117 pritom da je izrečena kazna brisana iz kaznene evidencije KZBiH), odnosno davanjem podataka iz kaznene evidencije i (član 125 KZFBiH) i da se brisanjem osude osuđivano lice ovlašćenjima koja s tim u vezi postoje. Neophodnost da se ima smatrati neosuđivanim, pa, stoga, i A.G. koji je sagledaju ove odredbe u uzajamnoj vezi proističe iz ključnog aplicirao za državljanstvo BiH/FBiH po osnovu olakšane pitanja koje glasi: Kakve su pravne posljedice brisanja naturalizacije treba da se smatra neosuđivanim licem. osude? U konkretnom slučaju Ustavni sud ima u vidu da je 34. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da je konkretnim tražilac državljanstva A.G. bio pravosnažno osuđen zahtjevom problematizovano pitanje sticanja državljanstva uslovnom osudom na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci olakšanom naturalizacijom u vezi s pravnim posljedicama s vremenom provjeravanja od jedne godine zbog počinjenja brisanja krivične osude iz kaznene evidencije. Ustavni sud krivičnog djela (posjedovanje i omogućavanje uživanja ističe da su Zakonom o državljanstvu BiH i Zakonom o opojnih droga) i da je navedena osuda brisana iz kaznene državljanstvu FBiH propisani uslovi pod kojima stranac evidencije. U pogledu pravnog značaja brisanja osude, koji se može da stekne državljanstvo BiH/FBiH naturalizacijom i neophodno dovodi u vezu sa odredbama o rehabilitaciji olakšanom naturalizacijom. Oba zakona, pored opštih osuđenih lica, Ustavni sud podsjeća (imajući u vidu vrstu uslova za sticanje državljanstva koji su propisani u članu 9 krivične sankcije) da je u pitanju tzv. ograničena stav 1 Zakona o državljanstvu BiH i članu 8 stav 1 Zakona o rehabilitacija, koju (između ostalog) karakteriše činjenica državljanstvu FBiH, u stavu 2 propisuju da natura-lizacija da licu čija je osuda brisana iz kaznene evidencije nije neće biti odobrena ako postoje osnovani razlozi za sumnju da izričito priznat status neosuđivanosti. To, dalje, ima kao bi odobrenjem naturalizacije (tražiocu držav-ljanstva) posljedicu da nadležni organi koji učestvuju u krivičnom bila ugrožena bezbjednost Bosne i Hercegovine i postupku, bez obzira na to da li je osuda brisana iz kaznene Federacije Bosne i Hercegovine, ili ako naturalizacija evidencije i bez obzira na često veliki protek vremena od nije u skladu sa interesima Bosne i Hercegovine, ili zbog ranije osude, imaju pravo da raspolažu informacijama o nekog drugog razloga utvrđenog na osnovu cjelokupne prijašnjoj osuđivanosti nekog lica, jer, prema odredbi procjene činjeničnog stanja utvrđenog u postupku. Olakšana člana 227 Zakona o krivičnom postupku FBiH (u daljnjem naturalizacija je regulisana u odredbama člana 10 Zakona o tekstu: ZKPFBiH), podaci iz kaznene evidencije mogu se državljanstvu BiH i člana 9 Zakona o državljanstvu FBiH, dati "sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih pa se odredbe kojima je regulisano pitanje sticanja držav- poslova". Cilj ovakvog sistema rehabilitacije su interes i ljanstva naturalizacijom i olakšanom naturalizacijom, zaštita društva od kriminaliteta. S tim u vezi, Ustavni prema mišljenju Ustavnog suda, ne mogu da posmatraju sud podsjeća na relevantni dio odredbe člana 121 KZFBiH odvojeno, kako se implicira u zahtjevu, jer navedene odredbe (rehabilitacija) prema kojem "osuđena lica uživaju sva sadržajno i konceptualno predstavljaju jednu cjelinu, tj. prava utvrđena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu slijede jedna za drugom. U tom pravcu Ustavni sud podržava da stiču sva prava, osim onih koja su im ograničena stanovište iz osporenog rješenja Federalnog ministarstva bezbjednosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice da prilikom odlučivanja o ispunjavanju uslova za sticanje osude". Ograničenost djelovanja instituta brisanja osude državljanstva te odredbe ne mogu da se primjenjuju nezavisno posljedica je i činjenice da zakon ne sadrži posebne jedne od drugih. odredbe o ograničavanju i zabrani davanja podataka iz 35. Sljedeće (i) najbitnije pitanje iz zahtjeva odnosi se kaznene evidencije, odnosno da ne poznaje tzv. pretpostavku na pravne posljedice brisanja krivične osude u postupku neosuđivanosti, jer podaci, kako je prethodno navedeno, mogu sticanja državljanstva BiH/FBiH. Argumenat podnosioca da se daju sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih zahtjeva, odnosno Ministarstva, jeste da je tražiocu poslova. Stoga, proizilazi da se brisanjem osude iz kaznene državljanstva uslovna osuda brisana iz kaznene evidencije i evidencije ne postiže faktičko anuliranje osude i da se, stoga, ima smatrati neosuđivanim licem. U zahtjevu se, krivične sankcije obuhvaćene tom brisanom osudom, kao što dalje, navodi da je Federalno ministarstvo prekoračilo se brisanjem osude ne postiže ni pravno anuliranje ranije granice diskrecionog prava arbitrarnim izvođenjem osude s obzirom na to da podaci o osuđivanosti mogu da se zaključka da materijalni propisi iz oblasti državljanstva daju sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih derogiraju primjenu KZFBiH. S druge strane, Federalno poslova (policiji) radi obavljanja poslova iz njihove ministarstvo, suprotstavljajući se takvom stanovištu i nadležnosti. U tom smislu je očigledno da su dometi i mišljenju, smatra da su propisi iz oblasti državljanstva posljedice brisanja osude iz kaznene evidencije ograničeni (Zakon o državljanstvu BiH i Zakon o državljanstvu FBiH) i da se ne odnose na sva potencijalno zainteresovana lica. S lex specialis u odnosu na KZFBiH i da s tog aspekta čin tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da se u uvjerenju koje se brisanja osude iz kaznene evidencije osuđivanom stranom izdaje građanima na osnovu podataka iz kaznene evidencije državljaninu ne znači da se stranac prema odredbama brisana osuda i brisane pravne posljedice osude ne smiju KZFBiH ne smatra osuđivanim, u smislu ispunjavanja uslova pominjati. Međutim, to ne znači da se poništava upis osude za sticanje državljanstva BiH/FBiH. i da takvi podaci ne ostaju u kaznenoj evidenciji koji se, u 36. Imajući u vidu navedena suprotstavljena mišljenja smislu člana 227 ZKPFBiH, mogu da daju sudovima, i stanovišta, Ustavni sud podsjeća da iz odredbe člana 125 tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova, kao što je stav 1 tačka b) KZFBiH proizilazi da brisanje osude po sili već obrazloženo. 37. Slijedeći navedeno, ne mogu da se prihvate navodi stav 2 Zakona o državljanstvu FBiH, predstavlja prijetnju podnosioca zahtjeva da je Federalno ministarstvo po bezbjednost Federacije Bosne i Hercegovine. arbitrarno primijenilo materijalne propise iz oblasti 41. Na osnovu člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog državljanstva i krivičnog zakonodavstva i da je u vezi s suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. pravnim posljedicama brisanja osude prekoračilo svoja 42. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, ovlašćenja, jer upravo iz odredbe člana 227 ZKPFBiH odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. proizilazi suprotno. Ustavni sud, imajući u vidu, prije Predsjednik svega, jasne zakonske odredbe Zakona o državljanstvu, te Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jasno, argumentovano i podrobno obrazloženje rješenja Mato Tadić, s. r. Federalnog ministarstva ne može da zaključi da je u konkretnom slučaju proizvoljno primijenjeno materijalno pravo kada je odbijen zahtjev A.G. za sticanje državljanstva KONKURENCIJSKO VIJEĆE/SAVJET BiH/FBiH. U tom smislu Ustavni sud podsjeća da je, kako BOSNE I HERCEGOVINE proizilazi iz dostavljene dokumentacije i osporenog 2052 rješenja, Federalno ministarstvo u saradnji sa državnim i Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu entitetskim organima izvršilo bezbjednosne provjere za člana 25. stav (1), člana 42. stav (2), člana 11. stav (2) i člana 11. tražioca državljanstva i da je nakon prikupljenih podataka stav (3) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj dobijenih na taj način ocijenilo da u postupku sticanja 48/05, 76/07 i 80/09) rješavajući po posebnom zahtjevu za državljanstva ne može da se zanemari okolnost da je A.G. na donošenje rješenja broj: UP-01-26-3-032-38/20 od dana teritoriji BiH/FBiH bio osuđen pravosnažnom presudom za 31.08.2021. godine, podnesenog od privrednog subjekta "LRC" teško krivično djelo normirano u Glavi XXI KZFBiH pod inžinjering d.o.o. Sarajevo, ul. Dr. Fetaha Bećirbegovića 1B, 71 nazivom Krivična djela protiv zdravlja ljudi i da, stoga, ne 000 Sarajevo zastupanog po advokatima Branku Mariću i Ezmani ispunjava uslove za sticanje državljanstva BiH. Federalno Turković iz Marić & Co Advokatskog društva d.o.o., ul. ministarstvo je ocjenom prikupljenih podataka, kao i Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, na 92. (devedesetdrugoj) osuđujuće presude izrečene tražiocu državljanstva za sjednici održanoj dana 15.09.2021. godine, donijelo je krivično djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga od 26. oktobra 2016. godine, bez obzira na karakter RJEŠENJE1 kazne (uslovna osuda) koja je brisana iz kaznene evidencije, 1. Smatra se da Finansijsko-informatička agencija, ul. zaključilo da bi se odobrenjem traženog državljanstva Ložionička 3, 71 000 Sarajevo u skladu sa članom 11. stav ugrozila bezbjednost BiH i FBiH. Iz navedenog proizilazi (2) Zakona o konkurenciji, ne zloupotrebljava dominantni da je Federalno ministarstvo imalo u vidu odredbu člana položaj u smislu člana 10. stav (2) istog zakona. 125 KZFBiH kojom je regulisano brisanje osude i koja je u 2. Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom okolnostima konkretnog slučaja dovedena u vezu s njenim glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta pravnim posljedicama uz zaključak da brisanje osude za Bosne i Hercegovine. konkretan postupak (sticanje državljanstva) nije od značaja, Obrazloženje te da su zakoni kojima je regulisano pitanje državljanstva u Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem konkretnom slučaju lex specialis u odnosu na odredbu člana tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 03.11.2020. godine, pod 125 KZFBiH. brojem: UP-01-26-3-032-1/20, zaprimilo Zahtjev za pokretanje 38. Imajući sve to u vidu, prema mišljenju Ustavnog postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) privrednog subjekta "LRC" suda, neosnovano je pozivanje podnosioca zahtjeva na arbi- inžinjering d.o.o. Sarajevo, ul. Dr. Fetaha Bećirbegovića 1B, 71 trarnu primjenu odredbe člana 10d) Zakona o državljanstvu 000 Sarajevo, zastupanog po advokatima Branku Mariću i Ezmani BiH i člana 9d) Zakona o državljanstvu FBiH kojima su Turković iz Marić & Co Advokatskog društva d.o.o., ul. propisani uslovi za sticanje državljanstva olakšanom Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: Podnosilac naturalizacijom, pa Ustavni sud ne nalazi ništa što bi zahtjeva ili LRC) protiv Finansijsko-informatičke agencije, ul. ukazalo na proizvoljnost u postupanju Federalnog mini- Ložionička 3, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: FIA ili Protivna starstva, kao entitetskog organa, u zaključku da A.G., kao strana), radi zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stranac i ujedno tražilac državljanstva BiH/FBiH, ne stav (2) tačke a) i b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik ispunjava uslove za sticanje državljanstva propisane Bosne i Hercegovine", broj 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: zakonom. Zakon). 39. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da Nakon kompletiranja Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je Federalno ministarstvo u postupku sticanja državljanstva utvrdilo da su stečeni uslovi za izdavanje Potvrde o prijemu po zahtjevu A.G nije prekršilo odredbe iz člana I/7 Ustava kompletnog i urednog Zahtjeva te je ista, u smislu člana 28. stav Bosne i Hercegovine na koji način se ujedno (i) rješava ovaj (3) Zakona, izdana dana 21.01.2021. godine, pod brojem: UP-01- ustavni spor. 26-3-032-5/20. VII. Zaključak Na osnovu dostavljenih informacija i dokumentacije, 40. Ustavni sud zaključuje da Federalno ministarstvo, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provođenja kao entitetski organ, u postupku odlučivanja o zahtjevu za postupka utvrditi postojanje povrede Zakona na koje Podnosilac sticanje državljanstva BiH/FBiH nije postupilo proiz- zahtjeva ukazuje, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka voljno kada je odbilo zahtjev A.G. iz Arapske Republike broj: UP-01-26-3-032-7/20 dana 21.01.2021. godine. Privrednom Egipat, jer je na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja subjektu FIA isti je dostavljen zajedno sa Zahtjevom za pokretanje ocijenjeno da A.G., kao tražilac državljanstva BiH/FBiH, postupka, kako bi u ostavljenom roku mogli dati odgovor na ne ispunjava uslove propisane u članu 10 Zakona o Zahtjev. državljanstvu BiH i članu 9 Zakona o državljanstvu FBiH Tokom postupka, a radi utvrđivanja svih relevantnih za sticanje državljanstva olakšanom naturalizacijom i da, u činjenica, u smislu odredbi člana 35. stav (1) tačke a) i c) Zakona, smislu člana 9 stav 2 Zakona o državljanstvu BiH i člana 8 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Konkurencijsko vijeće je prikupljalo podatke i dokumentaciju i od drugih tijela/institucija koje nisu stranke u postupku. Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na temelju Imajući u vidu složenost predmeta, kao i činjenicu da se u članka 25. stavak (1), članka 42. stavak (2), članka 11. stavak (2) i predmetnom slučaju radilo o osjetljivom tržištu, Konkurencijsko članka 11. stavak (3) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik vijeće je ocijenilo da je rok za donošenje konačnog rješenja po BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) rješavajući po posebnom zahtjevu Zaključku koji se odnosi na utvrđivanje kršenja člana 10. stav (2) za donošenje rješenja broj: UP-01-26-3-032-38/20 od dana tačke a) i b) Zakona potrebno produžiti za dodatna 3 (tri) mjeseca 31.08.2021. godine, podnesenog od gospodarskog subjekta "LRC" u smislu člana 41. stav (2) Zakona. Tako je dana 17.05.2021. inžinjering d.o.o. Sarajevo, ul. Dr. Fetaha Bećirbegovića 1B, 71 godine na 87. (osamdesetsedmoj) sjednici donijelo Zaključak o 000 Sarajevo zastupanog po odvjetnicima Branku Mariću i produženju roka za donošenje rješenja broj: UP-01-26-3-032- Ezmani Turković iz Marić & Co Advokatskog društva d.o.o., ul. 27/20 koji je dostavljen stranama u postupku. Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, na 92. (devedesetdrugoj) S obzirom da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim sjednici održanoj dana 15.09.2021. godine, donijelo je interesima, u svrhu prikupljanja novih dokaza i pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima RJEŠENJE1 koje su od važnosti za donošenje konačnog rješenja, 1. Smatra se da Financijsko-informatička agencija, ul. Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 39. Zakona, održalo Ložionička 3, 71 000 Sarajevo sukladno članku 11. stavak usmenu raspravu dana 12.05.2021. godine (zapisnik broj: UP-01- (2) Zakona o konkurenciji, ne zlouporabljuje vladajući 26-3-032-25/20), te pružilo mogućnost strankama u postupku da položaj u smislu članka 10. stavak (2) istoga zakona. iznesu dokaze i postavljaju pitanja protivnoj strani. 2. Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom Članom 41. stav (1) tačka c) Zakona je propisano da je glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka Konkurencijsko Bosne i Hercegovine. vijeće dužno donijeti konačno rješenje o utvrđivanju zloupotrebe Obrazloženje dominantnog položaja u roku od 4 (četiri) mjeseca. Nadalje, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem članom 11. stav (2) Zakona propisano je da ukoliko tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 03.11.2020. godine, pod Konkurencijsko vijeće ne donese rješenje u roku iz člana 41. stav brojem: UP-01-26-3-032-1/20, zaprimilo Zahtjev za pokretanje (1) tačka c) Zakona, smatra se da se zaključenim sporazumom postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) gospodarskog subjekta "LRC" odnosno postupanjem privrednog subjekta ne zloupotrebljuje inžinjering d.o.o. Sarajevo, ul. Dr. Fetaha Bećirbegovića 1B, 71 dominantni položaj. Na poseban zahtjev privrednog subjekta, 000 Sarajevo, zastupanog po odvjetnicima Branku Mariću i Konkurencijsko vijeće u skladu sa članom 11. stav (3) Zakona Ezmani Turković iz Marić & Co Advokatskog društva d.o.o., ul. donosi rješenje da se zaključenim sporazumom, odnosno Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: Podnositelj postupanjem privrednog subjekta ne zloupotrebljuje dominantni zahtjeva ili LRC) protiv Financijsko-informatičke agencije, ul. položaj. Ložionička 3, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: FIA ili Protivna Konkurencijsko vijeće je aktom broj: UP-01-26-3-032-35/20 strana), radi zloupotrebe vladajućeg položaja u smislu članka 10. i aktom broj: UP-01-26-3-032-36/20 od 23.08.2021. godine stavak (2) točke a) i b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik obavijestilo stranke u postupku da konačno rješenje u postupku Bosne i Hercegovine", broj 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: nije doneseno iz razloga što se nisu mogli ispuniti zakonom Zakon). propisani uslovi za njegovo donošenje, u smislu člana 24. stav (2) Nakon kompletiranja Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je Zakona. utvrdilo da su stečeni uvjeti za izdavanje Potvrde o primitku Privredni subjekt LRC podnio je Konkurencijskom vijeću kompletnog i urednog Zahtjeva te je ista, u smislu članka 28. poseban Zahtjev za donošenje rješenja u smislu člana 11. stav (3) stavak (3) Zakona, izdana dana 21.01.2021. godine, pod brojem: Zakona dana 31.08..2021. godine pod brojem: UP-01-26-3-032- UP-01-26-3-032-5/20. 38/20. Na temelju dostavljenih informacija i dokumentacije, Postupajući po Zahtjevu za donošenje rješenja privrednog Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provođenja subjekta LRC, a imajući u vidu naprijed navedeno, postupka utvrditi postojanje povrede Zakona na koje Podnositelj Konkurencijsko vijeće je konstatiralo da je rok za donošenje zahtjeva ukazuje, te je donijelo Zaključak o pokretanju postupka konačnog rješenja u smislu člana 41. stav (1) tačka c) Zakona broj: UP-01-26-3-032-7/20 dana 21.01.2021. godine. protekao, te je u skladu sa članom 11. stav (3) Zakona donijelo Gospodarskom subjektu FIA isti je dostavljen zajedno sa odluku kao u tački 1. dispozitiva ovog Rješenja. Zahtjevom za pokretanje postupka, kako bi u ostavljenom roku Administrativna taksa mogli dati odgovor na Zahtjev. U skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka g) Tijekom postupka, a radi utvrđivanja svih mjerodavnih Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim činjenica, u smislu odredbi članka 35. stavak (1) točke a) i c) radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", Zakona, Konkurencijsko vijeće je prikupljalo podatke i broj 30/06 i 18/11) privredni subjekt LRC, je na ovo Rješenje dokumentaciju i od drugih tijela/institucija koje nisu stranke u obavezan platiti administrativnu taksu u iznosu od 1.500,00 KM u postupku. korist Budžet institucija Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu složenost predmeta, kao i činjenicu da se u predmetnom slučaju radilo o osjetljivom tržištu, Konkurencijsko Pouka o pravnom lijeku vijeće je ocijenilo da je rok za donošenje konačnog rješenja po Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba. Zaključku koji se odnosi na utvrđivanje kršenja članka 10. stavak Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred (2) točke a) i b) Zakona potrebno produžiti za dodatna 3 (tri) Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, mjeseca u smislu članka 41. stavak (2) Zakona. Tako je dana odnosno objave ovoga Rješenja. 17.05.2021. godine na 87. (osamdesetsedmoj) sjednici donijelo Broj UP-01-26-3-032-39/20 Zaključak o produljenju roka za donošenje rješenja broj: UP-01- 15. septembra 2021. godine Predsjednik 26-3-032-27/20 koji je dostavljen stranama u postupku. Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, s. r. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 S obzirom da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim (devedesetdrugoj) sjednici održanoj dana 15.09.2021. godine, interesima, u svrhu prikupljanja novih dokaza i pružanja donio je mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje konačnog rješenja, RJEŠENJE1 Konkurencijsko vijeće je, sukladno članku 39. Zakona, održalo 1. Smatra se da Finansijsko-informatička agencija, ul. usmenu raspravu dana 12.05.2021. godine (zapisnik broj: UP-01- Ložionička 3, 71 000 Sarajevo u skladu sa članom 11. 26-3-032-25/20), te pružilo mogućnost strankama u postupku da stav (2) Zakona o konkurenciji, ne zloupotrebljava iznesu dokaze i postavljaju pitanja protivnoj strani. dominantni položaj u smislu člana 10. stav (2) istog Člankom 41. stavak (1) točka c) Zakona je propisano da je zakona. nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka Konkurencijsko 2. Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u vijeće dužno donijeti konačno rješenje o utvrđivanju zlouporabe "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima vladajućeg položaja u roku od 4 (četiri) mjeseca. Nadalje, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. člankom 11. stavak (2) Zakona propisano je da ukoliko Obrazloženje Konkurencijsko vijeće ne donese rješenje u roku iz članka 41. Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine (u daljem stavak (1) točka c) Zakona, smatra se da se zaključenim tekstu: Konkurencijski savjet) je dana 03.11.2020. godine, sporazumom odnosno postupanjem gospodarskog subjekta ne pod brojem: UP-01-26-3-032-1/20, zaprimio Zahtjev za zlouporabljuje vladajući položaj. Na poseban zahtjev pokretanje postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) privrednog gospodarskog subjekta, Konkurencijsko vijeće sukladno članku subjekta "LRC" inžinjering d.o.o. Sarajevo, ul. Dr. Fetaha 11. stavak (3) Zakona donosi rješenje da se zaključenim Bećirbegovića 1B, 71 000 Sarajevo, zastupanog po advokatima sporazumom, odnosno postupanjem gospodarskog subjekta ne Branku Mariću i Ezmani Turković iz Marić & Co zlouporabljuje vladajući položaj. Advokatskog društva d.o.o., ul. Mehmeda Spahe 26, 71 000 Konkurencijsko vijeće je aktom broj: UP-01-26-3-032-35/20 Sarajevo (u daljem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili LRC) i aktom broj: UP-01-26-3-032-36/20 od 23.08.2021. godine protiv Finansijsko-informatičke agencije, ul. Ložionička obavijestilo stranke u postupku da konačno rješenje u postupku 3, 71 000 Sarajevo (u daljem tekstu: FIA ili Protivna nije doneseno iz razloga što se nisu mogli ispuniti zakonom strana), radi zloupotrebe dominantnog položaja u smislu propisani uvjeti za njegovo donošenje, u smislu članka 24. stavak člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona o konkurenciji (2) Zakona. ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 48/05, 76/07 Gospodarski subjekt LRC podnio je Konkurencijskom i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon). vijeću poseban Zahtjev za donošenje rješenja u smislu članka 11. Nakon kompletiranja Zahtjeva, Konkurencijski savjet je stavak (3) Zakona dana 31.08..2021. godine pod brojem: UP-01- utvrdio da su stečeni uslovi za izdavanje Potvrde o prijemu 26-3-032-38/20. kompletnog i urednog Zahtjeva te je ista, u smislu člana 28. Postupajući po Zahtjevu za donošenje rješenja gospodarskog stav (3) Zakona, izdana dana 21.01.2021. godine, pod brojem: subjekta LRC, a imajući u vidu naprijed navedeno, UP-01-26-3-032-5/20. Konkurencijsko vijeće je konstatiralo da je rok za donošenje Na osnovu dostavljenih informacija i dokumentacije, konačnog rješenja u smislu članka 41. stavak (1) točka c) Zakona Konkurencijski savjet je ocijenio da nije moguće bez protekao, te je sukladno članku 11. stavak (3) Zakona donijelo provođenja postupka utvrditi postojanje povrede Zakona na odluku kao u točki 1. izreke ovog Rješenja. koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, te je donio Zaključak o Administrativna pristojba pokretanju postupka broj: UP-01-26-3-032-7/20 dana Sukladno članku 2. tarifni broj 107. stavak (1) točka g) 21.01.2021. godine. Privrednom subjektu FIA isti je Odluke o visini administrativnih pristojbi u svezi sa procesnim dostavljen zajedno sa Zahtjevom za pokretanje postupka, kako radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", bi u ostavljenom roku mogli dati odgovor na Zahtjev. broj 30/06 i 18/11) gospodarski subjekt LRC, je na ovo Rješenje Tokom postupka, a radi utvrđivanja svih relevantnih obvezan platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 1.500,00 KM činjenica, u smislu odredbi člana 35. stav (1) tačke a) i c) u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Zakona, Konkurencijski savjet je prikupljao podatke i dokumentaciju i od drugih tijela/institucija koje nisu Pouka o pravnom lijeku stranke u postupku. Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. Imajući u vidu složenost predmeta, kao i činjenicu da Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred se u predmetnom slučaju radilo o osjetljivom tržištu, Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, Konkurencijski savjet je ocijenio da je rok za donošenje odnosno objave ovoga Rješenja. konačnog rješenja po Zaključku koji se odnosi na utvrđivanje Broj UP-01-26-3-032-39/20 kršenja člana 10. stav (2) tačke a) i b) Zakona potrebno 15. rujna 2021. godine Predsjednik produžiti za dodatna 3 (tri) mjeseca u smislu člana 41. stav Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, v. r. (2) Zakona. Tako je dana 17.05.2021. godine na 87. (osamdesetsedmoj) sjednici donijelo Zaključak o produženju roka za donošenje rješenja broj: UP-01-26-3-032-27/20 koji je Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, na osnovu dostavljen stranama u postupku. člana 25. stav (1), člana 42. stav (2), člana 11. stav (2) i člana S obzirom da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interesima, u svrhu prikupljanja novih dokaza i 11. stav (3) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i broj 48/05, 76/07 i 80/09) rješavajući po posebnom zahtjevu za okolnostima koje su od važnosti za donošenje konačnog donošenje rješenja broj: UP-01-26-3-032-38/20 od dana rješenja, Konkurencijski savjet je, u skladu sa članom 39. 31.08.2021. godine, podnesenog od privrednog subjekta "LRC" Zakona, održao usmenu raspravu dana 12.05.2021. godine inžinjering d.o.o. Sarajevo, ul. Dr. Fetaha Bećirbegovića (zapisnik broj: UP-01-26-3-032-25/20), te pružilo mogućnost 1B, 71 000 Sarajevo zastupanog po advokatima Branku Mariću i Ezmani Turković iz Marić & Co Advokatskog društva d.o.o., ul. Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, na 92. 1 Rješenje objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 strankama u postupku da iznesu dokaze i postavljaju pitanja 000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 12. maja 2021. godine pod protivnoj strani. brojem: UP-02-26-1-017-1/21, na 91. (devedesetprvoj) sjednici Članom 41. stav (1) tačka c) Zakona je propisano da je održanoj dana 31. avgusta 2021. godine, donijelo je: nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka Konkurencijski savjet dužan donijeti konačno rješenje o ZAKLJUČAK1 utvrđivanju zloupotrebe dominantnog položaja u roku od 4 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednih subjekata (četiri) mjeseca. Nadalje, članom 11. stav (2) Zakona MKD "MIKROFIN" d.o.o. Banja Luka, Vase Pelagića 22, propisano je da ukoliko Konkurencijski savjet ne donese Banja Luka, Bosna i Hercegovina, NEDERLANDSE rješenje u roku iz člana 41. stav (1) tačka c) Zakona, smatra FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR se da se zaključenim sporazumom odnosno postupanjem ONTWIKKELINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan privrednog subjekta ne zloupotrebljuje dominantni položaj. 71, 2593 HW, Hag, Nizozemska, Kreditanstalt für Na poseban zahtjev privrednog subjekta, Konkurencijski Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na savjet u skladu sa članom 11. stav (3) Zakona donosi rješenje Majni, Savezna Republika Njemačka i GLS da se zaključenim sporazumom, odnosno postupanjem ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, adresa 4, privrednog subjekta ne zloupotrebljuje dominantni položaj. Thomas Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko Konkurencijski savjet je aktom broj: UP-01-26-3-032- vojvodstvo Luksemburg, radi nepostojanja koncentracije, u 35/20 i aktom broj: UP-01-26-3-032-36/20 od 23.08.2021. smislu člana 12. Zakona o konkurenciji. godine obavijestio stranke u postupku da konačno rješenje u 2. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku postupku nije doneseno iz razloga što se nisu mogli BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i ispuniti zakonom propisani uslovi za njegovo donošenje, u Hercegovine. smislu člana 24. stav (2) Zakona. Obrazloženje Privredni subjekat LRC podnio je Konkurencijskom Konkurencijsko vijeće je dana 12. maja 2021. godine savjetu poseban Zahtjev za donošenje rješenja u smislu člana zaprimilo Prijavu namjere koncentracije broj: UP-02-26-1-017- 11. stav (3) Zakona dana 31.08..2021. godine pod brojem: UP- 1/21 od strane privrednih subjekata: MKD "MIKROFIN" d.o.o. 01-26-3-032-38/20. Banja Luka, Vase Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina Postupajući po Zahtjevu za donošenje rješenja (u daljem tekstu: Mikrofin), NEDERLANDSE privrednog subjekta LRC, a imajući u vidu naprijed FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWIKKE- navedeno, Konkurencijski savjet je konstatirao da je rok za LINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan 71, 2593 HW, Hag, donošenje konačnog rješenja u smislu člana 41. stav (1) Nizozemska (u daljem tekstu: FMO), Kreditanstalt für tačka c) Zakona protekao, te je u skladu sa članom 11. stav (3) Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, Zakona donio odluku kao u tački 1. dispozitiva ovog Savezna Republika Njemačka (u daljem tekstu: KfW) i GLS Rješenja. ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, adresa 4, Thomas Administrativna taksa Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko vojvodstvo U skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka g) Luksemburg (u daljem tekstu: GLS) (u daljem tekstu 4 skupno: Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa Podnosioci prijave). procesnim radnjama pred Konkurencijskim savjetom Podnesena Prijava se odnosi na sticanje 36.195 dionica, od ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06 i 18/11) privredni strane GLS koje predstavljaju 7,08% ukupnog osnovnog kapitala subjekat LRC, je na ovo Rješenje obavezan platiti MF banke a.d. Banja Luka, Aleja Svetog Save 61, Banja Luka, administrativnu taksu u iznosu od 1.500,00 KM u korist Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: MF banka ili Ciljno Budžet institucija Bosne i Hercegovine. društvo), a na osnovu neobavezujućeg Okvirnog sporazuma o uslovima zaključenog između Mikrofina, MF Banke i GLS-a dana Pouka o pravnom lijeku 10. maja 2021. godine (u daljem tekstu: Okvirni sporazum). Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba. Pored Mikrofina, drugi kontrolni dioničari Ciljnog društva Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred prije provođenja namjeravane koncentracije su: Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana - FMO, prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. - KfW-a, (u daljem tekstu Podnosioci prijave i Ciljno Broj UP-01-26-3-032-39/20 društvo: Učesnici). 15. septembra 2021. godine Predsjednik Uvidom u podnesenu Prijavu Konkurencijsko vijeće je Sarajevo Dr. sc Amir Karalić, s. r. utvrdilo da je ista nije kompletna, u smislu člana 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon) i čl. 9. i 11. Odluke o načinu podnošenja 2053 prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, u skladu sa ("Službeni glasnik BiH", broj 30/10), pa je Konkurencijsko vijeće članom 25. stav (1) tačka e), a na osnovu člana 42. stav (2), u vezi dana 5. jula 2021. godine aktom broj: UP-02-26-1-017-2/21 s članom 12. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. uputilo zahtjev za dopunu, te je Podnosilac prijave istu 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi koncentracije kompletirao u smislu člana 31. stav (2) Zakona, dana 21. 7. 2021. privrednih subjekata MKD "MIKROFIN" d.o.o. Banja Luka, godine podneskom broj: UP-02-26-1-017-3/21. Vase Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće je iz Prijave utvrdilo sljedeće NEDERLANDSE FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR činjenice: ONTWIKKELINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan 71, Prijava koncentracije je podnesena u zakonom propisanom 2593 HW, Hag, Nizozemska, Kreditanstalt für Wiederaufbau, roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona i da je Prijava potpuna u Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna smislu člana 30. Zakona, te da sadrži dovoljno informacija i Republika Njemačka i GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, dokaza za daljnje postupanje. SICAV, adresa 4, Thomas Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg, koje zastupa na osnovu punomoći advokat Amina Đugum, fra Anđela Zvizdovića 1., 71 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Konkurencijsko vijeće je Podnosiocu prijave izdalo Potvrdu Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna o prijemu uredne i kompletne Prijave, u smislu člana 30. stav (3) Republika Njemačka. KfW je osnovan 1948. godine kao javna Zakona, dana 30. avgusta 2021. godine broj: UP-02-26-1-017- institucija sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. KfW ima preko 5/21. 6.300 uposlenih u svom sjedištu u Frankfurtu na Majni, u dvije 1. Učesnici u postupku podružnice u Berlinu i Bonnu, te u podružnicama KfW IPEX- Bank, DEG i KfW Capital. Učesnici koncentracije su privredni subjekti: KfW je prisutna na oko 80 lokacija širom svijeta. 80% udjela - MKD "MIKROFIN" d.o.o. Banja Luka, Vase u KfW drži Savezna Republika Njemačka, dok 20% udjela drže Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, Federalne države Savezne Republike Njemačke (tzv. Länder). - NEDERLANDSE FINANCIERINGS-MAAT- KfW je jedna od vodećih i najiskusnijih promotivnih banaka na SCHAPPIJ VOOR ONTWIKKELINGSLANDEN svijetu. KfW Razvojna banka je dio KfW bankarske grupacije i NV, Anna van Saksenlaan 71, 2593 HW, Hag, kao strateški savjetnik nadležna je za aktuelna razvojna pitanja. Nizozemska, Smanjenje siromaštva, osiguravanje mira, zaštita prirodnih resursa - Kreditanstalt für Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5- i pomaganje u formiranju globalizacije glavni su prioriteti KfW 9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna Republika Razvojne banke. U ime Njemačke savezne vlade finansira Njemačka, reforme, infrastrukturu i finansijske sisteme za socijalno i ekološki - GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, kompatibilan ekonomski rast u više od 110 zemalja. Svjetski je adresa 4, Thomas Edison, L-1445- Luksemburg- finansijski partner, a takođe koristi vlastita sredstva za razvojne Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg, i projekte. - MF banka a.d. Banja Luka, Aleja Svetog Save 61, (**) Banja Luka, Bosna i Hercegovina. 1.1. Privredni subjekt MIKROFIN 1.4. Privredni subjekt GLS Privredni subjekt MIKROFIN, registriran pred Okružnim GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, investijska privrednim sudom u Banja Luci pod matičnim brojem upisa tvrtka sa promjenljivim osnovnim kapitalom (société (MBS): 3-12-00, sa sjedištem u ulici Vase Pelagića 22, Banja d'investissement à) osnovana je i postoji prema zakonima Luka, Bosna i Hercegovina. Luksemburga, registrovana u Registru trgovine i društava MIKROFIN je mikrokreditno društvo osnovano 1997. Luksemburga pod brojem B 202.338, sa sjedištem na adresi 4, godine u Banja Luci, sa registrovanim osnovnim kapitalom od Thomas Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko 40.000,000,00 KM, čiji osnivač i jedini član društva je udruženje vojvodstvo Luksemburg, djelujući u ime svog pod-fonda GLS građana "Mikrofin", sa sjedištem u ulici Save Kovačevića 23, Alternative Investments Mikrofinanzfonds. 78000 Banja Luka (MBS: 1914472), koji posjeduje 100% udjela u GLS je mikrofinancijski fond koji je pokrenula GLS banka osnovnom kapitalu MIKROFINA. kao prvi vlastiti mikrofinancijski fond 2015. godine, u skladu sa MIKROFIN se bavi mikrokreditiranjem, dok pretežnu zakonima Luksemburga. Glavni cilj "GLS Alternative registrovanu djelatnost Mikrofina čine druga odobravanja Investments – Mikrofinansijckog fonda" je omogućiti mikropo- zajmova (šifra djelatnosti: 64.92). Od svog osnivanja prije više od drezetnicima i privatnim licima u zemljama u razvoju pristup 20 godina, Mikrofin je razvio poslovnu mrežu koja se sastoji od finansijskim uslugama - pristup koji bi inače bio ograničen ili ne više od 80 podružnica diljem Bosne i Hercegovine, a koje danas bi bio moguć. Resursi Fonda koriste se za refinansiranje opslužuju više od 60.000 klijenata. mikrofinansijskih institucija i, tamo gdje je to primjenjivo, za 1.2. Privredni subjekt FMO pružanje tehničke pomoći i / ili finansijskog obrazovanja. Fond ulaže u mikrofinansijske institucije različitih veličina i razina Privredni subjekt NEDERLANDSE FINANCIERINGS- razvijenosti, održivosti i transparentnosti (nivo I do III). Privlači MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWIKKELINGSLANDEN NV, sredstva od institucionalnih investitora i maloprodajnih kupaca za društvo osnovano i djeluje prema zakonima Nizozemske, ulaganje u MFI smještene u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, regiji registrovanu u lokalnom registru pod matičnim brojem Kavkaza i jugoistočnoj Europi. 002303905, sa sjedištem na adresi Anna van Saksenlaan 71, 2593 (**) HW, Hag, Nizozemska. FMO je nizozemska razvojna banka, osnovana 1970. godine 1.5. MF Banka (Ciljno društvo) u skldu sa zakonima Kraljevine Nizozemske. FMO je osnovano MF Banka je osnovana 2007. godine pod imenom EFK kao javno društvo sa ograničenom odgovornošću (N.V.) i posluje BANKA a.d. Banja Luka. U 2010. godini prethodni dioničari sa dozvolom za obavljanje bankarske djelatnosti. Većinski banke prodali su 100% kapitala banke Mikrofinu, a Mikrofin je dioničar FMO- je nizozemska vlada (51%), dok je preostali udio preuzeo upravljanje i kontrolu nad bankom. Na osnovu odluke (49%) u vlasništvu pravnih subjekata privatnog sektora poput koju su donijeli novi dioničari MF banke i odluke nadležnog suda nizozemskih banaka, udruženja poslodavaca i sindikata. FMO u Banjoj Luci od 26. novembra 2010. godine, banka je promijenila ulaže u preko 85 zemalja, a njegove investicijske aktivnosti ime u MF banka a.d., Banja Luka. usredotočene su na zemlje u razvoju, definisane kao zemlje koje je MF Banka ima dozvolu za obavljanje bankarskih usluga Svjetska banka u svom nedavnom Izvještaju o svjetskom razvoju koje uključuju transfere plaćanja, kreditiranje i depozitne operacije klasifikovala kao zemlje koje imaju ekonomiju u kojoj u zemlji i inostranstvu. MF banka je dužna da posluje na načelima preovladavaju niski prihodi i zemlje čije ekonomije su sa nižim i likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti utvrđenih važećim srednjim prihodima. regulatornim okvirom Republike Srpske. MF banka pruža (**)1 bankarske usluge na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. 1.3. Privredni subjekt KfW Trenutačna vlasnička struktura MF Banke je: - Mikrofin: 79,19 %, Kreditanstalt für Wiederaufbau, javnopravna institucija - FMO: 11,57 %, (Anstalt des offentlichen Rechts), organizizovana i postoji prema - KfW: 9,24 %, zakonima Savezne Republike Njemačke, sa sjedištem u - UKUPNO: 100 % 1 Podaci predstavljaju poslovnu, u smislu člana 38. Zakon o konkurenciji 2. Pravni osnov koncentracije Banja Luka, Vase Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, Pravni osnov koncentracije predstavlja neobavezujući NEDERLANDSE FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR Sporazum o okvirnim uslovima, koji su dana 10. maja 2021. ONTWIKKELINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan 71, godine zaključili Mikrofin, GLS i MF banka, kojim su utvrdili 2593 HW, Hag, Nizozemska, Kreditanstalt für Wiederaufbau, ozbiljnu namjeru sporazumnih strana da sprovedu Predloženu Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna transakciju, te su ugovorili okvirne uslove pod kojima će zaključiti Republika Njemačka i GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, obavezujući Ugovor o kupoprodaji (**) udjela u Ciljnom društvu SICAV, adresa 4, Thomas Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, od strane GLS-a. Nakon Transakcije, Mikrofin će zajedno sa Veliko vojvodstvo Luksemburg, koje zastupa na temelju Ostalim dioničarima, zadržati kontrolu nad Ciljnim društvom. punomoći odvjetnica Amina Đugum, fra Anđela Zvizdovića 1., 71 Transakcija se odnosi na kupovinu (**) dionica u Ciljnom 000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 12. svibnja 2021. godine pod društvu, od strane GLS-a od Mikrofina, a koje predstavljaju (**) brojem: UP-02-26-1-017-1/21, na 91. (devedesetprvoj) sjednici ukupnog osnovnog kapitala MF banke. održanoj dana 31. kolovoza 2021. godine, donijelo je: Nakon provedene predložene transkacije MF Banka će imati ZAKLJUČAK1 vlasničku strukturu kako slijedi: 1. Odbacuje se Prijava koncentracije gospodarskih subjekata - (**) MKD "MIKROFIN" d.o.o. Banja Luka, Vase Pelagića 22, - (**) Banja Luka, Bosna i Hercegovina, NEDERLANDSE - (**) FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWI- - (**) KKELINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan 71, 2593 - UKUPNO: 100 % HW, Hag, Nizozemska, Kreditanstalt für Wiederaufbau, 3. Ocjena predmetne transakcije Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna Članom 12. stav (1) Zakona o konkurenciji propisano je da Republika Njemačka i GLS ALTERNATIVNE INVESTI- se pod pojmom koncentracije smatra: CIJE, SICAV, adresa 4, Thomas Edison, L-1445- Luksem- a) spajanje ili pripajanje nezavisnih privrednih subjekata burg-Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg, radi ili dijelova privrednih subjekata; nepostojanja koncentracije, u smislu članka 12. Zakona o b) sticanje kontrole ili prevladajućeg utcaja jednog, konkurenciji. odnosno više privrednih subjekata nad drugim, 2. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku odnosno nad više drugih privrednih subjekata ili BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i dijelom drugog privrednog subjekta, odnosno Hercegovine. dijelovima drugih privrednih subjekata; Obrazloženje c) zajedničko ulaganje na dugoročnoj osnovi, dva ili više Konkurencijsko vijeće je dana 12. svibnja 2021. godine nezavisnih privrednih subjekata, koji djeluju kao zaprimilo Prijavu namjere koncentracije broj: UP-02-26-1-017- nezavisan privredni subjekt. 1/21 od strane gospodarskih subjekata: MKD "MIKROFIN" Analizom dostavljenih podataka i dokumentacije, d.o.o. Banja Luka, Vase Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da predmetna transakcija ne Hercegovina (u daljnjem tekstu: Mikrofin), NEDERLANDSE ispunjava uslove iz člana 12. stav (1) Zakona, jer neće doći do FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWIK- sticanja kontrole ili dominantnog uticaja privrednog subjekta GLS KELINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan 71, 2593 HW, nad privrednim subjektom MF Banka. Hag, Nizozemska (u daljnjem tekstu: FMO), Kreditanstalt für Na osnovu navedenog, podnosioci prijave nisu bili u obavezi Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, podnijeti prijavu koncentracije u smislu člana 12. stav 1. Zakona, Savezna Republika Njemačka (u daljnjem tekstu: KfW) i GLS te je Konkurencijsko vijeće odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, adresa 4, Thomas ovog Zaključka. Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko vojvodstvo 4. Administrativna taksa Luksemburg (u daljnjem tekstu: GLS) (u daljnjem tekstu 4 Podnosilac prijave na ovaj Zaključak, u skladu sa članom 2. skupno: Podnositelji prijave). tarifni broj 108. tačka d) Odluke o administrativnim taksama u Podnesena Prijava se odnosi na stjecanje 36.195 dionica, od vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem strane GLS koje predstavljaju 7,08% ukupnog temeljnog kapitala ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) je dužan platiti MF banke a.d. Banja Luka, Aleja Svetog Save 61, Banja Luka, administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM, u korist Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: MF banka ili Ciljno Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. društvo), a na temelju neobvezujućeg Okvirnog sporazuma o uslovima zaključenog između Mikrofina, MF Banke i GLS-a dana 5. Pouka o pravnom lijeku 10. svibnja 2021. godine (u daljem tekstu: Okvirni sporazum). Protiv ovog Zaključka nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna Pored Mikrofina, drugi kontrolni dioničari Ciljnog društva strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i prije provedbe namjeravane koncentracije su: Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave - FMO, ovog Zaključka. - KfW-a, (u daljem tekstu Podnositelji prijave i Ciljno Broj UP-02-26-1-017-6/21 društvo: Sudionici). 31. augusta 2021. godine Predsjednik Uvidom u podnesenu Prijavu Konkurencijsko vijeće je Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, s. r. utvrdilo da je ista nije kompletna, u smislu članka 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) (u daljnjem tekstu: Zakon) i čl. 9. i 11. Odluke o načinu podnošenja Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, sukladno prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije gospodarskih članku 25. stavak (1) točka e), a na temelju članka 42. stavak (2), u subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 30/10), pa je vezi s člankom 12. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik Konkurencijsko vijeće dana 5. srpnja 2021. godine aktom broj: BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi UP-02-26-1-017-2/21 uputilo zahtjev za dopunu, te je Podnositelj koncentracije gospodarskih subjekata MKD "MIKROFIN" d.o.o. 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 prijave istu kompletirao u smislu članka 31. stavak (2) Zakona, preovladavaju niski prihodi i zemlje čije ekonomije su sa nižim i dana 21. 7. 2021. godine podneskom broj: UP-02-26-1-017-3/21. srednjim prihodima. Konkurencijsko vijeće je iz Prijave utvrdilo sljedeće (**)1 činjenice: 1.3. Gospodarski subjekt KfW Prijava koncentracije je podnesena u zakonom propisanom roku, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona i da je Prijava potpuna Kreditanstalt für Wiederaufbau, javnopravna institucija u smislu članka 30. Zakona, te da sadrži dovoljno informacija i (Anstalt des offentlichen Rechts), organizirana i postoji prema dokaza za daljnje postupanje. zakonima Savezne Republike Njemačke, sa sjedištem u Konkurencijsko vijeće je Podnositelju prijave izdalo Potvrdu Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna o primitku uredne i kompletne Prijave, u smislu članka 30. stavak Republika Njemačka. KfW je osnovan 1948. godine kao javna (3) Zakona, dana 30. kolovoza 2021. godine broj: UP-02-26-1- institucija sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. KfW ima preko 017-5/21. 6.300 uposlenih u svom sjedištu u Frankfurtu na Majni, u dvije podružnice u Berlinu i Bonnu, te u podružnicama KfW IPEX- 1. Sudionici u postupku Bank, DEG i KfW Capital. Sudionici koncentracije su gospodarski subjekti: KfW je nazočna na oko 80 lokacija diljem svijeta.80% - MKD "MIKROFIN" d.o.o. Banja Luka, Vase udjela u KfW drži Savezna Republika Njemačka, dok 20% udjela Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, drže Federalne države Savezne Republike Njemačke (tzv. - NEDERLANDSE FINANCIERINGS-MAAT- Länder). KfW je jedna od vodećih i najiskusnijih promotivnih SCHAPPIJ VOOR ONTWIKKELINGSLANDEN banaka na svijetu. KfW Razvojna banka je dio KfW bankarske NV, Anna van Saksenlaan 71, 2593 HW, Hag, grupacije i kao strateški savjetnik nadležna je za aktualna razvojna Nizozemska, pitanja. Smanjenje siromaštva, osiguravanje mira, zaštita prirodnih - Kreditanstalt für Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5- resursa i pomaganje u formiranju globalizacije glavni su prioriteti 9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna Republika KfW Razvojne banke. U ime Njemačke savezne vlade financira Njemačka, reforme, infrastrukturu i financijske sustave za socijalno i ekološki - GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, kompatibilan ekonomski rast u više od 110 zemalja. Svjetski je adresa 4, Thomas Edison, L-1445- Luksemburg- financijski partner, a također koristi vlastita sredstva za razvojne Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg, i projekte. - MF banka a.d. Banja Luka, Aleja Svetog Save 61, 1.4. Gospodarski subjekt GLS Banja Luka, Bosna i Hercegovina. GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, investijska 1.1. Gospodarski subjekt MIKROFIN tvrtka sa promjenljivim temljenim kapitalom (société Gospodarski subjekt MIKROFIN, registriran pred Okružnim d'investissement à) utemeljena je i postoji prema zakonima privrednim sudom u Banja Luci pod matičnim brojem upisa Luksemburga, registrirana u Registru trgovine i društava (MBS): 3-12-00, sa sjedištem u ulici Vase Pelagića 22, Banja Luksemburga pod brojem B 202.338, sa sjedištem na adresi 4, Luka, Bosna i Hercegovina. Thomas Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko MIKROFIN je mikrokreditno društvo utemeljeno 1997. vojvodstvo Luksemburg, djelujući u ime svog pod-fonda GLS godine u Banja Luci, sa registriranim temeljnim kapitalom od Alternative Investments Mikrofinanzfonds. 40.000,000,00 KM, čiji osnivač i jedini član društva je udruženje GLS je mikrofinancijski fond koji je pokrenula GLS banka građana "Mikrofin", sa sjedištem u ulici Save Kovačevića 23, kao prvi vlastiti mikrofinancijski fond 2015. godine, sukladno 78000 Banja Luka (MBS: 1914472), koji posjeduje 100% udjela u zakonima Luksemburga. Glavni cilj "GLS Alternative temeljnom kapitalu MIKROFINA. Investments – Mikrofinansijckog fonda" je omogućiti MIKROFIN se bavi mikrokreditiranjem, dok pretežnu mikropoduzetnicima i privatnim osobama u zemljama u razvoju registriranu djelatnost Mikrofina čine druga odobravanja zajmova pristup financijskim uslugama - pristup koji bi inače bio ograničen (šifra djelatnosti: 64.92). Od svog osnivanja prije više od 20 ili ne bi bio moguć. Resursi Fonda koriste se za refinanciranje godina, Mikrofin je razvio poslovnu mrežu koja se sastoji od više mikrofinancijskih institucija i, tamo gdje je to primjenjivo, za od 80 podružnica diljem Bosne i Hercegovine, a koje danas pružanje tehničke pomoći i / ili financijskog obrazovanja. Fond opslužuju više od 60.000 klijenata. ulaže u mikrofinancijske institucije različitih veličina i razina 1.2. Gospodarski subjekt FMO razvijenosti, održivosti i transparentnosti (razina I do III). Privlači sredstva od institucionalnih investitora i maloprodajnih kupaca za Gospodarski subjekt NEDERLANDSE FINANCIERINGS- ulaganje u MFI smještene u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, regiji MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWIKKELINGSLANDEN NV, Kavkaza i jugoistočnoj Europi. društvo utemljeno i djeluje prema zakonima Nizozemske, (**) registrirano u lokalnom registru pod matičnim brojem 002303905, sa sjedištem na adresi Anna van Saksenlaan 71, 2593 HW, Hag, 1.5. MF Banka (Ciljno društvo) Nizozemska. MF Banka je utemeljena 2007. godine pod imenom EFK FMO je nizozemska razvojna banka, utemljena 1970. godine BANKA a.d. Banja Luka. U 2010. godini prethodni dioničari sukladno zakonima Kraljevine Nizozemske. FMO je utemljeno banke prodali su 100% kapitala banke Mikrofinu, a Mikrofin je kao javno društvo sa ograničenom odgovornošću (N.V.) i posluje preuzeo upravljanje i kontrolu nad bankom. Na temelju odluke sa dozvolom za obavljanje bankarske djelatnosti. Većinski koju su donijeli novi dioničari MF banke i odluke nadležnog suda dioničar FMO- je nizozemska vlada (51%), dok je preostali udio u Banjoj Luci od 26. studenog 2010. godine, banka je promijenila (49%) u vlasništvu pravnih subjekata privatnog sektora poput ime u MF banka a.d., Banja Luka. nizozemskih banaka, udruženja poslodavaca i sindikata. FMO MF Banka ima dozvolu za obavljanje bankarskih usluga ulaže u preko 85 zemalja, a njegove investicijske aktivnosti koje uključuju transfere plaćanja, kreditiranje i depozitne operacije usredotočene su na zemlje u razvoju, definirane kao zemlje koje je u zemlji i inozemstvu. MF banka je dužna da posluje na načelima Svjetska banka u svom nedavnom Izvješću o svjetskom razvoju klasifikovala kao zemlje koje imaju ekonomiju u kojoj 1 Podaci predstavljaju poslovnu tajnu, u smislu člana 38. Zakona o zaštiti podataka likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti utvrđenih važećim 5. Pouka o pravnom lijeku regulatornim okvirom Republike Srpske. MF banka pruža Protiv ovog Zaključka nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna bankarske usluge na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Trenutačna vlasnička struktura MF Banke je: Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objave - Mikrofin: 79,19 %, ovog Zaključka. - FMO: 11,57 %, - KfW: 9,24 %, Broj UP-02-26-1-017-6/21 - UKUPNO: 100 % 31. kolovoza 2021. godine Predsjednik Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, v. r. 2. Pravni osnov koncentracije Pravni osnov koncentracije predstavlja neobvezujući Sporazum o okvirnim uslovima, koji su dana 10. svibnja 2021. Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, u skladu sa godine zaključili Mikrofin, GLS i MF banka, kojim su utvrdili članom 25. stav (1) tačka e), a na osnovu člana 42. stav (2), u ozbiljnu namjeru sporazumnih strana da sprovedu Predloženu vezi s članom 12. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik transakciju, te su ugovorili okvirne uvjete pod kojima će zaključiti BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi obvezujući Ugovor o kupoprodaji (**) udjela u Ciljnom društvu koncentracije privrednih subjekata MKD "MIKROFIN" od strane GLS-a. Nakon Transakcije, Mikrofin će zajedno sa d.o.o. Banja Luka, Vase Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Ostalim dioničarima, zadržati kontrolu nad Ciljnim društvom. Hercegovina, NEDERLANDSE FINANCIE-RINGS- Transakcija se odnosi na kupovinu (**) akcija u Ciljnom MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWIKKELINGSLANDEN NV, Anna društvu, od strane GLS-a od Mikrofina, a koje predstavljaju (**) van Saksenlaan 71, 2593 HW, Hag, Nizozemska, Kreditanstalt für ukupnog osnovnog kapitala MF banke. Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Nakon provedene predložene transkacije MF Banka će imati Majni, Savezna Republika Njemačka i GLS ALTERNATIVNE vlasničku strukturu kako slijedi: INVESTICIJE, SICAV, adresa 4, Thomas Edison, L-1445- - (**) Luksemburg-Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg, koje - (**) zastupa na osnovu punomoći advokat Amina Đugum, fra - (**) Anđela Zvizdovića 1., 71 000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 12. - (**) maja 2021. godine pod brojem: UP-02-26-1-017-1/21, na 91. - UKUPNO: 100 % (devedesetprvoj) sjednici održanoj dana 31. avgusta 2021. 3. Ocjena predmetne transakcije godine, donio je: Člankom 12. stavak (1) Zakona o konkurenciji propisano je ZAKLJUČAK1 da se pod pojmom koncentracije smatra: 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednih a) pajanje ili pripajanje neovisnih gospodarskih subjekata subjekata MKD "MIKROFIN" d.o.o. Banja Luka, Vase ili dijelova gospodarskih subjekata; Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, NEDE- b) stjecanje kontrole ili prevladajućeg utjecaja jednog, RLANDSE FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR odnosno više gospodarskih subjekata nad drugim, ONTWIKKELINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan 71, odnosno nad više drugih gospodarskih subjekata ili 2593 HW, Hag, Nizozemska, Kreditanstalt für Wiederauf- dijelom drugog gospodarskog subjekta, odnosno bau, Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, dijelovima drugih gospodarskih subjekata; Savezna Republika Njemačka i GLS ALTERNATIVNE c) zajedničko ulaganje na dugoročnoj osnovi, dva ili više INVESTICIJE, SICAV, adresa 4, Thomas Edison, L-1445- neovisnih gospodarskih subjekata, koji djeluju kao Luksemburg-Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg, neovisan gospodarski subjekt. radi nepostojanja koncentracije, u smislu člana 12. Analizom dostavljenih podataka i dokumentacije, Zakona o konkurenciji. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da predmetna transakcija ne 2. Ovaj Zaključak biće objavljen u "Službenom glasniku ispunjava uvjete iz članka 12. stavak (1) Zakona, jer neće doći do BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko stjecanja kontrole ili vladajućeg utjecaja gospodarskog subjekta Distrikta Bosne i Hercegovine. GLS nad gospodarskim subjektom MF Banka. Obrazloženje Na temelju navedenog, podnositelji prijave nisu bili u obvezi podnijeti prijavu koncentracije u smislu članka 12. stav 1. Zakona, Konkurencijski savjet je dana 12. maja 2021. godine te je Konkurencijsko vijeće odlučilo kao u točki 1. izreke ovog zaprimio Prijavu namjere koncentracije broj: UP-02-26-1- Zaključka. 017-1/21 od strane privrednih subjekata: MKD "MIKRO- FIN" d.o.o. Banja Luka, Vase Pelagića 22, Banja Luka, Bosna 4. Administrativna pristojba i Hercegovina (u daljem tekstu: Mikrofin), NEDERLAN- Podnositelj prijave na ovaj Zaključak, sukladno članu 2. DSE FINANCIERINGS-MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWI- tarifni broj 108. točka d) Odluke o administrativnim pristojbama u KKELINGSLANDEN NV, Anna van Saksenlaan 71, 2593 HW, svezi procesnih radnji pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni Hag, Nizozemska (u daljem tekstu: FMO), Kreditanstalt für glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) je dužan platiti administrativnu Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na pristojbu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM, u korist Proračuna Majni, Savezna Republika Njemačka (u daljem tekstu: KfW) i institucija Bosne i Hercegovine. GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, adresa 4, Thomas Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg (u daljem tekstu: GLS) (u daljem tekstu 4 skupno: Podnosioci prijave). 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Podnesena Prijava se odnosi na sticanje 36.195 poslovnu mrežu koja se sastoji od više od 80 podružnica dionica, od strane GLS koje predstavljaju 7,08% ukupnog širom Bosne i Hercegovine, a koje danas opslužuju više od osnovnog kapitala MF banke a.d. Banja Luka, Aleja Svetog 60.000 klijenata. Save 61, Banja Luka, Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: 1.2. Privredni subjekat FMO MF banka ili Ciljno društvo), a na osnovu neobavezujućeg Okvirnog sporazuma o uslovima zaključenog između Privredni subjekat NEDERLANDSE FINANCIERINGS- Mikrofina, MF Banke i GLS-a dana 10. maja 2021. godine (u MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWIKKELINGSLANDEN NV, daljem tekstu: Okvirni sporazum). društvo osnovano i djeluje prema zakonima Nizozemske, Pored Mikrofina, drugi kontrolni dioničari Ciljnog registrovanu u lokalnom registru pod matičnim brojem društva prije provođenja namjeravane koncentracije su: 002303905, sa sjedištem na adresi Anna van Saksenlaan 71, - FMO, 2593 HW, Hag, Nizozemska. - KfW-a, (u daljem tekstu Podnosioci prijave i FMO je nizozemska razvojna banka, osnovana 1970. Ciljno društvo: Učesnici). godine u skldu sa zakonima Kraljevine Nizozemske. FMO je Uvidom u podnesenu Prijavu Konkurencijski savjet je osnovano kao javno društvo sa ograničenom odgovornošću utvrdio da ista nije kompletna, u smislu člana 30. Zakona o (N.V.) i posluje sa dozvolom za obavljanje bankarske konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i djelatnosti. Većinski akcionar FMO-a je nizozemska vlada 80/09) (u daljem tekstu: Zakon) i čl. 9. i 11. Odluke o načinu (51%), dok je preostalo učešće (49%) u vlasništvu pravnih podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije subjekata privatnog sektora poput nizozemskih banaka, privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 30/10), udruženja poslodavaca i sindikata. FMO ulaže u preko 85 pa je Konkurencijski savjet dana 5. jula 2021. godine aktom zemalja, a njegove investicijske aktivnosti usredotočene su broj: UP-02-26-1-017-2/21 uputio zahtjev za dopunu, te je na zemlje u razvoju, definisane kao zemlje koje je Svjetska Podnosilac prijave istu kompletirao u smislu člana 31. banka u svom nedavnom Izvještaju o svjetskom razvoju stav (2) Zakona, dana 21. 7. 2021. godine podneskom broj: UP- klasifikovala kao zemlje koje imaju ekonomiju u kojoj 02-26-1-017-3/21. preovladavaju niski prihodi i zemlje čije ekonomije su sa Konkurencijski savjet je iz Prijave utvrdio sljedeće nižim i srednjim prihodima. činjenice: (**)1 Prijava koncentracije je podnesena u zakonom 1.3. Privredni subjekat KfW propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona i da je Kreditanstalt für Wiederaufbau, javnopravna institucija Prijava potpuna u smislu člana 30. Zakona, te da sadrži (Anstalt des offentlichen Rechts), organizizovana i postoji dovoljno informacija i dokaza za daljnje postupanje. prema zakonima Savezne Republike Njemačke, sa sjedištem u Konkurencijski savjet je Podnosiocu prijave izdao Palmengartenstr. 5-9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna Potvrdu o prijemu uredne i kompletne Prijave, u smislu Republika Njemačka. KfW je osnovan 1948. godine kao javna člana 30. stav (3) Zakona, dana 30. avgusta 2021. godine broj: institucija sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. KfW ima UP-02-26-1-017-5/21. preko 6.300 uposlenih u svom sjedištu u Frankfurtu na 1. Učesnici u postupku Majni, u dvije podružnice u Berlinu i Bonnu, te u Učesnici koncentracije su privredni subjekti: podružnicama KfW IPEX-Bank, DEG i KfW Capital. - MKD "MIKROFIN" d.o.o. Banja Luka, Vase KfW je prisutna na oko 80 lokacija širom svijeta. 80% Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, učešća u KfW drži Savezna Republika Njemačka, dok 20% - NEDERLANDSE FINANCIERINGS- učešća drže Federalne države Savezne Republike Njemačke MAATSCHAPPIJ VOOR ONTWIKKELINGSLAN- (tzv. Länder). KfW je jedna od vodećih i najiskusnijih DEN NV, Anna van Saksenlaan 71, 2593 HW, Hag, promotivnih banaka na svijetu. KfW Razvojna banka je dio Nizozemska, KfW bankarske grupacije i kao strateški savjetnik nadležna - Kreditanstalt für Wiederaufbau, Palmengartenstr. 5- je za aktuelna razvojna pitanja. Smanjenje siromaštva, 9, 60325 Frankfurt na Majni, Savezna Republika osiguravanje mira, zaštita prirodnih resursa i pomaganje u Njemačka, formiranju globalizacije glavni su prioriteti KfW - GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, Razvojne banke. U ime Njemačke savezne vlade finansira adresa 4, Thomas Edison, L-1445- Luksemburg- reforme, infrastrukturu i finansijske sisteme za Strassen, Veliko vojvodstvo Luksemburg, i socijalno i ekološki kompatibilan ekonomski rast u više - MF banka a.d. Banja Luka, Aleja Svetog Save 61, od 110 zemalja. Svjetski je finansijski partner, a takođe Banja Luka, Bosna i Hercegovina. koristi vlastita sredstva za razvojne projekte. (**) 1.1. Privredni subjekat MIKROFIN 1.4. Privredni subjekat GLS Privredni subjekat MIKROFIN, registriran pred Okružnim privrednim sudom u Banja Luci pod matičnim GLS ALTERNATIVNE INVESTICIJE, SICAV, investijska brojem upisa (MBS): 3-12-00, sa sjedištem u ulici Vase tvrtka sa promjenljivim osnovnim kapitalom (société Pelagića 22, Banja Luka, Bosna i Hercegovina. d'investissement à) osnovana je i postoji prema zakonima MIKROFIN je mikrokreditno društvo osnovano 1997. Luksemburga, registrovana u Registru trgovine i društava godine u Banja Luci, sa registrovanim osnovnim kapitalom Luksemburga pod brojem B 202.338, sa sjedištem na adresi 4, od 40.000,000,00 KM, čiji osnivač i jedini član društva je Thomas Edison, L-1445- Luksemburg-Strassen, Veliko udruženje građana "Mikrofin", sa sjedištem u ulici Save vojvodstvo Luksemburg, djelujući u ime svog pod-fonda GLS Kovačevića 23, 78000 Banja Luka (MBS: 1914472), koji Alternative Investments Mikrofinanzfonds. posjeduje 100% učešća u osnovnom kapitalu MIKROFINA. GLS je mikrofinancijski fond koji je pokrenula GLS MIKROFIN se bavi mikrokreditiranjem, dok banka kao prvi vlastiti mikrofinancijski fond 2015. pretežnu registrovanu djelatnost Mikrofina čine druga godine, u skladu sa zakonima Luksemburga. Glavni cilj "GLS odobravanja zajmova (šifra djelatnosti: 64.92). Od svog osnivanja prije više od 20 godina, Mikrofin je razvio 1 Podaci predstavljaju poslovnu tajnu, u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji Alternative Investments – Mikrofinansijckog fonda" je subjekata ili dijelom drugog privrednog subjekta, omogućiti mikropodrezetnicima i privatnim licima u odnosno dijelovima drugih privrednih subjekata; zemljama u razvoju pristup finansijskim uslugama - pristup c) zajedničko ulaganje na dugoročnoj osnovi, dva ili koji bi inače bio ograničen ili ne bi bio moguć. Resursi više nezavisnih privrednih subjekata, koji Fonda koriste se za refinansiranje mikrofinansijskih djeluju kao nezavisan privredni subjekat. institucija i, tamo gdje je to primjenjivo, za pružanje Analizom dostavljenih podataka i dokumentacije, tehničke pomoći i / ili finansijskog obrazovanja. Fond Konkurencijski savjet je utvrdio da predmetna transakcija ulaže u mikrofinansijske institucije različitih veličina ne ispunjava uslove iz člana 12. stav (1) Zakona, jer neće doći i nivoa razvijenosti, održivosti i transparentnosti (nivo I do sticanja kontrole ili dominantnog uticaja privrednog do III). Privlači sredstva od institucionalnih investitora subjekta GLS nad privrednim subjektom MF Banka. i maloprodajnih kupaca za ulaganje u MFI smještene u Na osnovu navedenog, podnosioci prijave nisu bili u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, regiji Kavkaza i obavezi podnijeti prijavu koncentracije u smislu člana 12. jugoistočnoj Europi. stav 1. Zakona, te je Konkurencijski savjet odlučio kao u (**) tački 1. dispozitiva ovog Zaključka. 1.5. MF Banka (Ciljno društvo) 4. Administrativna taksa MF Banka je osnovana 2007. godine pod imenom EFK Podnosilac prijave na ovaj Zaključak, u skladu sa BANKA a.d. Banja Luka. U 2010. godini prethodni dioničari članom 2. tarifni broj 108. tačka d) Odluke o banke prodali su 100% kapitala banke Mikrofinu, a administrativnim taksama u vezi sa procesnim radnjama Mikrofin je preuzeo upravljanje i kontrolu nad bankom. Na pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", osnovu odluke koju su donijeli novi akcionari MF banke i br. 30/06 i 18/11) je dužan platiti administrativnu taksu u odluke nadležnog suda u Banjoj Luci od 26. novembra 2010. ukupnom iznosu od 1.000,00 KM, u korist Budžeta institucija godine, banka je promijenila ime u MF banka a.d., Banja Bosne i Hercegovine. Luka. 5. Pouka o pravnom lijeku MF Banka ima dozvolu za obavljanje bankarskih usluga koje uključuju transfere plaćanja, kreditiranje i depozitne Protiv ovog Zaključka nije dozvoljena žalba. operacije u zemlji i inostranstvu. MF banka je dužna da Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred posluje na načelima likvidnosti, solventnosti i Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana profitabilnosti utvrđenih važećim regulatornim okvirom prijema, odnosno objave ovog Zaključka. Republike Srpske. MF banka pruža bankarske usluge na Broj UP-02-26-1-017-6/21 cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 31. avgusta 2021. godine Predsjednik Trenutačna vlasnička struktura MF Banke je: Sarajevo Dr sc. Amir Karalić, s. r. - Mikrofin: 79,19 %, - FMO: 11,57 %, - KfW: 9,24 %, 2054 - UKUPNO: 100 % Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine je, na osnovu člana 25. stav (1) i člana 42. stav (2), a u vezi sa članom 14. stav 2. Pravni osnov koncentracije (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, Pravni osnov koncentracije predstavlja neobavezujući 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije privrednog Sporazum o okvirnim uslovima, koji su dana 10. maja 2021. subjekta "B&C KB Holding GmbH" društvo sa ograničenom godine zaključili Mikrofin, GLS i MF banka, kojim su odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, utvrdili ozbiljnu namjeru sporazumnih strana da sprovedu podnesenoj putem punomoćnika advokata Ezmane Turković i Predloženu transakciju, te su ugovorili okvirne uslove pod Džane Smailagić-Hromić iz Advokatskog društva Marić&CO kojima će zaključiti obavezujući Ugovor o kupoprodaji (**) d.o.o. Sarajevo, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, Bosna i učešća u Ciljnom društvu od strane GLS-a. Nakon Hercegovina, zaprimljenoj dana 01.06.2021. godine pod brojem: Transakcije, Mikrofin će zajedno sa Ostalim akcionarima, UP-01-26-1-021-1/21, na 92. (devedesetdrugoj) sjednici održanoj zadržati kontrolu nad Ciljnim društvom. dana 15.09.2021. godine, donijelo Transakcija se odnosi na kupovinu (**) akcija u Ciljnom društvu, od strane GLS-a od Mikrofina, a koje ZAKLJUČAK1 predstavljaju (**) ukupnog osnovnog kapitala MF banke. 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednog subjekta Nakon provedene predložene transkacije MF Banka će "B&C KB Holding GmbH" društvo sa ograničenom imati vlasničku strukturu kako slijedi: odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika - (**) Austrija, radi nepostojanja obaveze prijave koncentracije, u - (**) smislu člana 14. stav (1) Zakona o konkurenciji. - (**) 2. Obvezuje se privredni subjekat "B&C KB Holding GmbH" - (**) društvo sa ograničenom odgovornošću, Universitätsring 14, - UKUPNO: 100 % 1010 Beč, Republika Austrija, da uplati administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM (hiljadu 3. Ocjena predmetne transakcije konvertibilnih maraka) u korist Budžeta institucija Bosne i Članom 12. stav (1) Zakona o konkurenciji propisano je Hercegovine. da se pod pojmom koncentracije smatra: 3. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku a) spajanje ili pripajanje nezavisnih privrednih BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i subjekata ili dijelova privrednih subjekata; Hercegovine. b) sticanje kontrole ili prevladajućeg uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih privrednih 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Obrazloženje u Universitätsring 14, 1010 Beč, registrovano pod brojem FN Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem 461491p u Trgovačkom registru Republike Austrije, te predstavlja tekstu: Konkurencijsko vijeće) je zaprimilo, dana 01.06.2021. krajnje društvo Grupe B&C Holding (privatne fondacije). godine pod brojem: UP-01-26-1-021-1/21, Prijavu koncentracije Kao holding društvo, B&C Holding ne obavlja nikakve (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta "B&C KB Holding poslovne operacije – njegova jedina svrha je držanje udjela GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, Universitätsring (100%) u privrednom subjektu B&C KB Holding i, indirektno, u 14, 1010 Beč, Republika Austrija (u daljem tekstu: Podnosilac drugim društvima u Grupi podnosioca i njenim portfolio prijave), podnesenu putem punomoćnika, advokata Ezmane kompanijama. Turković i Džane Smailagić- Hromić iz Advokatskog društva B&C Holding ne ostvaruje nikakav operativni prihod s Marić&CO d.o.o. Sarajevo, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, obzirom na činjenicu da je holding društvo. Bosna i Hercegovina, u kojoj se navodi da Podnosilac prijave B&C Holding je dalje u potpunom vlasništvu B&C namjerava steći pojedinačnu kontrolu nad privrednim subjektom Fondacije, privatne fondacije koja nema članove ili korporaciju ili "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 Kempten, fizičko lice pod čijom je kontrolom. Svrha B&C fondacije je Savezna Republika Njemačka (Atlas Flexibiles d.o.o. ili Ciljno podsticanje poduzetništva u Austriji. društvo), sticanjem 80% udjela u Ciljnom društvu, u smislu člana Osim ovih subjekata, Grupa podnosioca se sastoji od 12. stav (1) tačke b) (1) i (2) Zakona o konkurenciji (u daljem dodatnih B&C društava koje imaju isto sjedište i registrovanu tekstu: Zakon). adresu kao i B&C Holding i koje obavljaju aktivnosti podholding Konkurencijsko vijeće je od Podnosioca prijave zaprimilo društava, trgovačkih i uslužnih društava ili društava čija je svrha podneseke kojima se vrši dopuna podnesene Prijave, i to: držanje nekretnina u Beču.Grupa podnosioca ima tri potpuno podnesak broj: UP-06-26-1-021-2/21 od dana 14.06.2021 godine, konsolidovane portfolio kompanije (povezana društva)¸ koja podnesak broj: UP-06-26-1-021-3/21 od dana 16.06.2021. godine, nemaju podružnice u Bosni i Hercegovini - AMAG Austria Metall podnesak broj: UP-06-26-1-021-4/21 od dana 01.08.2021. godine. AG, Lenzing AG i Semperit AG Holding, a udjeli u ove tri Nakon uvida u Prijavu, utvrđeno je da ista nije potpuna, te je kompanije su u direktnom vlasništvu privrednog subjekta B&C Podnosiocu prijave, aktom broj: UP-06-26-1-021-5/21 od dana KB Holding. 08.07.2021. godine, upućen zahtjev za dopunom u smislu 1.1.1. Privredni subjekt AMAG Austria Metall AG, dostavljanja relevantnih podataka i dokumenata, u skladu sa Lamprechtshausener Straße 61, P.O.Box 3, 5282 Braunau- Odlukom o načinu podnošenja prijave i kriterija za ocijenu Ranshofen, Republika Austrija koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", br. Privredni subjekt AMAG Austria Metall AG, 34/10) (u daljem tekstu: Odluka) Lamprechtshausener Straße 61, P.O.Box 3, 5282 Braunau- Podnosilac prijave je, podneskom zaprimljenim pod brojem: Ranshofen, Republika Austrija, registrovan je pod brojem FN UP-06-26-1-021-6/21 dana 21.07.2021. godine, podneskom 310593 f, je matična kompanija društva unutar AMAG grupe. zaprimljenim pod brojem: UP-06-26-1-021-7/21 dana 23.07.2021. AMAG grupa je globalni proizvođač primarnog aluminijuma i godine i podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-06-26-1-021- visokokvalitetnih proizvoda od lijevanog i valjanog aluminijuma 8/21 dana 11.08.2021. godine, dostavio tražene podatke. koji se koriste u širokom spektru industrija, kao što su Prijava namjere koncentracije je podnesena u zakonom vazduhoplovstvo, automobilska industrija, sportska roba, rasvjeta, propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. mašinstvo, građevinarstvo i industrija ambalaže. Svoje proizvode Konkurencijsko vijeće je u smislu člana 30. stav (3) Zakona, od aluminijuma prodaje u manjem obimu i na teritoriji Bosne i izdalo Potvrdu o kompletnoj i urednoj prijavi broj: UP-01-26-1- Hercegovine 021- 9/21 dana 14.09.2021. godine. Dionice društva AMAG Austria Metall AG su listirane na Podnosilac prijave je naveo da je Prijava za ocjenu Bečkoj berzi i njegov glavni dioničar je Grupa Podnosioca - B&C dopuštenosti koncentracije podnesena i nadležnim tijelima za Grupa, koja direktno i indirektno drži 52,7% dionica u osnovnom konkurenciju u Evropskoj komisiji, Rusiji i Ukrajina. kapitalu društva, što ga čini portfolio kompanijom, odnosno 1. Učesnici predmetne koncentracije povezanim društvom Grupe Podnosioca. Učesnici koncentracije su privredni subjekti "B&C KB AMAG grupa se sastoji od podružnica društva AMAG AG Holding GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, koje su osnovane i koje posluju širom svijeta. AMAG Austria Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, kao kupac, Metall AG nema registrovanu podružnicu u Bosni i Hercegovini. privredni subjekti Atlas Flexibiles Coöperatief U.A, (..)* 1. Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska i 1.1.2. Privredni subjekt Lenzing AG, Werktraße 2, 4860 Lindsay Goldberg Europe GMbH, Breite Strasse 67-69, 40213 Lenzing, Republika Austrija Düsseldorf, Njemačka, kao prodavci i privredni subjekt "Atlas Privredni subjekt Lenzing AG, Werktraße 2, 4860 Lenzing, Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 Kempten, Republika Austrija, registrovano pod brojem FN 96499k , matična Savezna Republika Njemačka, kao Ciljno društvo. je kompanija unutra Lenzing Grupe. Osnovna djelatnost Lenzing 1.1. Privredni subjekt ,,B&C KB Holding GmbH" društvo sa Grupe je proizvodnja i marketing botaničkih celuloznih vlakana, ograničenom odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, uz proizvodnju i prodaju viskoznih vlakana na bazi drveta, Republika Austrija modalnih vlakana, liocelnih vlakana i pređe od filamenta koji se Privredni subjekt ,,B&C KB Holding GmbH" društvo sa koriste u tekstilnoj industriji, uključujući i na teritoriji Bosne i ograničenom odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Hercegovine. Republika Austrija, registrovano od brojem FN 470503t (u daljem Osnovni kapital privrednog subjekta Lenzing AG je na dan tekstu: B&C KB Holding) u Trgovačkom registru Republike 31.12.2020. godine iznosio 27.574.071,43 eura i podijeljen je na Austrije i nalazi se u 100% vlasništvu društva B&C Holding 26.550.000 dionica. Dionice društva Lenzing AG su listirane na Österreich GmbH. Bečkoj berzi i njegov glavni dioničar je Grupa Podnosioca – B&C Društvo B&C Holding Österreich GmbH, kao 100% vlasnik Grupa, koja direktno i indirektno drži 50% (13.225.000 dionica) privrednog subjekta B&C KB Holding, je društvo sa ograničenom odgovornošću osnovano prema austrijskim zakonima, sa sjedištem 1 (..)*- podatak predstavlja poslovnu tajnu plus dvije dodatne dionice u osnovnom kapitalu društva Lenzing Coöperatief U.A, Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Amsterdam, AG, što ga čini portfolio kompanijom društva Grupe Podnosioca. Nizozemska i Lindsay Goldberg Europe GMbH, Breite Strasse Lenzing Grupa se sastoji od podružnica društva Lenzing AG 67-69, 40213 Düsseldorf, Njemačka kao prenosioca koje su osnovane i koje posluju širom svijeta. Lenzing AG nema udjela/prodavca i privrednog subjekta B&C KB Holding GmbH, registrovanu podružnicu u Bosni i Hercegovini. Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, kao sticaoca, Brendovi privrednog subjekta Lenzing AG su Tencel®, kojim se prodaje 80% udjela u privrednom subjektu Atlas EcoVero®, Veocel® i Lenzing®. Flexibiles GmbH d.o.o Römerstraße 12, 87437 Kempten, (..)* Njemačka. 1.1.3. Privredni subjekt Semperit AG Holding, Prije transakcije privredni subjekt (,,)* u društvu Atlas Modecenterstraße 22, 1031 Beč, Republika Austrija Flexibiles GmbH, te je nakon transakcije predviđeno da vlasničku strukturu Ciljnog društva čine privredni subjekt B&C KB Holding Privredni subjekt Semperit AG Holding, Modecenterstraße GmbH, sa 80% udjela i pojedinačnom kontrolom na društvom, uz 22, 1031 Beč, Republika Austrija, razvija, proizvodi i prodaje privredni subjekt (..)*. visokospecijalizirane proizvode od gume za industrijski i Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole jednog medicinski sektor: hidraulična i industrijska crijeva, transportne privrednog subjekta nad dijelovima drugog privrednog subjekta, trake, rukohvate za pokretne stepenice, građevisnke profile, prema članu 12. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji. prstenove žičara, proizvode za velike žaljezničke strukture te rukavice za pregled i hirurgiju. 3. Relevantno tržište Dionice društva Semperit AG Holding su listirane na Bečkoj Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, berzi i njegov glavni dioničar je Grupa Podnosioca - B&C Grupa, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište koja direktno i indirektno drži 50% (plus dvije dodatne dionice u određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti osnovnom kapitalu društva. na određenom geografskom tržištu. (..)* Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog 1.1.4. "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište obuhvata sve Kempten, Savezna Republika Njemačka (Ciljno Društvo) proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u Privredni subjekt "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o vidu posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu Römerstraße 12, 87437 Kempten, Njemačka, je društvo sa namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. ograničenom odgovornošću, osnovano prema njemačkim Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, zakonima i upisano u trgovački registar zemaljskog suda u relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cjelokupnu ili Dizeldorfu pod poslovnim brojem: HRB 77173. Privredni subjekt dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekt "Atlas Flexibiles GmbH" holding je društvo Grupe Ciljnog djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod društva - Schur Flexibles Group, tj. posjeduje sve udjele u Schur jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno Flexibles GmbH. razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim Grupa Schur Flexibles Group aktivna je u proizvodnji i tržištima. prodaji proizvoda fleksibilne ambalaže, teritoriji Evropske unije. Na osnovu djelovanja učesnika koncentracije, relevantnim Grupa Schur Flexibles Group nema podružnice registrovane tržištem predmetne koncentracije u geografskom smislu je u Bosni i Hercegovini te nije aktivna, niti ostvaruje prihode u utvrđeno područje Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini. Relevantno tržište u proizvodnom smislu je tržište za Grupa Ciljnog društva je prije predmetne transakcije pod proizvodnju i prodaju fleksibilne ambalaže, s obzirom da je Ciljno krajnjom kontrolom privatne investicione kompanije, privrednog društvo prvenstveno aktivno na tržištu u proizvodnji i prodaji subjekta Goldberg, Lindsay&Co.LLC" d.o.o., koji drži udjele u proizvoda fleksibilne ambalaže. Ciljnom društvu preko svojih kontroloranih društava "Lindsay Fleksibilna ambalaža uključuje konverziju i štampu Goldberg Europe GMbH", Breite Strasse 67-69, 40213 plastičnih i celuloznih filmova, aluminijskih folija i papira, koji se Düsseldorf, Njemačka i "Atlas Flexibiles Coöperatief U.A.", koriste odvojeno ili u kombinaciji, za proizvodnju primarnih i Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska. sekundarnih proizvoda za široku paletu krajnjih upotreba. (Prije transakcije (..)*). Kao relevantno tržište u geografskom smislu, Podnosilac 1.2."Lindsay Goldberg Europe GMbH" d.o.o. Breite Strasse prijave smatra da se, prema praksi i odlukama Evropske komisije, 67-69, 40213 Düsseldorf, Njemačka geografsko tržište proizvoda fleksibilne ambalaže određuje na Privredni subjekt Lindsay Goldberg Europe GMbH je svjetskom ili barem nivou EEA (Evropski ekonomski prostor) iz društvo sa ograničenom odgovornošću, osnovano u skladu sa razloga jer se svaki proizvod može koristiti globalno (uzimajući u njemačkim zakonima, s sjedištem u Breite Strasse 67-69, 40213 obzir trajnost proizvoda za pakovanje, laku prenosivost i niske Düsseldorf, Njemačka, registrovano po trgovačkom registru troškove transporta), no s obzirom na opseg Zakona o lokalnog suda Dizeldorf pod registarskim brojem HRB 50994. konkurenciji, kao relevantno geografsko tržište Konkurencijsko vijeće je odredilo tržište Bosne i Hercegovine. 1.3. "Atlas Flexibiles Coöperatief U.A." Strawinskylaan 1033, U skladu sa navedenim, kao relevantno tržište predmetne Toren C-10, 1077XX Amsterdam, Nizozemska transakcije se određuje tržište za proizvodnju i prodaju fleksibilne Privredni subjekt Atlas Flexibiles Coöperatief U.A je ambalaže u Bosni i Hercegovini. udruženje sa isključenom odgovornošću osnovano u skaldu sa 3.1. Analiza relevantnog tržišta zakonima države Holandije, sa sjedištem u Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska, registrovano pri Kamer Podaci koji se odnose na učesnike kncentracije na von Koophandel pod registarskim brojem 66488338. relevantnom tržištu proizvodnje i prodaje fleksibilne ambalaže u Bosni i Hercegovini, u 2020. godini, iskazani su u tabeli br. 1: 2. Pravni osnov i pravni oblik namjeravane koncentracije Tabela br.1 Pravni osnov predmetne koncentracije predstavlja Ugovor o R.b. Privredni subjekt Tržišno učešće u 2020. godini (%) kupoprodaji (u daljem tekstu: Ugovor), zaključen dana 1. B&C KB Holding GmbH 0,0% 15.05.2021. godine između privrednih subjekat Atlas Flexibiles (Grupa podnosioca) 2. Atlas Flexibiles GmbH 0,0% (Grupa Ciljnog društva) Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine je, na temelju Izvor: Podaci iz Prijave članka 25. stavak (1) i članka 42. stavak (2), a u svezi sa člankom Na osnovu naprijed navedenog, utvrđuje se da učesnici 14. stavak (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. koncentracije u 2020 godini, na relevantnom tržištu prodaje 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije proizvodnje i prodaje fleksibilne ambalaže u Bosni i Hercegovini, gospodarskog subjekta "B&C KB Holding GmbH" društvo sa nisu bili prisutni, te da tržišna učešća istih na relevatnom tržištu ograničenom odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, iznose 0,0%. Republika Austrija, podnesenoj putem punomoćnika odvjetnika 4. Ocjena Prijave koncentracije Ezmane Turković i Džane Smailagić-Hromić iz Advokatskog Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata, u smislu društva Marić&CO d.o.o. Sarajevo, Mehmeda Spahe 26, 71000 člana 14. stav (1) tačke a) i b) Zakona, postoji ako ukupni godišnji Sarajevo, Bosna i Hercegovina, zaprimljenoj dana 01.06.2021. prihodi učesnika koncentracije ostvareni prodajom roba i/ili godine pod brojem: UP-01-26-1-021-1/21, na 92. usluga na svjetskom nivou iznose 100.000.000,00 KM, po (devedesetdrugoj) sjednici održanoj dana 15.09.2021. godine, završnom računu u godini koja je prethodila predmetnoj donijelo koncentraciji, i da ukupan prihod svakog od najmanje dva ZAKLJUČAK1 privredna subjekta, učesnika koncentracije ostvaren prodajom 1. Odbacuje se Prijava koncentracije gospodarskog subjekta roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine, iznosi najmanje "B&C KB Holding GmbH" društvo sa ograničenom 8.000.000,00 KM, ili ako je zajednički tržišni udio učesnika odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika koncentracije na relevantnom tržištu veći od 40,0% Austrija, radi nepostojanja obveze prijave koncentracije, u Ukupni godišnji prihodi učesnika koncentracije, za 2020. smislu članka 14. stavak (1) Zakona o konkurenciji. godinu (izražen u konvertibilnim markama, koristeći srednji kurs 2. Obvezuje se gospodarski subjekt "B&C KB Holding Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2020. godine), GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, su sljedeći: Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, da uplati Tabela br. 2 administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 1.000,00 Grupa Podnosioca Svjetski Prihod Bosna i Hercegovina KM (tisuću konvertibilnih maraka) u korist Proračuna (B&C KB Holding (..)* (..)* GmbH) institucija Bosne i Hercegovine. 3. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku Grupa Ciljnog Svjetski Prihod Bosna i Hercegovina BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i društva (..)* (..)* Hercegovine. (Atlas Flexibiles Obrazloženje GmbH) Izvor: podaci iz Prijave Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem (..)* tekstu: Konkurencijsko vijeće) je zaprimilo, dana 01.06.2021. Godišnji prihod učesnika koncentracije predstavlja ukupne godine pod brojem: UP-01-26-1-021-1/21, Prijavu koncentracije prihode (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza koji se (u daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta "B&C KB direktno odnose na učesnike koncentracije na tržištu Bosne i Holding GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, Hercegovine) u smislu člana 9. tačka h) Odluke o načinu Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija (u daljnjem podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija tekstu: Podnositelj prijave), podnesenu putem punomoćnika, privrednih subjekata. odvjetnika Ezmane Turković i Džane Smailagić- Hromić iz Prema podacima iz Prijave učesnici koncentracije nisu Advokatskog društva Marić&CO d.o.o. Sarajevo, Mehmeda ispunili uslov iz člana 14. stav (1) tačka a) Zakona. Spahe 26, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, u kojoj se navodi Također, učesnici koncentracije nisu ispunili uslov iz člana da Podnositelj prijave namjerava steći pojedinačnu kontrolu nad 14. stav (1) tačka b) u pogledu tržišnih udjela, s obzirom da niti gospodarskim subjektom "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o jedan od učesnika koncentracije u 2020. godini uopće nije bio Römerstraße 12, 87437 Kempten, Savezna Republika Njemačka učesnik na relevantnom tržištu, te na kojem tržišna učešća iznose (Atlas Flexibiles d.o.o. ili Ciljno društvo), sticanjem 80% udjela u 0,0%. Ciljnom društvu, u smislu članka 12. stavak (1) točke b) (1) i (2) Na osnovu naprijed navedenog, utvrđeno je da Podnosilac Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). prijave nije bio obavezan podnijeti prijavu koncentracije u smislu Konkurencijsko vijeće je od Podnositelja prijave zaprimilo člana 14. Zakona, te je odlučeno kao u dispozitivu. podneseke kojima se vrši dopuna podnesene Prijave, i to: podnesak broj: UP-06-26-1-021-2/21 od dana 14.06.2021 godine, 5. Administrativna taksa podnesak broj: UP-06-26-1-021-3/21 od dana 16.06.2021. godine, Na ovaj Zaključak Podnosilac prijave, u skladu sa članom 2. podnesak broj: UP-06-26-1-021-4/21 od dana 01.08.2021. godine. tarifni broj 108. stav 1. pod c) Odluke o visini administrativnih Nakon uvida u Prijavu, utvrđeno je da ista nije potpuna, te je taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem Podnositelju prijave, aktom broj: UP-06-26-1-021-5/21 od dana ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06, 18/11 i 75/18), je obavezan 08.07.2021. godine, upućen zahtjev za dopunom u smislu platiti administrativnu taksu u iznosu od 1.000,00 KM u korist dostavljanja mjerodavnih podataka i dokumenata, sukladno sa Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Odlukom o načinu podnošenja prijave i kriterija za ocijenu 6. Pouka o pravnom lijeku koncentracije gospodarskih subjekata (Službeni glasnik BiH br. 34/10) (u daljnjem tekstu: Odluka) Protiv ovog Zaključka nije dopuštena žalba. Podnositelj prijave je, podneskom zaprimljenim pod brojem: Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred UP-06-26-1-021-6/21 dana 21.07.2021. godine, podneskom Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, zaprimljenim pod brojem: UP-06-26-1-021-7/21 dana 23.07.2021. odnosno objave ovog Zaključka. godine i podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-06-26-1-021- Broj UP-01-26-1-021-11/21 8/21 dana 11.08.2021. godine, dostavio tražene podatke. 15. septembra 2021. godine Predsjednik Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, s. r. 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Prijava namjere koncentracije je podnesena u zakonom koji se koriste u širokom spektru industrija, kao što su propisanom roku, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona. vazduhoplovstvo, automobilska industrija, sportska roba, rasvjeta, Konkurencijsko vijeće je u smislu članka 30. stavak (3) mašinstvo, građevinarstvo i industrija ambalaže. Svoje proizvode Zakona, izdalo Potvrdu o kompletnoj i urednoj prijavi broj: UP- od aluminijuma prodaje u manjem obimu i na teritoriju Bosne i 01-26-1-021-9/21 dana 14.09.2021. godine. Hercegovine Podnositelj prijave je naveo da je Prijava za ocjenu Dionice društva AMAG Austria Metall AG su listirane na dopuštenosti koncentracije podnesena i nadležnim tijelima za Bečkoj berzi i njegov glavni dioničar je Grupa Podnositelja – konkurenciju u Europskoj komisiji, Rusiji i Ukrajina. B&C Grupa, koja izravno i neizravno drži 52,7% dionica u 1. Sudionici predmetne koncentracije osnovnom kapitalu društva, što ga čini portfolio kompanijom, odnosno povezanim društvom Grupe Podnositelja. Sudionici koncentracije su gospodarski subjekti "B&C KB AMAG grupa se sastoji od podružnica društva AMAG AG Holding GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, koje su osnovane i koje posluju širom svijeta. AMAG Austria Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, kao kupac, Metall AG nema registriranu podružnicu u Bosni i Hercegovini. gospodarski subjekti Atlas Flexibiles Coöperatief U.A, (..)* 1 Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska i Lindsay Goldberg Europe GMbH, Breite Strasse 67-69, 40213 1.1.2. Gospodarski subjekt Lenzing AG, Werktraße 2, 4860 Düsseldorf, Njemačka, kao prodavci i gospodarski subjekt "Atlas Lenzing, Republika Austrija Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 Kempten, Gospodarski subjekt Lenzing AG, Werktraße 2, 4860 Savezna Republika Njemačka, kao Ciljno društvo. Lenzing, Republika Austrija, registrirano pod brojem FN 96499k , 1.1. Gospodarski subjekt "B&C KB Holding GmbH" društvo matična je kompanija unutra Lenzing Grupe. Osnovna djelatnost sa ograničenom odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Lenzing Grupe je proizvodnja i marketing botaničkih celuloznih Republika Austrija vlakana, uz proizvodnju i prodaju viskoznih vlakana na bazi drveta, modalnih vlakana, liocelnih vlakana i pređe od filamenta Gospodarski subjekt "B&C KB Holding GmbH" društvo sa koji se koriste u tekstilnoj industriji, uključujući i na teritoriju ograničenom odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Bosne i Hercegovine. Republika Austrija, registrirano pod brojem FN 470503t (u Osnovni kapital gospodarskog subjekta Lenzing AG je na daljnjem tekstu: B&C KB Holding) u Trgovačkom registru dan 31.12.2020. godine iznosio 27.574.071,43 eura i podijeljen je Republike Austrije i nalazi se u 100% vlasništvu društva B&C na 26.550.000 dionica. Dionice društva Lenzing AG su listirane Holding Österreich GmbH. na Bečkoj berzi i njegov glavni dioničar je Grupa Podnositelja – Društvo B&C Holding Österreich GmbH, kao 100% vlasnik B&C Grupa, koja izravno i neizravno drži 50% (13.225.000 gospodarskog subjekta B&C KB Holding, je društvo sa dionica) plus dvije dodatne dionice u osnovnom kapitalu društva ograničenom odgovornošću osnovano prema austrijskim Lenzing AG, što ga čini portfolio kompanijom društva Grupe zakonima, sa sjedištem u Universitätsring 14, 1010 Beč, Podnositelja. registrirano pod brojem FN 461491p u Trgovačkom registru Lenzing Grupa se sastoji od podružnica društva Lenzing AG Republike Austrije, te predstavlja krajnje društvo Grupe B&C koje su osnovane i koje posluju širom svijeta. Lenzing AG nema Holding (privatne fondacije). registriranu podružnicu u Bosni i Hercegovini. Kao holding društvo, B&C Holding ne obavlja nikakve Brendovi gospodarskog subjekta Lenzing AG su Tencel®, poslovne operacije - njegova jedina svrha je držanje udjela (100%) EcoVero®, Veocel® i Lenzing®. u gospodarskom subjektu B&C KB Holding i, neizravno, u (..)* drugim društvima u Grupi podnositelja i njenim portfolio kompanijama. 1.1.3. Gospodarski subjekt Semperit AG Holding, B&C Holding ne ostvaruje nikakav operativni prihod s Modecenterstraße 22, 1031 Beč, Republika Austrija obzirom na činjenicu da je holding društvo. Gospodarski subjekt Semperit AG Holding, B&C Holding je dalje u potpunom vlasništvu B&C Modecenterstraße 22, 1031 Beč, Republika Austrija, razvija, Fondacije, privatne fondacije koja nema članove ili korporaciju ili proizvodi i prodaje visokospecijalizirane proizvode od gume za fizičko lice pod čijom je kontrolom. Svrha B&C fondacije je industrijski i medicinski sektor: hidraulična i industrijska crijeva, podsticanje poduzetništva u Austriji. transportne trake, rukohvate za pokretne stepenice, građevisnke Osim ovih subjekata, Grupa podnositelja se sastoji od profile, prstenove žičara, proizvode za velike žaljezničke strukture dodatnih B&C društava koje imaju isto sjedište i registriranu te rukavice za pregled i hirurgiju. adresu kao i B&C Holding i koje obavljaju aktivnosti podholding Dionice društva Semperit AG Holding su listirane na Bečkoj društava, trgovačkih i uslužnih društava ili društava čija je svrha burzi i njegov glavni dioničar je Grupa Podnositelja - B&C Grupa, držanje nekretnina u Beču.Grupa podnositelja ima tri potpuno koja izravno i neizravno drži 50% (plus dvije dodatne dionice u konsolidovane portfolio kompanije (povezana društva)¸ koja osnovnom kapitalu društva. nemaju podružnice u Bosni i Hercegovini - AMAG Austria Metall (..)* AG, Lenzing AG i Semperit AG Holding, a udjeli u ove tri 1.1.4. "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 kompanije su u izravnom vlasništvu gospodarskog subjekta B&C Kempten, Savezna Republika jemačka (Ciljno Društvo) KB Holding. Gospodarski subjekt "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o 1.1.1. Gospodarski subjekt AMAG Austria Metall AG, Römerstraße 12, 87437 Kempten, Njemačka, je društvo sa Lamprechtshausener Straße 61, P.O.Box 3, 5282 Braunau- ograničenom odgovornošću, osnovano prema njemačkim Ranshofen, Republika Austrija zakonima i upisano u trgovački registar zemaljskog suda u Gospodarski subjekt AMAG Austria Metall AG, Dizeldorfu pod poslovnim brojem: HRB 77173. Gospodarski Lamprechtshausener Straße 61, P.O.Box 3, 5282 Braunau- subjekt "Atlas Flexibiles GmbH" holding je društvo Grupe Ranshofen, Republika Austrija, registriran je pod brojem FN Ciljnog društva - Schur Flexibles Group, tj. posjeduje sve udjele u 310593 f, je matična kompanija društva unutar AMAG grupe. Schur Flexibles GmbH. AMAG grupa je globalni proizvođač primarnog aluminijuma i visokokvalitetnih proizvoda od lijevanog i valjanog aluminijuma 1 (..)*- podatak predstavlja poslovnu tajnu Grupa Schur Flexibles Group aktivna je u proizvodnji i razlikuje od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim prodaji proizvoda fleksibilne ambalaže, teritoriju Europske unije. zemljopisnim tržištima. Grupa Schur Flexibles Group nema podružnice registrirane Na temelju djelovanja sudionika koncentracije, mjerodavnim u Bosni i Hercegovini te nije aktivna, niti ostvaruje prihode u tržištem predmetne koncentracije u zemljopisnom smislu je Bosni i Hercegovini. utvrđeno područje Bosne i Hercegovine. Grupa Ciljnog društva je prije predmetne transakcije pod Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu je tržište za krajnjom kontrolom privatne investicione kompanije, proizvodnju i prodaju fleksibilne ambalaže, s obzirom da je Ciljno gospodarskog subjekta Goldberg, Lindsay&Co.LLC" d.o.o., koji društvo prvenstveno aktivno na tržištu u proizvodnji i prodaji drži udjele u Ciljnom društvu preko svojih kontroliranih društava proizvoda fleksibilne ambalaže. "Lindsay Goldberg Europe GMbH", Breite Strasse 67-69, 40213 Fleksibilna ambalaža uključuje konverziju i štampu Düsseldorf, Njemačka i "Atlas Flexibiles Coöperatief U.A.", plastičnih i celuloznih filmova, aluminijskih folija i papira, koji se Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska. koriste odvojeno ili u kombinaciji, za proizvodnju primarnih i (Prije transakcije (..)*). sekundarnih proizvoda za široku paletu krajnjih upotreba. 1.2. "Lindsay Goldberg Europe GMbH" d.o.o. Breite Strasse Kao mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu, Podnositelj 67-69, 40213 Düsseldorf, Njemačka prijave smatra da se, prema praksi i odlukama Europske komisije, zemljopisno tržište proizvoda fleksibilne ambalaže određuje na Gospodarski subjekt Lindsay Goldberg Europe GMbH je svjetskoj ili barem razini EEA (Evropski ekonomski prostor) iz društvo sa ograničenom odgovornošću, osnovano sukladno sa razloga jer se svaki proizvod može koristiti globalno (uzimajući u njemačkim zakonima, s sjedištem u Breite Strasse 67-69, 40213 obzir trajnost proizvoda za pakovanje, laku prenosivost i niske Düsseldorf, Njemačka, registrirano po trgovačkom registru troškove transporta), no s obzirom na opseg Zakona o lokalnog suda Dizeldorf pod registarskim brojem HRB 50994. konkurenciji, kao mjerodavno zemljopisno tržište Konkurencijsko 1.3. "Atlas Flexibiles Coöperatief U.A." Strawinskylaan 1033, vijeće je odredilo tržište Bosne i Hercegovine. Toren C-10, 1077XX Amsterdam, Nizozemska Sukladno sa navedenim, kao mjerodavno tržište predmetne Gospodarski subjekt Atlas Flexibiles Coöperatief U.A je transakcije se određuje tržište za proizvodnju i prodaju fleksibilne udruženje sa isključenom odgovornošću osnovano sukladno ambalaže u Bosni i Hercegovini. zakonima države Holandije, sa sjedištem u Strawinskylaan 1033, 3.1. Analiza mjerodavnog tržišta Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska, registrirano pri Kamer von Podatci koji se odnose na sudionike kncentracije na Koophandel pod registarskim brojem 66488338. mjerodavnom tržištu proizvodnje i prodaje fleksibilne ambalaže u 2. Pravni temelj i pravni oblik namjeravane koncentracije Bosni i Hercegovini, u 2020. godini, iskazani su u tablici br. 1: Pravni temelj predmetne koncentracije predstavlja Ugovor o Tablica br. 1 kupoprodaji (u daljnjem tekstu: Ugovor), zaključen dana R.b. Gospodarski subjekt Tržišno udjel u 2020. godini (%) 15.05.2021. godine između gospodarskih subjekata Atlas 1. B&C KB Holding GmbH 0,0% (Grupa podnositelja) Flexibiles Coöperatief U.A, Strawinskylaan 1033, Toren C-10, 2. Atlas Flexibiles GmbH 0,0% Amsterdam, Nizozemska i Lindsay Goldberg Europe GMbH, (Grupa Ciljnog društva) Breite Strasse 67-69, 40213 Düsseldorf, Njemačka kao Izvor: Podatci iz Prijave prenositelja udjela/prodavatelja i gospodarskog subjekta B&C KB Na temelju naprijed navedenog, utvrđuje se da sudionici Holding GmbH, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika koncentracije u 2020 godini, na mjerodavnom tržištu prodaje Austrija, kao sticatelja, kojim se prodaje 80% udjela u proizvodnje i prodaje fleksibilne ambalaže u Bosni i Hercegovini, gospodarskom subjektu Atlas Flexibiles GmbH d.o.o Römerstraße nisu bili prisutni, te da tržišni udjeli istih na mjerodavnom tržištu 12, 87437 Kempten, Njemačka. iznose 0,0%. Prije transakcije gospodarski subjekt (..)* u društvu Atlas Flexibiles GmbH, te je nakon transakcije predviđeno da vlasničku 4. Ocjena Prijave koncentracije strukturu Ciljnog društva čine gospodarski subjekt B&C KB Obveza prijave koncentracije gospodarskih subjekata, u Holding GmbH, sa 80% udjela i pojedinačnom kontrolom na smislu članka 14. stavak (1) točke a) i b) Zakona, postoji ako društvom, uz gospodarski subjekt (..)*. ukupni godišnji prihodi sudionika koncentracije ostvareni Pravni oblik koncentracije je stjecanje kontrole jednog prodajom roba i/ili usluga na svjetskoj razini iznose gospodarskog subjekta nad dijelovima drugog gospodarskog 100.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je subjekta, prema članku 12. stavak (1) točka b) pod 2) Zakona o prethodila predmetnoj koncentraciji, i da ukupan prihod svakog od konkurenciji. najmanje dva gospodarskog subjekta, sudionika koncentracije 3. Mjerodavno tržište ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine, iznosi najmanje 8.000.000,00 KM, ili ako je Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Zakona, zajednički tržišni udjel sudionika koncentracije na mjerodavnom te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište tržištu veći od 40,0% određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti Ukupni godišnji prihodi sudionika koncentracije, za 2020. na određenom zemljopisnom tržištu. godinu (izražen u konvertibilnim markama, koristeći srednji kurs Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2020. godine), tržišta u proizvodnom smislu, mjerodavno tržište obuhvata sve su slijedeći: proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju Tablica br. 2 međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u Grupa Podnositelja Svjetski Prihod Bosna i Hercegovina vidu posebno njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajenu (B&C KB Holding (..)* (..)* namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. GmbH) Prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvata cjelokupan ili Grupa Ciljnog Svjetski Prihod Bosna i Hercegovina dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekt društva (..)* (..)* (Atlas Flexibiles djeluje u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod GmbH) jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno Izvor: podatci iz Prijave 3. Ovaj Zaključak biće objavljen u "Službenom glasniku (..)* BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Godišnji prihod sudionika koncentracije predstavlja ukupne Distrikta Bosne i Hercegovine. prihode (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza koji se Obrazloženje izravno odnose na sudionike koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine) u smislu članka 9. točka h) Odluke o načinu Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine (u daljem podnošenja prijave i kriterija za ocjenu koncentracija tekstu: Konkurencijski savjet) je zaprimio, dana 01.06.2021. gospodarskih subjekata. godine pod brojem: UP-01-26-1-021-1/21, Prijavu Prema podatcima iz Prijave učesnici koncentracije nisu koncentracije (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta ispunili uvjet iz članka 14. stavak (1) točka a) Zakona. "B&C KB Holding GmbH" društvo sa ograničenom Također, sudionici koncentracije nisu ispunili uvjet iz članka odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika 14. stavak (1) točka b) u pogledu tržišnih udjela, s obzirom da niti Austrija (u daljem tekstu: Podnosilac prijave), podnesenu jedan od sudionika koncentracije u 2020. godini uopće nije bio putem punomoćnika, advokata Ezmane Turković i Džane sudionik na mjerodavnom tržištu, te na kojem tržišni udjeli iznose Smailagić- Hromić iz Advokatskog društva Marić&CO 0,0%. d.o.o. Sarajevo, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, Bosna i Na temelju naprijed navedenog, utvrđeno je da Podnositelj Hercegovina, u kojoj se navodi da Podnosilac prijave prijave nije bio obvezan podnijeti prijavu koncentracije u smislu namjerava steći pojedinačnu kontrolu nad privrednim članka 14. Zakona, te je odlučeno kao u izreci. subjektom "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 Kempten, Savezna Republika Njemačka (Atlas Flexibiles d.o.o. 5. Administrativna pristojba ili Ciljno društvo), sticanjem 80% učešća u Ciljnom Na ovaj Zaključak Podnositelj prijave, sukladno članku 2. društvu, u smislu člana 12. stav (1) tačke b) (1) i (2) Zakona tarifni broj 108. stavak 1. pod c) Odluke o visini administrativnih o konkurenciji (u daljem tekstu: Zakon). pristojbi u svezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim Konkurencijski savjet je od Podnosioca prijave vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06, 18/11 i 75/18), je zaprimio podneseke kojima se vrši dopuna podnesene obvezan platiti administrativnu pristojbu u iznosu od 1.000,00 KM Prijave, i to: podnesak broj: UP-06-26-1-021-2/21 od dana u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. 14.06.2021 godine, podnesak broj: UP-06-26-1-021-3/21 od 6. Pouka o pravnom lijeku dana 16.06.2021. godine, podnesak broj: UP-06-26-1-021-4/21 od dana 01.08.2021. godine. Nakon uvida u Prijavu, utvrđeno Protiv ovog Zaključka nije dopušten priziv. je da ista nije potpuna, te je Podnosiocu prijave, aktom broj: Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred UP-06-26-1-021-5/21 od dana 08.07.2021. godine, upućen Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, zahtjev za dopunom u smislu dostavljanja relevantnih odnosno objave ovog Zaključka. podataka i dokumenata, u skladu sa Odlukom o načinu Broj UP-01-26-1-021-11/21 podnošenja prijave i kriterijuma za ocijenu koncentracije 15. rujna 2021. godine Predsjednik privrednih subjekata (Službeni glasnik BiH br. 34/10) (u Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, v. r. daljem tekstu: Odluka) Podnosilac prijave je, podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-06-26-1-021-6/21 dana 21.07.2021. godine, Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine je, na podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-06-26-1-021-7/21 osnovu člana 25. stav (1) i člana 42. stav (2), a u vezi sa dana 23.07.2021. godine i podneskom zaprimljenim pod članom 14. stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni brojem: UP-06-26-1-021-8/21 dana 11.08.2021. godine, glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po dostavio tražene podatke. Prijavi koncentracije privrednog subjekta "B&C KB Prijava namjere koncentracije je podnesena u zakonom Holding GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, propisanom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, podnesenoj Konkurencijski savjet je u smislu člana 30. stav (3) putem punomoćnika advokata Ezmane Turković i Džane Zakona, izdao Potvrdu o kompletnoj i urednoj prijavi broj: Smailagić-Hromić iz Advokatskog društva Marić&CO UP-01-26-1-021- 9/21 dana 14.09.2021. godine. d.o.o. Sarajevo, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, Bosna i Podnosilac prijave je naveo da je Prijava za ocjenu Hercegovina, zaprimljenoj dana 01.06.2021. godine pod dopuštenosti koncentracije podnesena i nadležnim brojem: UP-01-26-1-021-1/21, na 92. (devedesetdrugoj) tijelima za konkurenciju u Evropskoj komisiji, Rusiji i sjednici održanoj dana 15.09.2021. godine, donio Ukrajina. ZAKLJUČAK1 1. Učesnici predmetne koncentracije 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednog subjekta Učesnici koncentracije su privredni subjekti "B&C "B&C KB Holding GmbH" društvo sa ograničenom KB Holding GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, kao kupac, Austrija, radi nepostojanja obaveze prijave privredni subjekti Atlas Flexibiles Coöperatief U.A, koncentracije, u smislu člana 14. stav (1) Zakona o Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska i konkurenciji. Lindsay Goldberg Europe GMbH, Breite Strasse 67-69, 40213 2. Obvezuje se privredni subjekat "B&C KB Holding Düsseldorf, Njemačka, kao prodavci i privredni subjekat GmbH" društvo sa ograničenom odgovornošću, "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 Kempten, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika Austrija, da Savezna Republika Njemačka, kao Ciljno društvo. uplati administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.1. Privredni subjekat ,,B&C KB Holding GmbH" 1.000,00 KM (hiljadu konvertibilnih maraka) u korist društvo sa ograničenom odgovornošću, Universitätsring Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 14, 1010 Beč, Republika Austrija Privredni subjekat ,,B&C KB Holding GmbH" društvo 1 sa ograničenom odgovornošću, Universitätsring 14, 1010 Beč, Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Republika Austrija, registrovano od brojem FN 470503t (u 96499k , matična je kompanija unutra Lenzing Grupe. Osnovna daljem tekstu: B&C KB Holding) u Trgovačkom registru djelatnost Lenzing Grupe je proizvodnja i marketing Republike Austrije i nalazi se u 100% vlasništvu društva botaničkih celuloznih vlakana, uz proizvodnju i prodaju B&C Holding Österreich GmbH. viskoznih vlakana na bazi drveta, modalnih vlakana, Društvo B&C Holding Österreich GmbH, kao 100% liocelnih vlakana i pređe od filamenta koji se koriste u vlasnik privrednog subjekta B&C KB Holding, je društvo sa tekstilnoj industriji, uključujući i na teritoriji Bosne i ograničenom odgovornošću osnovano prema austrijskim Hercegovine. zakonima, sa sjedištem u Universitätsring 14, 1010 Beč, Osnovni kapital privrednog subjekta Lenzing AG je na registrovano pod brojem FN 461491p u Trgovačkom registru dan 31.12.2020. godine iznosio 27.574.071,43 eura i Republike Austrije, te predstavlja krajnje društvo Grupe podijeljen je na 26.550.000 akcija. Akcije društva Lenzing B&C Holding (privatne fondacije). AG su listirane na Bečkoj berzi i njegov glavni dioničar je Kao holding društvo, B&C Holding ne obavlja nikakve Grupa Podnosioca - B&C Grupa, koja direktno i indirektno poslovne operacije – njegova jedina svrha je držanje učešća drži 50% (13.225.000 akcija) plus dvije dodatne dionice u (100%) u privrednom subjektu B&C KB Holding i, osnovnom kapitalu društva Lenzing AG, što ga čini indirektno, u drugim društvima u Grupi podnosioca i portfolio kompanijom društva Grupe Podnosioca. njenim portfolio kompanijama. Lenzing Grupa se sastoji od podružnica društva B&C Holding ne ostvaruje nikakav operativni prihod s Lenzing AG koje su osnovane i koje posluju širom svijeta. obzirom na činjenicu da je holding društvo. Lenzing AG nema registrovanu podružnicu u Bosni i B&C Holding je dalje u potpunom vlasništvu B&C Hercegovini. Fondacije, privatne fondacije koja nema članove ili Brendovi privrednog subjekta Lenzing AG su Tencel®, korporaciju ili fizičko lice pod čijom je kontrolom. Svrha EcoVero®, Veocel® i Lenzing®. B&C fondacije je podsticanje preduzetništva u Austriji. (..)*. Osim ovih subjekata, Grupa podnosioca se sastoji od 1.1.3. Privredni subjekat Semperit AG Holding, dodatnih B&C društava koje imaju isto sjedište i Modecenterstraße 22, 1031 Beč, Republika Austrija registrovanu adresu kao i B&C Holding i koje obavljaju aktivnosti podholding društava, trgovačkih i uslužnih Privredni subjekat Semperit AG Holding, društava ili društava čija je svrha držanje nekretnina u Modecenterstraße 22, 1031 Beč, Republika Austrija, razvija, Beču. Grupa podnosioca ima tri potpuno konsolidovane proizvodi i prodaje visokospecijalizirane proizvode od portfolio kompanije (povezana društva)¸ koja nemaju gume za industrijski i medicinski sektor: hidraulična i podružnice u Bosni i Hercegovini - AMAG Austria Metall industrijska crijeva, transportne trake, rukohvate za AG, Lenzing AG i Semperit AG Holding, a učešća u ove tri pokretne stepenice, građevisnke profile, prstenove žičara, kompanije su u direktnom vlasništvu privrednog subjekta proizvode za velike žaljezničke strukture te rukavice za B&C KB Holding. pregled i hirurgiju. Akcije društva Semperit AG Holding su listirane na 1.1.1. Privredni subjekat AMAG Austria Metall AG, Bečkoj berzi i njegov glavni akcionar je Grupa Podnosioca - Lamprechtshausener Straße 61, P.O.Box 3, 5282 Braunau- B&C Grupa, koja direktno i indirektno drži 50% (plus Ranshofen, Republika Austrija dvije dodatne akcije u osnovnom kapitalu društva. Privredni subjekat AMAG Austria Metall AG, (..)*. Lamprechtshausener Straße 61, P.O.Box 3, 5282 Braunau- 1.1.4. "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o Römerstraße 12, 87437 Ranshofen, Republika Austrija, registrovan je pod brojem Kempten, Savezna Republika Njemačka (Ciljno Društvo) FN 310593 f, je matična kompanija društva unutar AMAG grupe. AMAG grupa je globalni proizvođač primarnog Privredni subjekat "Atlas Flexibiles GmbH" d.o.o aluminijuma i visokokvalitetnih proizvoda od lijevanog i Römerstraße 12, 87437 Kempten, Njemačka, je društvo sa valjanog aluminijuma koji se koriste u širokom spektru ograničenom odgovornošću, osnovano prema njemačkim industrija, kao što su vazduhoplovstvo, automobilska zakonima i upisano u trgovački registar zemaljskog suda u industrija, sportska roba, rasvjeta, mašinstvo, Dizeldorfu pod poslovnim brojem: HRB 77173. Privredni građevinarstvo i industrija ambalaže. Svoje proizvode od subjekat "Atlas Flexibiles GmbH" holding je društvo Grupe aluminijuma prodaje u manjem obimu i na teritoriji Bosne i Ciljnog društva – Schur Flexibles Group, tj. posjeduje sva Hercegovine učešća u Schur Flexibles GmbH. Akcije društva AMAG Austria Metall AG su listirane Grupa Schur Flexibles Group aktivna je u proizvodnji i na Bečkoj berzi i njegov glavni akcionar je Grupa prodaji proizvoda fleksibilne ambalaže, teritoriji Podnosioca – B&C Grupa, koja direktno i indirektno drži Evropske unije. 52,7% akcija u osnovnom kapitalu društva, što ga čini Grupa Schur Flexibles Group nema podružnice portfolio kompanijom, odnosno povezanim društvom Grupe registrovane u Bosni i Hercegovini te nije aktivna, niti Podnosioca. ostvaruje prihode u Bosni i Hercegovini. AMAG grupa se sastoji od podružnica društva AMAG Grupa Ciljnog društva je prije predmetne transakcije AG koje su osnovane i koje posluju širom svijeta. AMAG pod krajnjom kontrolom privatne investicione kompanije, Austria Metall AG nema registrovanu podružnicu u Bosni i privrednog subjekta Goldberg, Lindsay&Co.LLC" d.o.o., koji Hercegovini. drži učešća u Ciljnom društvu preko svojih (..)* 1. kontroloranih društava ,,Lindsay Goldberg Europe GMbH", Breite Strasse 67-69, 40213 Düsseldorf, Njemačka i "Atlas 1.1.2. Privredni subjekat Lenzing AG, Werktraße 2, 4860 Flexibiles Coöperatief U.A.", Strawinskylaan 1033, Toren C-10, Lenzing, Republika Austrija Amsterdam, Nizozemska. (Prije transakcije (..)*). Privredni subjekat Lenzing AG, Werktraße 2, 4860 Lenzing, Republika Austrija, registrovano pod brojem FN 1 (..)*- podatak predstavlja poslovnu tajnu 1.2. "Lindsay Goldberg Europe GMbH" d.o.o. Breite Relevantno tržište u proizvodnom smislu je tržište Strasse 67-69, 40213 Düsseldorf, Njemačka za proizvodnju i prodaju fleksibilne ambalaže, s obzirom Privredni subjekat Lindsay Goldberg Europe GMbH je da je Ciljno društvo prvenstveno aktivno na tržištu u društvo sa ograničenom odgovornošću, osnovano u skladu sa proizvodnji i prodaji proizvoda fleksibilne ambalaže. njemačkim zakonima, s sjedištem u Breite Strasse 67-69, 40213 Fleksibilna ambalaža uključuje konverziju i štampu Düsseldorf, Njemačka, registrovano po trgovačkom registru plastičnih i celuloznih filmova, aluminijskih folija i lokalnog suda Dizeldorf pod registarskim brojem HRB papira, koji se koriste odvojeno ili u kombinaciji, za 50994. proizvodnju primarnih i sekundarnih proizvoda za široku paletu krajnjih upotreba. 1.3. "Atlas Flexibiles Coöperatief U.A." Strawinskylaan 1033, Kao relevantno tržište u geografskom smislu, Toren C-10, 1077XX Amsterdam, Nizozemska Podnosilac prijave smatra da se, prema praksi i odlukama Privredni subjekat Atlas Flexibiles Coöperatief U.A je Evropske komisije, geografsko tržište proizvoda udruženje sa isključenom odgovornošću osnovano u skaldu fleksibilne ambalaže određuje na svjetskom ili barem sa zakonima države Holandije, sa sjedištem u Strawinskylaan nivou EEA (Evropski ekonomski prostor) iz razloga jer se 1033, Toren C-10, Amsterdam, Nizozemska, registrovano pri svaki proizvod može koristiti globalno (uzimajući u obzir Kamer von Koophandel pod registarskim brojem 66488338. trajnost proizvoda za pakovanje, laku prenosivost i niske 2. Pravni osnov i pravni oblik namjeravane troškove transporta), no s obzirom na opseg Zakona o koncentracije konkurenciji, kao relevantno geografsko tržište Konkurencijski savjet je odredio tržište Bosne i Pravni osnov predmetne koncentracije predstavlja Hercegovine. Ugovor o kupoprodaji (u daljem tekstu: Ugovor), zaključen U skladu sa navedenim, kao relevantno tržište dana 15.05.2021. godine između privrednih subjekat Atlas predmetne transakcije se određuje tržište za proizvodnju i Flexibiles Coöperatief U.A, Strawinskylaan 1033, Toren C-10, prodaju fleksibilne ambalaže u Bosni i Hercegovini. Amsterdam, Nizozemska i Lindsay Goldberg Europe GMbH, Breite Strasse 67-69, 40213 Düsseldorf, Njemačka kao 3.1. Analiza relevantnog tržišta prenosioca učešća/prodavca i privrednog subjekta B&C KB Podaci koji se odnose na učesnike kncentracije na Holding GmbH, Universitätsring 14, 1010 Beč, Republika relevantnom tržištu proizvodnje i prodaje fleksibilne Austrija, kao sticaoca, kojim se prodaje 80% učešća u ambalaže u Bosni i Hercegovini, u 2020. godini, iskazani su privrednom subjektu Atlas Flexibiles GmbH d.o.o Römerstraße u tabeli br. 1: 12, 87437 Kempten, Njemačka. Tabela 1: Prije transakcije privredni subjekt (..)* u društvu R.b. Privredni subjekat Tržišno učešće u 2020. godini Atlas Flexibiles GmbH, te je nakon transakcije predviđeno da (%) vlasničku strukturu Ciljnog društva čine privredni 1. B&C KB Holding GmbH 0,0% (Grupa podnosioca) subjekat B&C KB Holding GmbH, sa 80% udjela i 2. Atlas Flexibiles GmbH 0,0% pojedinačnom kontrolom na društvom, uz privredni subjekat (Grupa Ciljnog društva) (..)*. Izvor: Podaci iz Prijave Pravni oblik koncentracije je sticanje kontrole jednog Na osnovu naprijed navedenog, utvrđuje se da učesnici privrednog subjekta nad dijelovima drugog privrednog koncentracije u 2020 godini, na relevantnom tržištu subjekta, prema članu 12. stav (1) tačka b) pod 2) Zakona o prodaje proizvodnje i prodaje fleksibilne ambalaže u Bosni konkurenciji. i Hercegovini, nisu bili prisutni, te da tržišna učešća 3. Relevantno tržište istih na relevatnom tržištu iznose 0,0%. Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. 4. Ocjena Prijave koncentracije Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata, u tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su smislu člana 14. stav (1) tačke a) i b) Zakona, postoji ako predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom ukupni godišnji prihodi učesnika koncentracije ostvareni tržištu. prodajom roba i/ili usluga na svjetskom nivou iznose Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju 100.000.000,00 KM, po završnom računu u godini koja je relevantnog tržišta u proizvodnom smislu, relevantno prethodila predmetnoj koncentraciji, i da ukupan prihod tržište obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje svakog od najmanje dva privredna subjekta, učesnika potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebno njihove tržištu Bosne i Hercegovine, iznosi najmanje 8.000.000,00 bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način KM, ili ako je zajedničko tržišno učešće učesnika upotrebe, uslove prodaje i cijene. koncentracije na relevantnom tržištu veće od 40,0% Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog Ukupni godišnji prihodi učesnika koncentracije, za tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu 2020. godinu (izražen u konvertibilnim markama, koristeći obuhvata cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i srednji kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan Hercegovine na kojem privredni subjekt djeluje u prodaji 31.12.2020. godine), su sljedeći: i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili Tabela br. 2 dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno Grupa Podnosioca Svjetski Prihod Bosna i Hercegovina razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim (B&C KB Holding (..)* (..)* geografskim tržištima. GmbH) Na osnovu djelovanja učesnika koncentracije, relevantnim tržištem predmetne koncentracije u Grupa Ciljnog Svjetski Prihod Bosna i Hercegovina geografskom smislu je utvrđeno područje Bosne i društva (..)* (..)* Hercegovine. (Atlas Flexibiles GmbH) Izvor: podaci iz Prijave 3. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku (..)* BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Godišnji prihod učesnika koncentracije predstavlja Hercegovine. ukupne prihode (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih Obrazloženje poreza koji se direktno odnose na učesnike koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine) u smislu člana 9. tačka h) Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu Konkurencijsko vijeće) je dana 22.6.2021. godine pod brojem: koncentracija privrednih subjekata. UP-06-26-1-023-1/21, zaprimilo Prijavu koncentracije (dalje u Prema podacima iz Prijave učesnici koncentracije tekstu: Prijava), podnesenu od strane privrednog subjekta MOL nisu ispunili uslov iz člana 14. stav (1) tačka a) Zakona. Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő Takođe, učesnici koncentracije nisu ispunili uslov Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 iz člana 14. stav (1) tačka b) u pogledu tržišnih učešća, s Budimpešta, Mađarska, kao matičnog društva MOL grupe (dalje u obzirom da niti jedan od učesnika koncentracije u 2020. tekstu: MOL, Sticatelj ili Podnosilac), u vezi sa namjeravanim godini uopšte nije bio učesnik na relevantnom tržištu, te sticanjem indirektne, isključive kontrole nad društvom OMV na kojem tržišna učešća iznose 0,0%. SLOVENIJA, trgovina z nafto in naftimi derivati, d.o.o., sa Na osnovu naprijed navedenog, utvrđeno je da sjedištem na adresi Ulica 15. maja 19, 6000 Koper, Republika Podnosilac prijave nije bio obavezan podnijeti prijavu Slovenija, (dalje u tekstu: OMV Slovenija ili Ciljno društvo). koncentracije u smislu člana 14. Zakona, te je odlučeno kao u Prijavu je, kao zastupnik Podnosioca, podnio advokat dispozitivu. Karabdić Kerim, Hadži Idrizova 20,71000 Sarajevo (dalje u tekstu: Podnosilac prijave). 5. Administrativna taksa Konkurencijsko vijeće je dana 9.7.2021. godine pod brojem Na ovaj Zaključak Podnosilac prijave, u skladu sa UP-06-26-1-023-2/21, od strane Podnosioca zaprimilo članom 2. tarifni broj 108. stav 1. pod c) Odluke o visini samoinicijativnu dopunu predmetne Prijave. administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", br. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 30/06, 18/11 i 75/18), je obavezan platiti administrativnu i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon), da se pored BiH, ova transakcija taksu u iznosu od 1.000,00 KM u korist Budžeta institucija prijavljuje i u sljedećim jurisdikcijama: EU, Srbija, Crna Gora i Bosne i Hercegovine. Slovenija (u slučaju da Evropska komisija prenese nadležnost na 6. Pouka o pravnom lijeku slovensko tijelo za zaštitu konkurencije). Konkurencijsko vijeće je analizom Prijave utvrdilo da je ista Protiv ovog Zaključka nije dopuštena žalba. podnesena u smislu i u skladu s članom 16. stav (1) Zakona, Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred obzirom da pravni osnov predmetne koncentracije čini Ugovor o Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana kupovini udjela, zaključen 7. juna 2021. godine između društva prijema, odnosno objave ovog Zaključka. OMV Slovenija kao prodavca i društva MOL Slovenia Broj UP-01-26-1-021-11/21 Downstream Investment B.V., kao kupca, kojim će ustvari MOL 15. septembra 2021. godine Predsjednik grupa steći 2(..)** udjela u Ciljnom društvu. Sarajevo Dr sc. Amir Karalić, s. r. Nakon što je utvrdilo da je podnesena prijava uredna i kompletna u smislu odredbi Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i Odluke o načinu 2055 podnošenja prijave i kriteriji za ocjenu koncentracija privrednih Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), Konkurencijsko člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (2), a u vezi sa članom vijeće je dana 14.9.2021.godine, podnosiocu prijave izdalo 14. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, Potvrdu broj: UP-06-26-1-023-3/21, o urednoj i kompletnoj 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije privrednog prijavi u smislu člana 30. stav (3) Zakona. subjekta MOL Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 1. Učesnici predmetne koncentracije Budimpešta, Mađarska, podnesenoj putem punomoćnika, advokat Učesnici koncentracije po predmetnoj prijavi su privredni Karabdić Kerim, Hadži Idrizova 20,71000 Sarajevo, zaprimljenoj subjekti: MOL Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő dana 22.6.2021. godine pod brojem: UP-06-26-1-023-1/21 na 92. Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 (devedesetdrugoj) sjednici održanoj dana 15.9.2021. godine, Budimpešta, Mađarska i OMV SLOVENIJA, trgovina z nafto in donijelo je naftimi derivati, d.o.o., sa sjedištem na adresi Ulica 15. maja 19, 6000 Koper, Republika Slovenija ZAKLJUČAK1 1.1 Privredni subjekt MOL Magyar Olaj- és Gázipari 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednog subjekta MOL Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október huszonharma- Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő dika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, kao sticatelj. Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 Privredni subjekt MOL Magyar Olaj- és Gázipari Budimpešta, Mađarska, radi nepostojanja obaveze prijave Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, sa sjedištem na adresi koncentracije u smislu člana 14. stav (1) Zakona o Október huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, konkurenciji. registrovano je kod Gradskog suda u Budimpešti, registarski broj 2. Podnosilac predmetne prijave, obveznik je plaćanja 01-10-041683, kao matično društvo MOL grupe. administrativne takse u iznosu od 1.000,00 KM (slovima: MOL je integrisana međunarodna naftna i plinska hiljadu konvertibilnih maraka) u korist Budžeta Bosne i kompanija, čije su glavne djelatnosti: istraživanje, proizvodnja i Hercegovine. prerada sirove nafte, distribucija naftnih derivata kako na veleprodajnom tako i na maloprodajnom nivou, proizvodnja i 1 2 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 (..)** podatak predstavlja poslovnu tajnu prodaja petrokemijskih proizvoda, istraživanje i proizvodnja zaključen 7. juna 2021. godine između društva OMV Slovenija, prirodnog plina i prenos prirodnog plina u Mađarskoj. kao prodavca i društva MOL Slovenia Downstream Investment 1.1.1 Povezana društva podnosioca prijave B.V. Amsterdam, Holandija, kao kupca. Podnosilac smatra da transakcija predstavlja koncentraciju Direktni sticatelj u predmetnoj transakciji je društvo MOL putem sticanja većinskog udjela u ciljnom društvu, putem koje će Slovenia Downstream Investment B.V., registrovano u Holandiji, MOL grupa, preko svojih zavisnih društava, u konačnici steći koje je u 100% vlasništvu MOL-a i dio MOL Grupe. (..)** udjela u Ciljnom društvu i vršit će nad njim pojedinačnu Na strani Sticatelja, još jedno društvo iz MOL grupe, INA (isključivu) kontrolu. d.d. Zagreb (dalje u tekstu: INA), će učestvovati u preuzimanju Sticatelj dakle preko svog 100% zavisnog društva MOL udjela Ciljnog društva. U dokumentu koji predstavlja pravni osnov Slovenia Downstream Investment B.V., Amsterdam, Holandija, koncentracije, Ugovoru o kupovini udjela zaključenog dana 7. navedenim ugovorom stiče (..)** udjela u Ciljnom društvu, koji su juna 2021. godine, predviđeno je da, po zatvaranju transakcije, trenutno u vlasništvu OMV-a. (..)**. Prije Transakcije, Sticalac već posjeduje (..)** udjela u Društvo INA nalazi se pod punom kontrolom MOL-a i u Ciljnom društvu, preko svog zavisnog društva INA. potpunosti je konsolidovano u MOL grupu. INA je vodeća naftna Predviđeno je da, po zatvaranju transakcije, (..)**. kompanija u Hrvatskoj i jedan od glavnih igrača na regionalnom U svakom slučaju, s obzirom na to da su i INA i MOL tržištu u oblasti istraživanja nafte i plina, proizvodnji i preradi Slovenia Downstream Investment B.V. dio MOL grupe, takva nafte i distribuciji nafte i naftnih derivata. promjena u vlasničkoj strukturi ne bi dovela do promjene kontrole U Bosni i Hercegovini, MOL grupa je prisutna preko u smislu zakona. nekoliko svojih zavisnih društava, aktivnih u veleprodaji i Shodno ovome, nakon Transakcije, Sticatelj će svakako maloprodaji različitih vrsta goriva. indirektno posjedovati (..)** udjela u Ciljnom društvu i vršit će U svom godišnjem izvještaju za 2020. godinu, MOL kao isključivu kontrolu nad njim. svoja zavisna društva navodi četiri društva registrovana u Bosni i Slijedom navedenog, pravni oblik predmetne koncentracije Hercegovini: INA BH d.d. Sarajevo, Crosco International d.o.o. jeste sticanje kontrole nad privrednim subjektom, kupovinom Tuzla, Holdina d.o.o. Sarajevo ("Holdina") i Energopetrol d.d. većine dionica, u smislu odredbi člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Sarajevo ("Energopetrol"). Zakona. Od ovih društava, jedino su Holdina i Energopetrol zaista 4. Relevantno tržište aktivni na tržištu – društvo Crosco International d.o.o. je Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, likvidirano u 2020. godini, dok je likvidacija društva INA BH d.d. te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište u toku. određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti Holdina je društvo koje posluje u okviru INA grupe i u na određenom geografskom tržištu. 100% je vlasništvu INA-e. Društvo je aktivno u veleprodaji i Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog maloprodaji nafte i naftnih derivata na čitavoj teritoriji BiH. tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište obuhvata sve Holdina opslužuje svoje veleprodajne kupce širom BiH. proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju Maloprodajnu mrežu Holdina-e čini 51 benzinska stanica na međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. vidu posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu Energopetrol je društvo koje također posluje u okviru INA namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. grupe. Pretežno je aktivno u oblasti maloprodaje nafte i naftnih Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, derivata, dok u oblasti veleprodaje u smislu dostave goriva relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cjelokupnu ili kupcima, nije aktivan. Posjeduje mrežu od 54 benzinske stanice na dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekt čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod 1.2 Privredni subjekt OMV SLOVENIJA, trgovina z jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno nafto in naftimi derivati, d.o.o., sa sjedištem na adresi Ulica 15. razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim maja 19, 6000 Koper, Republika Slovenija, kao ciljno društvo tržištima. Privredni subjekt OMV Slovenija, društvo registrovano u MOL grupa je u BiH aktivna u prodaji naftnih derivata Sloveniji, trenutno se nalazi pod kontrolom OMV grupe, uz (motorni benzin, dizel gorivo i ukapljeni naftni plin), kako na nekontrolni udio koji u Ciljnom društvu posjeduje INA, koja je maloprodajnom tako i na veleprodajnom nivou. dio MOL grupe. Na osnovu podataka dostavljenih u predmetnoj prijavi, kao Glavna djelatnost društva OMV Slovenija je maloprodaja relevantno tržište u svrhu ocjene predmetne koncentracije, goriva preko svoje mreže od 120 benzinskih stanica kojima određuje se tržište maloprodaje i veleprodaje naftnih derivata na upravlja ili OMV ili njegovi partneri-zakupci. Društvo OMV cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Slovenija je također aktivno u oblasti veleprodaje goriva, tako što 5. Ocjena koncentracije snabdijeva pojedine krajnje kupce u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i u Zakon članom 14., kao i Odluka o načinu podnošenja prijave oblasti veleprodaje bitumena i lož ulja. i kriterijumima za ocjenu koncentracija ("Službeniglasnik BiH", Društvo OMV Slovenija je na tržištu Bosne i Hercegovine broj: 34/10) članom 2., propisuju, da su privredni subjekti sa prisutno u marginalnom obimu. sjedištem i prebivalištem u inostranstvu, koncentraciju dužni 2. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije prijaviti Konkurencijkom vijeću Bosne i Hercegovine, ukoliko Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene ukupni godišnji prihod svih učesnika koncentracije na svjetskom dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona tržištu iznosi 100 miliona KM i ukupni godišnji prihod svakog od i Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu najmanje dva učesnika koncentracije na tržištu Bosne i koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj Hercegovine iznosi najmanje 8 miliona, ili ako je njihov 34/10) (u daljem tekstu: Odluka). zajednički udio na relevantnom tržištu veći od 40%. Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika 3. Pravni osnov i oblik koncentracije koncentracije i njihovih povezanih društava, na dan 31. decembra U podnesenoj Prijavi, podnosilac kao pravni osnov 2020. godine, prikazani su u Tabeli 1., radi utvrđivanja postojanja predmetne koncentracije navodi Ugovor o kupovini udjela, uslova za obavezu prijave predmetne koncentracije: Tabela 1. 6. Administrativna taksa Red.br. Naziv privrednog Prihod na tržištu u BiH Prihod na svjetskom Podnosilac Prijave na ovaj Zaključak, u skladu sa članom 2. subjekta tržištu 01. MOL Grupa (..)** (..)** Tarifni broj 108. tačka c) Odluke o visini administrativnih taksi u 02. Ciljno društvo (..)** (..)** vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem Izvor: podaci iz Prijave ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06, 18/11 i 75/18) dužan je platiti * .. (..)** administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KM u korist Godišnji prihodi učesnika koncentracije predstavljaju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. ukupne prihode (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza 7. Pouka o pravnom lijeku koji se direktno odnose na učesnike koncentracije na tržištu Bosne Protiv ovog Zaključka nije dozvoljena žalba. i Hercegovine), u smislu člana 9. tačka h) Odluke o načinu Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, subjekata. odnosno objave ovoga Zaključka Prema prikazanim podacima, učesnici koncentracije nisu Broj UP-06-26-1-023-5/21 ispunili uslov ukupnog godišnjeg prihoda, tj. nemaju ostvaren 15. septembra 2021. godine Predsjednik ukupni godišnji prihod na tržištu u Bosni i Hercegovini u smislu Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, s. r. člana 14. stav (1) tačka b) Zakona. Podnosilac prijave dostavio je Konkurencijskom vijeću procjenu tržišnih udjela učesnika koncentracije i njihovih konkurenata na označenom relevantnom tržištu u 2020. godini, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na temelju kako slijedi: članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. stavak (2), a u svezi sa Tržište maloprodaje naftnih derivata u BiH člankom 14. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj Tabela 2. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije gospodarskog subjekta MOL Magyar Olaj- és Gázipari Učesnik na tržištu % Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október GazpromNeft (..)** HIFA Group (..)** huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, podnesenoj Optima (..)** putem punomoćnika, odvjetnik Karabdić Kerim, Hadži Idrizova Nešković (..)** 20,71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 22.6.2021. godine pod TI OIL/TISKO/AURO (..)** brojem UP-06-26-1-023-1/21 na 92. (devedesetdrugoj) sjednici MOL grupa (..)** održanoj dana 15.9.2021. godine, donijelo je Ciljno društvo (..)** Nezavisne stanice ("white pumpers") (..)** ZAKLJUČAK1 Ukupno: 100,00 1. Odbacuje se Prijava koncentracije gospodarskog subjekta (podaci predstavljaju procjenu Podnosioca na osnovu broja maloprodajnih MOL Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő lokacija) Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, radi nepostojanja obveze prijave Tržište veleprodaje naftnih derivata u BiH koncentracije u smislu članka 14. stavak (1) Zakona o Tabela 3. konkurenciji. Učesnik na tržištu % 2. Podnositelj predmetne prijave, obveznik je plaćanja HIFA Oil (..)** administrativne pristojbe u iznosu od 1.000,00 KM HIFA Petrol (..)** (slovima: tisuću konvertibilnih maraka) u korist Proračuna MOL grupa (..)** Bosne i Hercegovine. Optima (..)** 3. Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Službenom glasniku Petrol (..)** AGS (..)** BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Ostali: (..)** Hercegovine. Ciljno društvo (..)** Obrazloženje Ukupno: 100,0 Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (daljnje u Podnosilac prijave u istoj navodi, da bi po njegovoj procjeni, tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 22.6.2021. godine pod te na osnovu gore prikazanih podataka, nakon provođenja brojem UP-06-26-1-023-1/21, zaprimilo Prijavu koncentracije predmetne koncentracije, tržišni udjeli učesnika koncentracije na (daljnje u tekstu: Prijava), podnesenu od strane gospodarskog tržištu maloprodaje i veleprodaje naftnih derivata u BiH, ostali subjekta MOL Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő suštinski nepromijenjeni – udio MOL grupe bi se samo neznatno Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 uvećao za tržišni udio Ciljnog društva, koji je tek nešto iznad Budimpešta, Mađarska, kao matičnog društva MOL grupe (dalje u (..)**. tekstu: MOL, Sticatelj ili Podnositelj), u svezi sa namjeravanim Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, ocjenjeno je da stjecanjem neizravne, isključive kontrole nad društvom OMV predmetna koncentracija neće rezultirati promjenama u već SLOVENIJA, trgovina z nafto in naftimi derivati, d.o.o., sa postojećem tržišnom učešću učesnika koncentracije, odnosno sjedištem na adresi Ulica 15. maja 19, 6000 Koper, Republika došlo bi do neznatnog i zanemarljivog povećanja istog. Slovenija, (daljnje u tekstu: OMV Slovenija ili Ciljno društvo). Smatra se da učesnici koncentracije nisu ispunili uslov iz Prijavu je, kao zastupnik Podnositelja, podnio odvjetnik člana 14. stav (1) tačka b) niti u pogledu zajedničkog tržišnog Karabdić Kerim, Hadži Idrizova 20,71000 Sarajevo (daljnje u udjela na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini. tekstu: Podnositelj prijave). Na osnovu naprijed navedenog, utvrđeno je da privredni Konkurencijsko vijeće je dana 9.7.2021. godine pod brojem subjekti nisu bili u obavezi podnijeti prijavu koncentracije u UP-06-26-1-023-2/21, od strane Podnositelja zaprimilo smislu člana 14. stav (1) Zakona, te je odlučeno kao u dispozitivu samoinicijativnu dopunu predmetne Prijave. ovog Zaključka. 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 Podnositelj prijave je naveo, u smislu članka 30. stavak (2) U svom godišnjem izvješću za 2020. godinu, MOL kao Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 svoja ovisna društva navodi četiri društva registrirana u Bosni i i 80/09) (u daljnjem tekstu: Zakon), da se pored BiH, ova Hercegovini: INA BH d.d. Sarajevo, Crosco International d.o.o. transakcija prijavljuje i u slijedećim jurisdikcijama: EU, Srbija, Tuzla, Holdina d.o.o. Sarajevo ("Holdina") i Energopetrol d.d. Crna Gora i Slovenija (u slučaju da Europska komisija prenese Sarajevo ("Energopetrol"). nadležnost na slovensko tijelo za zaštitu konkurencije). Od ovih društava, jedino su Holdina i Energopetrol zaista Konkurencijsko vijeće je analizom Prijave utvrdilo da je ista aktivni na tržištu – društvo Crosco International d.o.o. je podnesena u smislu i sukladno članku 16. stavak (1) Zakona, likvidirano u 2020. godini, dok je likvidacija društva INA BH d.d. obzirom da pravni temelj predmetne koncentracije čini Ugovor o u toku. kupovini udjela, zaključen 7. lipnja 2021. godine između društva Holdina je društvo koje posluje u okviru INA grupe i u OMV Slovenija kao prodavca i društva MOL Slovenia 100% je vlasništvu INA-e. Društvo je aktivno u veleprodaji i Downstream Investment B.V., kao kupca, kojim će ustvari MOL maloprodaji nafte i naftnih derivata na čitavoj teritoriji BiH. grupa steći 1(..)** udjela u Ciljnom društvu. Holdina opslužuje svoje veleprodajne kupce širom BiH. Nakon što je utvrdilo da je podnesena prijava uredna i Maloprodajnu mrežu Holdina-e čini 51 benzinska postaja na kompletna u smislu odredbi Zakona o konkurenciji ("Službeni cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i Odluke o načinu Energopetrol je društvo koje također posluje u okviru INA podnošenja prijave i kriteriji za ocjenu koncentracija gospodarskih grupe. Pretežito je aktivno u oblasti maloprodaje nafte i naftnih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), Konkurencijsko derivata, dok u oblasti veleprodaje u smislu dostave goriva vijeće je dana 14.9.2021.godine, podnositelju prijave izdalo kupcima, nije aktivan. Posjeduje mrežu od 54 benzinske postaje Potvrdu broj: UP-06-26-1-023-3/21, o urednoj i kompletnoj na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine. prijavi u smislu članka 30. stavak (3) Zakona. 1.2 Gospodarski subjekt OMV SLOVENIJA, trgovina z 2. Sudionici predmetne koncentracije nafto in naftimi derivati, d.o.o., sa sjedištem na adresi Ulica 15. maja 19, 6000 Koper, Republika Slovenija, kao ciljno društvo Sudionici koncentracije po predmetnoj prijavi su Gospodarski subjekt OMV Slovenija, društvo registrirano u gospodarski subjekti: MOL Magyar Olaj- és Gázipari Sloveniji, trenutno se nalazi pod kontrolom OMV grupe, uz Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október nekontrolni udjel koji u Ciljnom društvu posjeduje INA, koja je huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska i OMV dio MOL grupe. SLOVENIJA, trgovina z nafto in naftimi derivati, d.o.o., sa Glavna djelatnost društva OMV Slovenija je maloprodaja sjedištem na adresi Ulica 15. maja 19, 6000 Koper, Republika goriva preko svoje mreže od 120 benzinskih postaja kojima Slovenija. upravlja ili OMV ili njegovi partneri-zakupci. Društvo OMV 1.1 Gospodarski subjekt MOL Magyar Olaj- és Gázipari Slovenija je također aktivno u oblasti veleprodaje goriva, tako što Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október opskrbljuje pojedine krajnje kupce u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i u huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, kao oblasti veleprodaje bitumena i lož ulja. sticatelj Društvo OMV Slovenija je na tržištu Bosne i Hercegovine Gospodarski subjekt MOL Magyar Olaj- és Gázipari prisutno u marginalnom obimu. Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, sa sjedištem na adresi Október huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, 2. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije registrirano je kod Gradskog suda u Budimpešti, registarski broj Konkurencijsko vijeće je u provođenju postupka ocjene 01-10-041683, kao matično društvo MOL grupe. dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona MOL je integrirana međunarodna naftna i plinska i Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu kompanija, čije su glavne djelatnosti: istraživanje, proizvodnja i koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", prerada sirove nafte, distribucija naftnih derivata kako na broj 34/10) (u daljnjem tekstu: Odluka). veleprodajnoj tako i na maloprodajnoj razini, proizvodnja i 3. Pravni temelj i oblik koncentracije prodaja petrokemijskih proizvoda, istraživanje i proizvodnja prirodnog plina i prenos prirodnog plina u Mađarskoj. U podnesenoj Prijavi, podnositelj kao pravni temelj predmetne koncentracije navodi Ugovor o kupovini udjela, 1.1.1 Povezana društva podnositelja prijave zaključen 7. lipnja 2021. godine između društva OMV Slovenija, Izravni sticatelj u predmetnoj transakciji je društvo MOL kao prodavatelja i društva MOL Slovenia Downstream Investment Slovenia Downstream Investment B.V., registrovano u Holandiji, B.V. Amsterdam, Holandija, kao kupca. koje je u 100% vlasništvu MOL-a i dio MOL Grupe. Podnositelj smatra da transakcija predstavlja koncentraciju Na strani Sticatelja, još jedno društvo iz MOL grupe, INA putem stjecanja većinskog udjela u ciljnom društvu, putem koje će d.d. Zagreb (daljnje u tekstu: INA), će sudjelovati u preuzimanju MOL grupa, preko svojih ovisnih društava, u konačnici steći (..)** udjela Ciljnog društva. U dokumentu koji predstavlja pravni udjela u Ciljnom društvu i vršit će nad njim pojedinačnu temelj koncentracije, Ugovoru o kupovini udjela zaključenog dana (isključivu) kontrolu. 7. juna 2021. godine, predviđeno je da, po zatvaranju transakcije, Sticatelj dakle preko svog 100% ovisnog društva MOL (..)**. Slovenia Downstream Investment B.V., Amsterdam, Holandija, Društvo INA nalazi se pod punom kontrolom MOL-a i u navedenim ugovorom stiče (..)** udjela u Ciljnom društvu, koji su potpunosti je konsolidirano u MOL grupu. INA je vodeća naftna trenutno u vlasništvu OMV-a. kompanija u Hrvatskoj i jedan od glavnih igrača na regionalnom Prije Transakcije, Sticalac već posjeduje (..)** udjela u tržištu u oblasti istraživanja nafte i plina, proizvodnji i preradi Ciljnom društvu, preko svog ovisnog društva INA. nafte i distribuciji nafte i naftnih derivata. Predviđeno je da, po zatvaranju transakcije, (..)**. U Bosni i Hercegovini, MOL grupa je nazočna preko U svakom slučaju, s obzirom na to da su i INA i MOL nekoliko svojih ovisnih društava, aktivnih u veleprodaji i Slovenia Downstream Investment B.V. dio MOL grupe, takva maloprodaji različitih vrsta goriva. promjena u vlasničkoj strukturi ne bi dovela do promjene kontrole u smislu zakona. 1 (..)** podatak predstavlja poslovnu tajnu Shodno ovome, nakon Transakcije, Sticatelj će svakako Podnositelj prijave dostavio je Konkurencijskom vijeću indirektno posjedovati (..)** udjela u Ciljnom društvu i vršit će procjenu tržišnih udjela sudionika koncentracije i njihovih isključivu kontrolu nad njim. konkurenata na označenom mjerodavnom tržištu u 2020. godini, Slijedom navedenog, pravni oblik predmetne koncentracije kako slijedi: jeste stjecanje kontrole nad gospodarskim subjektom, kupovinom Tržište maloprodaje naftnih derivata u BiH većine dionica, u smislu odredbi članka 12. stavak (1) točka b) Tablica 2. pod 1) Zakona. Sudionik na tržištu % 4. Mjerodavno tržište GazpromNeft (..)** Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Zakona, HIFA Group (..)** te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište Optima (..)** Nešković (..)** određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti TI OIL/TISKO/AURO (..)** na određenom zemljopisnom tržištu. MOL grupa (..)** Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog Ciljno društvo (..)** tržišta u proizvodnom smislu, mjerodavno tržište obuhvata sve Nezavisne stanice ("white pumpers") (..)** proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju Ukupno: 100,00 međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u (podatci predstavljaju procjenu Podnositelja na temelju broja maloprodajnih vidu posebno njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajenu lokacija) namjenu, način uporave, uvjete prodaje i cijene. Prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, Tržište veleprodaje naftnih derivata u BiH Tablica 3. mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvata cjelokupan ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekt Sudionik na tržištu % djeluje u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod HIFA Oil (..)** jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno HIFA Petrol (..)** razlikuje od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim MOL grupa (..)** Optima (..)** zemljopisnim tržištima. Petrol (..)** MOL grupa je u BiH aktivna u prodaji naftnih derivata AGS (..)** (motorni benzin, dizel gorivo i ukapljeni naftni plin), kako na Ostali: (..)** maloprodajnom tako i na veleprodajnoj razini. Ciljno društvo (..)** Na temelju podataka dostavljenih u predmetnoj prijavi, kao Ukupno: 100,0 mjerodavno tržište u svrhu ocjene predmetne koncentracije, Podnositelj prijave u istoj navodi, da bi po njegovoj procjeni, određuje se tržište maloprodaje i veleprodaje naftnih derivata na te na temelju gore prikazanih podataka, nakon provođenja cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. predmetne koncentracije, tržišni udjeli sudionika koncentracije na 5. Ocjena koncentracije tržištu maloprodaje i veleprodaje naftnih derivata u BiH, ostali Zakon člankom 14., kao i Odluka o načinu podnošenja suštinski nepromijenjeni – udio MOL grupe bi se samo neznatno prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija ("Službeni glasnik uvećao za tržišni udio Ciljnog društva, koji je tek nešto iznad BiH", broj: 34/10) člankom 2., propisuju, da su gospodarski (..)**. subjekti sa sjedištem i prebivalištem u inostranstvu, koncentraciju Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, ocjenjeno je da dužni prijaviti Konkurencijkom vijeću Bosne i Hercegovine, predmetna koncentracija neće rezultirati promjenama u već ukoliko ukupni godišnji prihod svih sudionika koncentracije na postojećem tržišnom udjelu sudionika koncentracije, odnosno svjetskom tržištu iznosi 100 milijuna KM i ukupni godišnji prihod došlo bi do neznatnog i zanemarljivog povećanja istog. svakog od najmanje dva sudionika koncentracije na tržištu Bosne i Smatra se da sudionici koncentracije nisu ispunili uvjet iz Hercegovine iznosi najmanje 8 milijuna, ili ako je njihov članka 14. stavak (1) točka b) niti u pogledu zajedničkog tržišnog zajednički udjel na mjerodavnom tržištu veći od 40%. udjela na mjerodavnom tržištu u Bosni i Hercegovini. Ukupni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika Na temelju naprijed navedenog, utvrđeno je da gospodarski koncentracije i njihovih povezanih društava, na dan 31. prosinca subjekti nisu bili u obvezi podnijeti prijavu koncentracije u smislu 2020. godine, prikazani su u Tablici 1., radi utvrđivanja postojanja članka 14. stavak (1) Zakona, te je odlučeno kao u izreci ovog uvjeta za obvezu prijave predmetne koncentracije: Zaključka. Tablica 1. 6. Administrativna pristojba Red.br. Naziv gospodarskog Prihod na tržištu u BiH Prihod na svjetskom Podnositelj Prijave na ovaj Zaključak, sukladno članku 2. subjekta tržištu 01. MOL Grupa (..)** (..)** Tarifni broj 108. točka c) Odluke o visini administrativnih 02. Ciljno društvo (..)** (..)** pristojbi u svezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim Izvor: podatci iz Prijave vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06, 18/11 i 75/18) dužan * .. (..)** je platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 1.000,00 Godišnji prihodi sudionika koncentracije predstavljaju KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. ukupne prihode (bez poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza 7. Pouka o pravnom lijeku koji se izravno odnose na sudionike koncentracije na tržištu Bosne Protiv ovog Zaključka nije dozvoljen priziv. i Hercegovine), u smislu članka 9. točka h) Odluke o načinu Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, gospodarskih subjekata. odnosno objave ovoga Zaključka. Prema prikazanim podacima, sudionici koncentracije nisu Broj UP-06-26-1-023-5/21 ispunili uvjet ukupnog godišnjeg prihoda, tj. nemaju ostvaren 15. rujna 2021. godine Predsjednik ukupni godišnji prihod na tržištu u Bosni i Hercegovini u smislu Sarajevo Dr. sc. Amir Karalić, v. r. članka 14. stavak (1) točka b) Zakona. Nakon što je utvrdilo da je podnesena prijava uredna i Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, na osnovu kompletna u smislu odredbi Zakona o konkurenciji člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (2), a u vezi sa ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i Odluke članom 14. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu broj 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik koncentracije privrednog subjekta MOL Magyar Olaj- és BiH", broj 34/10), Konkurencijski savjet je dana Gázipari Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október 14.9.2021.godine, podnosiocu prijave izdao Potvrdu broj: huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, UP-06-26-1-023-3/21, o urednoj i kompletnoj prijavi u podnesenoj putem punomoćnika, advokat Karabdić Kerim, smislu člana 30. stav (3) Zakona. Hadži Idrizova 20,71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 3. Učesnici predmetne koncentracije 22.6.2021. godine pod brojem: UP-06-26-1-023-1/21 na 92. Učesnici koncentracije po predmetnoj prijavi su (devedesetdrugoj) sjednici održanoj dana 15.9.2021. godine, privredni subjekti: MOL Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvá- donio je nosan Működő Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. ZAKLJUČAK1 18, 1117 Budimpešta, Mađarska i OMV SLOVENIJA, 1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednog subjekta trgovina z nafto in naftimi derivati, d.o.o., sa sjedištem MOL Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő na adresi Ulica 15. maja 19, 6000 Koper, Republika Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 Slovenija Budimpešta, Mađarska, radi nepostojanja obaveze 1.1 Privredni subjekat MOL Magyar Olaj- és Gázipari prijave koncentracije u smislu člana 14. stav (1) Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október huszonharma- Zakona o konkurenciji. dika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, kao sticalac 2. Podnosilac predmetne prijave, obveznik je plaćanja Privredni subjekat MOL Magyar Olaj- és Gázipari administrativne takse u iznosu od 1.000,00 KM Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, sa sjedištem na adresi (slovima: hiljadu konvertibilnih maraka) u korist Október huszonharmadika u. 18, 1117 Budimpešta, Mađarska, Budžeta Bosne i Hercegovine. registrovano je kod Gradskog suda u Budimpešti, 3. Ovaj Zaključak biće objavljen u "Službenom glasniku registarski broj 01-10-041683, kao matično društvo MOL BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko grupe. distrikta Bosne i Hercegovine. MOL je integrisana međunarodna naftna i plinska Obrazloženje kompanija, čije su glavne djelatnosti: istraživanje, proizvodnja i prerada sirove nafte, distribucija naftnih Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine (dalje u derivata kako na veleprodajnom tako i na maloprodajnom tekstu: Konkurencijski savjet) je dana 22.6.2021. godine pod nivou, proizvodnja i prodaja petrokemijskih proizvoda, brojem: UP-06-26-1-023-1/21, zaprimio Prijavu koncentra- istraživanje i proizvodnja prirodnog plina i prenos cije (dalje u tekstu: Prijava), podnesenu od strane priv- prirodnog plina u Mađarskoj. rednog subjekta MOL Magyar Olaj- és Gázipari Nyilvánosan Működő Részvénytársaság, Október huszonharmadika u. 18, 1117 1.1.1 Povezana društva podnosioca prijave Budimpešta, Mađarska, kao matičnog društva MOL grupe Direktni sticalac u predmetnoj transakciji je (dalje u tekstu: MOL, Sticalac ili Podnosilac), u vezi sa društvo MOL Slovenia Downstream Investment B.V., namjeravanim sticanjem indirektne, isključive kontrole nad registrovano u Holandiji, koje je u 100% vlasništvu MOL-a društvom OMV SLOVENIJA, trgovina z nafto in naftimi i dio MOL Grupe. derivati, d.o.o., sa sjedištem na adresi Ulica 15. maja 19, Na strani Sticaoca, još jedno društvo iz MOL grupe, 6000 Koper, Republika Slovenija, (dalje u tekstu: OMV INA d.d. Zagreb (dalje u tekstu: INA), će učestvovati u Slovenija ili Ciljno društvo). preuzimanju učešća Ciljnog društva. U dokumentu koji Prijavu je, kao zastupnik Podnosioca, podnio advokat predstavlja pravni osnov koncentracije, Ugovoru o kupovini Karabdić Kerim, Hadži Idrizova 20,71000 Sarajevo (dalje u učešća zaključenog dana 7. juna 2021. godine, predviđeno je tekstu: Podnosilac prijave). da, po zatvaranju transakcije, (..)**. Konkurencijski savjet je dana 9.7.2021. godine pod Društvo INA nalazi se pod punom kontrolom MOL-a i brojem UP-06-26-1-023-2/21, od strane Podnosioca zaprimio u potpunosti je konsolidovano u MOL grupu. INA je vodeća samoinicijativnu dopunu predmetne Prijave. naftna kompanija u Hrvatskoj i jedan od glavnih igrača na Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) regionalnom tržištu u oblasti istraživanja nafte i plina, Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, proizvodnji i preradi nafte i distribuciji nafte i 76/07 i 80/09) (u daljem tekstu: Zakon), da se pored BiH, ova naftnih derivata. transakcija prijavljuje i u sljedećim jurisdikcijama: EU, U Bosni i Hercegovini, MOL grupa je prisutna preko Srbija, Crna Gora i Slovenija (u slučaju da Evropska nekoliko svojih zavisnih društava, aktivnih u veleprodaji komisija prenese nadležnost na slovensko tijelo za zaštitu i maloprodaji različitih vrsta goriva. konkurencije). U svom godišnjem izvještaju za 2020. godinu, MOL kao Konkurencijski savjet je analizom Prijave utvrdio da svoja zavisna društva navodi četiri društva registrovana u je ista podnesena u smislu i u skladu s članom 16. stav (1) Bosni i Hercegovini: INA BH d.d. Sarajevo, Crosco Zakona, obzirom da pravni osnov predmetne koncentracije International d.o.o. Tuzla, Holdina d.o.o. Sarajevo ("Holdi- čini Ugovor o kupovini učešća, zaključen 7. juna 2021. na") i Energopetrol d.d. Sarajevo ("Energopetrol"). godine između društva OMV Slovenija kao prodavca i Od ovih društava, jedino su Holdina i Energopetrol društva MOL Slovenia Downstream Investment B.V., kao kupca, zaista aktivni na tržištu – društvo Crosco International kojim će ustvari MOL grupa steći 2(..)** učešća u Ciljnom d.o.o. je likvidirano u 2020. godini, dok je likvidacija društvu. društva INA BH d.d. u toku. Holdina je društvo koje posluje u okviru INA grupe i 1 Zaključak objavljen u "Službenom glasniku BiH", broj 63/21 u (..)** je vlasništvu INA-e. Društvo je aktivno u 2 (..)** podatak predstavlja poslovnu tajnu veleprodaji i maloprodaji nafte i naftnih derivata na čitavoj teritoriji BiH. Holdina opslužuje svoje 4. Relevantno tržište veleprodajne kupce širom BiH. Maloprodajnu mrežu Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Holdina-e čini 51 benzinska stanica na cijeloj teritoriji Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog Bosne i Hercegovine. tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su Energopetrol je društvo koje takođe posluje u okviru predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom INA grupe. Pretežno je aktivno u oblasti maloprodaje tržištu. nafte i naftnih derivata, dok u oblasti veleprodaje u Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevan- smislu dostave goriva kupcima, nije aktivan. Posjeduje tnog tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište mrežu od 54 benzinske stanice na čitavoj teritoriji Bosne i obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili Hercegovine. korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod 1.2 Privredni subjekat OMV SLOVENIJA, trgovina prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebno njihove z nafto in naftimi derivati, d.o.o., sa sjedištem na adresi bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način Ulica 15. maja 19, 6000 Koper, Republika Slovenija, kao upotrebe, uslove prodaje i cijene. ciljno društvo Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog Privredni subjekat OMV Slovenija, društvo tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu registrovano u Sloveniji, trenutno se nalazi pod kontrolom obuhvata cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i OMV grupe, uz nekontrolno učešće koje u Ciljnom društvu Hercegovine na kojem privredni subjekat djeluje u prodaji posjeduje INA, koja je dio MOL grupe. i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili Glavna djelatnost društva OMV Slovenija je dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno maloprodaja goriva preko svoje mreže od 120 benzinskih razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim stanica kojima upravlja ili OMV ili njegovi partneri- geografskim tržištima.MOL grupa je u BiH aktivna u zakupci. Društvo OMV Slovenija je takođe aktivno u prodaji naftnih derivata (motorni benzin, dizel gorivo i oblasti veleprodaje goriva, tako što snabdijeva pojedine ukapljeni naftni plin), kako na maloprodajnom tako i na krajnje kupce u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i u oblasti veleprodajnom nivou. veleprodaje bitumena i lož ulja. Na osnovu podataka dostavljenih u predmetnoj prijavi, Društvo OMV Slovenija je na tržištu Bosne i kao relevantno tržište u svrhu ocjene predmetne koncen- Hercegovine prisutno u marginalnom obimu. tracije, određuje se tržište maloprodaje i veleprodaje 2. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije naftnih derivata na cijeloj teritoriji Bosne i Konkurencijski savjet je u provođenju postupka ocjene Hercegovine. dopuštenosti predmetne koncentracije primijenio odredbe 5. Ocjena koncentracije Zakona i Odluke o načinu podnošenja prijave i Zakon članom 14., kao i Odluka o načinu podnošenja kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) (u daljem tekstu: ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) članom 2., propisuju, Odluka). da su privredni subjekti sa sjedištem i prebivalištem u 3. Pravni osnov i oblik koncentracije inostranstvu, koncentraciju dužni prijaviti U podnesenoj Prijavi, podnosilac kao pravni osnov Konkurencijkom vijeću Bosne i Hercegovine, ukoliko predmetne koncentracije navodi Ugovor o kupovini učešća, ukupni godišnji prihod svih učesnika koncentracije na zaključen 7. juna 2021. godine između društva OMV svjetskom tržištu iznosi 100 miliona KM i ukupni Slovenija, kao prodavca i društva MOL Slovenia Downstream godišnji prihod svakog od najmanje dva učesnika Investment B.V. Amsterdam, Holandija, kao kupca. koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi Podnosilac smatra da transakcija predstavlja najmanje 8 miliona, ili ako je njihov zajednički udio na koncentraciju putem sticanja većinskog učešća u ciljnom relevantnom tržištu veći od 40%. društvu, putem koje će MOL grupa, preko svojih zavisnih Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata društava, u konačnici steći (..)** učešća u Ciljnom učesnika koncentracije i njihovih povezanih društava, na društvu i vršiće nad njim pojedinačnu (isključivu) dan 31. decembra 2020. godine, prikazani su u Tabeli 1., radi kontrolu. utvrđivanja postojanja uslova za obavezu prijave predmetne Sticalac dakle preko svog 100% zavisnog društva koncentracije: MOL Slovenia Downstream Investment B.V., Amsterdam, Tabela 1. Holandija, navedenim ugovorom stiče (..)** učešća u Red.br. Naziv privrednog Prihod na tržištu u Prihod na svjetskom subjekta BiH tržištu Ciljnom društvu, koji su trenutno u vlasništvu OMV-a. 01. MOL Grupa (..)** (..)** Prije Transakcije, Sticalac već posjeduje (..)** učešća 02. Ciljno društvo (..)** (..)** u Ciljnom društvu, preko svog zavisnog društva INA. Izvor: podaci iz Prijave Predviđeno je da, po zatvaranju transakcije, (..)**. * .. (..)** U svakom slučaju, s obzirom na to da su i INA i MOL Godišnji prihodi učesnika koncentracije predstav- Slovenia Downstream Investment B.V. dio MOL grupe, takva ljaju ukupne prihode (bez poreza na dodanu vrijednost i promjena u vlasničkoj strukturi ne bi dovela do promjene drugih poreza koji se direktno odnose na učesnike kontrole u smislu zakona. koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu Shodno ovome, nakon Transakcije, Sticalac će svakako člana 9. tačka h) Odluke o načinu podnošenja prijave i indirektno posjedovati (..)** učešća u Ciljnom društvu i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih vršit će isključivu kontrolu nad njim. subjekata. Slijedom navedenog, pravni oblik predmetne Prema prikazanim podacima, učesnici koncentracije koncentracije jeste sticanje kontrole nad privrednim nisu ispunili uslov ukupnog godišnjeg prihoda, tj. nemaju subjektom, kupovinom većine akcija, u smislu odredbi člana ostvaren ukupni godišnji prihod na tržištu u Bosni i 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona. Hercegovini u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona. Podnosilac prijave dostavio je Konkurencijskom Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred savjetu procjenu tržišnih učešća učesnika koncentracije Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana i njihovih konkurenata na označenom relevantnom tržištu prijema, odnosno objave ovoga Zaključka. u 2020. godini, kako slijedi: Broj UP-06-26-1-023-5/21 Tržište maloprodaje naftnih derivata u BiH 15. septembra 2021. godine Predsjednik Tabela 2. Sarajevo Dr sc Amir Karalić, s. r. Učesnik na tržištu % GazpromNeft 3,6 HIFA Group 6,6