Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 12 od 61
specijalističke obrada i liječenja bolesnika sa sumnjom na sljedeća stanja: solidni tumori /dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, pluća, urogenitalni tumori/, paraneoplastični sindrom, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela, načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove lijećenja solidnih tumora, komplikacije onkološkog liječenja i suportivno liječenje(2) Posebne kompetencije koje stiče specijalist hematologije: - anemije, granulocitopenije i leukocitoza (3) - hronične mijeloproliferativne bolesti (hronična mijeloična leukemija Philadelphia poz. Policitemija vera, esencijalna trombocitemija, osteomijelofibroza) (3) - akutne leukemije, sindrom mijelodisplazije (3) - B-stanični limfomi, T-stanični limfomi (3) - Hodgkinov limfom (3) - hronična limfocitna leukemija, prolimfocitna leukemija, leukemija vlasastih stanica (3) - multipli mijelom, plazmocitom, MGUS (3) - indikacije i rizici liječenja alogenom i autolognom transplantacijom (2) - sprječavanje i liječenje komplikacija nakon autologne transplantacije (2) - nasljedni i stečeni poremećaji trombocita, trombocitopenije (3) - liječenje hemoterapijom i rizici liječenja (3) - primjena monoklonalnih antitijela (3) - primjena imunosupresivnih lijekova (3) - primjena faktora rasta (3) - rane i kasne komplikacije liječenja hematoloških bolesti (neplodnost, sekundarni zloćudni tumori) (3) - dijagnostika i liječenje: sindroma lize tumora (3) - kompresije leđne moždine (3) - diseminirane intravaskularne koagulopatije (3) - trombotičke trombocitopenične purpure (3) - hiperleukocitoze (3) - hiperviskoznosti (3) - sindroma gornje šuplje vene (3) - infekcije i komplikacije infekcija (3) - primjena transfuzija (3) - mukozitis (3) - povraćanje, bol (3) - postupci vezani uz održavanje venskog puta (3) - palijativne mjere i briga za terminalnog bolesnika (3) - splenomegalija, povećani limfni čvorovi (3) - brojčane promjene krvnih stanica uključujući pancitopeniju (2) - disglobulinemija (2) - opterećenje željezom (3) - hematološke promjene u trudnoći (3) - tumačenje rezultata genetičkih i molekularnih testova za dijagnozu, prognozu i praćenje minimalne ostatne tumorske bolesti (3) - automatizirani hematološki brojači (2) - biopsija i punkcija koštane srži (3) - lumbalna punkcija (3) - aspiracijska dijagnostika limfnog čvora (3) - priprema fiksacija i bojanje razmaza (3) - analiza krvnog razmaza i razmaza koštane srži (3) - imunocitohemija i imunohistohemija (2) - laboratorijska analiza željeza, transferina i feritina (2) - laboratorijska analiza Vit. B12 i folne kiseline (2) - laboratorijski pristup dijagnostici hemokromatoze (2) - test križne reakcije, Krvna grupa i Rh faktor (2) - Coombsov direktni i indirektni test (2) - HLA tipizacija i pretraživanje uzorka na anti HLA antitijela (2) - utvrđivanje imunoglobulinskih promjena (elektroforeza, imunoglobulini, laki lanci, imunofiksacija, utvrđivanje krioglobulina) (2) - primjena antitijela u dijagnostici (2) - imunofenotipizacija protočnim razvrstačem u dijagnostici i podjeli: akutnih leukemija, razlikovanju benignih od zloćudnih tumora, PNH, praćenju minimalne ostatne tumorske bolesti (2) - određivanje CD34 pozitivnih stanica (2) - dostupno liječenje, uključujući liječenje trenutne bolesti (2) - krvni proizvodi (2) - rekombinantni faktor VII A i imunosupresija,te njihove nus pojave (3) - indikacije za upotrebu krvnih proizvoda te druge terapije, uključujući indiciranu primjenu vitamina K i protamina (3) - vještina uzimanja anamneze, prethodne bolesti, porodična anamneza, uz provedbu kliničkog ispitivanja radi procjene krvarenja, indikacije za primjenu genskih testova u dijagnostici, precizno tumačenje laboratorijskih rezultata hemostaze, uzimajući u obzir kliničku sliku (3) - primjena specifičnih lijekova: rekombinantni prozvodi, krvni proizvodi te adjuvantna tearpija, kao što su dezmopresin i antifibrinolitici, indikacije i sigurnosne mjere za njihovu primjenu, dijagnoza i liječenje (3) - trombocitopenija, uključujući i ITP, terapija izbora za ITP, uključujući opservaciju, imunosupresiju, splenektomiju, te liječenje u trudnoći (3) - tumačenje testova probira za primarnu hemostazu, testova agregacije i otpuštanja trombocita, dijagnoza nasljednjih prirođenih poremećaja trombocita, uključujući trombastenije, Bernard Soulier-ovu bolest, poremećaje skladištenja i enzimopatije, liječenje rijetkih prirođenih poremećaja trombocita (3) - dijagnoza i liječenje stečenih poremećaja trombocita, uključujući mijeloproliferativne poremećaje, liječenje, uključujući potporno liječenje i terapiju plazmom u TTP i sličnim poremećajima (3) - dijagnoza i liječenje trombocitopenija u trudnoći (3) - odgovarajuća primjena kliničko-laboratorijskih metoda radi postavljanja dijagnoze trombofilije, uključujući porodicsku anamnezu, biološke testove, imunološke testove i molekularne metode (3) - odgovarajuća primjena kliničko-laboratorijskih metoda, testovi na antifosfolipidna antitijela (3) - savjetovanje o liječenju trombofilije, uključujući i profilaktičko liječenje, indikacije za profilaktičko liječenje heparinom, uključivo u malignim bolestima, antikoagulantna terapija način početka primjene, i laboratorijsko praćenje njene efiksanosti, liječenje krvarenja uzrokovanih prekomjernom upotrebom antikoagulancija, nuspojave antikoagulancija (3) - postupak kod prekomjernog učinka antikoagulancija i krvarenja, dijagnoza i liječenje HIT, tumačenje bioloških i imunoloških testova te upotreba drugih antikoagulancija (3) - indikacije za primjenu antiagregacijskih lijekova (3) - pripremanje darivatelja krvi (2) - venesekcija (2) - obaviještenost bolesnika (3) - prepoznavanje transfuzijskih reakcija, njihovo prijavljivanje i liječenje (3) - terapijska flebotomija (3) - poznavanje procesa randomizacije i jednostavnim ga rječnikom znati objasniti bolesnicima (3) - znanje kako objasniti ciljeve studije bolesnicima iz različitih društvenih sredina i različitih jezičnih sposobnosti (3) - provoditi liječenje bolesnika u skladu sa programu, ali i znati kada odustati od liječenja istraživačkim programom (3) - znati objasniti pravila koja se tiču načina obaviještavanja, te načina dobivanja obavjesnog pristanka maloljetnika i punoljetnih osoba koja nisu u stanju samostalno odlučivati (3) - znati objasniti, prepoznati i prijaviti postupnik samoocjenjivanja koje provode bolesnici, te prepoznati i prijaviti očekivane/neočekivane ozbiljne komplikacije na terapiju (3) - razumije pojam oštećenja zdravlja bolesnika zbog primjene lijeka, prepoznaje i provodi liječenje ozbiljnih reakcija na lijekove, evidentira ozbiljne reakcije na lijekove, izraženost te reakcije, uzročno-posljedičnu povezanost između primjene lijeka i reakcije, te povezanost reakcije i doze lijeka (3) - rad na računaru s odgovarajućim aplikacijama (3) - pretraživanje podataka, zna primjeniti medicinsku baza podataka u procesu donošenja odluka koje se odnose na pojedinačni slučaj, prati znanstvenu literaturu i kritički ocjenjuje dobivene informacije (3) - zna raspravljati o dijagnostici i liječenju, uspješan je u kontroli emocija, uspješan je u komunikaciji s bolesnicima različitih kulturnih i civilizacijskih sredina, uspješan je u primjeni tehnika komunikacije ovisno razgovara li s liječnikom ili bolesnikom (3) - uspješan je u komunikaciji s bolesnikom i njegovom porodicom kada su prisutne promjene ishoda tokom liječenja (3) - zna udovoljiti posebnim zahtjevima bolesnika različitih kulturnih sredina, zna prepoznati i liječiti psihičku bol, te osigurati specijalističku pomoć, zna voditi brigu o socijalnim i ekonomskim aspektima liječenja (na osnovu uobičajene prakse), zna odgovoriti na specifične potrebe bolesnika drugačijeg kulturnog porijekla (3) - posjeduje praktično razumijevanje etičkih pitanja za koja se interesiraju bolesnici i njihove porodice, te ljudi koji pružaju njegu bolesnicima vezano uz liječenje i ishod liječenja, aktivno sudjeluje i provodi multidisciplinarnu raspravu o etičkim dilemama i sukobu interesa, razgovara s bolesnikom i porodicom o smrti i umiranju, razgovara o kvaliteti života s bolesnikom na samrti, sarađuje s timom specijalista kako bi poboljšao razumijevanje bolesnika i porodice o letalnom ishodu i time poboljšao saradnju, zna primjeniti simptomatsku terapiju, zna pružiti informaciju o hospicijima i ustanovama za palijativnu zaštitu, razgovara s porodicom bolesnika nakon njegove smrti (3) Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Na osnovu navedenih potrebnih kompetencija, ustanova u kojoj se provodi specijalizacija iz hematologije mora provoditi sve dijagnostičko-terapijske postupke iz hematologije. Za to je potrebno da klinička ustanova sadrži: - klinički odjel, - dnevnu bolnicu i polikliniku, - laboratorijsku službu, - hematološki laboratorij, - koagulacijski laboratorij/laboratorij za trombozu i hemostazu, - zavod za patologiju s odsjekom za hematopatologiju, - citološki laboratorij, - citogenetski laboratorij, - imunološki laboratorij, - laboratorij za molekularnu biologiju, - imunohemijski i biohemijski laboratorij, - odjel za intenzivno liječenje citostaticima, - odjel za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica, - centar/odjel za liječenje nasljednih i stečenih bolesti hemostaze, - transfuzijski centar. HIGIJENA I MEDICINSKA EKOLOGIJA Naziv specijalizacije Higijena i medicinska ekologija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista higijene i medicinske ekologije Trajanje specijalizacije 36 mjeseci (3 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Teorijske osnove higijene i medicinske ekologije 3 Institut za higijenu Medicinskog fakulteta Savladavanje vještina iz higijene i medicinske ekologije 21 Zavod za javno zdravstvo Opća i komunalna higijena 5 Zavod za javno zdravstvo Higijena ishrane 4 Zavod za javno zdravstvo Školska higijena 2 Zavod za javno zdravstvo Higijena rada 2 Zavod za javno zdravstvo Higijena zraka 2 Zavod za javno zdravstvo Higijena voda 3 Zavod za javno zdravstvo Higijena sporta 1 Zavod za javno zdravstvo Higijena zdravstvenih ustanova 1 Bolnica Higijena u vanrednim stanjima 1 Zavod za javno zdravstvo Savladavanje vještina iz drugih oblasti značajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju 9 Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 2 Zavod za javno zdravstvo Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 Zavod za javno zdravstvo Sanitarna tehnika 2 Zavod za javno zdravstvo Socijalna medicina 2 Zavod za javno zdravstvo Inspekcijski nadzor 1 Federalne i kantonalne uprave inspekcije - sanitarna i komunalna inspekcija Godišnji odmor 3 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu radu i rješavanju problema iz tematskoga područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor i u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskoga područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Opće kompetencije Završetkom specijalističkoga usavršavanja specijalizant higijene i medicinske ekologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Završetkom specijalizacije specijalizant higijene i medicinske ekologije mora: - Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - Poznavati vještinu ophođenja sa pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje sa drugim radnicima u zdravstvu (3) - Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega ii drugih stručnjaka (3) - Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvaliteta stručnoga rada (3) - Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom sa ciljem kontinuiranog profesionalnog razvoja (3) - Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - Razumjeti važnost naučnoga pristupa struci (3) - Sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih istraživanja, te učestvovati u pripremi radova za objavu (3) - Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te učestvovati u provedbi provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - Znati primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - Poznavati važnost i način efektivnog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u radu u skladu sa važećim propisima (3) - Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - Biti upoznat sa važnošću saradnje te aktivno sarađivati sa javnozdravstvenim službama i ostalim institucijama i organima uključenim u sistem zdravstva(3) - Poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba planiranja mjera unapređenja i povećanja efektivnosti te razvoja i unapređenja sistema kvaliteta zdravstvene zaštite (3) - Poznavati regulativu iz oblasti zdravstva, posebno iz područja zaštite prave pacijenata (3) - Razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - Poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskih (3) - Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na iindividualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu sa njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene na očuvanju i unapređenju zdravlju i prevenciji bolesti (3) - Promovirati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3). Posebne kompetencije Vještine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva: - Utvrđivanje zdravstvenih prioriteta za odabranu populacionu skupinu - Izrada i interpretacija indikatora zdravstvenog stanja - Analiza zdravstvenog stanja i izvještavanje o zdravstvenom stanju za određeno geografsko područje - Izrada zdravstveno preventivnog programa za određenu populacinu skupinu - Menadžment programa zdravstveno – promotivnih intervencija - Izrada metodoloških smjernica za edukaciju za zdravlje (odabrane populacione skupine i pojedinci) - Primjena instrumenta za procjenu kvalitete života u odnosu na zdravlje za određene odabrane populacione skupine - Metode savjetovanja i edukacije za zdravlje (rad sa pojedincima i skupinama) - Komparativna analiza međunarodnih dokumenta vezanih za zdravlje - Monitoring i evaluacija zdravstveno-promotivnih aktivnosti - Osnove bioetičkog odlučivanja u medicini - Analiza zdravstvenog sistema i podsistema - Analiza elementa i funkcija sistema osiguranja u zdravstvu - Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu, načini plaćanja davaoca usluga, indikatori finansiranja sistema zdravstvene zaštite - Ekonomska evaluacija određenog programa zdravstvene zaštite - Monitoring i evaluacija određenog programa zdravstvene zaštite - Znati definirati tehnološki paket za pojedinačnu zdravstvenu tehnologiju, te odrediti potreban nivo i način transfera tehnologije u konkretnom slučaju - Znati formirati tim za upravljanje, transfer i procjenu po grupama tehnologija u zdravstvu - Savladati osnove procjene tehnologija u zdravstvu - Analiza politika u zdravstvu - Primjena zakona i propisa u zdravstvu - Operativno i strateško planiranje u zdravstvu - Indikatori zdravstvenog stanja stanovništva i populacionih grupa - Izrada indikatora korištenja zdravstvenih usluga i resursa u zdravstvu - Analiza indikatora utilizacije i izrada mišljenja i preporuka na osnovu analize indikatora utilizacije - Indikatori kvaliteta u zdravstvu i primjena odbaranog modela evaluacije - Evaluacije rizika u zdravstvu na osnovu odabranog modela evaluacije (ustanova) - Komunikacija za upravljanje krizom u zdravstvu - Izrada zdravstveno statističkih izvještaja i rutinska kontrola kvaliteta podataka u zdravstveno statističkom izvještavanju - Vođenje populacionih registara za bolesti od sociomedicinskog značaja - Korištenje domaćih i međunarodnih baza podataka (SZO „ Zdravlje za sve“ i EUROSTAT) - Primjena deskriptivne statistike - Primjena inferencijalne statistike - Vještine rada na računaru (Word, Excel, Access, Power Point, Internet Explorer i sl.) - Javnozadravstveni nadzor - Nadzor nad HIV/AIDS-om i druga generacija nadzora - Epidemiološko istraživanje u slučaju pojave određenih bolesti sa posebnim osvrtom na epidemiološke podatke - Obrada i analiza podataka prikupljenih epidemiološkom anketom - Predlaganje mjera za suzbijanje širenja zaraznih bolesti – član tima - Kontrola realizacije suzbijanja mjera zaraznih bolest - Izvještavanje o epidemiji (model izvještavanja za odbaranu bolest) - Prikaz stanja kretanja masovnih nezaraznih bolesti od značaja za stanovništvo (kanton, entitet, država) - Indikatori okoliša i analiza indikatora okoliša - Ocjena sanitarno higijenskog stanja - Izrada informacije o stanju zdravlja i okoliša - Izrada programa edukcije za povećanje svjesnosti stanovništva o značaju i međusobnoj interakciji okoliša i zdravlja ( odbarano područje ili odabrana populaciona skupina ) - Monitoring i evaluacija programa edukacije za povećanje svjesnosti stanovništva o značaju i međusobnoj interakciji okoliša i zdravlja ( odbarano područje ili odabrana populaciona skupina) - Izrada programa edukacije o pravilnoj ishrani za podređene populacione skupine - Monitoring i evaluacija edukativnih programa o pravilnoj ishrani - Izvještavanje o zdravstvenoj ispravnosti namirnica - Monitoring i evaluacija zdravstvene ispravnosti namirnica u institucionaliziranom javnom zdravstvu - Monitoring primjene međunarodnih dokumenta i preporuka koje obavezuju BiH i FBiH u oblasti javnog zdravstva. Teoretske i seminarske nastave kroz individualni rad sa mentorom: - definicije i pojmovi - zadaci i klasifikacija higijene i medicinske ekologije - ekološki pristup zdravlje - očuvanje i unapređenje zdravlja kontrolom okoline - biotski sistem, biosfera, biocenoza, ekologija, ekosistem - osnovna svojstva biocenoze - ekološki faktori - ekološki spektar specijesa - osnovne karakteristike populacije - faktori razvoja populacije - biotski potencijal - ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje, vode i vazduha - ciklusi materija - razmjena energije u ekosistemima - biogenohemijski ciklus - bioprodukcija - uticaj čovjeka na ekosistem - zdravstveni sistemi - zdravstveni podsistemi - analiza sistema - primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje - prioritetni ekološki problemi - ekološke razlike u fizikalnoj, hemijskoj i socijalnoj sredini - uravnoteženi i održivi razvoj - učinci faktora okoline na zdravlje (korisni, toksični, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski) - zdravstveno-ekološki informacijski sistem - ekološka istraživanja i interdisciplinarnost - zakonodavstvo u zaštiti okoline - zaštita okoline kao sastavni dio planiranja korištenja resursa. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i pohađanje nastave higijene na medicinskom fakultetu. Rad iz uže oblasti Higijene i medicinske ekologije Rad iz uže oblasti Higijene i zdravstvene ekologije postiže se u radu s problemima životne i radne sredine, kao i povezanost i ovladavanje praktičnih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najviše povezane (epidemiologija, medicina rada, socijalna medicina, medicinska statistika i informatika). Opća i komunalna higijena: - zemljište - higijenski značaj zemljišta - normalan sastav zemljišta - mehanička struktura zemljišta - hemijski sastav zemljišta - zrak u zemljištu - temperature zemljišta - biocenteza zemljišta - sposobnost zemljišta za prečišćavanje otpadnih materija - raspadanje organskih materija u zemljištu - zagađenje zemljišta (organskim i neorganskim materijama) - određivanje stepena zagađenja zemljišta - zaštita zemljišta od zagađenja - higijenski principi izgradnje naselja - planiranje naselja, lokacija naselja - vrste gradskih naselja (zoniranje) - odnos naselja i biosfere - urbanizacija i evolucija gradova - urbanistički planovi - metode sprečavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih površina - sanitarna tehnika i projektovanje - sanacija naselja - principi zdravog stanovanja - mjere sanacije u vanrednim uvjetima - higijena saobraćaja - sanitarno-tehnički normativi za saobraćajne objekte - drumski, željeznički, vazdušni, pomorski i riječni saobraćaj - epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobraćaju - održavanje naselja - orjenatcija stambenih zgrada - lokacija stana u prirodi i naselju - higijena stanovanja - osnovni higijenski uvjeti koje treba ispunjavati stan - organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu - preveniranje povređivanja i naselju i stanu - izvori buke i vibracija. - vrste i klasifikacija - metode mjerenja, interpretacija rezultata - demonstracija upotrebe mjernih instrumenata - zakonodavstvo - ocjena individualnog i populacijskog rizika oštećenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama - hronično i kumulativno djelovanje - oštećenje sluha, sistemski učinci - zaštitna sredstva - postupci prevencije i eliminacije buke - promet kao izvor buke i vibracija - vrste zračenja - izvori, način širenja - određivanje stepena zračenja u okolini - monitoring - određivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima - akutni i hronični učinci na zdravlje - genetski učinci metode zaštite - izvori zračenja u medicini - zbrinjavanje radioaktivnog otpada - osnovne karakteristike otpadnih voda - kućne, industrijske i otpadne vode sa javnih površina - higijensko-epidemiološki značaj otpadnih voda - lokalno i centralno uklanjanje tečnih otpadnih voda - kriteriji za ispuštanje otpadnih voda - zagađenje vodotokova - zakonodavstvo i standardi - laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda - analitički postupci i ispitivanja karakterističnih onečišćenja otpadnih voda u industriji - uzorkovanje i konzerviranje uzoraka - biorazgradivost organskih tvari - principi autopurifikacije - prečišćavanje otpadnih voda - dezinfekcija otpadnih voda - kućne, industrijske i krute otpadne materije sa javnih površina u naselju - komparacija sastava i količina krutih otpadnih materija u našim i svjetskim razmjerama - savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka - postojeći sistemi prikupljanja, transporta i konačne dispozicije krutih otpadaka - kontrolisani način odlaganja krutih otpadaka (smeća) putem higijenske deponije, koja osigurava zaštitu životne okoline od zagađenja - planiranje deponije krutih otpadaka - dispozicija radioaktivnog otpada - asanacija leševa ljudi i životinja Higijena hrane i ishrane - mikrobiološko i hemijsko onečišćenje hrane - osnovne karakteristike, porijeklo, održavanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama - higijensko-epidemiološko značenje mikroorganizama u namirnicama - alimentarne intoksikacije i toksoinfekcij - djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica - uticaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme - mirkrobiološki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju, javnih objekata za promet i čuvanje namirnica - mikrobiološki standardi i mikrobiološka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa - definicija i klasifikacija hemijskog onečišćenja - značenje kontaminanata u zagađenju hrane - izvori kontaminacije - toksikološka ocjena i fiziološko značenje pojedinih grupa kontaminanat. - specifikacija grupa: pesticidi, toksični metali i nemetali - halogenizirani bifenili, naftaleni, dibenzoksini i slični produkt. - mikotoksini - antibiotici i hormoni u hrani - policiklički aromatski ugljikovodici i drugi aromati - dušikovi spojevi aminskog tipa - ostaci otapala i slične supstancije - migranti iz ambalažnog materijala - sanitacija hrane - zaštita od štetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola proizvodnje hrane - norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija korištenih za proizvodnju i promet živežnih namirnica: mljekare, pekare, restorani, kampovi - prehrana i zdravlje - faktori koji utječu na potrošnju hrane i stanja ishranjenosti - osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporučene količine hrane - izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizičkog razvoja - praćenje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekoloških trendova u populaciji - kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugroženih populacijskih grupa - mjere za unapređivanje ishrane. Higijena predmeta opće upotrebe - značaj predmeta opće upotrebe - predmeti opće upotrebe namijenjeni općoj higijeni - kozmetička sredstva - sredstva za održavanje čistoće odjeće i obuće - sredstva za pranje i čišćenje - sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u domaćinstvu - posuđe i pribor - ambalaža i pakovanje namirnica - dječije igračke. Školska higijena i higijena predškolskih ustanova - školska sredina i zdravlje učenika - praćenje i evalucija provođenja sistematskih i kontrolnih pregleda školske djece - praćenje i evalucija provođenja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u školama - antropometrijska mjerenja školske djece sa ciljem praćenja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poremećaja i bolesti - karakteristike morbiditeta školske djece i omladine - posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poremećaja zdravlja - ispitivanje prehrambenih navika školske djece - zdravstveno-odgojne mjere u školama (metode su predavanja, rasprava, radionica, intervju, rad u malim grupama, parlaonica, tribina, vršnjačka edukacija, distribucija štampanih zdravstveno-promotivnih materijala, učešće u medijskim programima) - obuka nastavnog i drugog osoblja u školama u vezi sa zdravljem učenika i faktorima rizika - zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje - praćenje sanitarno-higijenskog stanja u školama i objektima za smještaj učenika - kapaciteti i tipovi školskih zgrada - lokacija školske zgrade - građevinske karakteristike školskih zgrada - školske prostorije - školski namještaj i učila - grijanje i provjetravanje učionica - održavanje čistoće u školi - režim nastave - higijena fizičkog vaspitanja učenika - specijalni razredi i škole - vanškolske ustanove za rekreaciju, oporavak i odmor učenika - predškolske ustanove: jaslice, vrtići, obdaništa. Higijena rada - ekološki sistem čovjek-okolina - maksimalno dopuštene ekspozicije - maksimalno dopuštena opterećenja organizma - metode ocjene ekspozicije - principi suzbijanja štetnosti - fizikalni faktori radne okoline - buka (analiza buke u okolini, maksimalno dopuštene razine buke, tehničke metode suzbijanja, osobna zaštita) - osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blještanja) - jonizirajuća zračenja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze, maksimalno dopuštene vrijednosti, kolektivna i osobna zaštita) - hemijski faktori radne okoline - plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zaštita) - aerosoli (klasifikacija korpuskularnih onečišćenja, ponašanje čestica u zraku i respiratornom sistemu, uzimanje uzoraka aerosola, određivanje koncentracije, raspodjela čestica po veličini, određivanje respirabilne frakcije, maksimalno dopuštena koncentracija aerosola, kolektivna i osobna zaštita) - mjere sanacije radne okoline (eliminacija, hermetizacija, automatizacija, supstitucija, segregacija, ventilacija, zaštita na strojevima) - lična zaštitna sredstva - sanitarni trakt, objekti društvene prehrane - suzbijanje degradacije okoliša otpadnim vodama, onečišćenjima atmosfere, industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Higijena zraka - normalni sastav atmosfere - važnost pojedinih sastavnih dijelova zraka - atmosferski pritisak - toksično djelovanje gasova kod povišenog atmosferskog pritiska - snižen atmosferski pritisak - klimatski faktori (klima, kretanje vazduha, temperatura i vlažnost vazduha, povoljni termalni