Aktio

Federalno ministarstvo zdravstva

Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine

Veliki dokument · tekst, dio 12 od 61

specijalističke obrada i liječenja bolesnika sa sumnjom na sljedeća stanja: solidni tumori /dojka, mezenhimalni tumori, melanom, tumori probavnog trakta, pluća, urogenitalni tumori/, paraneoplastični sindrom, zloćudna bolest nepoznatog primarnog sijela, načela podjele i stupnjevanja zloćudnih tumora, hitna stanja u onkologiji, osnove lijećenja solidnih tumora, komplikacije onkološkog liječenja i suportivno liječenje(2) Posebne kompetencije koje stiče specijalist hematologije: -          anemije, granulocitopenije i leukocitoza (3) -          hronične mijeloproliferativne bolesti (hronična mijeloična leukemija Philadelphia poz. Policitemija vera, esencijalna trombocitemija, osteomijelofibroza) (3) -          akutne leukemije, sindrom mijelodisplazije (3) -          B-stanični limfomi, T-stanični limfomi (3) -          Hodgkinov limfom (3) -          hronična limfocitna leukemija, prolimfocitna leukemija, leukemija vlasastih stanica (3) -          multipli mijelom, plazmocitom, MGUS (3) -          indikacije i rizici liječenja alogenom i autolognom transplantacijom (2) -          sprječavanje i liječenje komplikacija nakon autologne transplantacije (2) -          nasljedni i stečeni poremećaji trombocita, trombocitopenije (3) -          liječenje hemoterapijom i rizici liječenja (3) -          primjena monoklonalnih antitijela (3) -          primjena imunosupresivnih lijekova (3) -          primjena faktora rasta (3) -          rane i kasne komplikacije liječenja hematoloških bolesti (neplodnost, sekundarni zloćudni tumori) (3) -          dijagnostika i liječenje: sindroma lize tumora (3) -          kompresije leđne moždine (3) -          diseminirane intravaskularne koagulopatije (3) -          trombotičke trombocitopenične purpure (3) -          hiperleukocitoze (3) -          hiperviskoznosti (3) -          sindroma gornje šuplje vene (3) -          infekcije i komplikacije infekcija (3) -          primjena transfuzija (3) -          mukozitis (3) -          povraćanje, bol (3) -          postupci vezani uz održavanje venskog puta (3) -          palijativne mjere i briga za terminalnog bolesnika (3) -          splenomegalija, povećani limfni čvorovi (3) -          brojčane promjene krvnih stanica uključujući pancitopeniju (2) -          disglobulinemija (2) -          opterećenje željezom (3) -          hematološke promjene u trudnoći (3) -          tumačenje rezultata genetičkih i molekularnih testova za dijagnozu, prognozu i praćenje minimalne ostatne tumorske bolesti (3) -          automatizirani hematološki brojači (2) -          biopsija i punkcija koštane srži (3) -          lumbalna punkcija (3) -          aspiracijska dijagnostika limfnog čvora (3) -          priprema fiksacija i bojanje razmaza (3) -          analiza krvnog razmaza i razmaza koštane srži (3) -          imunocitohemija i imunohistohemija (2) -          laboratorijska analiza željeza, transferina i feritina (2) -          laboratorijska analiza Vit. B12 i folne kiseline (2) -          laboratorijski pristup dijagnostici hemokromatoze (2) -          test križne reakcije, Krvna grupa i Rh faktor (2) -          Coombsov direktni i indirektni test (2) -          HLA tipizacija i pretraživanje uzorka na anti HLA antitijela (2) -          utvrđivanje imunoglobulinskih promjena (elektroforeza, imunoglobulini, laki lanci, imunofiksacija, utvrđivanje krioglobulina) (2) -          primjena antitijela u dijagnostici (2) -          imunofenotipizacija protočnim razvrstačem u dijagnostici i podjeli: akutnih leukemija, razlikovanju benignih od zloćudnih tumora, PNH, praćenju minimalne ostatne tumorske bolesti (2) -          određivanje CD34 pozitivnih stanica (2) -          dostupno liječenje, uključujući liječenje trenutne bolesti (2) -          krvni proizvodi (2) -          rekombinantni faktor VII A i imunosupresija,te njihove nus pojave (3) -          indikacije za upotrebu krvnih proizvoda te druge terapije, uključujući indiciranu primjenu vitamina K i protamina (3) -          vještina uzimanja anamneze, prethodne bolesti, porodična anamneza, uz provedbu kliničkog ispitivanja radi procjene krvarenja, indikacije za primjenu genskih testova u dijagnostici, precizno tumačenje laboratorijskih rezultata hemostaze, uzimajući u obzir kliničku sliku (3) -          primjena specifičnih lijekova: rekombinantni prozvodi, krvni proizvodi te adjuvantna tearpija, kao što su dezmopresin i antifibrinolitici, indikacije i sigurnosne mjere za njihovu primjenu, dijagnoza i liječenje (3) -          trombocitopenija, uključujući i ITP, terapija izbora za ITP, uključujući opservaciju, imunosupresiju, splenektomiju, te liječenje u trudnoći (3) -          tumačenje testova probira za primarnu hemostazu, testova agregacije i otpuštanja trombocita, dijagnoza nasljednjih prirođenih poremećaja trombocita, uključujući trombastenije, Bernard Soulier-ovu bolest, poremećaje skladištenja i enzimopatije, liječenje rijetkih prirođenih poremećaja trombocita (3) -          dijagnoza i liječenje stečenih poremećaja trombocita, uključujući mijeloproliferativne poremećaje, liječenje, uključujući potporno liječenje i terapiju plazmom u TTP i sličnim poremećajima (3) -          dijagnoza i liječenje trombocitopenija u trudnoći (3) -          odgovarajuća primjena kliničko-laboratorijskih metoda radi postavljanja dijagnoze trombofilije, uključujući porodicsku anamnezu, biološke testove, imunološke testove i molekularne metode (3) -          odgovarajuća primjena kliničko-laboratorijskih metoda, testovi na antifosfolipidna antitijela (3) -          savjetovanje o liječenju trombofilije, uključujući i profilaktičko liječenje, indikacije za profilaktičko liječenje heparinom, uključivo u malignim bolestima, antikoagulantna terapija način početka primjene, i laboratorijsko praćenje njene efiksanosti, liječenje krvarenja uzrokovanih prekomjernom upotrebom antikoagulancija, nuspojave antikoagulancija (3) -          postupak kod prekomjernog učinka antikoagulancija i krvarenja, dijagnoza i liječenje HIT, tumačenje bioloških i imunoloških testova te upotreba drugih antikoagulancija (3) -          indikacije za primjenu antiagregacijskih lijekova (3) -          pripremanje darivatelja krvi (2) -          venesekcija (2) -          obaviještenost bolesnika (3) -          prepoznavanje transfuzijskih reakcija, njihovo prijavljivanje i liječenje (3) -          terapijska flebotomija (3) -          poznavanje procesa randomizacije i jednostavnim ga rječnikom znati objasniti bolesnicima (3) -          znanje kako objasniti ciljeve studije bolesnicima iz različitih društvenih sredina i različitih jezičnih sposobnosti (3) -          provoditi liječenje bolesnika u skladu sa programu, ali i znati kada odustati od liječenja istraživačkim programom (3) -          znati objasniti pravila koja se tiču načina obaviještavanja, te načina dobivanja obavjesnog pristanka maloljetnika i punoljetnih osoba koja nisu u stanju samostalno odlučivati (3) -          znati objasniti, prepoznati i prijaviti postupnik samoocjenjivanja koje provode bolesnici, te prepoznati i prijaviti očekivane/neočekivane ozbiljne komplikacije na terapiju (3) -          razumije pojam oštećenja zdravlja bolesnika zbog primjene lijeka, prepoznaje i provodi liječenje ozbiljnih reakcija na lijekove, evidentira ozbiljne reakcije na lijekove, izraženost te reakcije, uzročno-posljedičnu povezanost između primjene lijeka i reakcije, te povezanost reakcije i doze lijeka (3) -          rad na računaru s odgovarajućim aplikacijama (3) -          pretraživanje podataka, zna primjeniti medicinsku baza podataka u procesu donošenja odluka koje se odnose na pojedinačni slučaj, prati znanstvenu literaturu i kritički ocjenjuje dobivene informacije (3) -          zna raspravljati o dijagnostici i liječenju, uspješan je u kontroli emocija, uspješan je u komunikaciji s bolesnicima različitih kulturnih i civilizacijskih sredina, uspješan je u primjeni tehnika komunikacije ovisno razgovara li s liječnikom ili bolesnikom (3) -          uspješan je u komunikaciji s bolesnikom i njegovom porodicom kada su prisutne promjene ishoda tokom liječenja (3) -          zna udovoljiti posebnim zahtjevima bolesnika različitih kulturnih sredina, zna prepoznati i liječiti psihičku bol, te osigurati specijalističku pomoć, zna voditi brigu o socijalnim i ekonomskim aspektima liječenja (na osnovu uobičajene prakse), zna odgovoriti na specifične potrebe bolesnika drugačijeg kulturnog porijekla (3) -          posjeduje praktično razumijevanje etičkih pitanja za koja se interesiraju bolesnici i njihove porodice, te ljudi koji pružaju njegu bolesnicima vezano uz liječenje i ishod liječenja, aktivno sudjeluje i provodi multidisciplinarnu raspravu o etičkim dilemama i sukobu interesa, razgovara s bolesnikom i porodicom o smrti i umiranju, razgovara o kvaliteti života s bolesnikom na samrti, sarađuje s timom specijalista kako bi poboljšao razumijevanje bolesnika i porodice o letalnom ishodu i time poboljšao saradnju, zna primjeniti simptomatsku terapiju, zna pružiti informaciju o hospicijima i ustanovama za palijativnu zaštitu, razgovara s porodicom bolesnika nakon njegove smrti (3)   Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Na osnovu navedenih potrebnih kompetencija, ustanova u kojoj se provodi specijalizacija iz hematologije mora provoditi sve dijagnostičko-terapijske postupke iz hematologije. Za to je potrebno da klinička ustanova sadrži: -          klinički odjel, -          dnevnu bolnicu i polikliniku, -          laboratorijsku službu, -          hematološki laboratorij, -          koagulacijski laboratorij/laboratorij za trombozu i hemostazu, -          zavod za patologiju s odsjekom za hematopatologiju, -          citološki laboratorij, -          citogenetski laboratorij, -          imunološki laboratorij, -          laboratorij za molekularnu biologiju, -          imunohemijski i biohemijski laboratorij, -          odjel za intenzivno liječenje citostaticima, -          odjel za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica, -          centar/odjel za liječenje nasljednih i stečenih bolesti hemostaze, -          transfuzijski centar.   HIGIJENA I MEDICINSKA EKOLOGIJA Naziv specijalizacije Higijena i medicinska ekologija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista higijene i medicinske ekologije Trajanje specijalizacije 36 mjeseci (3 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Teorijske osnove higijene i medicinske ekologije 3 Institut za higijenu Medicinskog fakulteta Savladavanje vještina iz higijene i medicinske ekologije 21 Zavod za javno zdravstvo Opća i komunalna higijena 5 Zavod za javno zdravstvo Higijena ishrane 4 Zavod za javno zdravstvo Školska higijena 2 Zavod za javno zdravstvo Higijena rada 2 Zavod za javno zdravstvo Higijena zraka 2 Zavod za javno zdravstvo Higijena voda 3 Zavod za javno zdravstvo Higijena sporta 1 Zavod za javno zdravstvo Higijena zdravstvenih ustanova 1 Bolnica Higijena u vanrednim stanjima 1 Zavod za javno zdravstvo Savladavanje vještina iz drugih oblasti značajnih za higijenu i zdravstvenu ekologiju 9   Epidemiologija sa zdravstvenom statistikom 2 Zavod za javno zdravstvo Sanitarna mikrobiologija i sanitarna hemija 2 Zavod za javno zdravstvo Sanitarna tehnika 2 Zavod za javno zdravstvo Socijalna medicina 2 Zavod za javno zdravstvo Inspekcijski nadzor 1 Federalne i kantonalne uprave inspekcije - sanitarna i komunalna inspekcija Godišnji odmor 3   Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu radu i rješavanju problema iz tematskoga područja 2  Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor i u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskoga područja 3  Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Opće kompetencije Završetkom specijalističkoga usavršavanja specijalizant higijene i medicinske ekologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Završetkom specijalizacije specijalizant higijene i medicinske ekologije mora: -          Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) -          Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) -          Poznavati vještinu ophođenja sa pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) -          Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje sa drugim radnicima u zdravstvu (3) -          Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega ii drugih stručnjaka (3) -          Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvaliteta stručnoga rada (3) -          Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom sa ciljem kontinuiranog profesionalnog razvoja (3) -          Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) -          Razumjeti važnost naučnoga pristupa struci (3) -          Sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih istraživanja, te učestvovati u pripremi radova za objavu (3) -          Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te učestvovati u provedbi provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) -          Znati primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) -          Poznavati važnost i način efektivnog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u radu u skladu sa važećim propisima (3) -          Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) -          Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) -          Biti upoznat sa važnošću saradnje te aktivno sarađivati sa javnozdravstvenim službama i ostalim institucijama i organima uključenim u sistem zdravstva(3) -          Poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba planiranja mjera unapređenja i povećanja efektivnosti te razvoja i unapređenja sistema kvaliteta zdravstvene zaštite (3) -          Poznavati regulativu iz oblasti zdravstva, posebno iz područja zaštite prave pacijenata (3) -          Razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) -          Poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskih (3) -          Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) -          Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na iindividualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) -          Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu sa njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene na očuvanju i unapređenju zdravlju i prevenciji bolesti (3) -          Promovirati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3). Posebne kompetencije Vještine koje specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva: -          Utvrđivanje zdravstvenih prioriteta za odabranu populacionu skupinu -          Izrada i interpretacija indikatora zdravstvenog stanja -          Analiza zdravstvenog stanja i izvještavanje o zdravstvenom stanju za određeno geografsko područje -          Izrada zdravstveno preventivnog programa za određenu populacinu skupinu -          Menadžment programa zdravstveno – promotivnih intervencija -          Izrada metodoloških smjernica za edukaciju za zdravlje (odabrane populacione skupine i pojedinci) -          Primjena instrumenta za procjenu kvalitete života u odnosu na zdravlje za određene odabrane populacione skupine -          Metode savjetovanja i edukacije za zdravlje (rad sa pojedincima i skupinama) -          Komparativna analiza međunarodnih dokumenta vezanih za zdravlje -          Monitoring i evaluacija zdravstveno-promotivnih aktivnosti -          Osnove bioetičkog odlučivanja u medicini -          Analiza zdravstvenog sistema i podsistema -          Analiza elementa i funkcija sistema osiguranja u zdravstvu -          Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu, načini plaćanja davaoca usluga, indikatori finansiranja sistema zdravstvene zaštite -          Ekonomska evaluacija određenog programa zdravstvene zaštite -          Monitoring i evaluacija određenog programa zdravstvene zaštite -          Znati definirati tehnološki paket za pojedinačnu zdravstvenu tehnologiju, te odrediti potreban nivo i način transfera tehnologije u konkretnom slučaju -          Znati formirati tim za upravljanje, transfer i procjenu po grupama tehnologija u zdravstvu -          Savladati osnove procjene tehnologija u zdravstvu -          Analiza politika u zdravstvu -          Primjena zakona i propisa u zdravstvu -          Operativno i strateško planiranje u zdravstvu -          Indikatori zdravstvenog stanja stanovništva i populacionih grupa -          Izrada indikatora korištenja zdravstvenih usluga i resursa u zdravstvu -          Analiza indikatora utilizacije i izrada mišljenja i preporuka na osnovu analize indikatora utilizacije -          Indikatori kvaliteta u zdravstvu i primjena odbaranog modela evaluacije -          Evaluacije rizika u zdravstvu na osnovu odabranog modela evaluacije (ustanova) -          Komunikacija za upravljanje krizom u zdravstvu -          Izrada zdravstveno statističkih izvještaja i rutinska kontrola kvaliteta podataka u zdravstveno statističkom izvještavanju -          Vođenje populacionih registara za bolesti od sociomedicinskog značaja -          Korištenje domaćih i međunarodnih baza podataka (SZO „ Zdravlje za sve“ i EUROSTAT) -          Primjena deskriptivne statistike -          Primjena inferencijalne statistike -          Vještine rada na računaru (Word, Excel, Access, Power Point, Internet Explorer i sl.) -          Javnozadravstveni nadzor -          Nadzor nad HIV/AIDS-om i druga generacija nadzora -          Epidemiološko istraživanje u slučaju pojave određenih bolesti sa posebnim osvrtom na epidemiološke podatke -          Obrada i analiza podataka prikupljenih epidemiološkom anketom -          Predlaganje mjera za suzbijanje širenja zaraznih bolesti – član tima -          Kontrola realizacije suzbijanja mjera zaraznih bolest -          Izvještavanje o epidemiji (model izvještavanja za odbaranu bolest) -          Prikaz stanja kretanja masovnih nezaraznih bolesti od značaja za stanovništvo (kanton, entitet, država) -          Indikatori okoliša i analiza indikatora okoliša -          Ocjena sanitarno higijenskog stanja -          Izrada informacije o stanju zdravlja i okoliša -          Izrada programa edukcije za povećanje svjesnosti stanovništva o značaju i međusobnoj interakciji okoliša i zdravlja ( odbarano područje ili odabrana populaciona skupina ) -          Monitoring i evaluacija programa edukacije za povećanje svjesnosti stanovništva o značaju i međusobnoj interakciji okoliša i zdravlja ( odbarano područje ili odabrana populaciona skupina) -          Izrada programa edukacije o pravilnoj ishrani za podređene populacione skupine -          Monitoring i evaluacija edukativnih programa o pravilnoj ishrani -          Izvještavanje o zdravstvenoj ispravnosti namirnica -          Monitoring i evaluacija zdravstvene ispravnosti namirnica u institucionaliziranom javnom zdravstvu -          Monitoring primjene međunarodnih dokumenta i preporuka koje obavezuju BiH i FBiH u oblasti javnog zdravstva. Teoretske i seminarske nastave kroz individualni rad sa mentorom: -          definicije i pojmovi -          zadaci i klasifikacija higijene i medicinske ekologije -          ekološki pristup zdravlje -          očuvanje i unapređenje zdravlja kontrolom okoline -          biotski sistem, biosfera, biocenoza, ekologija, ekosistem -          osnovna svojstva biocenoze -          ekološki faktori -          ekološki spektar specijesa -          osnovne karakteristike populacije -          faktori razvoja populacije -          biotski potencijal -          ekosistemi: osnovni zakoni strukture i funkcije ekosistema zemlje, vode i vazduha -          ciklusi materija -          razmjena energije u ekosistemima -          biogenohemijski ciklus -          bioprodukcija -          uticaj čovjeka na ekosistem -          zdravstveni sistemi -          zdravstveni podsistemi -          analiza sistema -          primarni i sekundarni sistemi i njihovo modeliranje -          prioritetni ekološki problemi -          ekološke razlike u fizikalnoj, hemijskoj i socijalnoj sredini -          uravnoteženi i održivi razvoj -          učinci faktora okoline na zdravlje (korisni, toksični, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski) -          zdravstveno-ekološki informacijski sistem -          ekološka istraživanja i interdisciplinarnost -          zakonodavstvo u zaštiti okoline -          zaštita okoline kao sastavni dio planiranja korištenja resursa. Teoretska i seminarska nastava se realizira kroz individualni rad sa mentorom i pohađanje nastave higijene na medicinskom fakultetu. Rad iz uže oblasti Higijene i medicinske ekologije Rad iz uže oblasti Higijene i zdravstvene ekologije postiže se u radu s problemima životne i radne sredine, kao i povezanost i ovladavanje praktičnih znanja iz onih medicinskih disciplina s kojima su higijena i zdravstvena ekologija najviše povezane (epidemiologija, medicina rada, socijalna medicina, medicinska statistika i informatika). Opća i komunalna higijena: -          zemljište -          higijenski značaj zemljišta -          normalan sastav zemljišta -          mehanička struktura zemljišta -          hemijski sastav zemljišta -          zrak u zemljištu -          temperature zemljišta -          biocenteza zemljišta -          sposobnost zemljišta za prečišćavanje otpadnih materija -          raspadanje organskih materija u zemljištu -          zagađenje zemljišta (organskim i neorganskim materijama) -          određivanje stepena zagađenja zemljišta -          zaštita zemljišta od zagađenja -          higijenski principi izgradnje naselja -          planiranje naselja, lokacija naselja -          vrste gradskih naselja (zoniranje) -          odnos naselja i biosfere -          urbanizacija i evolucija gradova -          urbanistički planovi -          metode sprečavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih površina -          sanitarna tehnika i projektovanje -          sanacija naselja -          principi zdravog stanovanja -          mjere sanacije u vanrednim uvjetima -          higijena saobraćaja -          sanitarno-tehnički normativi za saobraćajne objekte -          drumski, željeznički, vazdušni, pomorski i riječni saobraćaj -          epidemiologija i profilaksa povreda u drumskom saobraćaju -          održavanje naselja -          orjenatcija stambenih zgrada -          lokacija stana u prirodi i naselju -          higijena stanovanja -          osnovni higijenski uvjeti koje treba ispunjavati stan -          organizacija stana: vrste i karakteristike prostorija u stanu -          preveniranje povređivanja i naselju i stanu -          izvori buke i vibracija. -          vrste i klasifikacija -          metode mjerenja, interpretacija rezultata -          demonstracija upotrebe mjernih instrumenata -          zakonodavstvo -          ocjena individualnog i populacijskog rizika oštećenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama -          hronično i kumulativno djelovanje -          oštećenje sluha, sistemski učinci -          zaštitna sredstva -          postupci prevencije i eliminacije buke -          promet kao izvor buke i vibracija -          vrste zračenja -          izvori, način širenja -          određivanje stepena zračenja u okolini -          monitoring -          određivanje stepena radioaktivnosti u raznim medijima -          akutni i hronični učinci na zdravlje -          genetski učinci metode zaštite -          izvori zračenja u medicini -          zbrinjavanje radioaktivnog otpada -          osnovne karakteristike otpadnih voda -          kućne, industrijske i otpadne vode sa javnih površina -          higijensko-epidemiološki značaj otpadnih voda -          lokalno i centralno uklanjanje tečnih otpadnih voda -          kriteriji za ispuštanje otpadnih voda -          zagađenje vodotokova -          zakonodavstvo i standardi -          laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda -          analitički postupci i ispitivanja karakterističnih onečišćenja otpadnih voda u industriji -          uzorkovanje i konzerviranje uzoraka -          biorazgradivost organskih tvari -          principi autopurifikacije -          prečišćavanje otpadnih voda -          dezinfekcija otpadnih voda -          kućne, industrijske i krute otpadne materije sa javnih površina u naselju -          komparacija sastava i količina krutih otpadnih materija u našim i svjetskim razmjerama -          savremeni metodi evakuacije i dispozicije krutih otpadaka -          postojeći sistemi prikupljanja, transporta i konačne dispozicije krutih otpadaka -          kontrolisani način odlaganja krutih otpadaka (smeća) putem higijenske deponije, koja osigurava zaštitu životne okoline od zagađenja -          planiranje deponije krutih otpadaka -          dispozicija radioaktivnog otpada -          asanacija leševa ljudi i životinja Higijena hrane i ishrane -          mikrobiološko i hemijsko onečišćenje hrane -          osnovne karakteristike, porijeklo, održavanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama -          higijensko-epidemiološko značenje mikroorganizama u namirnicama -          alimentarne intoksikacije i toksoinfekcij -          djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica -          uticaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme -          mirkrobiološki postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju, javnih objekata za promet i čuvanje namirnica -          mikrobiološki standardi i mikrobiološka kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa -          definicija i klasifikacija  hemijskog onečišćenja -          značenje kontaminanata u zagađenju hrane -          izvori kontaminacije -          toksikološka ocjena i fiziološko značenje pojedinih grupa kontaminanat. -          specifikacija grupa: pesticidi, toksični metali i nemetali -          halogenizirani bifenili, naftaleni, dibenzoksini i slični produkt. -          mikotoksini -          antibiotici i hormoni u hrani -          policiklički aromatski ugljikovodici i drugi aromati -          dušikovi spojevi aminskog tipa -          ostaci otapala i slične supstancije -          migranti iz ambalažnog materijala -          sanitacija hrane -          zaštita od štetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola proizvodnje hrane -          norme sanitarne  tehnologije u konstrukciji prostorija korištenih za proizvodnju i promet živežnih namirnica: mljekare, pekare, restorani, kampovi -          prehrana i zdravlje -          faktori koji utječu na potrošnju hrane i stanja ishranjenosti -          osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporučene količine hrane -          izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizičkog razvoja -          praćenje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekoloških trendova u populaciji -          kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugroženih populacijskih grupa -          mjere za unapređivanje ishrane. Higijena predmeta opće upotrebe -          značaj predmeta opće upotrebe -          predmeti opće upotrebe namijenjeni općoj higijeni -          kozmetička sredstva -          sredstva za održavanje čistoće odjeće i obuće -          sredstva za pranje i čišćenje -          sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u domaćinstvu -          posuđe i pribor -          ambalaža i pakovanje namirnica -          dječije igračke. Školska higijena i higijena predškolskih ustanova -          školska sredina i zdravlje učenika -          praćenje i evalucija provođenja sistematskih i kontrolnih pregleda školske djece -          praćenje i evalucija provođenja sistematskih i kontrolnih pregleda nastavnog i drugog osoblja u školama -          antropometrijska mjerenja školske djece sa ciljem praćenja rasta i razvoja te ranog prepoznavanja poremećaja i bolesti -          karakteristike morbiditeta školske djece i omladine -          posebni programi za rano otkrivanje bolesti i poremećaja zdravlja -          ispitivanje prehrambenih navika školske djece -          zdravstveno-odgojne mjere u školama (metode su predavanja, rasprava, radionica, intervju, rad u malim grupama, parlaonica, tribina, vršnjačka edukacija, distribucija štampanih zdravstveno-promotivnih materijala, učešće u medijskim programima) -          obuka nastavnog i drugog osoblja u školama u vezi sa zdravljem učenika i faktorima rizika -          zdravstveni odgoj za roditelje i staratelje -          praćenje sanitarno-higijenskog stanja u školama i objektima za smještaj učenika -          kapaciteti i tipovi školskih zgrada -          lokacija školske zgrade -          građevinske karakteristike školskih zgrada -          školske prostorije -          školski namještaj i učila -          grijanje i provjetravanje učionica -          održavanje čistoće u školi -          režim nastave -          higijena fizičkog vaspitanja učenika -          specijalni razredi i škole -          vanškolske ustanove za rekreaciju, oporavak i odmor učenika -          predškolske ustanove: jaslice, vrtići, obdaništa. Higijena rada -          ekološki sistem čovjek-okolina -          maksimalno dopuštene ekspozicije -          maksimalno dopuštena opterećenja organizma -          metode ocjene ekspozicije -          principi suzbijanja štetnosti -          fizikalni faktori radne okoline -          buka (analiza buke u okolini, maksimalno dopuštene razine buke, tehničke metode suzbijanja, osobna zaštita) -          osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija nedovoljne osvjetljenosti od blještanja) -          jonizirajuća zračenja (mjerenje intenziteta apsorbirane doze, maksimalno dopuštene vrijednosti, kolektivna i osobna zaštita) -          hemijski faktori radne okoline -          plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zaštita) -          aerosoli (klasifikacija korpuskularnih onečišćenja, ponašanje čestica u zraku i respiratornom sistemu, uzimanje uzoraka aerosola, određivanje koncentracije, raspodjela čestica po veličini, određivanje respirabilne frakcije, maksimalno dopuštena koncentracija aerosola, kolektivna i osobna zaštita) -          mjere sanacije radne okoline (eliminacija, hermetizacija, automatizacija, supstitucija, segregacija, ventilacija, zaštita na strojevima) -          lična zaštitna sredstva -          sanitarni trakt, objekti društvene prehrane -          suzbijanje degradacije okoliša otpadnim vodama, onečišćenjima atmosfere, industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Higijena zraka -          normalni sastav atmosfere -          važnost pojedinih sastavnih dijelova zraka -          atmosferski pritisak -          toksično djelovanje gasova kod povišenog atmosferskog pritiska -          snižen atmosferski pritisak -          klimatski faktori (klima, kretanje vazduha, temperatura i vlažnost vazduha, povoljni termalni