Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 29 od 61
D. Evaluacija 1. Ocjena mentora sa urgentnih odjela 2. Ocjena supervizora porodične medicine 3. Popunjavanje specijalizantskog dnevnika 4. Završni pismeni ispit 8. Ginekologija i opstetricija A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po završetku specijalizacije, porodični liječnik će biti osposobljen da: 1. poznaje preventivne aspekte ginekologije, metode skrining–a prema vodičima i rano otkrivanje maligniteta 2. ima sposobnosti savjetovanja pacijenata po pitanjima planiranja porodice, propisivanja odgovarajućih metoda kontrole začeća i savjetovanja žena uz poštovanje prava na abortus 3. poznaje probleme ljudske seksualnosti, ima razvijene sposobnosti u uzimanju psihoseksualne istorije, procjenu seksualnog problema i vođenje uobičajenih psihoseksualnih problema 4. liječnik ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, tretira ili upućuje kada je potrebno na uobičajene i manje uobičajene, ali ozbiljne ginekološke probleme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uključujući: - poremećaje menstruacije od menarche do menopauze - neplodnost - dyspareunia/seksualna disfunkcija - infekcije urogenitalnog trakta - endometrioza - urinarna inkontinencija - prolaps uterusa - pitanja vazana za menopauzu i hormonalna terapija - spolno prenosive bolesti - komplikacije rane trudnoće - ginekološki maligniteti - akutna bol u zdjelici - hronična bol u zdjelici - problemi vezani za dojke 5. pokazuje znanje i sposobnosti da dijagnosticira stanja koja zahtijevaju ginekološku operaciju, poznaje rutinu pre-operativne zaštite i može prepoznati post-operativne komplikacije koje mogu uslijediti nakon ginekološke operacije 6. ima znanje i sposobnosti da identificira i vodi uobičajene ginekološke probleme adolescenata. 7. razumije normalne psihološke promjene u toku trudnoće. 8. shvata značaj promocije zdravlja žena u njihovim reproduktivnim godinama, značaj procjene rizika, obrazovanja i tretmana prije začeća. 9. razumije efekte sljedećih stanja na trudnoći: - pušenje cigareta - siromaštvo - zloupotreba lijekova - liječenje - profesija - starosna dob - genetski faktori - porodična dinamika i razdori u porodici - infekcije - hronična oboljenja - Rh izoimunizacija 10. poznaje stanja (hronična medicinska, genetička) koja zahtijevaju podrobnija saznanja prije začeća ili ranije u pre-natalnom periodu. 11. posjeduje znanje i sposobnosti da tačno dijagnosticira trudnoću, promjene vezane za trudnoću (normalne varijante) i može praviti razliku između normalnih i abnormalnih stanja u trudnoći. 12. poznaje rutinske skrining testove u trudnoći i može napraviti nacrt vođenja dobre pre-natalne zaštite.* 13. može tačno odrediti gestacijsko razdoblje, rast fetusa i napredak fetusa i može odrediti/dati procjenu kategorija rizika za svaku trudnoću.* 14. zna indikacije, rizike i koristi i može interpretirati rezultate dijagnostičkih testova u trudnoći uključujući:* - amniocentezu - uzimanje uzoraka horionskih resica (ako je dostupno) - biofizički profil: non-stress test - ultrazvuk 15. ima sposobnosti da identificira i vodi pacijentice sa psihosocijalnim rizikom u toku trudnoće. 16. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, vodi i upućuje žene sa prijetecim abortusom, inkompletnim/kompletnim abortusom, habitualnim abortusom (ponavljajući abortus), i ektopičnom trudnoćom. 17. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i savjetuje pacijentice sa uobičajenim manjim problemima u toku trudnoće (grčevi u nogama, promjene kože, bol u leđima, povraćanje, itd.) 18. ima znanje i sposobnosti da prepozna i tretira hyperemesis gravidarum (teška povraćanja u toku trudnoće).* 19. ima znanje i sposobnosti da prepozna i nadzire krvarenja u svakom trimestru.* 20. liječnik ima znanja i sposobnosti da prepozna normalnu i abnormalnu koštanu arhitekturu zdjelice, poziciju i prezentaciju fetusa. 21. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira i upućuje pacijente sa: - prijevremenim porodom - prijevremenom rupturom membrana (ovojnica) - intrauterina retardacija rasta - hipertenzija uzrokovana trudnoćom - gestacijski dijabetes - pre-eklampsija - eklampsija - anemija - infekcije 22. ima znanje i sposobnosti da savjetuje ženu koja je prethodno imala carski rez o mogućnosti ponovnog carskog reza, kao i o vaginalnom porodu nakon carskog reza 23. poznaje indikacije za potencijalne komplikacije od operativnog akušerstva: carski rez, porođaj sa porođajnim klještima, izlazak djeteta u zatkom 24. ima znanje i sposobnosti da osigura post-porođajnu zaštitu usmjerenu na porodicu, uz prepoznavanje promjena porodične dinamike i isticanje značaja psihosocijalne podrške za sve članove porodice 25. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, tretira i upućuje pacijentice sa post-porođajnim komplikacijama uključujući: - hemoragije - odgođena preeklampsija - groznica - tromboza dubokih vena - endometrioza 26. ima znanje i sposobnosti da savjetuje majku o dojenju, hranjenju na bočicu, tjelesnim vježbama, kontracepciji, depresiji, post-operativnoj njezi. 27. poznaje uobičajene uzroke mortaliteta majke/novorođenčeta i metode prevencije. B. Metode 1. 1,5 ili 2 mjeseca praktične obuke iz ginekologije 2. 18 mjeseci obuke iz porodične medicine gdje se u primarnom okruženju susreću ginekološki problemi. 3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se mogu susresti ginekološki urgentni problemi. 4. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD u porodičnoj medicini. C. Klinička sposobnosti, manje procedure 1. komunikacijske sposobnosti sa ženama svih životnih dobi koje se odnose na: - ginekološki razvoj - psihoseksualna istorija - pitanja planiranja porodice - edukacija u smislu prevencije i promocije zdravlja 2. izvođenje pregleda abdomena i zdjelice 3. pregled dojki 4. PAPA test 5. uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog vaginalnog iscjetka 6. tretman genitalnih bradavica 7. procjena različitih stadija trudnoće:* - dijagnosticiranje trudnoće - procjena fetalnog rasta /gestacijskog razdoblja/ fetalnog napredovanja - pozicija, prezentacija, pokreti fetusa, otkucaji srca - pregled zdjelice - procjena dojki za laktaciju D. Evaluacija 1. Ocjena mentora sa ginekoloških odjela 2. Ocjenaj supervizora porodične medicine 3. popunjavanje specijalizantskog dnevnika 4. Završni pismeni ispit 9. Psihijatrija i psihosocijalna medicina A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po završetku specijalizacije, porodični liječnik će biti osposobljen da: 1. vodi računa o značaju psihosocijalnog zdravlja pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj zaštiti i tretmanu pacijenata 2. svjestan je svojih vlastitih osjećanja, stavova i vrijednosti i prepoznaje kako oni mogu uticati na zaštitu pacijenata 3. pravi razliku između bolesnog stanja i oboljenja 4. razumije suštinske karakteristike odnosa liječnik-pacijent 5. razumije teškoće odnosa liječnik-pacijent i ima strategiju za njihovo djelotvorno prevazilaženje. 6. prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta, koristeći djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pružajući podršku 7. liječnik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje najčešćih psihijatrijskih stanja 8. ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, tretira ili upućuje na uobičajene neuroze i psihoze uključujući: - poremećaji anksioznosti - napadaji panike - depresija - bipolarni poremećaj - poremecaji ličnosti - fobična stanja - organski moždani sindromi - alkoholizam i zloupotrebe droga - somatizacijski poremećaji - šizofrenija - razvojne nesposobnosti - poremećaji u ishrani - psihijatrijske urgentnosti - bračni problemi - problemi ponašanja djece i odraslih - problemi sa bijesom - reakcije žalosti - konflikt roditelj/dijete 9. ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama. 10. poznaje indikacije, konrtaindikacije, farmakologiju, uobičajene interakcije i efektivnu upotrebu uobičajenih kategorija psihoaktivnih lijekova, uključujući: - anti-depresivi - benzodiazepani i drugi anksiolitici - lithium - phenotiazin i drugi anti-psihotici 11. ima znanja i sposobnosti da pruži savjet za specifične probleme uključujući: - reaktivna depresija - privikavanje na hroničnu bolest - duboka žalost - reakcije na situaciju 12. ima znanje i sposobnosti da prepozna, vodi ili upućuje pacijenta sa posttraumatskim stresnim poremećajem. 13. razumije specifične probleme koje su iskusile izbjeglice i raseljena lica. 14. prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos doktor-pacijent. 15. poznaje psihološke sekvele medicinskih i hirurških stanja i tretmana (poremećaji u prilagođavanju). 16. ima saznanja o društvenim sredstvima i uslugama koji mogu pomoći u tretmanu njihovih pacijenata sa psihosocijalnim problemima. B. Metode 1. 1 mjesec praktične obuke iz psihijatrije, po mogućnosti u centrima za mentalno zdravlje zajednice. 2. 18 mjeseci obuke iz porodične medicine gdje se u primarnom okruženju susreću psihijatrijski problemi. 3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susrećemo sa psihijatrijskim urgentnim problemima. 4. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodične medicine. C. Kliničke vještine i manje procedure 1. pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr. Folstein test 2. psihoterapijske vještine brze intervencije. D. Evaluacija 1. ocjena mentora sa psihijatrijskih odjela 2. ocjena supervizora porodične medicine 3. popunjavanje specijalizantskog dnevnika 4. završni pismeni ispit 10. Hirurške specijalnosti A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse: 1. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju hiruršku procjenu i tretman. 2. Sposobnosti izvođenja preoperativne pripreme i postoperativne njege. 3. Sposobnosti izvođenja manjih hirurških procedura. Po završetku specijalizacije, porodični liječnik će biti osposobljen da 1. procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na rizik od operacije uključujući: - medikamente - kardio-pulmonalne probleme - diabetes melitus - bubrežne probleme - efekte starenja - gojaznost i manjkavosti ishrane - imunokompetencija 2. dijagnosticira i nadzire uobičajene postoperativne probleme uključujući: - flebitis i trombozu dubokih vena - atelektazu i pneumoniju - infekcije urinarnog trakta - probleme tečnosti i elektrolita - komplikacije rana 3. razumije uticaj hirurških operacija na pacijenta i njegovu porodicu, potrebu za podrškom, objašnjenjima, ohrabrenjima, savjetovanjima i kontinuitetom zaštite u toku i nakon hospitalizacije. 4. vodi dugoročna hronična hirurška stanja kao npr. amputaciju, kolostomiju, karcinome itd. 5. izvodi manje hirurške procedure, kao sto su ekscizija kožnih lezija, eksciziona biopsija, obrada površinskih rana, incizija i drenaža apscesa. 6. obradi jednostavne frakture ekstremiteta. 7. obradi akutne povrede, inflamacije i infekcije. 8. da prepozna indikacije za hirurški tretman bolesti/povreda zglobova. 9. da prepozna, upotrijebi odgovarajuća laboratorijska/radiološka ispitivanja i odmah rješava problem pacijenta sa akutnim hirurškim abdomenom. 10. razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja. 11. prepoznaje najčešće probleme torakalne hirurgije, uključujući: pneumotoraks, hematotoraks, traume grudnog koša i karcinome pluća. 12. prepozna najčešće probleme vaskularne hirurgije 13. dijagnosticira, ispita i adekvatno uputi pacijente sa stanjima koja obično zahtijevaju opću hirursku konsultaciju/tretman uključujući: - mase u području glave i vrata - tireoidni noduli - mase u dojci - oboljenja žučnog mjehura - apendicitis - gastrointestinalno krvarenje - gastrointestinalni karcinomi - divertikularna oboljenja - inflamatorna oboljenja crijeva - ingvinalna/femoralna/umbilikalna hernija - crijevne opstrukcije - anorektalne lezije - zastojni ulkusi - gangrene - aneurizma aorte - katarakta - odvajanje retine - glaukom - chalazion/hordeolom - strabizam - ozbiljni perzistentni otitis media - opstruktivni sinusitis - gubitak sluha - Méničre-ova bolest - poremećaj salivatornih žlijezda/duktusa - oboljenja jezika/orofarinksa - dijabetična retinopatija - lumbosakralni sindrom/spinalna stenoza - oboljenja cervikalnih diskusa - karcinomi kostiju - neurohirurška stanja - opstrukcija prostate/akutna retencija - hematurija - maligniteti urinarnog trakta - renalna kolika - akutni orhitis/prostatitis - karcinom prostate - karcinom mokraćnog mjehura - torzija testisa - karcinom testisa - akutna fimoza - urinarna inkontinencija B. Metode 1. 2 ili 3 mjeseca praktične obuke iz hirurgije 2. 17 ili 23 mjeseca obuke iz porodične medicine gdje se u primarnom okruženju susreću hirurški problemi. 3. 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susreću urgentni hirurški problemi. 4. 2-3 mjeseca vremena po izboru koji se mogu iskoristiti da se poboljšaju hirurške vještine. 5. 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz porodične medicine. C. Kliničke vještine i manje procedure 1. Uklanjanje kožnih lezija: ekscizijom, hemijskom ili električnom kauterizacijom 2. Biopsija kože 3. Tretman paronihije/urasli nokti 4. Obrada rana/opekotina i previjanje 5. Pregled testisa i prostate D. Evaluacija 1. Ocjena mentora sa hirurških odjela 2. Ocjena supervizora porodične medicine 3. Popunjavanje specijalizantskog dnevnika 4. Završni pismeni ispit 11. Javno zdravstvo A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po završetku specijalizacije, porodični liječnik će biti osposobljen da: 1. identifikacija zdravstvenih potreba i zahtjeva populacije tehnikom socijalno medicinske dijagnostike 2. definiranje vodećih faktora rizika po zdravlje u populacionim skupinama 3. izrada, implementacija i evaluacija programa zdravstvene zaštite u porodičnoj medicini i odnos sa drugim nivoima zdravstvene zaštite 4. izrada godišnjeg plana rada tima porodične medicine i evaluacije rada 5. kompetentno vođenju sistema evidencije i izvještavanja u PZZ/porodičnoj medicini 6. epidemiološki nadzoru i kontroli zaraznih oboljenja na nivou PZZ kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama 7. nadzor i kontrola nad faktorima rizika iz okoliša na nivou PZZ kao i komunikaciju i saradnju sa referalnim ustanovama 8. implementacija i evaluacija programa prevencije i intervencija promocije zdravlja u PZZ/ porodičnoj medicini 9. aktivno učešće u intersektorijalnoj saradnji sa akterima relevantnim za zdravlje u zajednici B. Metode Ukupno trajanje edukacije: 15 radnih dana. Predavači: djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Teoretski dio - Predavanja (didaktička prezentacija teme) 50% sati - Diskusija studije slučaja i primjera dobre prakse 25% sati - Zajednička diskusija u vezi primjene u radu 25% sati Praktični dio - Diskusija sa predavačima/demonstrantima 30% sati - Praksa razvoja vještina 30% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) - Istraživački rad 10% sati (posjeta javno zdravstvenoj ustanovi i/ili drugoj relevantnoj ustanovi sa aspekta intersektorijalne saradnje) - Izrada seminarskog rada 30% sati C. Kliničke vještine 1. odnos individualnog i javno zdravstvenog pristupa u procjeni zdravstvenog stanja populacije 2. učestalost zahtjeva i potreba za zdravstvenom zaštitom u porodičnoj medicini 3. elementi za izradu godišnjeg programa rada tima porodične medicine 4. menadžment hroničnih oboljenja na nivou PZZ/tima porodične medicine 5. menadžment zaraznih oboljenja na nivou PZZ/tima porodične medicine 6. procjena životnog stila i faktora rizika u populacionom grupama 7. promocija zdravlja na nivou PZZ/porodične medicine 8. efikasnost tehnika prestanka pušenja u timu porodične medicine 9. prevencija i nadzor poremećaja vezanih za nepravilnu ishranu i tehnike savjetovanja 10. značaj fizičke aktivnosti u prevenciji i unapređenju zdravlja 11. uloga tima porodične medicine u zdravlju u zajednici D. Evaluacija 1. ocjena mentora sa javnog zdravstva 2. ocjena supervizora porodične medicine 3. popunjavanje specijalizantskog dnevnika 4. ocjena seminarskih radova 5. završni pismeni ispit 12. Kvalitet, sigurnost i akreditacija A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima Po završetku specijalizacije, porodični liječnik će biti osposobljen da: 1. implementira preporuka politike kvaliteta, zakonskih rješenja i metodološkog uputstva za uspostavljanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zaštite 2. samoocjenjuje kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite u odnosu na akreditacijske standarde 3. formulira i primjeni operativne politike i procedure i indikatore izvedbe u preventivnom i kliničkom radu medicine zasnovane na dokazima, 4. ocjeni postojeće kliničke vodiče pomoću AGREE instrumenta i adaptira vodiča prema lokalnim prilikama 5. razvije i primjeni kliničke audite 6. razvije i primjeni kliničke puteve 7. primjenjuje metode i tehnike fokusa na pacijenta 8. primjenjuje metode i tehnike sigurnosti zaštite pacijenta 9. primjeni znanje i vještine vođenja projekta kvaliteta i pripreme za vanjsku kolegijalnu ocjenu radi akreditacije 10. primjeni znanje i vještine timskog rada i strateškog planiranja B. Metode Ukupno trajanje edukacije 10 dana Predavači su djelatnici Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu ili certificirani specijalisti porodične medicine Teorijski dio - Predavanja (65% sati) - Primjeri dobre prakse (15% sati) - Zajednička diskusija u vezi primjene dobre prakse (20% sati) Praktični dio - Simulacije na računaru i klinički scenariji (15% sati) - Dizajn nekih metoda poboljšanja kvaliteta (audit, klinički put, obrazac žalbe i prijavljivanja incidenata (30% sati) - Rješavanje problema, brainstorming i diskusija s predavačima (15%) - Izrada seminarskog rada (40%) C. Kliničke vještine 1. formuliranje odabranih operativnih politika i procedura za tim porodične medicine 2. kritička ocjena članka o dijagnostičkom testu 3. kritička ocjena članka o terapiji 4. ocjena potencijalne teme za klinički vodič 5. dizajn anketnog upitnika za zadovoljstvo korisnika zaštite prema akreditacijskim standardima za tim porodične medicine 6. prijedlog za klasifikaciju žalbi u prodičnoj medicini 7. dizajn tematskog obrasca za informirani pristanak u porodičnoj medicini 8. dizajn klasifikacijske sheme za etičke dileme u porodičnoj medicini 9. kontrola infekcije u ambulanti porodične medicine (politika, procedure, obrasci) 10. najčešće greške u porodičnoj medicini: klasifikacija i prevencija 11. primjena AGREE instrumenta na uzorku kliničkih vodiča 12. dizajn kliničkog audita, prikupljanje, obrada i analiza podataka iz vlatite prakse na osnovu odabranog kriterija 13. ponovljeni audit nakon 6 mjeseci po istom kriteriju i analiza poboljšanja prakse 14. dizajn odabranog kliničkog puta u primarnoj zaštiti 15. dizajn odabranog integriranog kliničkog puta (porodična medicina bolnica ili porodična medicina – specijalističko-konsultativna zaštita) 16. analiza značajnih događaja (dobra i loša iskustva) u ambulanti porodične medicine na uzorku zdravstvenih kartona u šestomjesečnom periodu 17. planiranje zdravstvene zaštite registrirane populacije tima porodične medicine D. Evaluacija 1. ocjena mentora iz AKAZ-a 2. ocjena supervizora porodične medicine 3. popunjavanje specijalizantskog dnevnika 4. ocjena seminarskih radova 5. završni pismeni ispit Evaluacija napredovanja specijalizanata i završni ispit Ulazna procjena znanja Svi specijalizanti porodične medicine na početku specijalizacije će uraditi test znanja u obliku 50 pitanja s višestrukim izborom odgovora. Cilj ulazne procjene znanja je da se procijeni dosadašnje znanje i odrede prioriteti daljnjem obrazovanju. Ocjena rezultata praktičnog rada Mentor i supervizor će ocjeniti znanje i rezultate specijalizanta po svakoj oblasti programa specijalizacije iz porodične medicine, koristeći standardizirane i objektivne metode. Ocjena kliničkih vještina i manjih procedura - od specijalizanata će se tražiti da demonstriraju sposobnosti pravilnog uzimanja anamneze, izvođenje fokusiranog fizikalnog pregleda, izvođenje specifičnih manjih procedura pod nadzorom mentora i supervizora. Ocjenu potpisuje mentor u specijalizantskom dnevniku nakon uspješnog završetka obuke. - od specijalizanata će se tražiti da urade objektivno strukturirani klinički ispit (OSCE) na kraju prve godine. Ovo će služiti da se formalno odrede slabe tačke u fazi dok specijalizant još može raditi na unaprijeđenju prije kraja programa specijalizacije iz porodične/obiteljske medicine. Ocjena znanja i vještine rješavanja problema - od specijalizanta se očekuje da pripremi i prezentira (radeći sa svojim supervizorom u ECPOM) bar jedan seminar za svoje kolege tokom APD. Ocjenjivat će se sadržaj, relevantnost i vještina prezentiranja: - svaki specijalizant će raditi u malim grupama tokom 6-mjesečne rotacije u ECPOM da bi napravio reviziju kliničke prakse audit o nekoj prikladnoj temi i predstavio svoje rezultate drugim kolegama. Ovo će ocijeniti odgovorni mentor u ECPOM - svaki specijalizant, radeći samostalno, će pripremiti i prezentirati specijalizantski istraživački projekat prije kraja programa obuke. Teme za projekte mora odobriti supervizor prije početka rada. Završni rad će se ocijeniti na osnovu relevantnosti, kvaliteta rada i prezentacije. - svaki specijalizant će uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 članova) seminarski rad iz oblasti javnog zdravsta koji će odobriti i ocjeniti određeni mentori za ovu oblast. Seminarski radovi i ocjene će se čuvati u portfolio specijalizanta. - svaki specijalizant će uraditi jedan samostalni i jedan grupni (4-6 članova) seminarski rad iz oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije koji će odobriti i ocjeniti određeni mentori za ovu oblast. Seminarski radovi i ocjene će se čuvati u portfoliu specijalizanta. Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Posebni uvjeti: Praktična i teoretska edukacija za specijalizaciju iz porodične medicine će se obavljati isključivo u edukacionim (nastavnim) centrima porodične medicine (ECPOM) pri domovima zdravlja i katedrama porodične medicine medicinskih fakulteta i to u zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju sljedeće uvjete u pogledu prostora, opreme i kadra, i to da imaju: - najmanje jednu prostoriju za održavanje nastave, koja ispunjava higijensko-tehničke uvjete namijenjene za učionice; - sanitarni čvor u blizini prostorija za nastavu, i to odvojeno po spolu; - prikladan namještaj u učionici; - potrebnu opremu i nastavna pomagala neophodna za održavanje teoretske i praktične nastave; - stručni kadar za održavanje teoretske i praktične edukacije: specijalisti porodične medicine sa najmanje osam godina radnog iskustva na poslovima svog stručnog, odnosno specijalističkog zvanja, kao i iskustvom u oblasti edukacije; specijalisti porodične medicine sa naučnim ili nastavnim zvanjem. Praktična obuka Osim svakodnevnog rada sa pacijentima uz mentora, rad u ECPOM uključuje i superviziranu obuku iz porodične medicine u trajanju od 18 mjeseci organizovanu kao tri šestomjesečna ciklusa za trogodišnji plan i program, i u trajanju od 12 mjeseci organizovanu kao dva šestomjesečna ciklusa za dvogodišnji plan i program. Ovim se ispunjava minimum evropskih standarda za specijalizaciju. Svaki specijalizant će biti superviziran i evaluiran od strane mentora (supervizora, edukatora) porodične medicine koji će biti ili član katedre porodične medicine ili specijalista porodične medicine kao konsultant odabran od katedre porodične medicine za rad sa specijalizantima. Horizontalna iskustva Tokom svakog šestomjesečnog ciklusa u ECPM, svaki specijalizant će biti raspoređen da provede 10 radnih smjena na sljedećim odjelima, koji će biti organizovani kao “horizontalna” iskustva: a) Fizikalna rehabilitacija u zajednici (15 dana tokom 4 godine, 10 dana tokom 3 godine) b) Medicina rada (10 dana tokom 4 godine, 5 dana tokom 3 godine) Revizija kliničke prakse Svaki specijalizant, radeći u manjim grupama, će biti dužan uraditi reviziju po nekim aspektima kliničke prakse na drugoj godini programa obuke iz porodične medicine. Ovo će svakom specijalizantu pružiti iskustvo vezano za vođenje aktivnosti na osiguranju kvaliteta. Specijalizantski projekti: Svaki specijalizant, radeći samostalno, uradit će istraživački projekat koji ispunjava ciljeve programa. Teoretska obuka Teoretski program seminara, radionica i konsultacija iz kliničkih vještina organizira se tokom svih 36 ili 48 mjeseci. Ovaj program se organizira kroz sedmična akademska predavanja (akademski poludan - APD) u trajanju od po 3 sata, približno 48 sedmica godišnje, koji se uvijek organiziraju istog dana u sedmici radi lakšeg zakazivanja pacijenata koji koriste usluge ECPM. Tokom četvorogodišnjeg programa, ovo obuhvata 574 sata obuke ili približno 33% od ukupno 1728 sati teoretskog programa. U prvoj godini će biti odvojeni program sa dodatna 24 sata seminara za nove specijalizante: Uvod u porodičnu medicinu. Teme će predstaviti članovi katedre porodične medicine kao i nastavnici drugih disciplina po potrebi. Od specijalizanata se očekuje prisustvo na najmanje 80% seminara kako bi ispunili uvjete da pristupe završnom ispitu. Pregled akademskih poludana Rezime predmeta akademskih polu-dana (APD) Akademski polu-dani Oblast Sati APD godišnje Ukupno Trogodišnji program Četverogodišnji program Porodična medicina 198 19 57 76 Oblasti interne medicine 84 9 27 36 Pedijatrijske oblasti 36 4 12 16 Oblasti urgentne medicine 24 3 9 12 Ginekološke oblasti 12 2 6 8 Psihijatrijske oblasti 12 2 6 8 Hirurške oblasti 12 2 6 8 Javno zdravstvo 12 2 6 8 Kvalitet, sigurnost i akreditacija 36 2 6 8 Obuka po izboru 20 3 9 12 UKUPAN APD PROGRAM 446 48 144 192 OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA Naziv specijalizacije Oftalmologija i optometrija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista oftalmologije i optometrije Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto provođenja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Poliklinika 17 optika, optometrija, refrakcija, kornealna topografija, kontaktologija, fiziološka optika i nauka o optičkim pomagalima 6 Opća oftalmološka ambulanta opća oftalmološka ambulanta 6 Opća oftalmološka ambulanta ambulanta (kabinet) za kontaktne leće 1 Kabinet za kontaktne leće ambulanta (kabinet) za fluoresceinsku angiografiju 1 Kabinet za fluorescentnu angiografiju ambulanta (kabinet) za laser 1 Kabinet za laser u oftalmologiji ambulanta (kabinet) za ultrazvuk 1 Kabinet za ultrazvuk u oftalmologiji ispitivanje funkcionalne sposobnosti osjeta za boje i osjeta svjetlosti ˝ Kabinet za ispitivanje funkcionalne sposobnosti oka ambulanta (kabinet) za elektrofiziološku dijagnostiku oka ˝ Kabinet za elektrofiziološku dijagnostiku oka Klinika 26 ˝ prednji segment oka 5 ˝ Bolnički odjel i/ili dnevna bolnica oftalmologije stražnji segment oka 6 ˝ Bolnički odjel i/ili dnevna bolnica oftalmologije plastična i rekonstruktivna hirurgija i orbita 4 Bolnički odjel i/ili dnevna bolnica oftalmologije dječja oftalmologija i strabologija 6 Bolnički odjel i/ili dnevna bolnica oftalmologije glaukom 3 Bolnički odjel i/ili dnevna bolnica oftalmologije neurooftalmologija s perimetrijom 1 ˝ Bolnički odjel i/ili dnevna bolnica oftalmologije Godišnji odmor 4 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant oftalmologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant oftalmologije mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije