Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 37 od 61
analiza čvorova nakon poštednih operacija karcinoma dojke (2) - Izgled i značenje ozračenih malignih i benignih stanica žljezdanog epitela dojke (2) - U slučaju učinjene biopsije uspoređivanje citološkog mišljenja i histološkog nalaza, rad u timu za bolesti dojke (3) - Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoće (3) - Problem bolesti muške dojke (ginekomastija, karcinom) (3) Ginekopatologija Tokom specijalističkog staža iz „Patologije ženskog spolnog sistema i perinatologije“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologije treba pogledati najmanje 600 bioptičkih i operativnih uzoraka, 200 citoloških uzoraka, te provesti 10 perinatalnih obdukcija. Po završetku programa iz patologije ženskog spolnog sistema i perinatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novorođenačke dobi (3) - Naučiti dijagnosticirati kongenitalne srčane bolesti (3) - Naučiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3) - Prepoznati najčešće promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3) - Steći vještinu preuzimanja ginekološkog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala i preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih čvorova, biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa, biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim čvorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma (3) - Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sistema (3) - Steći vještinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima (3) - Savladati vještinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutrašnjih ženskih spolnih organa (3) - Naučiti razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne i invazivne lezije (3) - Naučiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostičkih metoda: imunohistohemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog određivanja prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), određivanja prisutnosti tumorskih antigena, određivanje aktivnosti proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode određivanja prisutnosti humanog papiloma virusa (HPV), analize ploidnosti uzoraka, analiza kromosoma, molekulske metode FISH, CISH (3) - Upoznavanje s različitim dijagnostičkim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (hemoterapija, radioterapija, hirurške metode) u ginekologiji i perinatologiji (3) - Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije ženskog spolnog sistema (3) - Naučiti osnove intraoperativne citološke analize, određivanje spola, procjenu zrelosti fetusa, evaluaciju sumnje na prerano prsnuće vodenjaka, diferencijalno dijagnostičke poteškoće u ginekološkoj citodijagnostici (2) - Naučiti citopatološke karakteristike tumoru sličnih tvorevina, benignih tumora, intraepitelnih premalignih i malignih lezija, invazivnih malignih tumora, metastaza i metastatskih malignih tumora, promjena na benignim i malignim stanicama kod terapije zračenjem i/ili hemoterapeuticima (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (3) Patologija probavnog sistema Tokom specijalističkog staža iz „Patologije probavnog sistema“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba pogledati najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te 50 citoloških uzoraka. Po završetku specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Naučiti obraditi, označiti i opisati uzorke materijala dobivenog hirurškim i endoskopskim zahvatom (3) - Odrediti stadij proširenosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) kao i način određivanja histološkog stepena karcinoma probavnog sistema («grading») (3) - Prepoznati histološke tipove tumora jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i primjenu dodatnih metoda koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistohemija) (3) - Prepoznati stepen displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima, te njihovo značenje u kliničkoj praksi (3) - Prepoznati najčešće upalne promjene probavnog sistema (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD) (3) - Napisati patohistološki izvještaj (zapamtiti i formulirati što sve izvještaj mora imati u smislu postavljanja dijagnoze, određivanja stepena diferenciranosti i stepena proširenosti tumora probavnog sistema) (3) - Upoznati se s uzimanjem uzorka za standardne, citohemijske i imunocitohemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2) - Upoznati se s citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području (jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo) obojenih standardnim citološkim bojenjem i imunocitohemijski (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (3) Uropatologija Tokom specijalističkog staža iz „Uropatologije“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba pogledati najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te 50 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz urološke patologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Steći vještinu postupka opisivanja, uzimanja i označavanja isječaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, prostate, testisa i epididimisa (3) - Naučiti postupak s bioptičkim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom (3) - Steći vještinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz područja urološke patologije kritičke procjene potrebe korištenja dodatnih dijagnostičkih metoda (imunohistohemija, molekularna patologija, EM) u uropatologiji (3) - Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokraćnog i muškog spolnog sistema (3) - Poznavanje klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog sistema uz osnove poznavanja radiološke i urološke dijagnostike, uroloških zahvata i urološke onkologije (3) - Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfološka analiza ejakulata. Procjena oligo-i azospermije. Određivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa (2) - Citodijagnostička punkcija muških gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, Sertolijeve i Leydigove stanice u obojenom razmazu, te uočavanje promjena kod funkcionalnih poremećaja spermatogeneze i upala. Tumori testisa. - Koristiti edukacijske setove preparata (2) - Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika obrade materijala, analiza citoloških uzoraka - normalni, stanični elementi i stanice prisutne u različitim patološkim stanjima) (2) - Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom području (kateter urin, lavat mokraćnog mjehura, bris uretre, otisak operativno dobivenog materijala) (2) - Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnička obrada), citološka analiza citoloških uzoraka (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (3) Pedijatrijska patologija Tokom specijalističkog staža iz „Pedijatrijske patologije“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba pogledati najmanje 200 bioptičkih i operativnih uzoraka, (uključujući 50 iz poremećaja motiliteta), te 50 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz pedijatrijske patologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Naučiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih bolesti (3) - Naučiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora dječje dobi (3) - Naučiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sistema u djece (među kojima i bolesti motiliteta, te malapsorpcije) (3) - Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta (3) - Naučiti poštivati osjećaje, te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta (3) - Savladati komunikaciju na liniji patolog-radiolog-kliničar u zaštiti za oboljelo dijete (3) - Naučiti u kojim slučajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostičke tehnike (imunohistohemija, molekularna patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija) (3) - Naučiti osnove interpretacije rezultata primjene dodatnih dijagnostičkih tehnika (uključujući dijagnostičke uzorke imunohistohemijskih bojenja) (2) - Naučiti osnove interpretacije rezultata primjene dodatnih dijagnostičkih tehnika (uključujući dijagnostičke uzorke imunohistohemijskih bojenja) (2) - Savladati pristup djetetu, kao i različite tehnike citološke punkcije (naročito važno za nedonošeno dijete), punkcije koštane srži (sternum, crista posterior i anterior, tibia), tehnika punkcije slezene i jetre u djece s/bez anestezije, te uzimanje materijala za eksfolijativnu citologijiu prilagođene za određenu dječju dob, obrada materijala (standardna, citohemijska i imunocitohemijska) (2) - Savladati analizu citoloških uzoraka s posebnim osvrtom na bolesti karakteristične za tu dob: tumore malih plavih stanica; histiocitoze, tezaurizmoze, maligne retikulohistiocitoze, embrionalne i druge tumore dječje dobi (teratomi i teratokarcinomi) naučiti način pripremanja urina za analizu citomegalijskih stanica kao i bojenje i pregled urina na metakromatska tijela (važno kod leukodistrofije) (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (3) Hematopatologija Tokom specijalističkog staža iz „Hematopatologije“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba pogledati najmanje 250 bioptičkih i operativnih uzoraka te 300 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz hematopatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Savladati tehniku dobivanja materijala za morfološku (razmazi periferne krvi, punkcija i biopsija koštane srži, punkcija limfnog čvora, jetre i slezene s/bez kontrole ultrazvuka ili CT-a), uzimanje materijala za citogenetsku i molekulsku analizu, imunofenotipizaciju i kulture stanica te biopsije kosti (2) - Moći u osnovnim crtama prepoznati: patološke promjene kod: bolesti matičnih stanica za mijelopoezu (akutne i hronične mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije); bolesti eritrocita (anemije i poliglobulije); kvantitativne i kvalitativne promjene granulocita (neutrofilnih, eozinofilnih i bazofilnih); bolesti trombocitopoeze; bolesti monocita i makrofaga; bolesti limfocita i plazma stanica (limfopenije, limfocitoze, limfadenitis, limfadenopatije); neoplastične bolesti limfocitnog sistema, (maligne limfoproliferativne i imunoproliferativne bolesti); bolesti slezene (hiperi hiposplenizam), te morfološke promjene u koštanoj srži pri transplantaciji (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (2) Pulmopatologija Tokom specijalističkog staža iz „Patologija pluća, medijastinuma i torakalne stijenke (Pulmopatologija)“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba pogledati najmanje 250 bioptičkih i operativnih uzoraka te 100 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz plućne patologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Razlikovati morfološke karakteristike stanica i tkiva organa, sistema i ovojnica cjelokupne torakalne regije (pluća, pleura, torakalna stijenka, medijastinum) (2) - Steći vještinu rukovanja, označavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom pulmektomijom (2) - Naučiti odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) - Naučiti prepoznati histološke tipove tumora pluća, pleure, te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr. imunohistohemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici (2) - Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (2) - Naučiti prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti pluća te osnovi kliničko-radiološko-patološke korelacije (2) - Naučiti prepoznavati najčešće upalne promjene na plućima, pleuri i medijastinumu, te osnove njihove diferencijalne dijagnostike (2) - Upoznati načine dobivanje materijala za citološke pretrage (valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ždrijela, aspirata sekreta bronha, BAL, "četkanja" bronha, ekscizije kliještima sluznice ili patoloških promjena stjenke bronha, transbronhalne biopsije pluća, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja primarnog procesa) (2) - Upoznati tehnike izvođenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika (2) - Upoznati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja: 1. promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici, degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. prisustvo stanica karakterističnih za određeni patološki proces, 3. prepoznavanje uzročnika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr.) 4. citomorfologija primarnih benignih i malignih tumora, mogućnost prepoznavanja metastatskih promjena 5. promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citostatske). Korelirati histološki i citološki nalaz (2) Neuropatologija Tokom specijalističkog staža iz „Neuropatologije“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba najmanje učiniti 5 neuropatoloških sekcija, te pogledati 100 bioptičkih i operativnih uzoraka tumora mozga, 50 preparata biopsije mišića te 50 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz neuropatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških tehnika pregleda mozga, leđne moždine, skeletnog mišića i perifernog živca (3) - Poznavanje kliničko-patoloških i neuroradiološko-patoloških korelata (3) - Sposobnost prepoznavanja tumora središnjeg živčanog sistema u bioptičkim uzorcima (2) - Sposobnost prepoznavanja neuromišićnih bolesti u bioptičkim uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika (2) - Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biohemije središnjeg živčanog sistema (2) - Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom središnjeg živčanog sistema posebno u vezi s prenosnim spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom (3) - Poznavanje SZO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora središnjeg i perifernog živčanog sistema uz osnove poznavanja radiološke i neurološke dijagnostike i neurohirurških zahvata, te neuroonkologije (2) - Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metaboličkih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija središnjeg i perifernog živčanog sistema (2) - Poznavanje histologije, histohemije, imunohistohemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog mišića (2) - Poznavanje histologije, histohemije, imunohistohemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog živca (2) - Poznavanje citopatologije likvora (2) - Priprema i pregled citoloških citoloških uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptičkih uzoraka dobivenih stereotaksijom (2) - Sposobnost interpretacije histološki i imunohistohemijski obrađenih parafinskih rezova - Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom (2) - Poznavanje osnova forenzičke neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu središnjeg i perifernog živčanog sistema (2) - Naučiti porijeklo i značenje stanica u likvoru (novorođenačka, dojenačka, odrasla dob) (2) - Osnovna klinička znanja o upalnim i neupalnim procesima u CNS-u (2) - Opisati tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne punkcije (2) - Naučiti pripremu likvora za citološke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citohemijsko i imunocitohemijsko) (2) - Naučiti osnovno o mogućnosti etiološke dijagnostike upalnih procesa (nasađivanja likvora na razne podloge, serološke metode, brzi testovi za etiološku dijagnostiku) (2) - Naučiti osnovu analize preparata likvora, davanje mišljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na osnovu citološkog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragične upale, problem hroničnih upala CNS-a) (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (2) Patologija pankreasa Tokom specijalističkog staža iz „Patologija gušterače (pankreasa)“ specijalizant akrediacijskog područja histopatologija treba pogledati najmanje 50 bioptičkih i operativnih uzoraka te 20 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz patologije pankreasa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Steći vještinu postupka preuzimanja uzoraka disektata gušterače, označavanje uzorka, postupka s biopsijama uzetim iglom (3) - Steći vještinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija gušterače (akutni i hronični pankreatitis), razlikovanje prema dobro diferenciranom adenokarcinomu gušterače, upoznati se s osnovnim histološkim tipovima tumora gušterače, prognozom i važnim prognostičkim faktorima (3) - Upoznati se s endokrinim tumorima gušterače, klinička slika, vrijednost određivanja aktivnih hormona. (3) - Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora gušterače (imunohistohemija, EM, molekulske metode) (2) - Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne, citohemijske i imunocitohemijske analize (ERCR, punkcije s UZV i EUS, CT, MR) (2) - Upoznati se s citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih materijala u ovom području obojenih standardnim, citohemijskim i imunocitohemijskim bojenjima (2) - Korelirati citološki i histološki nalaz (2) Hepatopatologija Tokom specijalističkog staža iz „Patologija jetre“ specijalizant iz subspecijalističkog područja histopatologija treba analizirati 120 bioptičkih i operativnih uzoraka te pregledati 30 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz patologije jetre specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Prepoznati osnovne oblike upalnih lezija jetre na bioptičkim uzorcima (virusni hepatitis, toksična oštećanja, autoimune bolesti jetre) (2) - Savladati određivanje stepena aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja (2) - Upoznati se s ciljanom punkcijom tankom iglom i biopsijama solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a (2) - Naučiti prepoznati citopatološke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno dijagnostički problemi prema sekundarnim lezijama (2) - Moći uočiti morfološke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i hronično odbacivanje, određivanje stepena odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa) (2) - Znati prepoznati sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.) (2) - Upoznati se s važnošću kliničko-patološke korelacije te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija (histo/citohemija, imunohisto/citohemija, imunofluorescencija, ISH) upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne, citohemijske i imunocitohemijske analize (punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2) - Upoznati se s citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području obojenih standardnim citološkim standardnim, citohemijskim i imunocitohemijskim bojenjem (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (2) Patologija lokomotornog sistema Tokom specijalističkog staža iz „Patologije lokomotornog sistema“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija mora pregledati najmanje 100 bioptičkih i operativnih uzoraka, te 20 citoloških uzoraka iz područja patologije koštano-zglobnog sistema. Po završetku programa iz patologije lokomotornog sistema specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Naučiti preuzimati bioptičke i operativne uzorke iz navedenog područja, uključujući resektate, amputate te uzorke nakon provedene hemoterapije (2) - Naučiti postupak s kalcificiranim tkivima (2) - Naučiti osnovne kliničko-radiološko-patološke korelacije (2) - Upoznati se s osnovama interpretacije i razumijevanja radiološkog nalaza, te mogućnostima savremene radiološke dijagnostike (2) - Savladati osnove u dijagnostici najčešćih tumora i tumorima sličnih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku, te moguće greške u interpretaciji histološkog nalaza kao i potrebu za konsultacijom (2) - Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (2) - Savladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima (2) - Savladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica (2) - Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloćudnim tumorom lokomotornog sistema (2) - Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne hemoterapije (uključujući procjenu učinka hemoterapije) (2) - Savladati dobivanje materijala za citološku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada bez/s UZV, Rtg i CT (2) - Naučiti osnove citološke analize promjena lokomotornog sistema (2) - Citološka analiza zglobne tekućine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (2) Patologija glave i vrata Tokom dijela specijalističkog staža iz „Patologija glave i vrata“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija mora pregledati najmanje 250 bioptičkih i operativnih uzoraka, te 50 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz patologije glave i vrata specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Naučiti makroskopski opisati, te preuzimati bioptičke i operativne uzorke ovog područja (uključujući disektat vrata ili kombinirane koštano-mekotkivne resektate čeljusti) (2) - Orjentirati se na operativnim uzorcima, uključujući obilježavanje resekcijskih rubova (2) - Komunicirati s kliničarem u nastojanju identifikacije načina uzimanja uzorka/operativnog pristupa (3) - Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta) (3) - Dijagnosticirati najčešće upalne i tumorske bolesti ovoga područja (uključujući i stomatološke uzorke) te njihovu diferencijalnu dijagnostiku (3) - Upoznati se s mogućnostima citološko-patološke korelacije (naročito u bolestima žlijezda slinovnica) (3) - Naučiti osnove kliničko-patološke korelacije, te sudjelovati u radu onkološkog tima (3) - Izvoditi citopunkciju u području glave i vrata. Intraoperativna citodijagnostika (2) - Razlikovati morfološke karakteristike stanica organa, sistema i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice) (2) - Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja u usnoj šupljini, žlijezdama slinovnicama i drugim strukturama glave i vrata (2) Endokrinološka patologija Tokom specijalističkog staža iz „Endokrinološka patologija“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba u sklopu histološke, odnosno citološke dijagnostike endokrinog sistema: pregledati 150 bioptičkih i operativnih uzoraka, pogledati 30 biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijski), te 50 citoloških uzoraka tkiva štitnjače i nuzštitne žlijezde. Po završetku programa iz patologije endokrinog sistema specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Naučiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije (3) - Mikroskopski prepoznati normalnu štitnjaču i paratireoideu, strumu te najčešće benigne i maligne tumore ovih žlijezda (3) - Prepoznati tkivo paratireoideje i pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima (3) - Savladati pisanje nalaza biopsija štitnjače i paratireoideje uz poznavanje njegova kliničkog značaja (3) - Citodijagnostička punkcija štitnjače i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (način upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata) (2) - Citološka analiza punktata štitnjače i paratireoideje - normalni elementi u citološkom razmazu te promjene kod funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjače (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (3) Patologija srca i krvnih žila Tokom specijalističkog staža iz „Patologija srca i krvnih žila“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija mora obaviti 5 obdukcija fetusa i odraslih koji su umrli zbog bolesti srca i referirati ih na kliničko-patološkim konferencijama, obaviti 50 pregleda biopsija srca i krvnih žila, te analizirati 10 perikardijalnih izljeva. Po završetku specijalističkog staža iz patologije srca i krvnih žila specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških metoda pregleda srca i krvnih žila (3) - Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biohemije kardiovaskularnog sistema (3) - Poznavanje kliničko-patološke korelacije, posebno kongenitalnih anomalija (3) - Prepoznati krvožilne tumore u bioptičkim materijalima uz poznavanje SZO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora srca i krvnih žila uz osnove poznavanja radiološke dijagnostike (2) - Prepoznati upalne, metaboličke, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sistema (2) - Pripremati i pregledati male bioptičke uzorake dobivene biopsijom iglom, posebno u svrhu procjenjivanja stepena odbacivanja organa (2) - Interpretirati histološki i imunohistohemijski obrađene parafinske rezove (2) - Interpretirati specijalne tehnike, posebno one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda (2) - Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom (2) - Citološki analizirati perikardijalni izljev (2) - Poznavanje osnova sudskomedicinskih aspekata kardiopatologije (2) Nefropatologija Tokom specijalizantskog staža iz „Nefropatologija“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba pregledati 100 bioptičkih i operativnih uzoraka tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija). Pola od tih biopsija trebaju biti uzorci nativnih, a druga polovica transplantiranih bubrega. Pogledati 20 citoloških citoloških uzoraka. Po završetku programa iz nefropatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Naučiti postupak preuzimanja bioptičkog uzorka tkiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom naučiti važnost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih histohemijskih metoda u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2) - Naučiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega (2) - Upoznati osnove ultrastrukture bubrega, te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti bubrega (2) - Upoznati važnost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija), kao i kliničkih podataka za donošenje definitivne dijagnoze (2) - Naučiti prepoznavati najčešće bolesti glomerula, krvnih žila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka) (2) - Sudjelovati u pripremi i realizaciji sedmičnih nefrološko-patoloških sastanaka (2) - Naučiti osnove citodijagnostičke punkcije bubrega (pod kontrolom CT ili UZV), obrade materijala i citološke analize citoloških uzoraka (normalni stanični elementi te stanice prisutne u različitim patološkim stanjima) (2) - Korelirati histološki i citološki nalaz (2) Dermatopatologija Tokom specijalizantskog staža iz „Dermatopatologije“ specijalizant subspecijalističkog područja histopatologija treba pregledati 400 bioptičkih i operativnih uzoraka tkiva kože. Po završetku programa iz dermatopatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Naučiti makroskopski opisati uzorak i obilježiti ekscizijske rubove materijala (3) - Naučiti preuzeti uzorak tkiva kože s tumorom (3) - Znati prepoznati tumore kože, a za česte tumore znati odrediti histološke prognostičke faktore (3) - Znati imunohistohemijske markere važne u diferencijalnoj dijagnostici tumora kože, te znati interpretirati imunohistohemijske preparate (3) - Upoznati histološki nalaz najčešćih upalnih bolesti kože, te važnost kliničkog nalaza i kliničko-patološke saradnje u dijagnostici upalnih bolesti kože (3) - Upoznati najčešće limfome kože i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima (3) - Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora kože (3) Transplantacijska patologija Tokom specijalističkog staža „Transplantacijska patologija“ specijalizant susbspecijalističkog područja histopatologija treba pogledati najmanje 50 histoloških preparata, te 20 citoloških uzoraka. Transplantacijska patologija obavlja se u okviru specijalističkog staža „Patologija organskih sistema“. Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Kliničko-imunološki aspekti transplantacije solidnih organa (bubreg, srce, jetra, pluća, gušterača, koža), te transplantacije koštane srži (2) - Metodologija transplantacije koštane srži, komplikacije transplantacije, infekcije (2) - Patohistološki i klinički aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. graft versus host disease-GVHD), odbacivanja transplantata kod transplantacije koštane srži (2) - Patohistološko stupnjevanje GVHD-klinička primjena i značenje (2) - Imunološki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa (2) - Komplikacije transplantacije solidnih organa (2) - Citopatološki aspekti transplantacije solidnih (bubreg, srce, jetra, pluća, gušterača, koža), te transplantacije koštane srži (2) I.B.b) PATOLOGIJA ORGANSKIH SISTEMA ZA SUSBSPECIJALISTIČKO PODRUČJE CITOPATOLOGIJE Tokom specijalističkog staža „Patologije organskih sistema“ specijalizant susbspecijalističkog područja citopatologija treba napraviti najmanje 60 obdukcija iz različitih područja patologija organskih sistema, uključujući i 10 fetalnih/perinatalnih, 5 kardiopatoloških te 5 neuropatoloških. Patologija dojke Tokom specijalizantskog staža iz „Patologije dojke“ specijalizant susbspecijalističkog područja citopatologija treba pogledati najmanje 200 bioptičkih i operativnih uzoraka te 350 citoloških uzoraka. Po završetku programa iz patologije dojke specijalizant treba steći sljedeće kompetencije: - Preuzimanje hirurškog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija, resekcija pazuha radi pregleda limfnih čvorova označavanje uzoraka bojom i šavovima (2) - Postupak s označenim uzorcima (2) - Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazušnih limfnih čvorova (2) - Histološka analiza uzoraka, pisanje histološkog izvještaja koji sadrži sve relevantne prognostičke i prediktivne faktore (2) -