Aktio

Federalno ministarstvo zdravstva

Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine

Veliki dokument · tekst, dio 39 od 61

srži (2) -          Patohistološko stepenovanje GVHD-klinička primjena i značenje (2) -          Imunološki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa (2) -          Komplikacije transplantacije solidnih organa (2) -          Citopatološki aspekti transplantacije solidnih (bubreg, srce, jetra, pluća, gušterača, koža), te transplantacije koštane srži (3) II.  SUBSPECIJALIZACIJA U  sklopu  ovog  dijela  specijalizacije  specijalizant  se  u  dogovoru  s  mentorom,  intenzivnije  treba  posvetiti  nekom  od  područja patologije u  kojem  stiče  viši nivo kompetencije. II.A. PATOHISTOLOGIJA Elektivni dio Tokom usmjerenog dijela subpecijalističkog staža iz pojedinih oblasti patologije (ginekološka patologija, gastrointestinalna patologija, patologija dojke, patologija respiratornog trakta, patologija centralnog i perifernog nervnog sistema, nefropatologija, hematopatologija, patologija mekih tkiva) subspecijalizant patologije treba pregledati najmanje 200 različitih slučajeva iz izučavane oblasti. Po završetku programa subspecijalista patolog treba steći sljedeće kompeticije:                               -          Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja patologije od posebnog interesa i upoznavanje s dijagnostičkim značajkama rjeđih entiteta iz tih područja (3) -          Pregled citoloških uzoraka iz područja patologije od posebnog interesa i upoznavanje s dijagnostičkim značajkama rjeđih entiteta iz tih područja (3). II.B. CITOPATOLOGIJA Citopatologija Tokom usmjerenog dijela specijalističkog staža iz „Citopatologije“ specijalizant patologije treba pregledati najmanje 1200 različitih uzoraka iz ginekološke citologije i 4000 uzorka iz ostale citologije po izboru, te učiniti najmanje 350 punkcija i prisustvovati još pri 125 punkcija iz odabranih područja citologije. Po završetku programa iz citopatologije specijalizant patologije treba steći sljedeće kompetencije: -          Znati mjere za očuvanje zdravlja svih osoba uključenih u dijagnostički postupak i obradu citološkog uzorka kao i samog bolesnika prilikom uzimanja, te obrade materijala. Organizirati i koordinirati rad citološkog laboratorija (3) -          Znati načine dobivanja i obrade uzorka za citomorfološku i druge analize punkta, ta raznih organa (3) -          Steći iskustvo samostalnog uzimanja materijala za citološku analizu (punktati, tjelesne tekućine, brisevi, otisci tkiva) (3) -          Imati temeljito razumijevanje postupaka ostalih pretraga koje koriste citološki uzorak (fentotipizacije na protočnom citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske molekulske pretrage) (3) -          Imati temeljito razumijevanje postupaka obrade materijala i bojenja: standardnih bojenja (MGG, Papanicolaou); citohemijskih bojenja (alkalne fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskog željeza, PAS, POX, Sudan Black, ANE, kisele fosfataze...), te imunocitohemijskih bojenja kao i moguće izvore pogrešaka u izvođenju (3) -          Razumjeti načela interpretativnog očitavanja citomorfoloških karakteristika kod normalnih i patoloških stanica različitih organskih sistema, interpretaciji i davanju završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (3)   Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika.  Program specijalizacije/subspecijalizacije može se provoditi u fakultetskim Institutima za patologiju, kliničkim zavodima za patologiju i/ili citologiju/citopatologiju u sklopu kliničkih bolničkih centara ili kliničkih bolnica. Dijelovi specijalizacije mogu se obavljatii u općim bolnicama ili drugim ustanovama gdje postoje uvjeti. Osim općih uvjeta, ustanova treba raspolagati određenim opsegom kazuistike (po broju i vrsti). Opći uvjeti koje ustanova mora ispunjavati za obavljanje (sub)specijalizantskog staža (ili dijela staža) jesu: obdukcijska sala, histološki laboratorij, citološki laboratorij, imunohistohemijski laboratorij, mogućnost savremene dijagnostike (uključujući elektronsku mikroskopiju i molekularnu dijagnostiku). Osim općih uvjeta mora postojati prostorija za specijalizante s mogućnošću pristupa internetu, odgovarajući mikroskopi za specijalizante, te posjedovati mikroskop s kamerom i monitorom i eventualno diskusioni mikroskop. Mora se omogućiti pristup specijalizanata relevantnoj literaturi.   PEDIJATRIJA Naziv specijalizacije Pedijatrija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista pedijatrije Trajanje specijalizacije 60 mjeseci (5 godina) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staza Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Neonatologija u porodilištu s antenatalnom zaštite 2 Bolnički odjel za porodiljstvo Primarna zdravstvena zaštita 7˝ (2˝+5) Pedijatrijska ambulanta doma zdravlja Školska i adolescentna medicina 1 Dom zdravlja Zavod za javno zdravstvo Infektologija s mikrobiologijom i epidemiologijom 2˝ Bolnički odjel za zarazne bolesti Zaštita hronično bolesnog djeteta i odstupanja u rastu i razvoju djeteta 1 Prema preporuci mentora Saradne struke 4˝   dječja ortopedija ˝ Bolnički odjel ortopedije dječja otorinolaringologija ˝ Bolnički odjel otorinolaringologije dječja oftalmologija ˝ Bolnički odjel oftalmologije dječja stomatologija 1/4 Dom zdravlja dermatovenerologija ˝ Bolnički odjel dermatovenerologije dječja psihijatrija, psihosomatski problemi i poremećaji ponašanja ˝ Bolnički odjel psihijatrije fizikalna medicina 3/4 Bolnički odjel fizikalne medicine dječja hirurgija 1 Bolnički odjel dječije hirurgije Klinička pedijatrija 36   patologija dojenačke dobi s uvodom  u kliničku pedijatriju (obavlja se na početku dijela „Klinička pedijatrija“) 1˝ Pedijatrijski odjel neonatologija (s intenzivnim liječenjem i zaštitom novorođenčadi) 4˝ Jedinica neonatološke intenzivne zaštite neurologija 3 Bolnički odjel dječije neurologije kardiologija 3 Bolnički odjel dječije kardiologije endokrinologija s dijabetesom 3 Bolnički odjel dječije endokrinologije sa dijabetologijom intenzivna i hitna pedijatrija 4 Jedinica dječije intenzivne zaštite i hitni prijem medicinska genetika 2 Institut za medicinsku genetiku bolesti metabolizma 2 Bolnički dječiji odjel za bolesti metabolizma pulmologija 2˝ Bolnički dječiji pulmološki odjel reumatologija i autoimune bolesti 1 Bolnički dječiji odjel reumatologije i autoimunih bolesti alergologija i klinička imunologija 1˝ Bolnički odjel za kliničku imunologiju hematologija i onkologija 2˝ Bolnički dječiji odjel za hematologiju i onkologiju nefrologija 2˝ Bolnički dječiji odjel za nefrologiju gastroenterologija i prehrana   3 Bolnički dječiji odjel za gastroenetrologiju i prehranu laboratorij (kontinuirano prema području edukacije) kontinuirano   slikovna dijagnostika (kontinuirano prema području edukacije) kontinuirano   Godišnji odmor 5   Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije            Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant pedijatrije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant pedijatrije mora: -          poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) -          posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) -          poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) -          poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) -          biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) -          biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega, te drugih stručnjaka (3) -          kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) -          usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) -          imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) -          razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) -          sudjelovati u naučnoistraživačkom radu poštujući etička načela naučnoistraživačkog rada i klinički ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) -          biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) -          znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) -          poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) -          biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) -          procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) -          biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) -          poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) -          poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) -          razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) -          poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) -          razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) -          biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) -          identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) -          promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Neonatologija u porodilištu s antenatalnom zaštite Iz područja neonatologije (novorođenče i novorođenačke bolesti) specijalizant pedijatrije završetkom ovog dijela specijalizacije mora znati: 1.      Fiziologiju fetusa i novorođenčeta 2.      Adaptaciju novorođenčeta na vanmaternične uvjete života 3.      Prehranu novorođenčeta 4.      Sastav i djelovanje majčinog mlijeka 5.      Sastav mliječnih preparata namijenjenih nedonoščadi i terminskoj novorođenčadi 6.      Dopuna majčinog mlijeka za nedonoščad, nadoknadi vitamina, minerala i proteina („fortifiers“) 7.      Prepoznati i zbrinuti novorođenče s životno ugrožavajućom bolesti neposredno po porodu 8.      Postaviti indikacije za postnatalni transport u pedijatrijske centre više razine 9.      Respiratorni distres-diferencijalnu dijagnozu 10.    Hiposurfaktozu 11.    Interpretirati plinske analize 12.    Novorođenačku žuticu 13.    Ozljede novorođenčeta nastale tokom poroda 14.    Prepoznati određene genetske sindrome i način postupanja prema novorođenčetu i porodici 15.    Infekcije 16.    Interpretirati radiološke nalaze Završetkom ovog dijela specijalizacije iz pedijatrije specijalizant mora biti osposobljen provesti: 1.      Uobičajeni postupak sa zdravim novorođenčetom u rađaoni 2.      Reanimaciju novorođenčeta 3.      Postupak s pupkovinom 4.      Postavljanje perifernog venskog puta 5.      Uzimanje uzoraka krvi i poznavanje potrebne količine krvi za pojedine pretrage 6.      Uzimanje uzoraka za metaboličku, hromosomsku i gensku analizu u slučaju živog, umirućeg i mrtvorođenog djeteta u kojeg se sumnja na nasljedne i prirođene bolesti (koža hromosomi, DNA; krv hromosomi, DNA; urin metaboličke pretrage; mišić; likvor), uputiti na obdukciju s opisom kliničkog stanja i porodičnom anamnezom 7.      Postavljanje katetera za enteralnu prehranu 8.      Pripremu novorođenčeta za transport Specijalizant mora steći sljedeće kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: -          Prepoznavanje rizične trudnoće (3)                                                              -          Znanje patologije fetusa i fetalne dijagnostike (3)                                                          -          Postavljanje indikacije za fetalni transport (3)                                                -          Postupanje pri rizičnom porodu (3)                                                              -          Procjenjivanje Apgar zbroja (3)                                                    -          Procjenjivanje gestacijske dobi i vitalnosti novorođenčeta (3)                                                         -          Postupanje sa zdravim novorođenčetom u rađaoni (3)                                                   -          Postupak uzimanja matičnih stanica (1)                                                       -          Postupak s pupkovinom (3)                                                        -          Prepoznavanje i postupanje s rizičnim novorođenčetom (3)                                                            -          Prepoznavanje i postupanje s asfiktičnim novorođenčetom (3)                                                        -          Reanimacija novorođenčeta u rađaoni (3)                                                                                                    -          Postupanje s nedonoščetom male, vrlo male i izrazito male rodne mase (3)                      -          Prevencija oftalmije i hemoraške bolesti novorođenčeta (3)                                                            -          Novorođenački probir (3)                                                            -          Procjenjivanje etičkih problema u neonatologiji (3)                                                         -          Poznavanje zdravstveno statističke dokumentacije (2) Primarna zdravstvena zaštita A) Početni dio specijalizacije (2,5 mjeseci) 1. Osnovne vještine 1.1. Specijalizant mora upoznati osnove odnosa s bolesnom djecom i njihovom porodicom, te ostalim sudionicima koji sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti djece i spoznati uticaj odnosa pedijatra s roditeljima, djecom i saradnicima na pružanje zdravstvene zaštite, te biti osposobljen za kompetentno rješavanje problematike u navedenom području, kao i za postavljanje indikacije za daljnjom specijalističkom obradom. 1.2. Specijalizant mora usvojiti osnovna teorijska i praktična znanja iz područja komunikologije (komunikacijski trening, sensitivity trening Balintova grupa, vještina individualnog zdravstveno prosvjetnog rada, rada u maloj i velikoj grupi i biti osposobljen za samostalno sprovođenje u individualnom i grupnom radu). 1.3. Djeca, porodica i zakon Specijalizant mora ovladati sljedećim temama i biti osposobljen samostalno indicirati uključivanje saradnih struka i institucija koje brinu o nemedicinskim aspektima zdravlja djeteta i njegove porodice: -          socijalni aspekti zdravlja djeteta i njegove porodice i uticaj siromaštva na zdravstveno stanje djeteta -          organizacija socijalne zaštite, problemi prehrane nižih socijalnih slojeva -          osobe u stanju socijalne potrebe -          mehanizmi pružanja socijalne pomoći -          prava djeteta iz oblasti socijalne zaštite i područja mirovinskog i invalidskog osiguranja -          Porodični zakon i položaj djeteta -          Konvencija UN o pravima djeteta -          krivičnopravna zaštita djeteta -          dijete kao žrtva i dijete kao počinitelj -          zaštitu dječjih prava u FBiH i BiH -          sociologija rane dječje dobi -          rani odnos majka-dijete -          razvojne faze -          razvojni problemi -          komunikacija dijete-roditelj -          odgoj djeteta -          predrasude -          centri za socijalni rad i rad u lokalnoj zajednici -          edukacijski aspekti zdravlja (predškolski i školski odgoj i obrazovanje) -          metodologija učenja i ocjenjivanja -          problem djece s posebnim potrebama -          potrebe za prilagođavanjem i individualizacijom u zdravstvenoj zaštite u cjelini 2. Osnovna znanja Specijalizant mora u potpunosti ovladati i biti osposobljen primjenjivati sljedeća znanja: 2.1. Razvojna psihologija od ranih veza majka-dijete do odrasle dobi -          osnovne faze razvoja, faktori -          emocionalna inteligencija 2.2. Biologija rasta -          osnovi rasta i razvoja djece -          genski, okolišni i hormonski uticaji -          modeli rasta -          pubertet i njegove varijacije -          krivulje rasta – kako su oblikovane i šta predstavljaju 2.3. Društvene nauke -          uticaj društva na zdravlje i bolest; na siromaštvo i socijalnu deprivaciju; društveni faktori i njihova mreža -          uticaj umjetnosti i kulture na zdravlje -          etnički uticaji na zdravlje 2.4. Prehrana -          osnovni prehrambeni sastojci, minerali, vitamini i elementi u tragovima -          kontrola unosa (biološka i društvena) -          važnost dojenja i prednosti prirodne prehrane -          sigurnost i higijena hrane -          osjetljivost na prehrambene sastojke -          društveni i kulturološki aspekti dijeta -          indeks tjelesne mase -          zastoj u rastu i razvoju -          redukcijske i specijalne dijete 2.5. Epidemiologija -          oblici zdravlja i bolesti -          izvori podataka -          obaveza učestvovanja u nadzoru i prikupljanju podataka od javnozdravstvenog značaja -          osnove statistike zdravstvene zaštite -          statistika morbiditeta i siromaštva 2.6. Epidemiologija i kritičko razmišljanje primjenjeno na individualni slučaj -          vjerovatnost javljanja poremećaja -          osjetljivost i specifičnost pretrage -          pozitivna prediktivna vrijednost -          proces odlučivanja profesionalnih radnika i njihov učinak na zdravstvenu zaštitu 3. Područja pedijatrijske prakse Specijalizant mora biti osposobljen samostalno primjeniti praktične vještine i metodologiju rada u sljedećim područjima: 3.1 Poremećaji psihološkog i emocionalnog razvoja -          psihologija dječje dobi -          rani odnos majka dijete -          razvojne faze -          razvojni problemi -          komunikacija dijete-roditelj -          odgoj djeteta -          rizični faktori u porodičnoj i socijalnoj okolini djeteta za pojavu zapuštenosti, zlostavljanja i napuštanja djeteta -          smetnje ponašanja i učenja -          razumijevanje psiholoških problema djece s deformitetima 3.2. Razumijevanje testova ispitivanja sluha i vida -          visus -          Snellenove tablice -          Ishiharine tablice za prepoznavanje boja -          neonatalni skrining sluha 4. Prevencija Specijalizant mora biti osposobljen upotrijebiti metodologiju rada i praktične vještine u sljedećim područjima: 4.1. Programi primarne, sekundarne i tercijarne prevencije osnovna obilježja djelovanja, organizacija, provedba 4.2. Rano otkrivanje bolesti i ometenosti primjenom jednostavnih skrining testova (kukovi, bakteriurija, sluh, vid, cerebralna kljenut i dr.) 4.3. Cijepljenje -          obavezni i dopunski program cijepljenja -          modifikacija programa -          nuspojave i kontraindikacije 4.4. Savjetovališni rad -          njega -          odgoj -          prehrana 5. Liječenje u ambulanti specijalista pedijatrije na primarnoj nivou zdravstvene zaštite Specijalizant mora usvojiti osnovna pedijatrijska znanja, upoznati metodologiju rada, upoznati saradne službe, provoditi dijagnostičke i terapijske zahvate, usvojiti osnove administriranja na primarnoj nivou zdravstvene zaštite. B. Završni dio u petoj godini (5 mjeseci) Specijalizant mora usvojiti sljedeća teorijska znanja i biti osposobljen za samostalno obavljanje: 1. Metode i procjena efiksanosti rezultata -          protokoli za praćenje rezultata rada i naučna evaluacija -          specijalizirani istraživački programi 2. Kritičko razmišljanje -          hodogrami rješavanja tipičnih problema u PZZ - glavobolja, abdominalne kolike, aerokolike, vrućica nepoznatog podrijetla, bol u prsnom košu, upala uha, opstruktivni bronhitis, bol u kuku -          infekcije dišnih puteva – pogled iz PZZ -          hitna stanja u pedijatriji – organizacija zbrinjavanja na nivou PZZ -          telefonsko savjetovanje u pedijatrijskoj PZZ 3. Medicinska etika -          prava djeteta bolesnika, prava skrbnika -          institut liječničke tajne u pedijatriji -          obavezni program cijepljenja i etička pitanja 4. Okolišni faktori -          socijalni uticaji na zdravlje djeteta -          ekološki uticaji na zdravlje djeteta Primarna zdravstvena zaštita (ordinacija specijalista pedijatrije, mentor) 1. Osnovne vještine Specijalizant se upoznaje s ekonomskim aspektima funkcioniranja ordinacije na primarnom nivou zdravstvene zaštite; stiče sva potrebna znanja i vještine samostalnog ekonomskog upravljanja: 1.1. Troškovi zdravstvene zaštite -          ekonomija i zdravlje djece -          organizacija primarne zdravstvene zaštite – prikaz različitih modela funkcioniranja -          prevencija osnova zdravlja: trošak ili unosna investicija? 2. Osnovna znanja 2.1. Javno zdravstvo – upoznavanje sa javnozdravstvenom ulogom -          Kako se mijenjaju oblici bolesti i kako ih se može mijenjati; -          Javno mišljenje – uloga zastupanja stava; -          Holistički pristup u organizaciji PZZ, uloga lokalne zajednice u zdravstvenoj zaštiti -          pokretanje i usklađivanje multidisciplinarnog djelovanja za pomoć rizičnim porodicama (socijalna patologija, siromaštvo, adolescentno roditeljstvo, hronično bolesno dijete u porodici) 3. Područja pedijatrijske prakse Specijalizant se upoznaje sa organizacijskim aspektima funkcioniranja primarne zdravstvene zaštite; stiče sva potrebna znanja i vještine organizacijskog upravljanja koja omogućavaju samostalni rad: 3.1. Provedbene vještine -          organizacija rada -          racionalno provođenje dijagnostike i terapije Specijalizant pedijatrije mora usvojiti znanja i vještine organiziranja interdisciplinarnih programa od javnozdravstvenog značaja 3.2. Psihološko usmjeravanje -          škola roditeljstva – osnovni principi odgoja djece -          rana prevencija razvojnih psiholoških poremećaja i rana intervencija Sportska medicina: dijete i sport Specijalizant se osposobljava za samostalno rješavanje problematike vezane za rekreativne aktivnosti i vrhunski sport, uključujući procjenu djetetove sposobnosti za te aktivnosti u saradnji s različitim subspecijalistima. Centar za socijalni rad Specijalizant mora upoznati osnovne aktivnosti vezane za socijalnu zaštita djece (programi, zakonske mogućnosti i procedure, prvostepeno tijelo vještačenja) Ustanova za mentalno zdravlje djece i omladine Specijalizant mora upoznati područja djelovanja i organizaciju rada navedenih ustanova Kućne posjete i organizacija kućnog liječenja Specijalizant mora dobiti uvid u organitzaciju kućnog liječenja i osposobiti se za samostalno provođenje kućnog liječenja. Zdravstvena zaštita u predškolskoj ustanovi Specijalizant mora upoznati sistem zdravstvene zaštite i njege predškolske djece u ustanovama, specifičnosti problematike i modele saradnje sa sistemom zdravstvene zaštite. Hitna stanja Specijalizant se osposobljava za samostalni rad u rješavanju hitnih stanja u uvjetima zbrinjavanja djece na prmarnom nivou zdravstevne zaštite. Specijalizant mora steći posebne kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: Prva godina -          Odnos s bolesnom djecom i njihovom porodicom, te ostalim sudionicima koji sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti djece (3)                                                         -          Komunikacijske sposobnosti (3)                                                  -          Djeca, porodica i zakon (3)                                                         -          Rani emocionalni razvoj (3)                                                        -          Biologija rasta i razvoja djece (3)                                                 -          Prehrambene potrebe djeteta za normalan rast i razvoj (3)                                                             -          Prehrana djece s poremećajima zdravlja (3)                                                  -          Poremećaji emocionalnog razvoja i faktori koji utječu na njihov nastanak (3)                     -          Testovi ispitivanja vida i sluha (1)                                                -          Imunizacija djece (3)                                                  -          Oblici primarne, sekundarne i tercijarne prevencije (3)                                                   -          Epidemiologija, prikupljanje i interpretacija epidemioloških podataka (3)                                                           -          Savjetovališni rad u PZZ (3)        Peta godina -          Javnozdravstveni aspekti rada u pedijatrijskoj PZZ (3)                                                   -          Programi prevencije i rane intervencije (3)                                                    -          Istraživanje i angažiranje lokalnih resursa u zaštite za zdravlje djece (3)                                           -          Organizacija i provođenje edukacijskih programa (3)                                                      -          Djelokrug rada centra za socijalni rad (3)                                                      -          Dijete i sport (3)                                                        -          Djelokrug rada ustanove za mentalno zdravlje djece i omladinu (3)                                                  -          Kućne posjete i liječenje u kući bolesnika (3)                                                -          Zdravstvena briga o djeci u predškolskim ustanovama, modaliteti saradnje (3)                                 -          Identifikacija hitnih stanja i postupanja na nivou PZZ (3)                                -          Metode i procjena efiksanosti rezultata (3)                                                   -          Kritičko razmišljanje, evidence based practice (3)                                                         -          Algoritmi u pedijatriji (3)                                                             -          Telefonsko savjetovanje u PZZ (3)                                                              -          Hitna stanja u PZZ specifičnosti djelovanja (3)                                                                                                            -          Medicinska etika u području zaštite za djecu (3)                                                           -          Socijalni i ekološki faktori rasta i razvoja (3)  Školska i adolescentna medicina Specijalizant pedijatrije mora steći znanja iz: -          fiziološke i psihološke karakteristike školske djece i adolescenata -          osnovni probiri u dobi školskog djeteta (oštećenje vida, oštećenje sluha, derformacija kičme i stopala) -          cijepljenje školske djece -          psihološki razvoj školskog djeteta i odstupanja -          edukacijsko zdravlje -          spolni razvoj školskog djeteta i odstupanja (reproduktivno zdravlje, spolno prenosive bolesti njihova prevencija i liječenje; planiranje porodice) -          prehrana školske djece (energetske potrebe školskog djeteta, školska kuhinja, zdrava prehrana, -          prevencija i liječenje poremećaja hranjenja) -          najčešće bolesti školske dobi (epidemiologija, etiologija, dijagnostika i liječenje) -          zarazne bolesti školske dobi -          hronično bolesno školsko dijete i adolescent -          oblici rizičnog ponašanja školske djece i adolescenata, preventivni i terapijski pristup (zakonske regulative i mjere) -          zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja školske djece -          prilagodba nastavnog programa specifičnim potrebama školskog djeteta -          univerzitetska medicina Specijalizant pedijatrije mora usvojiti sljedeće vještine: -          prepoznati normalne razvojne pojave u školskog djeteta, uočiti odstupanja i usmjeriti dijagnostičke postupke -          redovno i pravilno provoditi postupke probira u školskog djeteta (vid, sluh, ortopedski deformiteti) -          poznavati kalendar cijepljenja, cjepiva i osnovnih cijepljenja u školske djece -          sistematski pregled školskog djeteta -          pregledi učenika radi utvrđivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, uz određivanje optimalnog programa -          kontrolni pregledi učenika pri pojavi zaraznih bolesti u školi i poduzimanje protuepidemijskih mjera -          provođenje i nadgledanje zdravstvenog odgoja u školama, saradnja s roditeljima i nastavnicima -          učestvovanje u komisijama za prilagodbu nastavnog programa Specijalizant pedijatrije mora razviti stavove o: -          preventivni pristup, kako bi se na vrijeme otkrila i spriječila odstupanja, poremećaji i bolesti -          lični stav povjerenja prema učeniku, njihovim roditeljima i nastavnicima, što će poslužiti kao osnova u prihvaćanju problema i uspješnije saradnje. Specijalizant mora steći posebne kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: -          Priprema za cijepljenje i postupci cijepljenja (3) -          Prepoznavanje deformacija lokomotornog sistema (3) -          Prepoznavanje promjena ponašanja koja ukazuju na rizično ponašanje (3) -          Razgovor s roditeljima zbog sumnje na rizično ponašanje (3) -          Postupci za sprječavanje ozljeda u prometu (3) -          Sistematski pregled (3) -          Kontakt sa socijalnim službama (3) -          Edukacija djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama (3) -          Saradnja s nastavnicima (3) -          Edukacija nastavnika o pokazateljima rizičnog ponašanja (3) -          Priprema zdrave prehrane (3) -          Edukacija o zdravim odnosima s vršnjacima (3) Infektologija s mikrobiologijom i epidemiologijom Specijalizant pedijatrije mora steći sljedeća znanja iz mikrobiologije: -          klasifikacija uzročnika infekcijskih bolesti -          razlikovanje pojmova infekcije, kolonizacije i kliconoštva -          kultivacija i identifikacija uzročnika, obrada primarno sterilnih i nesterilnih materijala -          pohranjivanje i rukovanje s uzorcima -          osjetljivost mikroorganizama na antimikrobne lijekove -          klasifikacija i mehanizmi djelovanja antimikrobnih lijekova -          osjetljivost i specifičnost dijagnostičkih testova, interpretacija seroloških testova -          metode molekularne dijagnostike infekcijskih bolesti Specijalizant pedijatrije mora steći sljedeća znanja iz epidemiologije: -          načini prenosa infekcija, mehanizam vertikalnog prenosa infekcija -