Aktio

Federalno ministarstvo zdravstva

Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine

Veliki dokument · tekst, dio 41 od 61

-          Provođenje duboke sedacije (3) -          Specifičnost liječenja novorođenčadi vrlo male i izrazito male rodne mase (3) -          Hronične bolesti i stanja, prevencija (3) -          Probir novorođenčadi na oštećenja sluha i retinopatiju prematuriteta (2) -          Učestvovanje pri malim hirurškim zahvatima u jedinici intenzivnog liječenja (3) -          Priprema, provjera te stavljanje u funkciju (inkubator, perfuzor, respirator, aspirator, vakuumska drenaža, inhalator, fototerapijska lampa, grijani stol (3) -          Učestvovanje u kliničko patološkim konferencijama - etička i pravna pitanja (3) -          Regionalizacija zdravstvene žaštite novorođenčadi - smjerovi transportiranja (3) -          Stalna procjena vlastitih rezultata mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta (3) -          Saradnja s lokalnim, regionalnim i nacionalnim timovima analiza mortaliteta, morbiditeta i invaliditeta (3) -          Učestvovanje u aktivnostima unapređenja zdravlja populacije. Pružanje potpore majkama bolesne novorođenčadi (3) -          Pružanje pomoći porodici hronično bolesne i umiruće djece (3) -          Svijest o dugoročnim posljedicama zbog neprovedenih, odgađanih ili neodgovarajućih medicinskih postupaka (3) -          Unapređenje multidisciplinarne saradnje (3) Neurologija Specijalizant mora imati usvojena sljedeća znanja: 1.      Neurološki pregled i anamneza (novorođenčeta, dojenčeta, djeteta) 2.      Procjena djeteta s poremećajima svijesti i diferencijalna dijagnoza te osnovna obrada 3.      Procjena abnormalnosti zjenica i poremećaja bulbomotorike i osnovna obrada, te osnovna dijagnostika djeteta s poremećajima vida 4.      Poremećaji sluha i rano otkrivanje 5.      Osnovna procjena poremećaja razvoja govora, dijagnostika i liječenje 6.      Procjena znakova oštećenja piramidnog sistema 7.      Procjena znakova oštećenja ekstrapiramidnog sistema 8.      Posebnosti i obrada dojenčeta sa sindromom hipotonije 9.      Procjena kliničke slike poremećaja funkcija malog mozga 10.    Procjena znakova oštećenja kičmene moždine 11.    Procjena poremećaja hoda 12.    Procjena znakova povišenog intrakranijalnog pritiska, obrada i liječenje 13.    Moždana smrt i sindrom iznenadne dojenačke smrti 14.    Procjena indikacije za lumbalnu punkciju i analiza cerebrospinalne tekućine 15.    Osnovne indikacije i osnovni principi elektroencefalografije i elektromiografije i neurografije 16.    Osnovni poremećaji razvoja središnjeg živčanog sistema i lubanje i dijagnostika 17.    Procjena i dijagnostika i osnovni principi liječenja djeteta s hidrocefalusom 18.    Procjena, osnovna obrada i liječenje djeteta s cerebralnom paralizom 19.    Procjena djeteta s cerebralnim napadima 20.    Febrilni napadi (konvulzije) 21.    Procjena afektivnih respiratornih cerebralnih napada 22.    Procjena i dijagnostika te liječenje sinkope 23.    Procjena parasomnija i psihogenih napada 24.    Podjela epileptičkih napada, epilepsija i sindroma 25.    Liječenje epileptičkog napada i epileptičkog statusa 26.    Procjena, dijagnostika i liječenje djeteta s glavoboljom 27.    Neurokutani sindromi, procjena i osnovna dijagnostika 28.    Procjena i osnovna obrada djeteta s ataksijom 29.    Procjena djeteta s encefalopatijom, definicija i dijagnostika 30.    Procjena i osnovna obrada djeteta s neurodegenerativnim bolestima 31.    Procjena i osnovna obrada djeteta s demijelinizirajućim bolestima središnjeg živčanog sistema 32.    Procjena, diferencijalna dijagnoza i osnovna obrada dojenčeta/djeteta s upalom središnjeg živčanog sistema 33.    Subakutni sklerozirajući panencefalitis 34.    Osnovna dijagnostika i liječenje moždanih udara 35.    Osnovna podjela, dijagnostika i liječenje nasljednih i stečenih (akutnih i hroničnih) mišićnih bolesti, bolesti perifernih živaca, te bolesti neuromuskularne spojnice 36.    Procjena djeteta s kraniocerebralnom ozljedom i ozljedama kralješnice, osnovna dijagnostika i principi liječenja 37.    Procjena dijagnostika i osnove liječenja djeteta s tumorima mozga i kičmene moždine 38.    Procjena djeteta s mentalnom zaostalošću 39.    Procjena djeteta s autizmom 40.    diferencijalna dijagnoza poremećaja ponašanja Specijalizant mora steći posebne kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: -          Procjena neurološkog statusa - novorođenčeta, dojenčeta djeteta, adolescenta (3) -          Procjena oštećenja piramidnog, ekstrapiramidnog sistema, te malog mozga (3) -          Indicirati upućivanje na neuroradiološke pretrage - EEG, EMG i procijeniti nalaze (3) -          Procjena znakova povišenog intrakranijalnog pritiska, obrada i principi liječenja (3) -          Liječenje epileptičkih napada (3) -          Procjena i dijagnostika, te liječenje sinkope (3) -          Procjena djeteta s poremećajem svijesti (3) -          Procjena poremećaja - vida, sluha, govora (3) -          Izvođenje lumbalne punkcije (3) -          Procjena i postupak s djetetom sa različitim poremećajima svijesti (i komom) (3) -          Indikacije i osnovna obrada neuromuskularnih bolesti (3) -          Procjena tipova glavobolja indikacije i osnovna obrada, te terapija glavobolja (3) -          Procjena poremećaja hoda - osnovna dijagnostička obrada (3) -          Procjena djeteta s kraniocerebralnom ozljedom i ozljedama kičme, osnovna dijagnostika i principi liječenja (3) -          Procjena, diferencijalna dijagnoza i osnovna obrada dojenčeta/djeteta s upalom središnjeg živčanog sistema (3) -          Procjena i osnovna obrada djeteta s demijelinizirajućim bolestima središnjeg živčanog sistema (3) -          Procjena dijagnostika i osnove liječenja djeteta s tumorima mozga i kičmene moždine (3) -          Procjena, osnovna dijagnostika i principi liječenja moždanih udara (3) Na završetku dijela programa iz neurologije specijalizant mora biti osposobljen: procijeniti neurološki status u novorođenčeta, dojenčeta, djeteta te adolescenta, indicirati upućivanje na određene neuroradiološke pretrage, EEG, EMG i procijeniti nalaze u osnovnim principima. Treba znati liječiti epileptički napad i postupati s djetetom bez svijesti, procijeniti dijete sa sinkopom i indicirati obradu, procijeniti poremećaje vida, sluha i govora, procijeniti dijete sa zaostajanjem u psihomotornom razvoju i indicirati upućivanje na obradu, mora biti osposobljen izvoditi lumbalne punkcije, procijeniti dijete s različitim poremećajima svijesti i postupati s njim, indicirati osnovnu obradu nasljednih i stečenih (akutnih i hroničnih) neuromuskularnih bolesti i poznavati terapiju glavobolja, te procijeniti poremećaje hoda i indicirati osnovnu obradu, procijeniti dojenče i dijete s hipotonijom, indicirati osnovnu obradu, procijeniti i indicirati osnovnu obradu i principe terapije dojenčeta/djeteta s upalom središnjeg živčanog sistema, procijeniti dijete s neurokutanim sindromima i indicirati obradu, procijeniti dijete s moždanim udarima indicirati obradu i osnovne principe liječenja, procijeniti i postupati s djetetom s ozljedama središnjeg živčanog sistema. Kardiologija Završetkom ovog dijela specijalizacije specijalizant pedijatrije mora znati: -          anatomija i fiziologija fetalne cirkulacije -          prelazna cirkulacija od fetusa prema novorođenčetu -          anamneza kod djeteta sa srčanom bolesti -          greške s lijevodesnim pretokom (shuntom) -          greške s desnolijevim pretokom -          greške bez pretoka -          udruženost srčanih grešaka s drugim anomalijama -          prevencija bakterijskog karditisa -          etiopatogenetska osnova prirođenih srčanih grešaka po Clarku -          odnos genetike i prirođenih srčanih grešaka -          filozofija premoštenja desne i lijeve klijetke -          dijagnostički i terapijski algoritmi kod pojedinih srčanih grešaka -          plućna hipertenzija, etiologija i liječenje -          prostaglandini u terapiji prirođenih srčanih grešaka Specijalizant pedijatirje mora savladati sljedeće vještine: -          anamneza, inspekcija, palpacija, auskultacija -          praktično snimanje elektrokardiograma -          kardiorespiracijska reanimacija -          klinički pregled kardijalne dekompenzacije -          praktična auskultacija (šumovi, tonovi, njihov međusobni odnos) -          mjerenje i interpretacija krvnog pritiska -          osnovni ehokardiografski pregled (2D, Mmod) -          izračunavanje LD pretoka po Ficku -          izvođenje Schellongova testa -          interpretacija 24satnog elektrokardiograma -          postavljanje djeteta na umjetnu ventilaciju Specijalizant mora steći posebne kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: -          Anamneza i status srčanog bolesnika (3) -          Mjerenje arterijskog pritiska na rukama i nogama različitog uzrasta, te interpretiranje nalaza pomoću nomograma za dob, spol i visinu (3) -          Samostalno snimanje elektrokardiograma (3) -          Samostalno izvođenje Schellongova testa (3) -          Interpretacija aritmija i 24-satnog eletkrokardiograma (3) -          Snimanje srca ultrazvukom (2D, M-mod) (1) -          Zbrinjavanje djeteta sa srčanom grješkom u inkubatoru (3) -          Izračunavanje doze digitalizacije za dijete sa srčanom dekompenzacijom (3) -          Izračunavanje doze inotropnih lijekova za dijete s hipotenzijom (3) -          Izračunavanje doze prostaglandina kod grešaka ovisnih o duktusu (3) -          Postavljanje djeteta sa srčanom grješkom na respirator (3) -          Izvođenje ergometrijskog testa (2) -          Izvođenje tilt-up testa (3) -          Kateterizacija srca s angiokardiografijom (1) -          Intervencijska kateterizacija srca – balonska atrioseptostomija (1) -          Druge intervencijske kateterizacije srca (1) -          Biopsija miokarda (1) -          Fetalna ehokardiografija (1) Endokrinologija s dijabetesom Nakon završenog ovog dijela specijalizacije specijalizant mora biti osposobljen pratiti rast i razvoj u djece, te prepoznati odstupanja, poznavati osnove anatomije i fiziologije endokrinog sistema, prepoznati endokrinološke poremećaje u djece, te poznavati principe dijagnostike i liječenja istih, mora znati prepoznati, dijagnosticirati i liječiti akutne komplikacije endokrinoloških oboljenja. Specijalizant mora upoznati i savladati sljedeće tehnike i vještine: -          mora biti osposobljen za izvođenje antropometrijskih mjerenja (težina, dužina, odnosno visina, opseg glave, prsnog koša i trbuha), unošenje podataka u grafikone s centilnim krivuljama rasta, te interpretaciju nalaza, predikciju konačne visine -          mora znati procijeniti koštanu zrelost na rendgenogramu zapešća uz pomoć atlasa i tablica -          mora biti osposobljen za izvođenje i tumačenje rezultata jednostavnijih endokrinoloških testova, kao i za indiciranje endokrinoloških testova opterećenja i supresije i interpretaciju dobivenih rezultata -          mora biti osposobljen procijeniti glukozuriju i ketonuriju test trakama -          mora biti osposobljen za rukovanje jednostavnim napravama za kontrolu koncentracije glukoze u krvi -          mora poznavati indikacije za određivanja koncentracije pojedinih hormona u krvi i u urinu, te znati interpretirati dobivene rezultate -          mora poznavati principe provođenja skrininga na hipotireozu i interpretaciju rezultata -          mora biti osposobljen interpretirati nalaze slikovnih dijagnostičkih metoda Specijalizant pedijatrije mora usvojiti sljedeća znanja: 1. Opći pojmovi u endokrinologiji -          mora poznavati anatomiju endokrinog sistema -          mora poznavati fiziološke i patofiziološke aspekte endokrine regulacije (načini djelovanja i regulacija lučenja hormona, mehanizmi povratne sprege) -          mora poznavati endokrine i druge biološke ritmove -          mora poznavati kliničke manifestacije endokrinih oboljenja 2. Rast: -          mora poznavati epidemiološke aspekte rasta i razvoja -          mora poznavati normalan rast i razvoj dojenčeta, djeteta i adolescenta: normalne varijacije -          mora poznavati faktore koji utječu na rast u različitim životnim razdobljima -          mora poznavati posljedice socijalne i emocionalne depriviranosti na rast -          mora poznavati uticaj genetskih, hormonskih, etničkih, prenatalnih i postnatalnih okolišnih faktora -          mora poznavati češće uzroke zastoja u rastu -          mora poznavati metode dijagnostike i liječenja smanjenog i visokog rasta 3. Pubertet -          mora poznavati fiziologiju puberteta i adolescencije, normalan slijed i varijacije pubertetskograzvoja -          mora biti osposobljen procijeniti stepen spolne zrelosti (po Tanneru) -          mora znati prepoznati juvenilnu ginekomastiju i poznavati diferencijalnu dijagnozu -          mora biti osposobljen prepoznati i razlikovati normalan i poremećen spolni razvoj -          mora poznavati poremećaje pubertetskog razvoja (preuranjeni, zakašnjeli pubertet), njihovu dijagnostiku i liječenje 4. Dijabetes u djece -          mora poznavati klasifikaciju, epidemiologiju i genetiku dijabetesa melitusa -          mora poznavati etiologiju i patogenezu dijabetesa melitusa tipa I, te patofiziologiju metaboličkih poremećaja -          mora poznavati kliničku sliku i dijagnostiku dijabetesa melitusa -          mora poznavati liječenje dijabetesa melitusa -          mora poznavati metode nadzora bolesnika i samokontrole -          mora poznavati akutne i hronične komplikacije bolesti -          mora poznavati nove mogućnosti liječenja -          mora poznavati specifičnosti zdravstvene zaštite djece dijabetičara (timski rad, kampovi, radionice, uloga šire društvene zajednice) -          mora poznavati psihološke aspekte bolesti -          mora poznavati ostale tipove dijabetesa u dječjoj dobi (dijabetes melitus tip II, MODY, novorođenački dijabetes) 5. Pretilost -          mora poznavati etiologiju pretilosti -          mora poznavati komplikacije pretilosti: hipertenzija, hiperlipidemija, hiperinzulinemija, poremećaj metabolizma glukoze (metabolički sindrom) -          mora poznavati principe liječenja pretilosti 6.Bolesti hipotalamusa i hipofize -          mora poznavati anatomiju i fiziologiju neuroendokrinog sistema -          mora poznavati bolesti adenohipofize i neurohipofize -          mora poznavati dijagnostički algoritam i liječenje hipopituitarizma 7.Ostali endokrinološki poremećaji -          mora poznavati bolesti štitnjače -          mora poznavati bolesti kore i srži nadbubrežnih žlijezda i simpatičkog živčanog sistema -          mora poznavati bolesti gonada -          mora poznavati poremećaje diferencijacije spola (interseksualnost) -          mora poznavati poliendokrinopatije (MEN i pluriglandularne insuficijencije) 8. Metabolizam kalcija i bolest paratiroidnih žlijezda -          mora poznavati metabolizam Ca i P, te fiziologiju regulacije kao i poremećaje lučenja parathormona, kalcitonina i D vitamina -          mora poznavati metode dijagnostike i liječenja hipoparatiroidizma, pseudohipoparatiroidizma, hiperparatiroidizma 9. Akutna stanja u endokrinologiji i dijabetologiji -          mora biti osposobljen prepoznati i liječiti dijabetičku ketoacidozu -          mora biti osposobljen prepoznati i liječiti hipoglikemiju -          mora biti osposobljen prepoznati i liječiti adrenalnu krizu 10. Mora poznavati principe provođenja skrininga na prirođene endokrinopatije (kongenitalna hipotireoza, kongenitalna adrenalna hiperplazija) 11. Mora poznavati principe hormonske terapije endokrinih i neendokrinih oboljenja 12. Laboratorijska dijagnostika -          mora poznavati dijagnostiku poremećaja metabolizma ugljikohidrata -          mora biti osposobljen za ispitivanje funkcije hipofize, spolnih žlijezda, štitnjače, paratiroidnih žlijezda, gušterače i nadbubrežnih žlijezda -          mora poznavati indikacije, principe provođenja, te interpretaciju nalaza dinamičkih testova u endokrinologiji -          mora poznavati mogućnosti analize DNK u dijagnostici endokrinih bolesti -          mora poznavati indikacije i metode provođenja prenatalne dijagnostike u endokrinologiji te mora biti osposobljen za provođenje genetskog savjetovanja -          mora poznavati slikovne pretrage u dijagnostici endokrinih bolesti (RTG, UZV, CT, MR, scintigrafija); indikacije, metode i interpretaciju nalaza Specijalizant mora steći posebne kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: -          Antropometrijska mjerenja, određivanje koštane zrelosti, predikcija konačne visine (3) -          Indikacije za osnovne laboratorijske dijagnostičke pretrage u pedijatrijskoj endokrinologiji i interpretacija dobivenih rezultata (3) -          Anatomija endokrinog sistema (3) -          Fiziološki i patofiziološki aspekti endokrine regulacije (načini djelovanja i regulacija lučenja hormona, mehanizmi povratne sprege) (3) -          Kliničke manifestacije endokrinih oboljenja (3) -          Normalan rast i razvoj dojenčeta, djeteta i adolescenta: normalne varijacije (3) -          Poznavanje faktora koji utječu na rast u različitim životnim razdobljima (3) -          Uzroci zastoja u rastu (3) -          Normalan pubertetski razvoj, procjena stepena spolne zrelosti (po Tanneru) (3) -          Ginekomastija (3) -          Poremećaji puberteta (zakašnjeli i preuranjeni pubertet) (3) -          Dijabetes melitus tip I u djece: etiologija i patofiziologija (3) -          Klinička slika i dijagnostika dijabetesa melitusa (3) -          Liječenje dijabetesa melitusa, metode praćenja bolesnika i samokontrola (3) -          Akutne i hronične komplikacije dijabetesa melitusa (3) -          Etiologija, patofiziologija i principi liječnja dijabetesa melitusa tip II (3) -          Pretilost u djece: etiologija, komplikacije i liječenje (3) -          Bolesti hipofize (3) -          Bolesti štitnjače (3) -          Bolesti paratiroidnih žlijezda (3) -          Bolesti nadbubrežnih žlijezda (3) -          Bolesti gonada (3) -          Interseksualnost (3) -          Akutna stanja u pedijatrijskoj endokrinologiji i dijabetologiji (3) -          Skrining na prirođene endokrinopatije (3) -          Antropometrijska mjerenja, određivanje koštane zrelosti, predikcija konačne visine (3) -          Indikacije za laboratorijske i slikovne dijagnostičke pretrage u pedijatrijskoj endokrinologiji i interpretacija nalaza (3) -          Dijagnostika poremećaja metabolizma ugljikohidrata (3) -          Dijagnostičke metode ispitivanja funkcije hipofize, spolnih žlijezda, štitnjače, paratiroidnih žlijezda, gušterače i nadbubrežnih žlijezda (3) -          Indikacije, principi provođenja, te interpretacija rezultata dinamičkih testova u endokrinologiji (3) -          Mogućnosti analize DNK u dijagnostici endokrinih bolesti (3) -          Indikacije i metode provođenja prenatalne dijagnostike u endokrinologiji, genetsko savjetovanje (3) -          Slikovne pretrage u dijagnostici endokrinih bolesti (RTG, UZV, CT, MR, scintigrafija); indikacije, metode i interpretacija nalaza (2) -          Bolesti hipotalamusa, adenohipofize i neurohipofize (3) -          Epidemiološki aspekti rasta i razvoja i posebnosti rasta u pojedinim životnim dobima (3) -          Faktori rasta i uticaji pojedinih hormona na rast (3) -          Metode dijagnostike i liječenja smanjenog i visokog rasta (3) -          Fiziologija puberteta i adolescencije, normalan i poremećen spolni razvoj (3) -          Metode dijagnostike i liječenja poremećaja puberteta (zakašnjeli i preuranjeni pubertet) (3) -          Dijabetes melitus tip I u djece: klasifikacija, epidemiologija i etiologija (genetika), te patofiziologija metaboličkih poremećaja (3) -          Klinička slika i dijagnostika dijabetesa melitusa (3) -          Liječenje dijabetesa melitusa, metode praćenja bolesnika i samokontrola (3) -          Akutne i hronične komplikacije dijabetesa melitusa (3) -          Zdravstvena zaštita djece dijabetičara i psihološki aspekti (3) -          Ostali tipovi dijabetesa u dječjoj dobi (dijabetes melitus tip II, MODY, novorođenački dijabetes) (3) -          Bolesti štitnjače (3) -          Bolesti kore i srži nadbubrežnih žlijezda i simpatičkog živčanog sistema (3) -          Bolesti gonada -          Interseksualnost (3) -          Poliendokrinopatije (3) -          Metabolizam kalcija i fosfora, fiziologija regulacije i poremećaji lučenja parathormona, kalcitonina i D-vitamina (3) -          Metode dijagnostike i liječenja hipoparatiroidizma, pseudohipoparatiroidizma, hiperparatiroidizma (3) -          Principi hormonske terapije endokrinih i neendokrinih bolesti (3) -          Akutna stanja u endokrinologiji (3) Intenzivna i hitna pedijatrija Specijalizant pedijatrije mora biti osposobljen: 1. Postaviti dijagnozu i diferencijalnu dijagnozu stanja koja neposredno ugrožavaju život djeteta. 2. Pružiti prvu pomoć i reanimirati vitalno ugroženo dijete, što znači: -          prepoznati vitalno ugroženo dijete -          započeti osnovne postupke održavanja života (BLS – basic life support) -          nastaviti s uznapredovalim postupcima održavanja prohodnosti dišnog puta i ventilacije -          liječiti srčani zastoj 3. Strukturirano pristupiti teško bolesnom djetetu uključujući: -          respiratorno kompromitirano dijete -          dijete u cirkulacijskom šoku -          dijete s abnormalnom srčanom frekvencijom ili ritmom -          dijete s poremetnjom svijesti -          dijete s konvulzijama -          otrovano dijete 4. Strukturirano pristupiti ozlijeđenom djetetu uključujući: -          dijete s povredom prsnog koša -          dijete s povredom trbuha -          dijete s traumom glave -          dijete s povredom ekstremiteta ili kičme -          dijete s opekotinama 5. Izvoditi praktične postupke i vještine: -          održavanje dišnog puta (postavljanje usnog i nosnog zračnog provodnika, oro i nazotrahealna intubacija) -          ventilacija s pomoću maske i balona -          osiguravanje venskog puta (periferne vene ekstremiteta, vene poglavine, vanjska jugularna vena); -          intraosalni put punkcija i kateterizacija periferne arterije, defibrilacija -          lumbalna punkcija; postavljanje nazo i orogastrične sonde, ispiranje želuca, kateterizacija mokraćnog mjehura -          imobilizacija vratne kičme -          trijažu i transport vitalno ugroženog dojenčeta i djeteta. 6. Prepoznati i pravilno pristupiti rješavanju etičkih problema intenzivne/hitne medicine: -          pristup umirućem djetetu i njegovim roditeljima -          osnove pedijatrijske palijativne medicine Specijalizant mora steći posebne kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: -          Prepoznavanje znakova vitalne ugroženosti djeteta (3) -          Osnovni postupci održavanja života (3) -          Napredni postupci održavanja dišnog puta i ventilacije (3) -          Strukturirani pristup teško bolesnom djetetu (3) -          Liječenje srčanog zastoja (3) -          Strukturirani pristup ozlijeđenom djetetu (3) -          Strukturirani pristup stabilizaciji djeteta i transportu (3) -          Praktični postupci - osiguravanje dišnoga puta (3) -          Praktični postupcicirkulacija (3) -          Praktični postupci – otrovanja (3) -          Praktični postupci - trauma (3) -          Praktični postupci - poremećaji tekućinskog, elektrolitnog i acidobaznog statusa (3) -          ARDS u djece (2) -          Višestruko zatajenje organa (2) -          Hemodinamski nadzor (2) -          Strojna ventilacija – konvencionalna (3) -          Strojna ventilacija – visokofrekventna (1) -          Vazoaktivno liječenje (2) -          Bubrežno nadomjesno liječenje (1) -          Kontrola bolničkih infekcija (3) -          Pedijatrijska farmakoterapija - racionalna upotreba antibiotika (3) -          Etika pedijatrijske hitne/intenzivne medicine (3) -          Praktični postupci - centralni venski putevi, hirurška preparacija vene (1) Završetkom programa specijalizacije iz intenzivne i hitne pedijatrije specijalizant mora biti osposobljen dijagnosticirati i liječiti hitna stanja u pedijatriji, uz opširno znanje etiologije, prevencije, patologije, patofiziologije, dijagnostike i diferencijalne dijagnostike, te liječenja pedijatrijskih entiteta, posebno kako slijedi: 1. Akutni respiracijski distres sindrom 2. Višestruko zatajenje organa. Specijalizant mora biti osposobljen zbrinuti dijete po kardiohirurškom i neurohirurškom zahvatu, kao i dijete koje nakon zahvata na dječjoj hirurgiju zahtijeva intenzivističku zaštita. Navedeno podrazumijeva poznavanje hemodinamskog i drugog aktivnog monitoringa, vazoaktivnog liječenja, kao i savladavanje konvencionalne i visokofrekventne ventilacije. Također, specijalizant je osposobljen zbrinuti i komplikacije navedenih zahvata uključujući i bubrežno nadomjesno liječenje. Po završetku programa detaljno mora biti upoznat s osnovama pristupu infekcijama u pedijatrijskim jedinicama intenzivne medicine, mjerama kontrole bolničkih infekcija, racionalnom upotrebom antibiotika, pedijatrijskom farmakologijom. Zna prepoznati i pravilno pristupiti rješavanju etičkih problema intenzivne/hitne medicine, posebno pristupiti umirućem djetetu i njegovim roditeljima, zna osnove pedijatrijske palijativne medicine, detaljno je upoznat sa naučnim istraživanjem u jedinicama intenzivnog liječenja djece. Osposobljen je za naredne praktične postupke i vještine: Sudjelovati u osiguravanju centralnog venskog puta (jugularna, potključna, bedrena vena), hirurške preparacije vene, torakocenteze iglom, torakotomije i postavljanje torakalne drenaže, perikardiocenteze, abdominalne paracenteze, peritonealne dijalize. Medicinska genetika Specijalizant mora imati usvojena sljedeća znanja: -          razumjeti etiologiju nasljednih i prirođenih bolesti -          poznavati češće nasljedne i prirođene bolesti -          znati uzroke češćih deformacija kostiju i zglobova -          poznavati dijagnostičke metode u genetici (kariotip, FISH, molekularne metode) -          znati indikacije za genetsko savjetovanje, kariotip, FISH i genske analize -          razumjeti socijalne i psihološke probleme uz nasljedne i prirođene bolesti -          mogućnosti prenatalne dijagnostike nasljednih bolesti -          etički problemi u medicinskoj genetici -          praćenje bolesnika i porodice s nasljednim bolestima -          korištenje genetičkih baza podataka (npr. OMIM) -          uzimanja uzoraka za genetičke analize (vrijeme uzimanja, način transporta) Tokom specijalizacije specijalizant pedijatirje mora steći sljedeće vještine i sposobnosti: -          prepoznavanje kliničke slike najčešćih nasljednih i prirođenih bolesti -          uzimanje anamneze, sastavljanje i interpretacija porodičnog stabla -          lični stav liječnika prema djeci i adolescentima s malformacijama i oštećenjima, njegovo ponašanje kao i informacije i pažnja koju poklanja porodici odlučujući su u njihovom prihvaćanju problema i saradnji -          komunikacija s porodicom djeteta s nasljednom i prirođenom bolešću -          procjena rizika ponavljanja češćih nasljednih bolesti u porodici Specijalizant mora steći posebne kompetencije sa sljedećim stepenima napredovanja: -          Razumijevanje osnovnih staničnih i molekularnih mehanizama uključenih u nasljeđivanje (organizacija genoma, genske mutacije i njihove posljedice, vrste hromosomskih aberacija i njihove posljedice) (3) -          Vrste nasljednih bolesti i obrasci nasljeđivanja - hromosomopatije, monogenske bolesti, nemendelski oblici nasljeđivanja (mozaicizam, bolesti tripleta, uniparentna disomija, epigenetski fenomeni, mitohondrijsko nasljeđivanje), multifaktorske bolesti (3) -          Osnovni principi genetskog savjetovanja – posebnosti genetičke informacije, ko daje genetičku informaciju, indikacije za genetsko savjetovanje, etički aspekti genetskog informiranja, genetičko testiranje djece (3) -          Specifični problemi genetskog savjetovanja (nepenetrantost gena, varijabilnost ekspresije, plejotropija, fenokopija, lokusna i alelna heterogenost, gonadni mozaicizam, konsangvinitet, lažno očinstvo, kasna pojava bolesti) (3) -          Uzimanje anamneze, sastavljanje i interpretacija porodičnog stabla (3) -          Dismorfologija (upoznavanje s češćim dismorfičkim sindromima, pregled djeteta u kliničkoj genetici, korištenje baza podataka u postavljanju dijagnoze dismorfičnih sindroma) (2) -          Najčešći hromosomski sindromi – numerički – autosomni gonosomni, strukturni, mikrodelecijski/mikroduplikacijski, rizik ponavljanja, genetski savjet (3) -          Prepoznavanje kliničkih slika najčešćih monogenskih nasljednih bolesti, način nasljeđivanja, genetička ispitivanja, rizik ponavljanja, genetski savjet (3) -          Razvojna genetika – urođeni poremećaji razvoja - malformacije, deformacije, displazije, disrupcije, sekvence, asocijacije i sindromi (3) -          Fetoembriopatije – uticaj vanjskih faktora na razvoj embrija/ploda (3) -          Genetička osnova oštećenja sluha, vida, neurodegenerativnih bolesti, malignih oboljenja, mentalne retardacije, psihičkih poremećaja, autističnog spektra poremećaja, poremećaja reprodukcije i spolnog razvoja - algoritmi obrade i genetska informacija (2) -          Citogenetske metode (nomenklatura ISCN, kariotipizacija, tehnike visoke rezolucije, izmjene sestrinskih kromatida, molekularna kariotipizacija- CGH, FISH, MLPA, array CGH), indikacije i interpretacija rezultata (2) -          Metode molekularne genetike (izolacija DNA, RFLP, otisci Southern i Northern, PCR, analize povezanosti, sekvenciranje, hibridizacija na matrici) – indikacije i interpretacija rezultata (2) -          Uzimanje uzoraka za dijagnostiku genskih, hromosomskih, multimalformacijskih sindroma i metaboličkih bolesti, djetetu/srodnicima (2) -          Posebnosti i vrste genetičkih ispitivanja – dijagnostička ispitivanja, presimptomska i predskazujuća ispitivanja, preimplantacijska, prenatalna, metode probira (na nivou populacije i na nivou porodice) i otkrivanje nositeljstva (2) -          Prenatalne dijagnoza (invazivne i neinvazivne metode, indikacije za PND, biohemijski probir u 1. i 2. tromjesečju trudnoće, preimplantacijska dijagnostika, organizacija prentalane zaštite) (2) -          Korištenje baza podataka u medicinskoj genetici (2) -          Praćenje oboljelih od genetičkih bolesti – stvaranje „medicinskog doma“, preporuke za praćenje najčešćih poremećaja (2) -          Mogućnosti liječenja i prevencije genetičkih bolesti (2) -          Osnove populacijske genetike i epidemiologije genetičkih bolesti (3) Bolesti metabolizma Specijalizant pedijatrije mora imati usvojena znanja iz: -          promet vode, elektrolita i minerala, te njegove poremećaje -          acidobazna ravnoteža i njezini poremećaji -          način nastanka, posebnosti i značenje nasljednih metaboličkih bolesti -          načini prepoznavanja nasljednih metaboličkih bolesti putokazi u anamnezi, statusu i osnovnim laboratorijskim pretragama -          simptomi i znakovi metaboličkih poremećaja u različitim dobnim skupinama -          metaboličke bolesti koje akutno ugrožavaju dijete dijagnoza i liječenje -          prehrana u metaboličkim bolestima -          smisao i provođenje novorođenačkog skrininga -          osnove o najčešćim poremećajima metabolizma aminokiselina, uključujući ciklus ureje, organskim acidurijama, glikogenozama, poremećajima glukoneogeneze i drugim poremećajima metabolizma ugljikohidrata, poremećajima mitohondrijskog stvaranja energije, poremećajima karnitinskog ciklusa i betaoksidacije masnih kiselina, nasljednim metaboličkim bolestima jetre, dislipoproteinemijama, peroksisomskim poremećajima, lizosomskim bolestima, poremećajima sinteze kreatina, kolesterola, prirođenim poremećajima glikozilacije, poremećajima metabolizma purina i pirimidina, poremećajima prometa bakra i cinka -          patofiziologija, prevencija, dijagnostika i terapija rahitisa -          drugi poremećaji mineralizacije kosti, njihova dijagnostika i suzbijanje Specijalizant mora