Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 45 od 61
npr. stresna reaktivna stanja, postpartalni poremećaji, bolni sindromi, onkološki bolesnici, posttraumatski sindromi i drugo (3) - razumjeti psihički aspekt tjelesnih poremećaja (3) - poznavati psihičke komplikacije nepsihijatrijskih tretmana (3) - definirati psihosomatski poremećaj (3) - poznavati modele konsultativne psihijatrije (2) - pokazati strategije suočavanja i adaptacije na hronične i terminalne bolesti (3) - pokazati efiksanu komunikaciju i saradnju s ostalim zdravstvenim djelatnicima i profesionalcima uključenima u život pacijenta (2) - pokazati vještine procjene sposobnosti pacijenta da donese informirani pristanak, odnosno validnu odluku o njegovom liječenju i medicinskim postupcima (3) Neurologija - pokazati poznavanje etiologije, patogeneze, kliničke slike i dijagnostičkih kriterija neuroloških poremećaja (2) - razviti osposobljenost za izvođenje neurološkog pregleda (2) - pokazati poznavanje neuroanatomije i neurohemije (1) - pokazati poznavanje kliničke neurofiziologije, posebno EEG, evociranih potencijala i ispitivanja spavanja (2) - pokazati poznavanje neurofarmakologije, posebno antikonvulziva, antidiskinetičkih lijekova, uključujući antiparkinsonike, kliničke aspekte vitamina, analgetika, hormona antikolinesteraze i neuroloških efekata lijekova (2) - upoznati se s neurogenetikom, molekularnom neurologijom i neuroepidemiologijom (1) - poznavati faktore rizika za neurološke bolesti (2) - upoznati se s neurooftalmologijom, uključujući vid, vidne putove, fundus, zjenicu, pokrete oka, optički živac i poremećaje (1) - poznavati etiologiju, kliničku sliku i osnovne principe liječenja poremećaja pokreta (2) - poznavati etiologiju, kliničku sliku i osnovne principe liječenja degenerativnih bolesti središnjeg živčanog sistema (2) - prepoznati i dijagnosticirati hitna neurološka stanja (epilepsije, traume mozga, tumori mozga, intrakranijska krvarenja, upale mozga i moždanih ovojnica) (2) - razviti osposobljenost za diferencijalnu dijagnostiku između psihičkih i neuroloških poremećaja (3) - poznavati komorbiditet psihičkih i neuroloških poremećaja (3) - poznavanje principa neurokognitivne procjene i neurokognitivne rehabilitacije (2) Interna medicina - prepoznati, dijagnosticirati i znati osnovne principe liječenja hitnih stanja (intoksikacije, infarkt miokarda, delirij, dijabetes...) (3) - pokazati poznavanje povezanosti tjelesnih i psihičkih poremećaja (2) - pokazati specifičnosti komorbiditeta tjelesnih i psihičkih poremećaja (2) - pokazati osnove diferencijalne dijagnoze između tjelesnih i psihičkih poremećaja (3) - upoznavanje specifičnosti ove grane kroz praćenje dežurnog konzilijarnog psihijatra tokom dežurstva i rješavanja slučajeva na drugim odjelima osim psihijatrijskim (2) Mentalno zdravlje u zajednici i socijalna psihijatrija - pokazati znanja o organizaciji psihijatrijske službe u zajednici, uključujući vanbolničke i bolničke oblike liječenja, savremene strategije reforme mentalnog zdravlja (3) - pokazati poznavanje socijalnih faktora koji utječu na nastanak ili pojavu bolesti, uticaj bolesti na socijalno funkcioniranje i kvalitetu života. Uključuje koncepte socijalnog funkcioniranja, kvalitete života i oporavaka (3) - poznavati načela multidisciplinarne saradnje u zaštite za mentalno zdravlje, timskom radu, ulozi psihijatra, psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta, medicinskih sestara i drugih stručnjaka (3) - pokazati znanja o teorijskim principima mentalnog zdravlja u zajednici i socijalne psihijatrije (3) - savladati i pokazati vještine osnovnog psihološkog pristupa prema osobama s psihotičnim poremećajem koje su u vanbolničkoj zaštite (3) - prepoznati protektivne i faktore rizika za nastanak i ishod psihičke bolesti (3) - osposobiti se za planiranje liječenja, case managment, rehabilitacijski plan, metode rehabilitacije (3) - poznavati psihoedukaciju i razviti vještine edukacije o bolesti: uključuje upoznavanje sa simptomima bolesti i načinima liječenja, odnos prema bolesti, rad na motivaciji, razumijevanje bolesti na psihobiosocijalnoj osnovi uključuje razumijevanje doprinosa ličnosti, socijalnih i bioloških faktora, uključuje koncepciju osnaživanja pozicije pacijenta, trening socijalnih vještina, uključuje program prepoznavanja ranih znakova bolesti i postupak sprječavanja relapsa (3) - poznavati vještine u podučavanju socijalnih vještina: uključuje bihevioralnu tehniku učenja vještina potrebnih za svakodnevni život: brigu o sebi, komunikacijske vještine, rješavanje problema, konflikta, planiranje aktivnosti, vještine potrebne za odmor i rekreaciju, funkcioniranje u ulogama (porodica, partnerski odnosi, posao, školovanje, rad) i drugo (3) - upoznati se s terapijskim faktorima sredine: terapijska zajednica, milje terapija u bolničkoj i vanbolničkoj sredini, kao i u dnevnoj bolnici (3) - upoznati se s načelima saradnje u zaštite za mentalno zdravlje između različitih službi koje sudjeluju u liječenju i rehabilitaciji, kao što su socijalna zaštita, zavodi za zapošljavanje, nevladine organizacije (3) - prepoznati ulogu korisnika usluga (pacijenata i članova njihovih porodica) u planiranju i liječenju osoba s mentalnim poremećajem (3) - prepoznati epidemiološke, gospodarske i socijalne posebnosti populacije za koju se zaštita pruža u zajednici (2) - poznavati legislativu na području mentalnog zdravlja (3) - upoznati se s programima borbe protiv stigme (2) - prepoznavati negativne posljedice stresa, sagorijevanja, mobing (3) - prepoznati značaj uspostavljanja saradnje s pacijentom (3) - pokazati sposobnost za rad na motivaciji, kreiranje terapijske sredine, stvaranje partnerskog odnosa s pacijentom (3) - pokazati poznavanje socijalnih faktora koji utječu na nastanak ili pojavu bolesti, uticaj bolesti na socijalno funkcioniranje i kvalitetu života. Uključuje koncepte socijalnog funkcioniranja, kvalitete života i oporavaka (3) - prepoznati uticaj spola i kulturnih specifičnosti na nastanak i liječenje psihičkih poremećaja (3) - pokazati znanja iz teorije stresa i vulnerabilnosti, uključuje teorije stresa i uticaj stresa na nastanak psihičke bolesti, sagorijevanje i mobing, strategije prevencije, sučeljavanja i smanjivanja negativnih posljedica stresa (3) - pokazati sposobnost za procjenu deficita i sposobnosti, planiranje rehabilitacije u sklopu s potrebama pacijenta, uključuje strogo individualizirani plan liječenja (3) - upoznati osnovne principe rada u zajednici s osobama s dijagnozama psihotičnog poremećaja (3) - procijeniti i izraditi terapijski plan, evaluaciju plana i otpust (3) - poznavati osnove i načela rada koordinatora programa (case managment) (3) - pokazati sposobnost za rad u multidisciplinarnom timu (3) - poznavati vještine u podučavanju socijalnih vještina: uključuje bihevioralnu tehniku učenja vještina potrebnih za svakodnevni život: brigu o sebi, komunikacijske vještine, rješavanje problema, konflikta, planiranje aktivnosti, vještine potrebne za odmor i rekreaciju, funkcioniranje u ulogama (porodica, partnerski odnosi, posao, školovanje, rad) i drugo (3) - poznavati teoriju i praksu terapijske zajednice u različitim terapijskim sredinama (3) - upoznati se s programima osnaživanja pozicije pacijenta i udrugama korisnika (3) - upoznati se s metodama aktiviranja pacijenata u vlastitom liječenju, stvaranje partnerstva u liječenju, poticanje razvoja i rada grupa samopomoći, organizacija korisnika usluga (pacijenata) i drugih nevladinih organizacija koji sudjeluju u zaštiti mentalnog zdravlja (3) - upoznati se s radnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (2) - procijeniti radnu sposobnost: uključuje procjenu uticaja bolesti na radnu sposobnost, korištenje ocjenskih ljestvica, saradnju s mutlidisciplinarnim timom, posebno s radnim terapeutima i socijalnim radnicima (3) - upoznati se s radom s porodici: uključuje savjetovanje, edukaciju porodice i porodične intervencije. Prepoznavanje hiperprotektivnog i pretjerano kritičnog ponašanja povezanog s rizikom recidiva bolesti, uključuje genetsko savjetovanje (3) - upoznati se s istraživanjima iz područja socijalne psihijatrije, uključuje epidemiologiju, efikasnost primijenjenih metoda, mjerenje ishoda liječenja i zadovoljstva liječenjem (3) - pokazati prepoznavanje uticaja stigme i samostigmatizacije na život pacijenta (3) - upoznati se s ostalim mogućnostima pružanja usluga liječenja i zaštite u zajednici npr. liječenje u kući pacijenta, uključuje rad mobilnih timova koji provode procjenu i liječenje na terenu (3) - upoznati se s ustanovama za smještaj, smještaj u drugu porodicu, pomoć u vlastitoj kući ( 3) - odrediti indikacije za smještaj (3) - odrediti indikaciju za program rehabilitacije i specifične metode rehabilitacije (3) - poznavati osnove transkulturalne psihijatrije (1) Forenzička psihijatrlja - poznavati teorijske osnove forenzičke psihijatrije (3) - poznavati povezanost psihijatrije i zakona (3) - pokazati znanja o ljudskim pravima i slobodama psihijatrijskih pacijenata (3) - poznavanje relevantnih propisa u oblasti zaštite osoba s duševnim smetnjama (3) - poznavati forenzičku psihopatologiju (3) - upoznati se s forenzičkom psihologijom (1) - poznavati osnove interdisciplinarnosti u forenzičkoj psihijatriji (2) - poznavati osnove dokumentacije u forenzičkoj psihijatriji (3) - upoznati se s evaluacijom kvalitete rada u forenzičkoj psihijatriji (2) - pokazati znanja o općim principima psihijatrijskog vještačenja (2) - upoznati se s psihijatrijskim vještačenjima na području krivičnog prava (2) - upoznati se s psihijatrijskim vještačenjima na području građanskog prava (2) - upoznati se s psihijatrijskim vještačenjima na području hospitalizacijskog prava (2) - upoznati se s forenzičkom psihijatrijom dječje i adolescentne dobi (2) - upoznati osnove terapije u forenzičkoj psihijatriji (2) - upoznati procjenu rizika u forenzičkoj psihijatriji (3) - razmotriti etička pitanja u forenzičkoj psihijatriji (3) - upoznati se s istraživanjima u forenzičkoj psihijatriji (1) - razmotriti forenzičku psihijatriju u internacionalnim i supranacionalnim okvirima (1) - upoznati mogućnosti slikovnih prikaza mozga i neurokognitivne procjene u postupcima vještačenja (2) Dječja i adolescentna psihijatrija - pokazati znanja o psihičkom razvoju u razdoblju dojenaštva, djetinjstva i adolescencije (3) - pokazati osnovna znanja i vještine u procjenjivanju psihičkog razvoja (3) - upoznati se s psihopatologijom i dijagnostikom u ambulantnom, odnosno vanbolničkom tretmanu u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji (3) - razviti vještinu psihijatrijskog pregleda i vođenja intervjua s djecom različite hronološke dobi (predškolsko dijete, školsko dijete) i adolescentima (3) - upoznati osnove indikacije i liječenja (3) - pokazati planiranje terapijskih postupaka, ovisno o dijagnozi i individualnim potrebama djeteta i adolescenta te prilagođeno mogućnostima porodici (3) - pokazati osnovna znanja i vještine u primjeni terapijskih postupaka (2) - pokazati znanja iz psihodinamske teorije (nesvjesno, mehanizmi odbrane, prenos, protuprenos, otpori i njihove specifičnosti) te osnove kognitivno bihevioralnog pristupa (teorije učenja, modifikacije ponašanja) i osnove teorije sistema bitne za pristup u porodičnoj terapiji (3) - poznavati specifičnosti u korištenju psihofarmaka u dječjoj i adolescentnoj dobi (3) - poznavati specifičnosti psihofarmakološkog pristupa i njegovom kombiniranju s psihoterapijskim intervencijama (3) - pokazati sposobnost za timski rad s psiholozima, defektolozima, socijalnim radnicima, srednjim medicinskim osobljem te liječnicima drugih struka u dijelu koji se odnosi na liaison psihijatriju (3) - prepoznavati poremećaje u dječjoj i adolescentnoj dobi, uključujući rane znake psihotičnog poremećaja (3) - pokazati vještinu prepoznavanja psihopatologije i indikaciju za liječenje kod psihijatra za dječju i adolescentnu dob (3) - poznavati načela dijagnostičko indikacijskog postupka uz opservaciju psihoterapijskog intervjua i samostalni rad (3) - znati opisati kliničku sliku najčešćih poremećaja u dječjoj i adolescentnoj dobi (3) - znati koristiti konsultacije tokom opservacija i samostalnog rada (2) - poznavati osnove tehnika na transferu osnovane individualne psihoterapije djeteta i adolescenta (2) - poznavati tehniku psihoterapijskih konsultacija s parom roditelj-dijete (2) - poznavati osnove porodične terapije putem opservacije psihoterapijskog procesa (2) - poznavati tehniku psihoanalitičke psihodrame putem opservacija i učestvovanja u terapijskom timu (2) - procijeniti i indicirati terapiju (3) - pokazati teorijske osnove terapijskih tehnika (individualne dinamičke psihoterapije, kognitivno bihevioralne terapije, porodične terapije, grupne terapije i psihoanalitičke psihodrame) (3) - poznavati specifičnosti primjene psihofarmaka u dječjoj i adolescentnoj dobi i znati ih primjeniti (3) - poznavati mogućnosti prevencija psihičkih poremećaja u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji (2) - voditi psihoterapijski intervju s djetetom ili adolescentom (3) - voditi psihoterapijski intervju s roditeljem (3) - voditi savjetovanje s roditeljem (3) Javno zdravstvo, organizacija i upravljanje zdravstvenim sistemom na području mentalnog zdravlja - poznavati istoriju i osnovna načela psihijatrijske epidemiologije (3) - poznavati sadržaj i načine vođenja medicinske dokumentacije i evidencija i elektronskih sistema koji to podržavaju (2) - upoznati se s načelima provođenja javnozdravstvenih programa u smislu prevencije i promocije mentalnog zdravlja (2) - poznavati organizaciju i upravljanje zdravstvenim sistemom na području mentalnog zdravlja (3) Psihogerijatrija - poznavati normalne i patološke psihičke promjene tokom starenja čovjeka (3) - poznavati etiologiju, patogenezu, kliničku sliku i dijagnostičke kriterije organskih duševnih poremećaja (3) - poznavati etiologiju, patogenezu, kliničku sliku i osnovne principe liječenja različitih tipova demencija (3) - poznavati osnovne dijagnostičke principe neuroslikovnih metoda koje se koriste u dijagnostici ovih poremećaja (2) - poznavati principe farmakološkog liječenja u starijoj životnoj dobi (prilagođavanje doze lijekova, interakcije psihijatrijskih i drugih lijekova) (3) - poznavati vještine komuniciranja i savjetovanja članova porodice (3) Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Posebni uvjeti: 1. Za kliničku psihijatriju: uz opće uvjete, ustanova u kojoj se provodi program kliničke psihijatrije treba imati sljedeće službe: hitni psihijatrijski prijem, akutno liječenje i nastavak liječenja nakon akutne faze i dnevnu bolnicu, te raspolaže ili ima laku dostupnost biologijskim metodama dijagnostikei liječenja psihičkih poremećaja kao što su, naprimjer, slikovni prikaz mozga, laboratorij za farmakogenetiku, praćenje koncentracije psihofarmaka, kvantitativni EEG, psihofarmakološki postupci, elektrokonvulzivna terapija, transkranijalna magnetna stimulacija, biofeedback i slično. 2. Za bolesti ovisnosti: uz opće uvjete, ustanova mora imati službu za liječenje alkoholizma i ostalih ovisnosti, što uključuje sljedeće službe: hitni prijem, akutno liječenje i nastavak liječenja nakon akutne faze, dnevne bolnice za alkoholizam i ovisnosti, klubove za liječenje alkoholizma ili ovisnika i/ili superviziju nad klubovima ovisnika. 3. Za psihoterapiju: uz opće uvjete, za provođenje programa iz psihoterapije ustanova mora zadovoljavati sljedeće uvjete: ima polikliničku, dnevnu bolnicu i/ili bolničku službu za psihoterapiju u kojoj se provode individualne, grupne, porodične i partnerske psihoterapije od psihijatara i drugih stručnjaka koji imaju adekvatnu edukaciju za provođenje psihoterapije. Mentori mogu biti edukatori, psihijatri s diplomom o završenoj edukaciji iz psihoterapijske škole. 4. Konsultacijska i saradna („liaison“) psihijatrija i psihosomatska medicina obavlja se u ustanovi koja, pored osnovnih uvjeta, mora imati najmanje tri od sljedećih djelatnosti: interna medicina, hirurgija, neurologija, ginekologija i opstetricija, pedijatrija, onkologija. Ustanova mora imati konsultacijsku službu i istovremeno aktivni program ili službu za saradnu („liaison“) psihijatriju s najmanje dvije od navedenih djelatnosti. 5. Za neurologiju: provodi se u ustanovama koje zadovoljavaju opće uvjete za ustanove propisane pravilnikom. 6. Za internu medicinu: provodi se u ustanovama koje zadovoljavaju opće uvjete za ustanove propisane pravilnikom. 7. Za mentalno zdravlje u zajednici i socijalnu psihijatriju: uz opće uvjete, ustanova mora imati razvijenu službu za bolničku i vanbolničku rehabilitaciju u kojoj se provode psihosocijalne metode navedene u programu specijalizacije, multidisciplinarni tim koji provodi metode liječenja i sarađuje s drugim institucijama te organizacijske sredine liječenja koje uključuju dnevnu bolnicu, i polikliničku službu. Najmanje 3 mjeseca programa mora se provoditi u centrima za mentalno zdravlje u zajednici. 8. Za forenzičku psihijatriju: uz opće uvjete, ustanova mora imati odjel za forenzičku psihijatriju liječenje, te na forenzičkom odjelu najmanje jednog specijalista psihijatrije s užom specijalizacijom iz forenzičke psihijatrije, multidisciplinarni tim koji uključuje psihologa, socijalnog radnika i radnog terapeuta. Ustanova mora imati multidisciplinarni pristup, primjenu bioloških, psiholoških i psihoterapijskih postupaka primjeren broj forenzičkih slučajeva u sva tri forenzička područja (krivično, građansko, hospitalizacijsko) i teorijsko-praktični program edukacije iz forenzičke psihijatrije. 9. Za dječju i adolescentnu psihijatriju: uz opće uvjete, ustanova u kojoj se provodi program specijalizacije mora imati odjel ili službu za dječju i adolescentnu psihijatriju. 10. Javno zdravstvo, organizaciju i upravljanje zdravstvenim sistemom na području mentalnog zdravlja: obavlja se u Zavodu za javno zdravstvo FBiH. 11. Za psihogerijatriju: uz opće uvjete, ustanova u kojoj se provodi program specijalizacije mora imati službu za psihogerijatrijske pacijente koja uključuje odjel/dnevnu bolnicu ili strukturirani program za psihogerijatrijske pacijente PULMOLOGIJA Naziv specijalizacije Pulmologija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista pulmologije Trajanje specijalizacije 60 mjeseci (5 godina) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Zajednički internistički program 22 Kardiologija 2 ľ Bolnički odjel kardiologije Gastroenterologija 2 ľ Bolnički odjel gastroenterologije Endokrinologija i dijabetologija 2 ˝ Bolnički odjel endokrinologije Pulmologija 2 Bolnički odjel pulmologije Nefrologija 2 ˝ Bolnički odjel nefrologije Hematologija 2 Bolnički odjel hematologije Transfuziologija ˝ Bolnički odjel transfuziologije Alergologija i klinička imunologija 1 Bolnički odjel alergologije Reumatologija 2 Bolnički odjel reumatologije Intenzivna i hitna medicina 1 ˝ Bolnički odjel intenzivnog liječenja Internistička onkologija 1 Bolnički odjel internističke onkologije Klinička farmakologija i toksikologija ˝ Bolnički odjel farmakologije i toksikologije Infektologija 1 Bolnički odjel infektologije Pulmologija 32 ˝ 1. pulmološki odjel 11 ˝ Bolnički odjel pulmologije 2. odjel za intenzivnu pulmološku zaštitu 2 Bolnički odjel pulmologije/intenzivna zaštita 3. torakalna hirurgija 1 Bolnički odjel torakalne hirurgije 4. poliklinički rad: 4.1 opća pulmološka ambulanta 1 Opća pulmološka ambulanta 4.2 alergološka ambulanta 1 Alergološka ambulanta 4.3 ambulanta za astmu i KOPB 1 Ambulanta za astmu i KOPB 4.4. ambulanta za tumore pluća 1 Ambulanta za tumore pluća 4.5 ambulanta za bolesti plućnog intersticija 1 Ambulanta za bolesti plućnog intersticija 4.6 ambulanta za upalne bolesti pluća 1 Ambulanta za upalne bolesti pluća 4.7 ambulanta za plućnu hipertenziju 1 Ambulanta za plućnu hipertenziju 4.8 hitna ambulanta (4 dežurstva mjesečno) Hitna ambulanta 5. klinički laboratorij za funkcionalnu dijagnostiku kardiorespiratornog sistema 4 Laboratorij za funkcionalnu dijagnostiku kardiorespiratornog sistema 6. torakalna radiologija 2 Bolnički odjel radiologije 7. endoskopija u pulmologiji 3 Bolnički odjel pulmologije sa endoskopijom 8. mikrobiološka laboratorijska dijagnostika 1 Mikrobioloski laboratorij 9. citološka i histopatološka dijagnostika 1 Bolnički odjel patologije sa citologijom Godišnji odmor 5 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant pulmologije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant pulmologije mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije a) Zajednički internistički program Završetkom prvog dijela programa specijalizacije specijalizant mora biti sposoban primijeniti usvojena znanja i vještine u sljedećim poglavljima: Kardiologija: - obrada kardiološkog bolesnika i usvojiti specifičnosti anamneze i statusa kardiološkog bolesnika (2) - indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza: biohemijski nalazi, EKG, 24-satni EKG, testovi opterećenja, elektrofiziološko ispitivanje, metode oslikavanja – rtg, ehokardiografija, kateterizacija srca i angiokardiografija, angiološke slikovne dijagnostičke metode, MSCT, MR; elektrokardiografija u hitnim i elektivnim stanjima i testovi opterećenja (2) - procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na sljedeća stanja (2): - zatajivanje srca; poremećaji ritma i provođenja; iznenadna smrt; kongenitalne srčane mane; reumatska vrućica, bolest srčanih zalistaka, endo i miokarditis; kardiomiopatije; bolesti perikarda; tumori srca (1), - ateroskleroza, ishemijska bolest srca, akutni koronarni sindrom, infarkt miokarda, bolesti plućne cirkulacije, bolesti aorte i perifernih krvnih arterija, bolesti vena, tromboembolije, srčane bolesti i trudnoća (1) - srce u bolestima drugih organskih sistema, nekardijalni hirurški zahvati u kardijalnih bolesnika, transplantacija srca (1) - traume srca i velikih krvnih žila (1) Gastroenterologija: - obrada gastroenterološkog bolesnika i bolesnika s bolešću jetre i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2) - indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji: biohemijski jetreni testovi – pokazatelji hepatocelularne nekroze, kolestaze, sintetske funkcije jetre, probavni enzimi, tumorski markeri, autoantitijela, specifični proteini, probavni hormoni. Funkcijski testovi. Slikovne metode – ultrazvuk, dopler, endoskopski ultrazvuk, endoskopija, radiološke metode, magnetska rezonancija; radionuklidne metode. Laparoskopija, biopsija jetre (2) - procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na sljedeća stanja (2): - sindrom malapsorpcije, gastrointestinalno krvarenje, sindrom iritabilnog kolona, poremećaji motorike jednjaka, GERB i ostale bolesti jednjaka, gastritis i gastropatije, ulkusna bolest, tumori jednjaka i želuca upalne bolesti crijeva, poremećaji crijevne cirkulacije bolesti peritoneuma, omentuma i mezenterija, akutni abdomen, karcinoid, polipi probavnog sistema, tumori tankog i debelog crijeva, bolesti jetre, bolesti jetre u trudnoći; bolesti bilijarnog sistema; bolesti gušterače, te znati osnove transplantacije u gastroenterologiji (1) Endokrinologija i dijabetologija: - obrada endokrinološkog bolesnika i specifičnosti anamneze i statusa tih bolesnika (2) - indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u endokrinologiji, dijabetologiji i bolestima metabolizma: mjerenje hormona u krvi i urinu, dinamičke procedure za ocjenu endokrinih funkcija, dijagnostički testovi za stražnji režanj hipofize, štitnjaču, koru i srž nadbubrežne žlijezde, mjerenje hormona testisa i ovarija, mjerenje endogene sekrecije gušterače (2) - procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na: bolesti hipotalamusa i hipofize i neurohipofize; bolesti štitnjače; bolesti nadbubrežne žlijezde, bolesti testisa i jajnika, neplodnost, poremećaji diferencijacije spola; poremećaji multiplih endokrinih žijezda, bolesti metabolizma (šećerna bolest, hipoglikemija, metabolički sindrom i pretilost, Wilsonova bolest, hemokromatoza poremećaji metabolizma lipida, purina, porfirina, aminokiselina, poremećaj sinteze i mobilizacije glikogena), bolesti kostiju (rahitis i osteomalacija, bolesti paratireoidnih žlijezda (drugi sindromi hipo i hiperkalcemije), osteoporoza (2) Pulmologija: - obrada pulmološkog bolesnika i specifičnosti anamneze i statusa tih bolesnika (2) - indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u respiratornoj medicini: slikovne metode, radiološke metode, radionuklidne pretrage, endoskopske pretrage, biopsijske metode, citološke i histološke metode, mikrobiološke pretrage, imunološke pretrage, biohemijske pretrage ispitivanje funkcije pluća - procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja u bolesnika sa sumnjom na sljedeća stanja: akutne upale pluća, hronična opstruktivna bolest pluća; astma, bronhiektazije, plućni apsces, plućne mikoze, bolesti plućnog intersticija, plućne eozinofilije, profesionalne plućne bolesti, profesionalne bolesti koje zahvaćaju dišne puteve, profesionalne bolesti koje zahvaćaju alveole, tumori traheje, bronha i pluća, bolesti pleure, medijastinuma i ošita, poremećaji ventilacije, poremećaje disanja u spavanju, nuspojave lijekova na plućima (2) Nefrologija: - obrada nefrološkog bolesnika i specifičnost anamneze i statusa tih bolesnika (2) - indikacije za primjenu dijagnostičkih metoda i interpretacija nalaza u nefrologiji: biohemijski nalazi, analiza urina, citološka analiza urina, određivanje funkcije bubrega, slikovne metode – UZV i dopler bubrega, radiološke metode, radionuklidna funkcijska ispitivanja, bakteriološke analize, biopsija bubrega (2) - procjena potrebe specifične specijalističke obrade i liječenja bolesnika sa sumnjom na sljedeća stanja (3): - akutno i hronično zatajivanje funkcije bubrega, zatajivanje funkcije bubrega i postupci dijalize i transplantacija bubrega, primarne i sekundarne bolesti glomerula, akutni i hronični tubolointersticijski nefritis, toksične nefropatije, infekcije mokraćnog sistema (3), - vaskularne bolesti bubrega; nasljedne bolesti bubrega; nefrolitijaza; opstrukcija mokraćnog sistema; poremećaji inervacije mokraćnog sistema i urodinamike; tumori mokraćnog sistema i prostate; dijetetske mjere u bolestima bubrega; oštećenja bubrega uzrokovana lijekovima (2) Hematologija: -