Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 48 od 61
i interpretirati u sklopu kliničke slike nalaze biopsija bubrega, kože, mišića i žlijezda slinovnica, arterija i perifernih živaca kod autoimunih bolesti - interpretirati u sklopu kliničke slike nalaze biopsije jetre kod autoimunih bolesti indicirati i interpretirati u sklopu kliničke slike nalaz likvorske analize RADIOLOGIJA I NUKLEARNA MEDICINA (2) Po završetku specijalizacije specijalista reumatologije treba usvojiti kompetencije vezane uz oslikavanje koštanozglobnog sistema: - indicirati i interpretirati konvencionalne radiograme indicirati i u sklopu kliničke slike analizirati CT, MR i UZV - indicirati i interpretirati denzitometriju kosti - indicirati i klinički interpretirati nalaz scintigrafije Tc DPD, galijem i markiranim granulocitima - indiciati i interpretirati RTG srca i pluća - indicirati i klinički analizirati nalaze CT i MR mozga, CT i MR torakalnih i abdominalnih organa, kontrastne pretrage probavnih organa - indicirati i klinički interpretirati nalaze scintigrafije pluća - indicirati i klinički interpretirati nalaze dopplera perifernih žila te DS, MSCT i MR angiografije ORTOPEDIJA (2) Po završetku specijalizacije specijalista reumatologije treba znati: - planiranje ortopedskih zahvata u reumatskih bolesnika postoperativni tretman i komplikacije hirurških zahvata indikacije i komplikacije artroskopije - indikacije za ortopedske zahvate u reumatologiji, očekivani rezultati i kontraindikacije uloga anesteziologije u liječenju boli FIZIKALNA I REHABILITACIJSKA MEDICINA (3) Po završetku specijalizacije specijalista reumatologije treba poznavati: - fizijatrijski pristup bolesniku s muskuloskeletnom bolešću biopsihosocijalni model hronične bolesti - uticaj reumatske bolesti na kvalitetu života - indikacije i ishod fizikalne terapije/rehabilitacije - važnost edukacije i kineziterapije u reumatologiji fizikalni modaliteti i njihov učinak - indikacije za stacionarnu rehabilitaciju - razumijevanje pojma sveobuhvatne zaštite i potreba osposobljavanja reumatološkog bolesnika te primjena nefarmakoloških metoda liječenja koje uključuju: - metode fizikalne terapije i rehabilitacijskih postupaka (kineziterapija, hidroterapija, balneoterapija, elektroterapija, termo/krioterapija, rehabilitacijske postupke i formiranje rehabiliatcijskog tima) - poznavanje indikacija i vrsta ortoza za ekstremitete i kralješnicu koje se primjenjuju u rehabilitaciji - mobilnost bolesnika (kretanje, transfer, vožnja automobila, korištenje kolica, specijalna sjedala i prilagodbe prostora uloga pojedinih članova rehabilitacijskog tima (fizioterapeut, radni terapeut, klinički psiholog, ortotičar) DERMATOLOGIJA Po završetku specijalizacije specijalista reumatologije treba znati: - dijagnosticirati i poznavati osnove liječenja psorijaze dijagnosticirati i liječiti nodozni eritem (3) - dijagnosticirati kožne manifestacije alergija dijagnosticirati i liječiti urođeni i stečeni angioedem (3) NEUROLOGIJA (2) Po završetku specijalizacije specijalista reumatologije mora znati: - razlikovati neurološke od reumatoloških simptoma i znakova - postaviti dijagnostički i terapijski algoritam za neurološka očitovanja sistemskih autoimunih bolesti, u prvom redu sistemskog eritemskog lupusa, antifosfolipidnog sindroma , Behcetove bolesti - indicirati i u sklopu kliničke slike interpretirati nalaze: EEG, EMNG, evociranih potencijala OFTALMOLOGIJA Po završetku specijalizacije specijalista reumatologije treba znati: - indicirati oftalmološku obradu očnih očitovanja reumatskih bolesti (3) - odrediti kliničko značenje specifičnih oftalmoloških dijagnostičkih i terapijskih postupaka u reumatskim bolestima (2) Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Specijalizacija se može provoditi u ustanovi u kojoj se odvija diplomska i postdiplomska nastava, koja je istraživački centar, te ima mogućnosti za djelovanje u konzilijima s drugim specijalnostima, redovne dnevne stručne sastanke i kliničke vizite, program za praćenje kvalitete obrazovanja, odgovarajući radni prostor i pristup računaru i internetu za svakog liječnika na specijalizaciji. Posebni uvjeti: - hospitalni reumatološki odjeli s dovoljnim brojem bolesnika da specijalizant može obraditi potreban broj bolesnika i obaviti potreban broj zahvata - poliklinički reumatološki odjeli s dnevnom bolnicom i ambulantom - klinički laboratorij (hematološki, biohemijski, imunološki, mikrobiološki) - slikovna dijagnostika (rendgen, CT, MRI, scintigrafija, ultrazvučni pregled, artroskopija) - ustanova mora imati sve profile zdravstvenih radnika koji sudjeluju u liječenju reumatoloških bolesnika da bi specijalizant mogao ostvariti saradnju i naučiti raditi u timu. SOCIJALNA MEDICINA, ORGANIZACIJA I EKONOMIKA ZDRAVSTVA Naziv specijalizacije Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista socijalne medicine, organizacije i ekonomike zdravstva Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Socijalnamedicinaijavnozdravstvo - općidio 12 Medicinski fakultet Organizacija i upravljanje zdravstvenim sistemom 12 Zavod za javno zdravstvo Zdravstvena ekonomika 8 Zavod za javno zdravstvo Zavod zdravstvenog osiguranja Medicinska statistika i informatika 5 Medicinski fakultet Zavod za javno zdravstvo Epidemiologija 3 Zavod za javno zdravstvo Higijena/zdravstvena ekologija 2 Zavod za javno zdravstvo Izborni predmeti 2 Prema preporuci glavnog mentora Godišnji odmor 4 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Detaljni program specijalizacije Socijalna medicina i javno zdravstvo opći dio - 12 mjeseci 1.1. Definicije, istorijski razvoj, konceptualni okvir i ključne funkcije socijalne medicine i javnog zdravstva po sljedećim temama: Tema 1.1.1. Definicije i istorijski razvoj socijalne medicine i javnog zdravstva Tema 1.1.2. Determinante zdravlja Tema 1.1.3. Ključne funkcije socijalne medicine i javnog zdravstva Tema 1.1.3 Međunarodno zdravlje, međunarodni dokumenti o zdravlju SZO i EU 1.2. Sociologija i filozofija socijalne medicine i javnog zdrvstva, medicinska etika i osnove zdravstvenog prava: Tema 1.2.1. Osnove filozofije medicine: monizam, dualizam, holizam – pacijent kao mehaničko tijelo vs. pacijent kao osoba Tema 1.1.2. Socijalna konstrukcija zdravlja: klasa, gender, životna dob, rasa, etnicitet Tema 1.1.3. Socijalni kapatal, zdravlje i razvoj Tema 1.1.4. Jednakost u zdravlju i socijalni pokreti za zdravlje Tema 1.1.5. Osnove bioetike Tema 1.1.6. Osnove medicinskog prva 1.3. Zdravstvene potrebe i zdravstveni zahtjevi i indikatori u zdravstvu po sljedećim temama: Tema 1.3.1. Definicija zdravstvenih potreba i zahtjeva Tema 1.3.2. Identifikacija i procjena zdravstvenih potreba stanovništva (nozoloških i populacionih) i vulnerabilnih skupina Tema 1.3.3. Indikatori zdravstvanog stanja stanovništva (nozoloških i populacionih skupina) i vulnerabilnih skupina Tema 1.3.4. Utvrđivanje prioritetnih zdravstvnih potreba stanovništva (nozoloških i populacionih skupina) i vulnerbilnih skupina – samoprocjena, populaciona istraživanja, biomedicinska mjerenja, statistička istraživanja u oblasti zdravstva Tema 1.3.5. Kvalitet života povezan sa zdravljem i njegova procjena po sljedećim podtemama: Podtema 1.3.5.1. Definicija, teorijski i konceptualni okvir kvaliteta života Podtema 1.3.5.2. Metode i instrumenti za procjenu kvaliteta života Podtema 1.3.5.3. Uticaj poremećaja mentalnog zdravlja, fizičkih onesposobljanja i hroničnih masovnih nezaraznih bolesti na kvalitet života 1.4. Prevencija, promocija zdravlja, novo javno zdravstvo i edukacija za zdravlje po sljedećim temama: Tema 1.4.1. Definicija, teorijski i konceptualni okvir prevencije bolesti (univezalna, selektivna i indicirana prevencija) Tema 1.4.2. Preventivni programi Tema 1.4.3. Promocija zdravlja i novo javno zdravstvo, definicije i konceptualni okvir Tema 1.4.4. Zdravstveni odgoj i edukacija za zdravlje, definicije i konceptualni okvir Tema 1.4.5. Osnove komunikacije za zdravlje 1.5. Vodeća oboljenja, vodeći uzroci smrtnosti i riziko faktori po sljedećim temama: Tema 1.5.1. Vodeći riziko faktori, strategije rješavanja i kretanja u BIH i svijetu Tema 1.5.2. Vodeća oboljenja, strategije rješavanja i kretanja bolesti u BiH i svijetu Tema 1.5.3. Kretanje hroničnih masovnih nezaraznih bolesti u BiH i strategije rješavanja 2: Organizacija i upravljanje zdravstvenim sistemom – 12 mjeseci 2.1. Sistemi zdravstvene zaštite, organizacija i reforma zdravstvene zaštite po sljedećim temama: Tema 2.1.1. Ključne komponente sistema zdravstvene zaštite Tema 2.1.2. Sistem zdravstvene zaštite i njegova organizacija u BiH Tema 2.1.3. Reforma sistema zdravstvene zaštite u BIH Tema 2.1.4. Karakteristike sistema zdravstvene zaštite u odabranim zemljama EU, SAD i zemljama u razvoju 2.2. Korištenje zdravstvene zaštite po sljedećim temama: Tema 2.2.1. Standardi i normativni zdravstvene zaštite Tema 2.2.2. Indikatori korištenja zdravstvenih usluga i resursa u zdravstvenoj zaštiti (prostor, kadar, oprema) Tema 2.2.3. Analiza i izvještavanje prema indikatorima utilizacije 2.3. Osnovi zdravstvenog zakonodavstva i zdravstvene politike i procesa kreiranja politike po sljedećim temama: Tema 2.3.1. Pravni okvir zdravstva u BIH Tema 2.3.2. Elementi kreiranja zdravstvene politike Tema 2.3.3. Zdravstvena politika u BiH Tema 2.3.4. Evropska politika za zdravlje i dobrobit „Zdravlje 2020“ (Health 2020) 2.4. Planiranje i programiranje u zdravstvu po sljedećim temama: Tema 2.4.1. Tipovi planiranja u zdravstvu (planiranje zdravstvenog sistema, planiranje zdravstvenih usluga, planiranje zdravstvenih ciljeva, planiranje zdravlja stanovništva) Tema 2.4.2. Proces planiranja u zdravstvu Tema 2.4.3. Strateško i operativno planiranje u zdravstvu, koncepti i alati Tema 2.4.4. Programiranje u zdravstvu, koncepti i alati 2.5. Kvalitet u zdravstvu i upravljanje kvalitetom u zdravstvu po sljedećim temama: Tema 2.5.1. Definicije i konceptualni okvir kvaliteta u zdravstvu Tema 2.5.2. Akreditacija i certifikacija Tema 2.5.3. Sistem kvaliteta u zdravstvu u BiH 2.6. Upravljanje rizikom i upravljanje krizom u zdravstvu po sljedećim temama: Tema 2.6.1. Definicija i konceptualni okvir upravljanja rizikom u zdravstvu Tema 2.6.2. Sigurnost pacijenata definicija, konceptualni okvir, ključni dokumenti SZO Tema 2.6.3. Procjena i evaluacija rizika u zdravstvu Tema 2.6.4. Definicija i konceptualni okvir upravljanja krizom u zdravstvu Tema 2.6.5. Tim za upravljanje krizom Tema 2.6.6. Plan za upravljanje krizom i komunikacioni plan (glavne poruke i komunikacione strategije) 3: Zdravstvena ekonomika – 8 mjeseci 3.1. Osnove ekonomike i zdravstvene ekonomike po sljedećim temama: Tema 3.1.1. Osnovi pojmovi iz ekonomije Tema 3.1.2. Osnove zdravstvene ekonomike Tema 3.1.3. Specifičnosti ekonomskih odnosa u zdravstvu Tema 3.1.4. Etika i ekonomika Tema 3.1.5. Uloga države i tržišta u zdravstvu Tema 3.1.6. Mehanizmi međuljudskih interakcija u zdravstvu 3.2. Ekonomsko vrednovanje u zdravstvu i procjena zdravstvenih tehnologija po sljedećim temama: Tema 3.2.1. Ekonomski gubici zbog bolesti – teret bolesti Tema 3.2.2. Ekonomski efekti intervencija u zdravstvu Tema 3.2.3. Ekonometrijske metode Tema 3.2.4. Primjena ekonomske evaluacije na donošenje odluka Tema 3.2.5. Koncept zdravstvenih tehnologija Tema 3.2.6. Tehnološki paket i transfer tehnologija Tema 3.2.7. Procjene zdravstvenih tehnologija 3.3. Zdravstvena potrošnja po sljedećim temama: Tema 3.3.1. Pojam i struktura zdravstvene potrošnje Tema 3.3.2. Komparabilnost podataka o zdravstvenoj potrošnji Tema 3.3.3. Zdravstvena potrošnja i zdravstveni ishodi Tema 3.3.4. Upravljanje zdravstvenom potrošnjom Tema 3.3.5. Ispitivanje tržišta u zdravstvu 3.4. Finansiranje zdravstvene zaštite po sljedećim temama: Tema 3.4.1. Zdravstveno tržište i finansiranje zdravstvene zaštite Tema 3.4.2. Zahtjevi za zdravstvenim uslugama sa ekonomskog aspekta Tema 3.4.3. Socioekonomski razvoj i finansiranje zdravstva Tema 3.4.4. Trendovi finansiranja zdravstva u EU i Evropskom regionu Tema 3.4.5. Zdravstveno osiguranje po sljedećim podtemama: Podtema 3.4.5.1. Historijat i uloga sistema zdravstvenog osiguranja Podtema 3.4.5.2. Komponente sistema zdravstvenog osiguranja Podtema 3.4.5.3. Ugovaranje zdravstvene zaštite Podtema 3.4.5.4. Zdravstveno osiguranje u BiH Tema 3.4.6. Ugovaranje i pregovaranje u finansiranju zdravstvene zaštite po sljedećim podtemama: Podtema 3.4.6.1. Ugovaranje zdravstvene zaštite, partneri u ugovaranju Podtema 3.4.6.2. Modeli ugovaranja. Sadržaj ugovaranja Podtema 3.4.6.3. Proces pregovaranja Podtema 3.4.6.4. Evaluacija u ugovaranju 3.5. Alokacija resursa i racionalizacija po sljedećim temama: Tema 3.5.1. Alokacija sredstava u zdravstvu Tema 3.5.2. Racionalizacija u zdravstvu Tema 3.5.3. Uloga vlade u zdravstvenoj zaštiti Tema 3.5.4. Alokacija resursa u zdravstvu u BIH 3.6. Plaćanje zdravstvene zaštite po sljedećim temama: Tema 3.6.1. Modeli plaćanja zdravstvene zaštite Tema 3.6.2. Uticaj metoda plaćanja na rezultate zdravstva Tema 3.6.3. Modeli plaćanja zdravstvene zaštite kao sredstvo za kontrolu zdravstvene potrošnje 4: Medicinska statistika i informatika – 5 mjeseci 4.1. Evidencije u zdravstvu po sljedećim temama: Tema 4.1.1. Zdravstveno - statistička istraživanja u oblasti zdravstva Tema 4.1.2. Zdravstveno - statistički izvještaji i njihova primjena Tema 4.1.3. Populacioni registri vođenje i primjena Tema 4.1.4. EUROSTAT i SZO baza podataka „ Zdravlje za sve“ 4.2. Medicinska statistika po sljedećim temama: Tema 4.2.1. Deskriptivna statistika Tema 4.2.2. Inferencijalna statistika 4.3. Informatika u zdravstvu po sljedećim temama: Tema 4.3.1. Zdravstveno-informacioni sistemi i zdravstveno-informacioni sistem u BiH Tema 4.1.2. ezdravstvo 5: Epidemiologija – 3 mjeseca 5.1. Osnovne definicije u epidemiologiji i epidemiološki modeli po sljedećim temama: Tema 5.1.1. Definicija i osnovni pojmovi u epidemiologiji Tema 5.1.2. Epidemiološki modeli (ekološki-Gordonov trijas, Vogralikov lanac, model tačaka i mreža uzročnosti) 5.2.Epidemiološke metode i nihova primjena po sljedećim temama: Tema 5.2.1. Deskriptivni metod Tema 5.2.2. Hronološke i topografske karakteristike poremećaja zdravlja Tema 5.2.3. Deskriptivne studije, kohortne studije, studije presjeka i studije slučajeva 5.3.Epidemiologija zaraznih bolesti po sljedećim temama: Tema 5.3.1. Kretanje zaraznih bolesti u BiH (kantoni, Federacija BiH, RS) Tema 5.3.2. Seksualno prenosive bolesti i HIV /AIDS Tema 5.3.3. Osnove nadzora nad zaraznim bolestima i druga generacija nadzora nad HIV/AIDS-om (vulnerabilne skupine) 6: Higijena/zdravstvena ekologija – 2 mjeseca 6.1. Životna sredina i zdravlje po temama: Tema 6.1.1. Definicije, teorijski i konceptualni okvir u međuovisnosti okoliša i zdravlja Tema 6.1.2. Edukacija i modeli edukacije za zdravlje i unapređenje okoliša u zajednici 6.2.Ishrana i zdravlje: Tema 6.2.1. Pravilna ishrana tokom životnog ciklusa, politike i strategije vezane za ishranu i zdravlje i njihova primjena u BiH, međunarodne smjernice vezane za ishranu i zdravlje i nihova primjena (codex alimentarius, preporuke SZO i međunardni dokumenti itd.) Tema 6.2.2. Zdravstvena ispravnost životnih namirnica – analiza izvještaja u institucionaliziranom sistemu javnog zdravstva 7.Izborni predmeti - 2 mjeseca Prema interesu specijalizanta u dogovoru sa mentorom Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije: Opće kompetencije Završetkom specijalističkoga usavršavanja specijalizant socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstva mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Nivo usvojene kompetencije: 1. Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu radu i rješavanju problema iz tematskoga područja 2. Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor i u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskoga područja 3. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Završetkom specijalizacije specijalizant socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstva mora: - Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - Poznavati vještinu ophođenja sa pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje sa drugim radnicima u zdravstvu (3) - Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega ii drugih stručnjaka (3) - Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvaliteta stručnoga rada (3) - Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom sa ciljem kontinuiranoga profesionalnog razvoja (3) - Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege druge radnike u zdravstvu (3) - Razumjeti važnost naučnoga pristupa struci (3) - Učestvovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkoga rada i kliničkih istraživanja te učestvovati u pripremi radova za objavu (3) - Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te učestvovati u provedbi provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - Znati primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - Poznavati važnost i način efektivnog vođenja detaljne dokumentacije, te isto primjenjivati u radu u skladu sa važećim propisima (3) - Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno učestvovati sudjelovati u radu multidisciplinarnoga tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - Biti upoznat sa važnošću saradnje, te aktivno sarađivati sa javnozdravstvenim službama i ostalim institucijama i organima uključenim u sistem zdravstva (3) - Poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba planiranja mjera unapređenja i povećanja efektivnosti te razvoja i unapređenja sistema kvaliteta zdravstvene zaštite (3) - Poznavati regulativu iz oblasti zdravstva, posebno iz područja zaštite prave pacijenata (3) - Razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - Poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskih (3) - Razumjeti i kriitički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene na očuvanju i unapređenju zdravlju i prevenciji bolesti - Promovirati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva je specijalizirana medicinska naučna disciplina koncentrirana na stručnu i naučnu: (1) spoznaju socijalnih, ekonomskih kulturalnih i političkih odrednica zdravlja, bolesti, medicinske prakse i zdravstvenog sistema, te (2) očuvanje i unapređenje uvjeta u kojima će prethodno definirane naučne i stručne spoznaje voditi ka unapređenju zdravlja pojedinaca, grupa, zajednice i društva. (Frascati/klasifikacija: 3.01.21.; 3.01.21.005; 3.02.38.001.; 3.03.01., 3.03.01.005.; 3.03.01.007.; 3.03.01.009.; 3.03.03.) Namjena/cilj specijalizacije: Specijalizacijom iz socijalne medicine, organizacije i ekonomike zdravstva specijalizant doktor medicine se teorijski i praktično osposobljava za samostalno procjenjivanje zdravlja i kvaliteta života stanovništva i svih populacionih grupa, uključujući i faktore koji ih određuju (socijalni, ekonomski, bihevioralni, kulturalni, politički i drugi); za planiranje, izvođenje i evaluaciju programa prevencije, unapređenja zdravlja u zajednici i promociju zdravlja; za procjenu zdravstvenih potreba i zdravstvene zaštite prema nivoima i za vulnerabilne grupe; za procjenu i unapređenje svih karakteristika sistema zdravstvene zaštite uključujući i zdravstvenu politiku, zdravstveno zakonodavstvo, zdravstveno osiguranje, finansiranje i organizaciju zdravstvene zaštite, zdravstvene tehnologije, efikasnost i kvalitet zdravstvene zaštite, kao i za primjenu vještina menadžmenta u zdravstvu. Vještine kojima specijalizant mora da savlada u toku specijalizacije: Socijalna medicina, organizacija i ekonomika zdravstva: - Utvrđivanje zdravstvenih prioriteta za odabranu populacionu skupinu - Izrada i interpretacija indikatora zdravstvenog stanja - Analiza zdravstvenog stanja i izvještavanje o zdravstvenom stanju za određeno geografsko područje - Izrada zdravstveno preventivnog programa za određenu populacinu skupinu - Menadžment programa zdravstveno – promotivnih intervencija - Izrada metodoloških smjernica za edukaciju za zdravlje (odabrane populacione skupine i pojedinci) - Primjena instrumenta za procjenu kvalitete života u odnosu na zdravlje za određene odabrane populacione skupine - Metode savjetovanja i edukacije za zdravlje (rad sa pojedincima i skupinama) - Komparativna analiza međunarodnih dokumenta vezanih za zdravlje - Monitoring i evaluacija zdravstveno-promotivnih aktivnosti - Osnove bioetičkog odlučivanja u medicini - Analiza zdravstvenog sistema i podsistema - Analiza elementa i funkcija sistema osiguranja u zdravstvu - Analiza izvora finansiranja u zdravstvenom sistemu, načini plaćanja davaoca usluga, indikatori finansiranja sistema zdravstvene zaštite - Ekonomska evaluacija određenog programa zdravstvene zaštite - Monitoring i evaluacija određenog programa zdravstvene zaštite - Znati definirati tehnološki paket za pojedinačnu zdravstvenu tehnologiju, te odrediti potreban nivo i način transfera tehnologije u konkretnom slučaju - Znati formirati tim za upravljanje, transfer i procjenu po grupama tehnologija u zdravstvu - Savladati osnove procjene tehnologija u zdravstvu - Analiza politika u zdravstvu - Primjena zakona i propisa u zdravstvu - Operativno i strateško planiranje u zdravstvu - Indikatori zdravstvenog stanja stanovništva i populacionih grupa - Izrada indikatora korištenja zdravstvenih usluga i resursa u zdravstvu - Analiza indikatora utilizacije i izrada mišljenja i preporuka na osnovu analize indikatora utilizacije - Indikatori kvaliteta u zdravstvu i primjena odbaranog modela evaluacije - Evaluacije rizika u zdravstvu na osnovu odabranog modela evaluacije (ustanova) - Komunikacija za upravljanje krizom u zdravstvu - Izrada zdravstveno statističkih izvještaja i rutinska kontrola kvaliteta podataka u zdravstveno statističkom izvještavanju - Vođenje populacionih registara za bolesti od sociomedicinskog značaja - Korištenje domaćih i međunarodnih baza podataka (SZO „ Zdravlje za sve“ i EUROSTAT ) - Primjena deskriptivne statistike - Primjena inferencijalne statistike - Vještine rada na računalu (Word, Excel, Access, Power Point, Internet Explorer i s ) - Javnozadravstveni nadzor - Nadzor nad HIV/AIDS-om i druga generacija nadzora - Epidemiološko istraživanje u slučaju pojave određenih bolesti sa posebnim osvrtom na epidemiološke podatke - Obrada i analiza podataka prikupljenih epidemiološkom anketom - Predlaganje mjera za suzbijanje širenja zaraznih bolesti – član tima - Kontrola realizacije suzbijanja mjera zaraznih bolest - Izvještavanje o epidemiji (model izvještavanja za odbaranu bolest) - Prikaz stanja kretanja masovnih nezaraznih bolesti od značaja za stanovništvo (kanton, entitet, država) - Indikatori okoliša i analiza indikatora okoliša - Ocjena sanitarno higijenskog stanja - Izrada informacije o stanju zdravlja i okoliša - Izrada programa edukcije za povećanje svjesnosti stanovništva o značaju i međusobnoj interakciji okoliša i zdravlja (odbarano područje ili odabrana populaciona skupina) - Monitoring i evaluacija programa edukacije za povećanje svjesnosti stanovništva o značaju i međusobnoj interakciji okoliša i zdravlja (odbarano područje ili odabrana populaciona skupina) - Izrada programa edukacije o pravilnoj ishrani za podređene populacione skupine - Monitoring i evaluacija edukativnih programa o pravilnoj ishrani - Izvještavanje o zdravstvenoj ispravnosti namirnica - Monitoring i evaluacija zdravstvene ispravnosti namirnica u institucionaliziranom javnom zdravstvu - Monitoring primjene međunarodnih dokumenta i preporuka koje obavezuju BiH i FBiH u oblasti javnog zdravstva. Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. SUDSKA MEDICINA Naziv specijalizacije Sudska medicina Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista sudske medicine Trajanje specijalizacije 60 mjeseci (5 godina) Program specijalizacije Oblast Trajanje (mjeseci) Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZFBiH Opći dio 21˝ Opća i autopsijska (obdukcijska) patologija Zavod za patologiju Osnovne obdukcijske tehnike i izrada konačnog izvještaja 4 Zavod za patologiju Uzimanje i obilježavanje uzoraka, protokol obrade uzoraka, obrada histoloških i citoloških uzoraka 2 Zavod za patologiju Osnove pregleda histoloških i citoloških uzoraka 2 Zavod za patologiju Specijalna hirurška i bioptička patologija Zavod za patologiju Hirurška patologija 6 Zavod za patologiju Ginekološka i perinatalna patologija 3 Zavod za patologiju Endoskopska i punkcijska patologija 3˝ Zavod za patologiju Dijagnostičke metode u patologiji 1 Zavod za patologiju Sudska medicina 33 Zavod za patologiju Forenzička tanatologija 2 Zavod za sudsku medicinu Forenzička obdukcija i forenzička histologija 5˝ Zavod za sudsku medicinu Patologija traume 3 Zavod za sudsku medicinu Čedomorstvo, djela protiv spolnosti, nasilje u porodici 1 Zavod za sudsku medicinu Forenzička toksikologija 4 Zavod za sudsku medicinu i forenzičkim toksikološkim laboratorijama Ekshumacija u forenzici 1 Zavod za sudsku medicinu Forenzička antropologija i identifikacija 2 Zavod za sudsku medicinu Molekularne metode u sudskoj medicini (DNA) 2 Zavod za sudsku medicinu Traseologija i balistika 1 Centar za forenzičku i informatičku podršku Federalne uprave policije Kriminalističko istraživanje 1 Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Forenzička radiologija 1 Klinika za radiologiju Zakonska regulativa 1 Zavod za sudsku medicinu Sudskomedicinska vještačenja 5˝ Zavod za sudsku medicinu Forenzička entomologija 1 Zavod za sudsku medicinu Sudskomedicinska deontologija 1 Zavod za sudsku medicinu Organizacija, planiranje i upravljanje u sudskoj medicini 1 Zavod za sudsku medicinu Godišnji odmor 5 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant sudske medicine mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant sudske medicine mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog učestvovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučnoistraživačkom radu poštujući etička načela naučnoistraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite