Aktio

Federalno ministarstvo zdravstva

Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine

Veliki dokument · tekst, dio 7 od 61

principe medicine bazirane na dokazima (3) -          Poznavati važnost i način efektivnoga vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u radu u skladu sa važećim propisima (3) -          Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno učestvovati sudjelovati u radu multidisciplinarnoga tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) -          Procijeniti potrebu uključivanja drugih  stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) -          Biti upoznat sa važnošću saradnje te aktivno sarađivati sa javnozdravstvenim službama i ostalim institucijama i organima uključenim u sistem zdravstva (3) -          Poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba planiranja mjera unapređenja i povećanja efektivnosti te razvoja i unapređenja sistema kvaliteta zdravstvene zaštite (3) -          Poznavati regulativu iz oblasti zdravstva, posebno iz područja zaštite prave pacijenata (3) -          Razumjeti značenje vlastite  odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) -          Poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskih (3) -          Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) -          Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na iindividualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) -          Identificirati zdravstvene potrebe zajednice u skladu sa nima njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene na očuvanju i unapređenju zdravlju i prevenciji bolesti -          Promovirati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3.01.38; 3.03.38) bavi se proučavanjem i sprečavanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i značajnih bolesti u populaciji – kako nezaraznih tako i zaraznih.  Izučava učestalost, distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. Epidemiolog je teorijski i praktično osposobljen da samostalno prikuplja, analizira i tumači podatke o zdravlju; procjenjuje zdravstveno stanje populacije; definira javno-zdravstvene prioritete i poduzima odgovarajuće mjere u prevenciji i kontroli poremećaja zdravlja. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da može suvereno i samostalno izučiti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti; da može analizirati i ocijeniti stanje; riješiti (rješavati) pitanja uzroka i uzročnika; predložiti i planirati mjere za sprečavanje i suzbijanje; kontrolirati provođenje tih mjera, te sam provoditi neke od tih mjera, ali, također, i evaluirati rezultate. Osposobljen je da se uspješno samostalno bavi problemima etiologije, epidemiologije, prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga važna za stanovništvo, te evaluacijom rezultata.  Također je, osposobljen da formulira i testira hipoteze o izvorima i putevima prenošenja zaraznih bolesti, kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije, primjenom različitih epidemioloških studija. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slučaju vanrednih situacija, kao što su prirodne nepogode i katastrofe, bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. Također, stiče kompetencije i odgovornosti specijaliste konzilijarca za područje epidemiologije. Nakon završetka specijalističkog usavršavanja specijalista epidemiologije treba poznavati cjelokupnu medicinu, a posebno discipline koje su najbliže epidemiološkoj struci (mikrobiologija, imunologija, infektologija i interna  medicina), a potrebno je  poznavanje i usvajanje naučno zasnovane epidemiologije i epidemioloških metoda. Nakon završetka specijalističkog usavršavanja specijalista epidemiologije treba biti sposoban (popis vještina): Epidemiologija: -          Epidemiološki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. tuberkuloza, crijevne zarazne bolesti, HIV/AIDS, i sl.) -          Epidemiološki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili, rubeola i druge) -          Epidemiološki nadzor u vanrednim situacijama -          Vakcinacija izvođenje i analiza -          Nadzor nad sigurnom imunizacijom – hladni lanac vakcinisanja, distribucija vakcina -          Nadzor nad neželjenim reakcijama poslije vakcinisanja -          Nadzor nad kontraindikacijama za vakcinisanje -          Zaštita putnika u međunarodnom saobraćaju -          Zdravstveno-vaspitni rad u porodici, kolektivu, individualni zdravstveno vaspitni rad i rad sa medijima -          Epidemiološko obezbjeđenje kolektiva -          Prevencija i kontrola bolničkih infekcija -          Istraživanje epidemija primjenom epidemioloških metoda -          Prijava i odjava epidemije -          Uzimanje uzoraka biološkog materijala za mikrobiološki pregled -          Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiološki pregled iz neposredne okoline oboljelog -          Sastavljanje epidemiološkog upitnika -          Pravljenje baze podataka -          Obrada podataka prikupljenih epidemiološkim upitnikom -          Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti -          Kontrola realizacije mjera suzbijanja -          Izvještaj i referisanje o epidemiji -          Vođenje dokumentacije o vakcinisanim, oboljelim i kliconošama -          Izračunavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja -          Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od značaja za populaciju i izrada periodičnih izvještaja -          Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja -          Prikupljanje, šifriranje, unos, obrada i analiza podataka u registrima -          Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja – komparativna analiza -          Unapređenje registara – poboljšanje obuhvata i kvaliteta podataka -          Opći principi prevencije nezaraznih bolesti – planiranje i realizacija -          Identifikacija rizičnih grupa stanovništva za zdravstvenu prevenciju -          Istraživanje faktora rizika za vodeće nezarazne bolesti na terenu -          Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vodećih nezaraznih bolesti -          Promocija zdravlja u zajednici – intervencija i praksa na terenu -          Prevencija vodećih nezaraznih poremećaja zdravlja – praćenje i evaluacija sprovedenih mjera -          Skrining u našoj nacionalnoj praksi – planiranje i izvođenje -          Nadzor, evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga -          Planiranje, dizajniranje izvođenje i analiza deskriptivnih studija, posebno ekološke i presječne -          Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja – primjena na terenu -          Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroničnih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika -          Zdravstveni/sanitarni pregledi -          Zdravstveni nadzor osoba prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime određenih kategorija zaposlenih, drugih osoba i kliconoša -          Pravljenje modela predviđanja za zarazne i hronične bolesti, uključujući i efekte na cjelokupno javno zdravstvo -          Evaluacija koštanja i efektivnosti mjera intervencije -          Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i kliničke epidemiologije Infektologija: -          Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiološka ispitivanja – urinokultura, koprokultura, hemokultura -          Uzimanje briseva iz grla, nosa i nazofarinksa -          Uzimanje epidemiološke anamneze -          Dezinfekcija prostora -          Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti -          Davanje seruma i desenzibilizacija -          Postavljenje dijagnoze -          Analizirati kretanje oboljelih po vremenu, mjestu i osobama -          Davanje seruma i desenzibilizacija Mikrobiologija: -          Kontrola ispravnosti  funkcioniranja sterilizatora -          Bakteriološki pregled različitih uzoraka -          Hemokultura -          Urinokultura -          Koprokultura -          Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i seroloških osobina -          Epidemiološki markeri – serotipizacija, rezistotipizacija, fagotipizacija, hibridizacija i dr. -          Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro -          Serološka dijagnostika infekcija različite etiologije -          Uzimanje uzoraka vode za bakteriološki pregled -          Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriološki pregled -          Pregled stolice na helminte i protozoe -          Tumačenje različitih mikrobioloških rezultata Interna medicina: -          Uzimanje epidemiološke anamneze kod slučajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti -          Pregled internističkog pacijenta -          Postavljanje dijagnoze -          Tumačiti podatke iz postojećih registara masovnih oboljenja na klinikama -          Izračunati mjere učestalosti vodećih oboljenja u odnosu na poznate parametre -          Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Pulmologija: -          Uzimanje epidemiološke anamneze kod slučajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti -          Pregled pulmološkog pacijenta -          Postavljanje dijagnoze -          Tumačiti podatke iz postojećih registara masovnih oboljenja pluća -          Izračunati mjere učestalosti vodećih oboljenja u odnosu na poznate parametre -          Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima Biostatistika: -          Prikazivanje statističkih podataka – tabeliranje i grafičko prikazivanje -          Statističko opisivanje podataka – primjena deskriptivne statistike:  relativni brojevi, mjere centralne tendencije, mjere varijabiliteta -          Statistička analiza podataka u nekom od postojećih statističkih paketa -          Praktični rad sa korisničkim paketima za obradu teksta, grafičkim paketima, statističkim paketima -          Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Higijena i zdravstvena ekologija: -          Bakteriološko ispitivanje vazduha – uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta -          Sanitarna inspekcija vodnih objekata – vodovoda, bunara, površinskih voda -          Uzimanje uzoraka za fizičko-hemijski pregled vode -          Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima društvene ishrane – školske kuhinje, restorana itd. -          Ocjena sanitarno higijenskih uvjeta u objektima za proizvodnju i preradu namirnica -          Dezinfekcija, dezinsekcija  i deratizacija -          Bakteriološko ispitivanje vazduha – uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta -          Sanitarna inspekcija vodnih objekata – vodovoda, bunara, površinskih voda. Socijalna medicina sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite: -          Procjena kvaliteta rada za dvije ili više zdravstvenih ustanova -          Izrada plana rada epidemiološke službe zavoda  ili druge zdravstvene organizacije -          Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene zaštite -          Planiranje i izvođenje zdravstveno edukativnih programa -          Izrada strateškog i operativnog plana zdravstvene ustanove -          Procjena kvaliteta rada za dvije ili više zdravstvenih ustanova.   Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Teoretski dio specijalizacije iz epidemiloogije se provodi na katedrama za epidemiologiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta, u okviru posebno organizirane ili već postojeće edukacije iz predviđenih oblasti. Specifični uvjeti za ustanove, uz opće uvjete, neophodni su za pojedine dijelove specijalizacije iz epidemiologije: Interna medicina: Specifični uvjeti su jednaki uvjetima za ustanove koje provode specijalizaciju iz interne medicine. Infektologija: Specifični uvjeti su jednaki uvjetima za ustanove koje provode specijalizaciju iz infektologije. Mikrobiologija se provodi u referentnim mikrobiloškim laboratorijama zavoda za javno zdravstvo i dijelom u mikrobiološkim laboratorijima kliničkih zdravstvenih ustanova koje zadovoljavaju specifične uvjete propisane za provedbu specijalizacije iz mikrobiologije. Epidemiologija se provodi u epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine gdje se obavljaju poslovi centra za nadzor nad bolestima, koordinira kompletan epidemiološki informacijski sistem u Federaciji BIH (uključivo sistem ranog uzbunjivanja), određena je kao središte sistema Međunarodne zdavstvene regulative (IHR) u FBIH, partner sa Evropskim centrom za nadzor nad bolestima – ECDC sa kojim, u saradnji sa ostalim epidemiološkim službama, radi na koordiniranom suzbijanju i sprečavanju bolesti u Evropi. Dio specijalizacije se provodi u kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, u skladu sa programom specijalizacije iz epidemiologije. Ostali klinički dijelovi specijalizacije koji imaju pretežnu svrhu upoznavanja sa radom mogu se obavljati u svakoj zdravstvenoj ustanovi. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Naziv specijalizacije Fizikalna medicina i rehabilitacija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje mjeseci Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava                                                      ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Opći dio specijalizacije 7   Interna medicina 2 Bolnički odjel interne medicine Neurologija 2 ˝ Bolnički odjel neurologije Radiologija 1 ˝ Bolnički odjel radiologije Pedijatrija 1 Bolnički odjel pedijatrije Specijalni dio 36 ˝   Fizikalna medicina i rehabilitacija  12 Bolnički odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Fizikalna medicina i rehabilitacija u djece 2 Bolnički odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Reumatologija            3 Bolnički odjel za reumatologiju Ortopedija i specijalni dio s rehabilitacijom     2 Bolnički odjel ortopedije Hirurgija i specijalni dio s rehabilitacijom        2 Bolnički odjel hirurgije Ortotika, protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova         2 ˝   Interna medicina: specijalni dio s rehabilitacijom            2 Bolnički odjel interne medicine Onkologija: specijalni dio s rehabilitacijom     1 Bolnički odjel onkologije Fizikalna medicina u patologiji živčanog sistema                Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga 3 Bolnički odjel neurohirurgije Rehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara 1 Bolnički odjel neurologije Rehabilitacija bolesnika s ozljedama i bolestima kičmene moždine 3 Bolnički odjel neurohirurgije Rehabilitacija bolesnika sa neuromuskularnim bolestima 1 Bolnički odjel neurologije Fizikalna i rehabilitacijska medicina u sportu, sport osoba s invaliditetom 1 ˝ Bolnički odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Reintegracija onesposobljenih, briga o onesposobljenima i starijima kod kuće ˝ Centar za fizikalnu rehabilitaciju Godišnji odmor       4   Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora: -          poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) -          posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) -          poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) -          poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) -          biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) -          biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) -          kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) -          usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) -          imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) -          razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) -          sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) -          biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) -          znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) -          poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) -          biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u rad multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) -          procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) -          biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) -          poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) -          poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) -          razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) -          poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) -          razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) -          biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) -          identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) -          promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) OPĆI DIO SPECIJALIZACIJE Opći dio specijalizacije obavlja se na bolničkim odjelima: Interna medicina -          Odjel za kardiologiju -          Odjel za nefrologiju -          Odjel za imunologiju -          Odjel za pulmologiju Specijalizant se mora upoznati s najčešćim internističkim bolestima i njihovim uticajem na rehabilitacijski proces. Neurologija -          Kontrola motornih funkcija -          Fiziologija i bazična patofiziologija središnjeg i perifernog živčanog sistema; mišići; neurofiziologija; elektrodijagnostika Specijalizant treba savladati klinički neurološki pregled. Radiologija -          Klasični RTG mišićno koštanog sistema; MR, CT mišićno koštanog sistema -          Ultrazvučna dijagnostika mišićno skeletnog sistema Pedijatrija -          Procjena razvoja djeteta: psihomotorni razvoj, pokret, osjet i kognitivni razvoj. Testiranje i evaluacija stepena razvoja; -          Neuropedijatrija-cerebralna paraliza. SPECIJALNI DIO Fizikalna medicina i rehabilitacija - odjel i ambulante Klinička i funkcionalna procjena u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini: -          Anamneza i klinički pregled -          Klinička procjena zglobova i mišića; motorne i senzorne funkcije. -          Procjena kognicije, govora i jezika, pamćenja, ponašanja, itd. -          Specijalizant treba usvojiti osnovna teoretska znanja iz područja psihologije i osnovne principe logopedske obrade. -          Laboratorijski testovi i tehnike snimanja. -          Racionalna primjena laboratorijskih testova i tehnika snimanja, interpretacija laboratorijsih nalaza i poimanje značenja radioloških promjena -          Računalno praćenje i kvantitativna evaluacija mehaničkih ili kinetičkih pojava -          Specijalizant treba usvojiti znanja iz biomehanike, kinematike, kineziologije i kineziometrije i savladati načela instrumentalnih analiza hoda, držanja i ravnoteže -          Kardiovaskularni funkcijski testovi, saturacija kisika, testovi opterećenja, fiziologija energetske potrošnje. Plućni funkcijski testovi -          Funkcijska procjena: upotreba i primjena ICF klasifikaciije -          Naučiti izvršiti funkcijsku procjenu lokomotornog sistema koristeći niz standardiziranih kliničkih i tehničkih testova: primijeniti niz skala, upitnika, testova, indeksa relevantnih za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu -          Primjena fizikalnih procedura, kineziterapija, rehabilitacijski plan, ciljevi, procjena učinka. Znanje osnovnih tehnika pasivne i aktivne fizioterapije. Elektroterapija. Biofeedback. Termoterapija: liječenje hladnoćom i toplinom. Balneoterapija. Mišićni (re)trening, stimulacija mišićne aktivnosti, funkcionalni trening. Tehnike snaženja mišića, trening izdržljivosti, (re)trening vještina. Metode specifične fizioterapije u različitim patologijama. -           Neuromuskularne facilitacijsko-inhibicijske tehnike. Indikacije, preskripcija, kontrolakinezioterapije. Tretman limfedema. Radna terapija. Osnove ergonomije. Principi i metode radne terapije. -          Mjerenja u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji -          Infiltracijske i injekcijske tehnike u mišićno-skeletnoj patologiji. -          Infiltracijske i injekcijske tehnike u liječenju zglobne i vanzglobne patologije. -          Multidisciplinarno liječenje boli -          Osnove patofiziologije boli, farmakološko i nefarmakološko liječenje boli, multidiciplinarni pristup liječenju boli. -          Manualna medicina i komplementarna medicina. -          Osnove kliničkog pregleda, mobilizacijske i manipulacijske tehnike, akupunktura, herbalna medicina. Fizikalna medicina i rehabilitacija u djece -          Etiologija i patofiziologija cerebralnog oštećenja u djece, rano otkrivanje psihomotorne retardacije, testovi, karakteristike i obrada cerebralno oštećenog djeteta, motorički simptomi i tipovi cerebralno oštećene djece, klasifikacija cerebralne paralize (prema lokalizaciji ozljede, prema topografskoj distribuciji ispada, prema težini neuromotornog ispada, prema kliničkim simptomima), pristup cerebralno oštećenom djetetu, edukacija roditelja i cerebralno oštećene djece, osnovni principi rehabilitacije, stimulativna kineziterapija zdrave i neurorizične djece, koncepcije tretmana: Bobath, Vojta, prepoznavanje komplikacija terapije i njihovo liječenje. Reumatologija -          Upalne i degenerativne reumatske bolesti i vanzglobni reumatizam. -          Definicija, klasifikacija, diferencijalna dijagnoza, patofiziologija, kliničke i laboratorijske karakteristike, komplikacije, radiološke karakteristike, evaluacija nesposobnosti, farmakološko, nefarmakološko i operativno liječenje. Ortopedija i specijalni dio s rehabilitacijom -          Upoznati se s najčešćim hirurškim zahvatima i njihovim pricipima koji se koriste u ortopediji. Indikacije i kontraindikacije. Osnovno znanje hirurgije zglobova: artroskopija, artrotomija, artrodeza, atroplastika. Patologija šaka i stopala. Kongenitalne malformacije mišićno-koštanog sistema premećaji rasta, idiopatska, kongenitalna i sekundarna skolioza. Rana postoperativna rehabilitacija. Etiologija i patofiziologija amputacija različite geneze (vaskularne, traumatske, tumorske). Hirurgija i specijalni dio s rehabilitacijom -          Traumatska stanja mišićno-skeletnog sistema, ozljede kičme djece i odraslih, opekotine, vaskularna hirurgija i neurohirurgija -          Patofiziologija i fiziologija cijeljenja tkiva lokomotornog sistema. -          Specijalizant se mora upoznati s vrlo ranom rehabilitacijom koja započinje u jedinicama intezivne zaštite: prevencija pneumonije, edema, sprečavanja dekubitusa, sprečavanja pogrešnog položaja i nastajanjekontraktura, dišna gimnastika. Rana postraumatska rehabilitacija. Klinika za neurohirurgiju -          Operacije u sklopu kraniocerebralnih ozljeda i atraumatske patologije, operacije na kičmi i perifernim živcima. Ortotika, protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova -          Ortotika - vrste ortoza i načela primjene, biomehanički principi djelovanja ortoza. Materijali, oprema i tehnologija izrade ortoza. Indikacije i preskripcija ortoza; timska saradnja za diferentne ortoze. Provjera funkcionalnosti ortoza. -          Funkcionalna električna stimulacija. Iindikacije za primjenu, upoznavanje s jednokanalnim i višekanalnim stimulatorima. -          Pomagala za kretanje. Upoznavanje i propisivanje štapova, štaka, hodalica i invalidskih kolica. Upoznavanje tehničkih pomagala i pomagala za olakšanje aktivnosti svakodnevnog života i samozbrinjavanje osoba s invaliditetom. -          Protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova. Planiranje protetičke njegee i rehablitacije, u okviru tima. Upoznavanje s pravilnom njegom i „bandažiranjem“ bataljka te mogućim komplikacijama. Upoznavanje načela psihosocijalne rehabilitacije bolesnika s amputacijom udova. Interna medicina: specijalni dio s rehabilitacijom -          Uključuje rehabilitaciju bolesnika s pulmonalnom i kardiovaskularnom patologijom i gerijatrijsku patologiju: bolesti srca; kardiohirurgija; vaskularne bolesti. -          Specijalizanti bi se trebali upoznati s kardiološkom dijagnostikom na osnovu koje se određuje program treninga. Elektrokardiogram; telemetrija; ergometrija ili test opterećenja Pulmologija -          Osnovno razumijevanje akutnih i hroničnih opstruktivnih i restriktivnih sindroma. Etiologija i terapijski principi. Principi rehabilitacije: funkcionalna procjena putem plućnih testova. -          Aktivne i pasivne tehnike bronhalne i posturalne drenaže, manualno lupkanje, instrumentalne tehnike. Fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji -          Proces starenja u različitim sistemima. -          Indikacije kod smještaja gerijatrijskog pacijenta u kući ili u instituciji. Onkologija: specijalni dio s rehabilitacijom -          Epidemiologija malignih bolesti - incidencija, prevalencija, rano otkrivanje, dijagnostički postupci, patološka i citološka dijagnostika, principi hirurškog liječenja i radioterapije. Procjena funkcionalnog statusa i potencijala pacijenta, izrada rehabilitacijskog programa, specifičnosti rehabilitacijskih programa u različitim malignim bolestima prema sijelu. -          Rehabilitacije nakon mamektomije; komplikacije nakon mamektomije, prevencija i liječenje. Rehabilitacija nakon laringotomije; kinezioterapija vrata i ramenog obruča; govorna rehabilitacija. Fizikalna medicina i rehabilitacija u patologiji živčanog sistema Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga -          Etiologija i patofiziolofgija ozljeda mozga. Klinička slika i klasifikacija. Rana neurorehabilitacijska obrada – podstrekavanje (stimulacija), buđenje iz kome, vertikalizacija, pozicioniranje, rana neuopsihološka rehabilitacija; psiholog: ocjena Rancho Los Amigos - stepen kognitivnog reagiranja, ocjena PTA; logoped: početna obrada, smetnje gutanja, smetnje disanja; traheostoma, gastrostoma, dietetika, sprečavanje dekubitusa. Specijalizant mora steći znanje o posljedicama imobilizacije i nepokretnosti (dekondicioniranja) za pacijenta, prevenciji i liječenju tih posljedica za pojedine sisteme. Rehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara -          Kriteriji za prijem na kompleksnu rehabilitaciju nakon moždanog udara; faktori koji nepovoljno utječu na tok rehabilitacije nakon moždanog udara; sekudarna prevencija moždanog udara; primjena savremenih neurofizioterapeutskih tehnika: Bobath metoda, Brunnstromova tehnika i PNF. Rehabilitacija bolesnika s ozljedama i bolestima kičmene moždine -          Etiologija i patofiziologija ozljeda i bolesti kičmene moždine; klinička slika ozljeda i bolesti        kičmene moždine; komplikacije u ranoj fazi rehabilitacije; ocjena funkcionalne sposobnosti bolesnika kao osnove za propisivanje programa rehabilitacije -          Ortoze i tehnička pomagala za spinalne bolesnike - izbor, propisivane i kontrola. -          Specijalizant mora steći znanje o posljedicama imobilizacije i nepokretnosti (dekondicioniranja) za pacijenta, prevenciji i liječenju tih posljedica za pojedine sisteme. Rehabilitacija bolesnika s neuromuskularnim bolestima -          Etiologija i patofiziologija; multipla skleroza; bolesti ekstrapiramidnog živčanog sistema; ozljede perifernog živčanog sistema. -          Funkcionalni status, rana neurorehabilitacijska obrada, sprečavanje razvoja patoloških uzoraka, spastičnosti, anomalija hoda poznavanje osnovnih principa rehabilitacije; prepoznavanje komplikacija medikamentozne terapije i njihovo liječenje Fizikalna i rehabilitacijska medicina u sportu, sport osoba s invaliditetom -          Specifičnosti sportista i njihovog ozljeđivanja te osnovni principi prevencije, liječenja i rehabilitacije: -          Principi sportske medicine i mehanizmi ozljeđivanja u različitim sportovima -          Klasifikacija ozljeda; prva pomoć u sportu, osnovni principi liječenja akutnih ozljeda primjenom fizikalne terapije; osnovni principi liječenja hroničnih stanja nakon ozljeda. -          Specifičnosti rehabilitacije sportskih ozljeda. -          Prevencija ozljeđivanja primjenom brojnih postupaka fizikalne medicine -          Prepoznati i procijeniti fiziološke reakcije organizma na umor, pretreniranost i druge izmjenjene fiziološke uvjete -          Kineziološka analiza; izokinetika i njena primjena u rehabilitacijskim modelima. -          Sport osoba sa invalidnošću -          Zakonitosti i principe sporta za osobe s invaliditetom, planiranje sportskih aktivnosti. -          Funkcionalna klasifikacija i prilagodbe sportova. Reintegracija onesposobljenih, briga o onesposobljenima i starijima kod kuće -          Opće poznavanje sistema socijalne zastite i socijalnog zbrinjavanja. -          Zdravstvena zaštita kod kuće; kućna njega, socijalni rad, pomoć u kući, itd. -          Pomoć i nadzor telefonom i drugim telekomunikacijskim metodama. -          Poznavanje općenite organizacije rehabilitacije. Specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora usvojiti sljedeće posebne kompetencije: BAZIČNA ZNANJA SPECIJALIZACIJE -          Anatomija i fiziologija mišićno skeletnog sistema (3) -          Patofiziologija mišićno-skeletnog sistema (3) -          Patofiziologija boli, interakcija boli i pokreta (3) -          Opća i primjenjena biomehanika (2) -          Kineziologija (2) -          Kineziterapija- poznavanje i primjena općih i specijalnih kineziterapijskoh procedura i programa (3) -          Biohemijski učinci vježbanja na organske sisteme (3) -          Računalno praćenje i kvantitativna evaluacija mehaničkih ili kinetičkih pojava (ravnine sila) kao i pokreta ili kinematike (razni savremeni načini bilježenja