Federalno ministarstvo zdravstva
Prilog 1. planovi i programi specijalizacija za doktore medicine
Veliki dokument · tekst, dio 7 od 61
principe medicine bazirane na dokazima (3) - Poznavati važnost i način efektivnoga vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u radu u skladu sa važećim propisima (3) - Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efektivno učestvovati sudjelovati u radu multidisciplinarnoga tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - Biti upoznat sa važnošću saradnje te aktivno sarađivati sa javnozdravstvenim službama i ostalim institucijama i organima uključenim u sistem zdravstva (3) - Poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba planiranja mjera unapređenja i povećanja efektivnosti te razvoja i unapređenja sistema kvaliteta zdravstvene zaštite (3) - Poznavati regulativu iz oblasti zdravstva, posebno iz područja zaštite prave pacijenata (3) - Razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - Poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskih (3) - Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na iindividualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - Identificirati zdravstvene potrebe zajednice u skladu sa nima njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene na očuvanju i unapređenju zdravlju i prevenciji bolesti - Promovirati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) Posebne kompetencije Epidemiologija kao grana biomedicine i zdravstva (Frascati klasifikacija: 3.01.38; 3.03.38) bavi se proučavanjem i sprečavanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i značajnih bolesti u populaciji – kako nezaraznih tako i zaraznih. Izučava učestalost, distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji. Epidemiolog je teorijski i praktično osposobljen da samostalno prikuplja, analizira i tumači podatke o zdravlju; procjenjuje zdravstveno stanje populacije; definira javno-zdravstvene prioritete i poduzima odgovarajuće mjere u prevenciji i kontroli poremećaja zdravlja. Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije): doktor medicine se osposobljava da može suvereno i samostalno izučiti svaki problem u vezi masovne pojave bilo koje bolesti; da može analizirati i ocijeniti stanje; riješiti (rješavati) pitanja uzroka i uzročnika; predložiti i planirati mjere za sprečavanje i suzbijanje; kontrolirati provođenje tih mjera, te sam provoditi neke od tih mjera, ali, također, i evaluirati rezultate. Osposobljen je da se uspješno samostalno bavi problemima etiologije, epidemiologije, prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga važna za stanovništvo, te evaluacijom rezultata. Također je, osposobljen da formulira i testira hipoteze o izvorima i putevima prenošenja zaraznih bolesti, kao i faktorima rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije, primjenom različitih epidemioloških studija. Uloga epidemiologa je i da bude pripravan u slučaju vanrednih situacija, kao što su prirodne nepogode i katastrofe, bioterorizam i pandemije novoiskrslih bolesti. Također, stiče kompetencije i odgovornosti specijaliste konzilijarca za područje epidemiologije. Nakon završetka specijalističkog usavršavanja specijalista epidemiologije treba poznavati cjelokupnu medicinu, a posebno discipline koje su najbliže epidemiološkoj struci (mikrobiologija, imunologija, infektologija i interna medicina), a potrebno je poznavanje i usvajanje naučno zasnovane epidemiologije i epidemioloških metoda. Nakon završetka specijalističkog usavršavanja specijalista epidemiologije treba biti sposoban (popis vještina): Epidemiologija: - Epidemiološki nadzor nad nekim zaraznim bolestima (npr. tuberkuloza, crijevne zarazne bolesti, HIV/AIDS, i sl.) - Epidemiološki nadzor nad bolestima koje se mogu prevenirati vakcinama (morbili, rubeola i druge) - Epidemiološki nadzor u vanrednim situacijama - Vakcinacija izvođenje i analiza - Nadzor nad sigurnom imunizacijom – hladni lanac vakcinisanja, distribucija vakcina - Nadzor nad neželjenim reakcijama poslije vakcinisanja - Nadzor nad kontraindikacijama za vakcinisanje - Zaštita putnika u međunarodnom saobraćaju - Zdravstveno-vaspitni rad u porodici, kolektivu, individualni zdravstveno vaspitni rad i rad sa medijima - Epidemiološko obezbjeđenje kolektiva - Prevencija i kontrola bolničkih infekcija - Istraživanje epidemija primjenom epidemioloških metoda - Prijava i odjava epidemije - Uzimanje uzoraka biološkog materijala za mikrobiološki pregled - Uzimanje uzoraka materijala za mikrobiološki pregled iz neposredne okoline oboljelog - Sastavljanje epidemiološkog upitnika - Pravljenje baze podataka - Obrada podataka prikupljenih epidemiološkim upitnikom - Predlaganje mjera za suzbijanje bolesti - Kontrola realizacije mjera suzbijanja - Izvještaj i referisanje o epidemiji - Vođenje dokumentacije o vakcinisanim, oboljelim i kliconošama - Izračunavanje osnovnih pokazatelja oboljevanja i umiranja - Analiza kretanja zaraznih i drugih oboljenja od značaja za populaciju i izrada periodičnih izvještaja - Standardizacija pokazatelja oboljevanja i umiranja - Prikupljanje, šifriranje, unos, obrada i analiza podataka u registrima - Interpretacija podataka nacionalnih registara nezaraznih oboljenja – komparativna analiza - Unapređenje registara – poboljšanje obuhvata i kvaliteta podataka - Opći principi prevencije nezaraznih bolesti – planiranje i realizacija - Identifikacija rizičnih grupa stanovništva za zdravstvenu prevenciju - Istraživanje faktora rizika za vodeće nezarazne bolesti na terenu - Predlaganje mjera za redukciju/eliminaciju faktora rizika odgovornih za nastanak vodećih nezaraznih bolesti - Promocija zdravlja u zajednici – intervencija i praksa na terenu - Prevencija vodećih nezaraznih poremećaja zdravlja – praćenje i evaluacija sprovedenih mjera - Skrining u našoj nacionalnoj praksi – planiranje i izvođenje - Nadzor, evaluacija i prezentovanje rezultata skrininga - Planiranje, dizajniranje izvođenje i analiza deskriptivnih studija, posebno ekološke i presječne - Populacione strategije prevencije i kontrole nezaraznih oboljenja – primjena na terenu - Javnozdravstveni nadzor nad kretanjem hroničnih nezaraznih bolesti i nad faktorima rizika - Zdravstveni/sanitarni pregledi - Zdravstveni nadzor osoba prema pravilniku o obaveznim zdravstvenim pregledime određenih kategorija zaposlenih, drugih osoba i kliconoša - Pravljenje modela predviđanja za zarazne i hronične bolesti, uključujući i efekte na cjelokupno javno zdravstvo - Evaluacija koštanja i efektivnosti mjera intervencije - Koristiti studije i metodologiju medicine zasnovane na dokazima i kliničke epidemiologije Infektologija: - Uzimanje materijala pacijenata za mikrobiološka ispitivanja – urinokultura, koprokultura, hemokultura - Uzimanje briseva iz grla, nosa i nazofarinksa - Uzimanje epidemiološke anamneze - Dezinfekcija prostora - Izolacija kod pojedinih zaraznih bolesti - Davanje seruma i desenzibilizacija - Postavljenje dijagnoze - Analizirati kretanje oboljelih po vremenu, mjestu i osobama - Davanje seruma i desenzibilizacija Mikrobiologija: - Kontrola ispravnosti funkcioniranja sterilizatora - Bakteriološki pregled različitih uzoraka - Hemokultura - Urinokultura - Koprokultura - Identifikacija bakterija na osnovu biohemijskih i seroloških osobina - Epidemiološki markeri – serotipizacija, rezistotipizacija, fagotipizacija, hibridizacija i dr. - Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antibiotike i hemioterapeutike in vitro - Serološka dijagnostika infekcija različite etiologije - Uzimanje uzoraka vode za bakteriološki pregled - Uzimanje uzoraka namirnica za bakteriološki pregled - Pregled stolice na helminte i protozoe - Tumačenje različitih mikrobioloških rezultata Interna medicina: - Uzimanje epidemiološke anamneze kod slučajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti - Pregled internističkog pacijenta - Postavljanje dijagnoze - Tumačiti podatke iz postojećih registara masovnih oboljenja na klinikama - Izračunati mjere učestalosti vodećih oboljenja u odnosu na poznate parametre - Analizirati kretanje oboljelih po faktorima rizika Pulmologija: - Uzimanje epidemiološke anamneze kod slučajeva koji imaju neku od epidemijskih bolesti - Pregled pulmološkog pacijenta - Postavljanje dijagnoze - Tumačiti podatke iz postojećih registara masovnih oboljenja pluća - Izračunati mjere učestalosti vodećih oboljenja u odnosu na poznate parametre - Analizirati kretanje oboljelih po riziko faktorima Biostatistika: - Prikazivanje statističkih podataka – tabeliranje i grafičko prikazivanje - Statističko opisivanje podataka – primjena deskriptivne statistike: relativni brojevi, mjere centralne tendencije, mjere varijabiliteta - Statistička analiza podataka u nekom od postojećih statističkih paketa - Praktični rad sa korisničkim paketima za obradu teksta, grafičkim paketima, statističkim paketima - Prezentacija podataka i dobijenih rezultata Higijena i zdravstvena ekologija: - Bakteriološko ispitivanje vazduha – uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta - Sanitarna inspekcija vodnih objekata – vodovoda, bunara, površinskih voda - Uzimanje uzoraka za fizičko-hemijski pregled vode - Ocjena sanitarno higijenskog stanja u objektima društvene ishrane – školske kuhinje, restorana itd. - Ocjena sanitarno higijenskih uvjeta u objektima za proizvodnju i preradu namirnica - Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija - Bakteriološko ispitivanje vazduha – uzimanje uzoraka i procjena kvaliteta - Sanitarna inspekcija vodnih objekata – vodovoda, bunara, površinskih voda. Socijalna medicina sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite: - Procjena kvaliteta rada za dvije ili više zdravstvenih ustanova - Izrada plana rada epidemiološke službe zavoda ili druge zdravstvene organizacije - Ispitivanje zadovoljstva korisnika zdravstvene zaštite - Planiranje i izvođenje zdravstveno edukativnih programa - Izrada strateškog i operativnog plana zdravstvene ustanove - Procjena kvaliteta rada za dvije ili više zdravstvenih ustanova. Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija Ustanova mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika. Teoretski dio specijalizacije iz epidemiloogije se provodi na katedrama za epidemiologiju i biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama medicinskih fakulteta, u okviru posebno organizirane ili već postojeće edukacije iz predviđenih oblasti. Specifični uvjeti za ustanove, uz opće uvjete, neophodni su za pojedine dijelove specijalizacije iz epidemiologije: Interna medicina: Specifični uvjeti su jednaki uvjetima za ustanove koje provode specijalizaciju iz interne medicine. Infektologija: Specifični uvjeti su jednaki uvjetima za ustanove koje provode specijalizaciju iz infektologije. Mikrobiologija se provodi u referentnim mikrobiloškim laboratorijama zavoda za javno zdravstvo i dijelom u mikrobiološkim laboratorijima kliničkih zdravstvenih ustanova koje zadovoljavaju specifične uvjete propisane za provedbu specijalizacije iz mikrobiologije. Epidemiologija se provodi u epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine gdje se obavljaju poslovi centra za nadzor nad bolestima, koordinira kompletan epidemiološki informacijski sistem u Federaciji BIH (uključivo sistem ranog uzbunjivanja), određena je kao središte sistema Međunarodne zdavstvene regulative (IHR) u FBIH, partner sa Evropskim centrom za nadzor nad bolestima – ECDC sa kojim, u saradnji sa ostalim epidemiološkim službama, radi na koordiniranom suzbijanju i sprečavanju bolesti u Evropi. Dio specijalizacije se provodi u kantonalnim zavodima za javno zdravstvo, u skladu sa programom specijalizacije iz epidemiologije. Ostali klinički dijelovi specijalizacije koji imaju pretežnu svrhu upoznavanja sa radom mogu se obavljati u svakoj zdravstvenoj ustanovi. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA Naziv specijalizacije Fizikalna medicina i rehabilitacija Naziv koji se stiče polaganjem specijalističkog ispita Specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije Trajanje specijalizacije 48 mjeseci (4 godine) Program specijalizacije Oblast Trajanje mjeseci Mjesto obavljanja staža Osnovna teorijska nastava ˝ FMZ i ZZJZ FBIH Opći dio specijalizacije 7 Interna medicina 2 Bolnički odjel interne medicine Neurologija 2 ˝ Bolnički odjel neurologije Radiologija 1 ˝ Bolnički odjel radiologije Pedijatrija 1 Bolnički odjel pedijatrije Specijalni dio 36 ˝ Fizikalna medicina i rehabilitacija 12 Bolnički odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Fizikalna medicina i rehabilitacija u djece 2 Bolnički odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Reumatologija 3 Bolnički odjel za reumatologiju Ortopedija i specijalni dio s rehabilitacijom 2 Bolnički odjel ortopedije Hirurgija i specijalni dio s rehabilitacijom 2 Bolnički odjel hirurgije Ortotika, protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova 2 ˝ Interna medicina: specijalni dio s rehabilitacijom 2 Bolnički odjel interne medicine Onkologija: specijalni dio s rehabilitacijom 1 Bolnički odjel onkologije Fizikalna medicina u patologiji živčanog sistema Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga 3 Bolnički odjel neurohirurgije Rehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara 1 Bolnički odjel neurologije Rehabilitacija bolesnika s ozljedama i bolestima kičmene moždine 3 Bolnički odjel neurohirurgije Rehabilitacija bolesnika sa neuromuskularnim bolestima 1 Bolnički odjel neurologije Fizikalna i rehabilitacijska medicina u sportu, sport osoba s invaliditetom 1 ˝ Bolnički odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Reintegracija onesposobljenih, briga o onesposobljenima i starijima kod kuće ˝ Centar za fizikalnu rehabilitaciju Godišnji odmor 4 Kompetencije koje polaznik stiče završetkom specijalizacije Nivo usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je savladao tematsko područje na osnovnom nivou i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelimično savladao tematsko područje i uz djelimični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za sticanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pažnja mora se usmjeriti sticanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora: - poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) - posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obavezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) - poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) - poznavati važnost i primjenjivati načela dobre saradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) - biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj porodici, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene zaštite (3) - biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove porodice, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) - kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) - usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) - imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3) - razumjeti važnost naučnog pristupa struci (3) - sudjelovati u naučno-istraživačkom radu poštujući etička načela naučno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3) - biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3) - znati i primjenjivati principe medicine bazirane na dokazima (3) - poznavati važnost i način efiksanog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu sa važećim propisima (3) - biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno efiksano sudjelovati u rad multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i saradnika (3) - procjeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene zaštite (3) - biti upoznat s važnošću saradnje te aktivno sarađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sistem zdravstva (3) - poznavati organizaciju sistema zdravstva i biti osposobljen za odgovorno učestvovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja efiksanosti te razvoja i unapređenja sistema kvalitete zdravstvene zaštite (3) - poznavati regulativu iz područja zdravstva, posebno iz područja zaštite prava pacijenata (3) - razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3) - poznavati tok, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebno finansijskim (3) - razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) - biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) - identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) - promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3) OPĆI DIO SPECIJALIZACIJE Opći dio specijalizacije obavlja se na bolničkim odjelima: Interna medicina - Odjel za kardiologiju - Odjel za nefrologiju - Odjel za imunologiju - Odjel za pulmologiju Specijalizant se mora upoznati s najčešćim internističkim bolestima i njihovim uticajem na rehabilitacijski proces. Neurologija - Kontrola motornih funkcija - Fiziologija i bazična patofiziologija središnjeg i perifernog živčanog sistema; mišići; neurofiziologija; elektrodijagnostika Specijalizant treba savladati klinički neurološki pregled. Radiologija - Klasični RTG mišićno koštanog sistema; MR, CT mišićno koštanog sistema - Ultrazvučna dijagnostika mišićno skeletnog sistema Pedijatrija - Procjena razvoja djeteta: psihomotorni razvoj, pokret, osjet i kognitivni razvoj. Testiranje i evaluacija stepena razvoja; - Neuropedijatrija-cerebralna paraliza. SPECIJALNI DIO Fizikalna medicina i rehabilitacija - odjel i ambulante Klinička i funkcionalna procjena u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini: - Anamneza i klinički pregled - Klinička procjena zglobova i mišića; motorne i senzorne funkcije. - Procjena kognicije, govora i jezika, pamćenja, ponašanja, itd. - Specijalizant treba usvojiti osnovna teoretska znanja iz područja psihologije i osnovne principe logopedske obrade. - Laboratorijski testovi i tehnike snimanja. - Racionalna primjena laboratorijskih testova i tehnika snimanja, interpretacija laboratorijsih nalaza i poimanje značenja radioloških promjena - Računalno praćenje i kvantitativna evaluacija mehaničkih ili kinetičkih pojava - Specijalizant treba usvojiti znanja iz biomehanike, kinematike, kineziologije i kineziometrije i savladati načela instrumentalnih analiza hoda, držanja i ravnoteže - Kardiovaskularni funkcijski testovi, saturacija kisika, testovi opterećenja, fiziologija energetske potrošnje. Plućni funkcijski testovi - Funkcijska procjena: upotreba i primjena ICF klasifikaciije - Naučiti izvršiti funkcijsku procjenu lokomotornog sistema koristeći niz standardiziranih kliničkih i tehničkih testova: primijeniti niz skala, upitnika, testova, indeksa relevantnih za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu - Primjena fizikalnih procedura, kineziterapija, rehabilitacijski plan, ciljevi, procjena učinka. Znanje osnovnih tehnika pasivne i aktivne fizioterapije. Elektroterapija. Biofeedback. Termoterapija: liječenje hladnoćom i toplinom. Balneoterapija. Mišićni (re)trening, stimulacija mišićne aktivnosti, funkcionalni trening. Tehnike snaženja mišića, trening izdržljivosti, (re)trening vještina. Metode specifične fizioterapije u različitim patologijama. - Neuromuskularne facilitacijsko-inhibicijske tehnike. Indikacije, preskripcija, kontrolakinezioterapije. Tretman limfedema. Radna terapija. Osnove ergonomije. Principi i metode radne terapije. - Mjerenja u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji - Infiltracijske i injekcijske tehnike u mišićno-skeletnoj patologiji. - Infiltracijske i injekcijske tehnike u liječenju zglobne i vanzglobne patologije. - Multidisciplinarno liječenje boli - Osnove patofiziologije boli, farmakološko i nefarmakološko liječenje boli, multidiciplinarni pristup liječenju boli. - Manualna medicina i komplementarna medicina. - Osnove kliničkog pregleda, mobilizacijske i manipulacijske tehnike, akupunktura, herbalna medicina. Fizikalna medicina i rehabilitacija u djece - Etiologija i patofiziologija cerebralnog oštećenja u djece, rano otkrivanje psihomotorne retardacije, testovi, karakteristike i obrada cerebralno oštećenog djeteta, motorički simptomi i tipovi cerebralno oštećene djece, klasifikacija cerebralne paralize (prema lokalizaciji ozljede, prema topografskoj distribuciji ispada, prema težini neuromotornog ispada, prema kliničkim simptomima), pristup cerebralno oštećenom djetetu, edukacija roditelja i cerebralno oštećene djece, osnovni principi rehabilitacije, stimulativna kineziterapija zdrave i neurorizične djece, koncepcije tretmana: Bobath, Vojta, prepoznavanje komplikacija terapije i njihovo liječenje. Reumatologija - Upalne i degenerativne reumatske bolesti i vanzglobni reumatizam. - Definicija, klasifikacija, diferencijalna dijagnoza, patofiziologija, kliničke i laboratorijske karakteristike, komplikacije, radiološke karakteristike, evaluacija nesposobnosti, farmakološko, nefarmakološko i operativno liječenje. Ortopedija i specijalni dio s rehabilitacijom - Upoznati se s najčešćim hirurškim zahvatima i njihovim pricipima koji se koriste u ortopediji. Indikacije i kontraindikacije. Osnovno znanje hirurgije zglobova: artroskopija, artrotomija, artrodeza, atroplastika. Patologija šaka i stopala. Kongenitalne malformacije mišićno-koštanog sistema premećaji rasta, idiopatska, kongenitalna i sekundarna skolioza. Rana postoperativna rehabilitacija. Etiologija i patofiziologija amputacija različite geneze (vaskularne, traumatske, tumorske). Hirurgija i specijalni dio s rehabilitacijom - Traumatska stanja mišićno-skeletnog sistema, ozljede kičme djece i odraslih, opekotine, vaskularna hirurgija i neurohirurgija - Patofiziologija i fiziologija cijeljenja tkiva lokomotornog sistema. - Specijalizant se mora upoznati s vrlo ranom rehabilitacijom koja započinje u jedinicama intezivne zaštite: prevencija pneumonije, edema, sprečavanja dekubitusa, sprečavanja pogrešnog položaja i nastajanjekontraktura, dišna gimnastika. Rana postraumatska rehabilitacija. Klinika za neurohirurgiju - Operacije u sklopu kraniocerebralnih ozljeda i atraumatske patologije, operacije na kičmi i perifernim živcima. Ortotika, protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova - Ortotika - vrste ortoza i načela primjene, biomehanički principi djelovanja ortoza. Materijali, oprema i tehnologija izrade ortoza. Indikacije i preskripcija ortoza; timska saradnja za diferentne ortoze. Provjera funkcionalnosti ortoza. - Funkcionalna električna stimulacija. Iindikacije za primjenu, upoznavanje s jednokanalnim i višekanalnim stimulatorima. - Pomagala za kretanje. Upoznavanje i propisivanje štapova, štaka, hodalica i invalidskih kolica. Upoznavanje tehničkih pomagala i pomagala za olakšanje aktivnosti svakodnevnog života i samozbrinjavanje osoba s invaliditetom. - Protetika i rehabilitacija osoba s amputacijom udova. Planiranje protetičke njegee i rehablitacije, u okviru tima. Upoznavanje s pravilnom njegom i „bandažiranjem“ bataljka te mogućim komplikacijama. Upoznavanje načela psihosocijalne rehabilitacije bolesnika s amputacijom udova. Interna medicina: specijalni dio s rehabilitacijom - Uključuje rehabilitaciju bolesnika s pulmonalnom i kardiovaskularnom patologijom i gerijatrijsku patologiju: bolesti srca; kardiohirurgija; vaskularne bolesti. - Specijalizanti bi se trebali upoznati s kardiološkom dijagnostikom na osnovu koje se određuje program treninga. Elektrokardiogram; telemetrija; ergometrija ili test opterećenja Pulmologija - Osnovno razumijevanje akutnih i hroničnih opstruktivnih i restriktivnih sindroma. Etiologija i terapijski principi. Principi rehabilitacije: funkcionalna procjena putem plućnih testova. - Aktivne i pasivne tehnike bronhalne i posturalne drenaže, manualno lupkanje, instrumentalne tehnike. Fizikalna medicina i rehabilitacija u gerijatriji - Proces starenja u različitim sistemima. - Indikacije kod smještaja gerijatrijskog pacijenta u kući ili u instituciji. Onkologija: specijalni dio s rehabilitacijom - Epidemiologija malignih bolesti - incidencija, prevalencija, rano otkrivanje, dijagnostički postupci, patološka i citološka dijagnostika, principi hirurškog liječenja i radioterapije. Procjena funkcionalnog statusa i potencijala pacijenta, izrada rehabilitacijskog programa, specifičnosti rehabilitacijskih programa u različitim malignim bolestima prema sijelu. - Rehabilitacije nakon mamektomije; komplikacije nakon mamektomije, prevencija i liječenje. Rehabilitacija nakon laringotomije; kinezioterapija vrata i ramenog obruča; govorna rehabilitacija. Fizikalna medicina i rehabilitacija u patologiji živčanog sistema Rehabilitacija bolesnika sa traumatskom ozljedom mozga - Etiologija i patofiziolofgija ozljeda mozga. Klinička slika i klasifikacija. Rana neurorehabilitacijska obrada – podstrekavanje (stimulacija), buđenje iz kome, vertikalizacija, pozicioniranje, rana neuopsihološka rehabilitacija; psiholog: ocjena Rancho Los Amigos - stepen kognitivnog reagiranja, ocjena PTA; logoped: početna obrada, smetnje gutanja, smetnje disanja; traheostoma, gastrostoma, dietetika, sprečavanje dekubitusa. Specijalizant mora steći znanje o posljedicama imobilizacije i nepokretnosti (dekondicioniranja) za pacijenta, prevenciji i liječenju tih posljedica za pojedine sisteme. Rehabilitacija bolesnika nakon moždanog udara - Kriteriji za prijem na kompleksnu rehabilitaciju nakon moždanog udara; faktori koji nepovoljno utječu na tok rehabilitacije nakon moždanog udara; sekudarna prevencija moždanog udara; primjena savremenih neurofizioterapeutskih tehnika: Bobath metoda, Brunnstromova tehnika i PNF. Rehabilitacija bolesnika s ozljedama i bolestima kičmene moždine - Etiologija i patofiziologija ozljeda i bolesti kičmene moždine; klinička slika ozljeda i bolesti kičmene moždine; komplikacije u ranoj fazi rehabilitacije; ocjena funkcionalne sposobnosti bolesnika kao osnove za propisivanje programa rehabilitacije - Ortoze i tehnička pomagala za spinalne bolesnike - izbor, propisivane i kontrola. - Specijalizant mora steći znanje o posljedicama imobilizacije i nepokretnosti (dekondicioniranja) za pacijenta, prevenciji i liječenju tih posljedica za pojedine sisteme. Rehabilitacija bolesnika s neuromuskularnim bolestima - Etiologija i patofiziologija; multipla skleroza; bolesti ekstrapiramidnog živčanog sistema; ozljede perifernog živčanog sistema. - Funkcionalni status, rana neurorehabilitacijska obrada, sprečavanje razvoja patoloških uzoraka, spastičnosti, anomalija hoda poznavanje osnovnih principa rehabilitacije; prepoznavanje komplikacija medikamentozne terapije i njihovo liječenje Fizikalna i rehabilitacijska medicina u sportu, sport osoba s invaliditetom - Specifičnosti sportista i njihovog ozljeđivanja te osnovni principi prevencije, liječenja i rehabilitacije: - Principi sportske medicine i mehanizmi ozljeđivanja u različitim sportovima - Klasifikacija ozljeda; prva pomoć u sportu, osnovni principi liječenja akutnih ozljeda primjenom fizikalne terapije; osnovni principi liječenja hroničnih stanja nakon ozljeda. - Specifičnosti rehabilitacije sportskih ozljeda. - Prevencija ozljeđivanja primjenom brojnih postupaka fizikalne medicine - Prepoznati i procijeniti fiziološke reakcije organizma na umor, pretreniranost i druge izmjenjene fiziološke uvjete - Kineziološka analiza; izokinetika i njena primjena u rehabilitacijskim modelima. - Sport osoba sa invalidnošću - Zakonitosti i principe sporta za osobe s invaliditetom, planiranje sportskih aktivnosti. - Funkcionalna klasifikacija i prilagodbe sportova. Reintegracija onesposobljenih, briga o onesposobljenima i starijima kod kuće - Opće poznavanje sistema socijalne zastite i socijalnog zbrinjavanja. - Zdravstvena zaštita kod kuće; kućna njega, socijalni rad, pomoć u kući, itd. - Pomoć i nadzor telefonom i drugim telekomunikacijskim metodama. - Poznavanje općenite organizacije rehabilitacije. Specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije mora usvojiti sljedeće posebne kompetencije: BAZIČNA ZNANJA SPECIJALIZACIJE - Anatomija i fiziologija mišićno skeletnog sistema (3) - Patofiziologija mišićno-skeletnog sistema (3) - Patofiziologija boli, interakcija boli i pokreta (3) - Opća i primjenjena biomehanika (2) - Kineziologija (2) - Kineziterapija- poznavanje i primjena općih i specijalnih kineziterapijskoh procedura i programa (3) - Biohemijski učinci vježbanja na organske sisteme (3) - Računalno praćenje i kvantitativna evaluacija mehaničkih ili kinetičkih pojava (ravnine sila) kao i pokreta ili kinematike (razni savremeni načini bilježenja