Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine "Sliv rijeke Une" za period od dvadeset godina i odluke o provođenju Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine - "Sliv rijeke Une"
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE "SLIV RIJEKE UNE" ZA PERIOD OD DVADESET GODINA I ODLUKE O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE - "SLIV RIJEKE UNE"
Proglašava se Prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine "Sliv rijeke Une" za period od dvadeset godina i Odluka o provođenju Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine - "Sliv rijeke Une", koje je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 25.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 18.07.2014. godine.
Broj 01-02-776-02/14
27. oktobra 2014. godine
Sarajevo
Predsjednik
Živko Budimir, s. r.
PROSTORNI PLAN
PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH "SLIV RIJEKE UNE" ZA PERIOD OD DVADESET GODINA
I zona zaštite obuhvata dio k.č. broj 35/109-1, k.o. Veliki Cvijetnić, na kojem je izgrađena manastirska crkva. U okviru te zone dozvoljeni su samo istraživački radovi, radovi konzervacije i restauracije, te radovi kojima je cilj prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje Federacije BiH (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručno nadziranje nadležne službe zaštite (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite).
- izvršiti uklanjanje zidanog objekta sa uređajima antenskog sistema koji svojim izgledom i namjenom narušava prostor nacionalnog spomenika,
- nije dopušteno odlaganje otpada,
- zona je potencijalno arheološko nalazište, pa je prilikom obavljanja istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa.
Utvrđuju se žurne mjere zaštite nacionalnoga spomenika:
- izvršiti osiguranje svih dijelova građevine koji se mogu obrušiti,
- izvršiti izradu fizičkih barijera sa vidljivim upozorenjem o opasnosti koje će onemogućiti pristup mjestima opasnim za posjetitelje.
Spomenici sa privremene liste nacionalnih spomenika
- 1.Groblje pod Ostrovicom
- 2.Tvrđava Havala
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se slijedeće zone zaštite:
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
Vlada Federacije BiH dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/02, 27/02 i 6/04).
Građevina novog manastirskog konaka koja se nalazi sjeverno od manastirske crkve, izgrađena na k.č. broj 35/109-1, k.o. Veliki Cvijetnić, kao ni objekat manastirske crkve obnovljene osamdesetih godina prošlog vijeka nisu zaštićeni odredbama ove Odluke kao nacionalni spomenik i na njih se ne primjenjuju mjere zaštite utvrđene ovom Odlukom.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 35/109-1, posjedovni list broj 240, k.o. Veliki Cvijetnić, opština Bihać, Federacije BiH, BiH.
R - Na spisku registrovanih spomenika kulture na području F BiH
ZPP - Kulturna dobra lokalnog značaja, zaštita Prostornim planom
N - Nacionalni spomenik
Prahistorijski period*
- 1.Drenovača (Lohovo), Prahistorijska gradina, (R)
Na vrhu ogoljenog kamenog brijega sa zapadne strane ima jednostruki, a sa južne i istočne dvostruki kameni bedem. Branjeni bedem eliptičnog su oblika cca 170x70 m. - 2.Gradina (Međugorje), Prahistorijska gradina, (R)
S pristupačne, sjeverne strane, plato je branjen poprečnim bedemom, dužine 86 m, a visine 6 m. Kasno bronzano do mlađe željezno doba. - 3.Mali Ljutoč (Račić), Vjerovatno naselje željeznog doba, (E), (R)
Na kosi između kota 941 i 708, na sjevernoj padini Međugorja ima ulomaka prahistorijske keramike. - 4.Čardak (Doljani), Prahistorijska gradina, (R)
Gradina je dosta uska, veoma duga (cca 370 m). Na sredini poprečnog bedema temelji "čardaka" iz turskog perioda. - 5.Gradina Luke (Klišević), Naselje kasnog bronzanog i željeznog doba, (R)
Nalazi se na izbrešku brda Stoparuša (dužine cca 100 m, širine cca 80 m), uz samu desnu obalu Une iznad Štrbačkog buka. - 6.Gradina (Mala i Velika) Klišević, Praistorijska gradina, (R)
Na zaravanku polumjesečastog oblika iznad desne obale Une podjeljeno jarkom na Malu (165x95 m) i Veliku Gradinu (260x245 m). - 7.Ostrovički grad (Ostrovica), Prahistorijska gradina, (R), (N)
Od prahistorijske gradine očuvani su mjestimično ostaci zaštitnog bedema. Srednjovjekovni grad se sastoji od okrugle branič-kule, visine cca 8-10 m i nešto gradskih zidina. Uz srednjovjekovni dio dozidani su, u tursko doba, kvadratni gradski bedemi i višeugaona kula na sjeveru. Pominje se u 15. i 16. vijeku. - 8.Ljutica gradina (Ostrovica), Prahistorijska gradina, (R)
Kameni bedem štiti ovalni plato, najveće širine 118 m. Vjerovatno pripada kasnom bronzanom ili željeznom dobu. - 9.Gradina (Veliki Stijenjani), Praistorijska gradina, (R)
Dosta slabo očuvan kameni bedem opisuje plato veličine cca 80x40 m. Na najpristupačnijoj, NE strani, tzv. Limitni tumulus, ojačanje bedema, a možda i ostaci kule ili osmatračnice. Kasno bronzano i željezno doba.
Pokretnu imovinu iz stava 1. ove tačke sačinjavaju fragmenti fresaka aplicirani na nosač.
Historijska građevina - mjesto i ostaci graditeljske cjeline - Srpski pravoslavni manastir Rmanj sa ostacima originalnih fresaka u Martin Brodu proglašava se nacionalnim spomenikom BiH (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
2.16.1. Nacionalni spomenici
Područje NP " na" kontinuirano je nastanjeno od prahistorije, preko antičkih vremena i srednjeg vijeka pa sve do današnjih dana, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta, ostaci brojnih utvrda, gradina kao i do danas sačuvani srednjovjekovni gradovi. Najbrojniji su prahistorijski lokaliteti iz bronzanog i željeznog doba, gotovo po pravilu, visinska naselja i gradine, smještena na istaknutim geostrateškim položajima iznad doline rijeke Une, kao jedne od najznačajnijih komunikacija između primorskog i kontinentalnog dijela juga Evrope. Takva su naselja imala odbrambene zidine s teško pristupačnim prilaznim putevima i ulazima, tako da su relativno lako prepoznatljive i na pojedinim mjestima uočljive i danas, ako kameni materijal nije raznešen ili upotrebljen u druge svrhe. Na iste upućuju i brojni, do danas sačuvani toponimi, grad, gradina, gradac i sl..
Područje obuhvata leži na umjereno trusnom području na kome katastrofalnih potresa nije bilo, ali se isto tako ne isključuje mogućnost jačih udara. U skladu sa seizmičkim projektovanjem, svi objekti na razmatranom području, treba da se grade da sa sigurnošću mogu izdržati potrese jače za jedan stepen od predviđenih. Tako se obezbjeđuje odgovarajući stepen zaštite ljudi i minimalno oštećenje građevinskih konstrukcija za vrijeme zemljotresa. Parametri koji imaju značajan utjecaj na smanjenje povredivosti teritorije u slučaju zemljotresa su izgrađenost zemljišta, gustina nastanjenosti, sistem izgradnje, spratnost objekata, mreža neizgrađenih površina. Područje nacionalnog parka ima izuzetno povoljan intenzitet ovi parametara, što upućuje na zaključak niskog oblika povredivosti teritorije od zemljotresa.
1 zemljotres maksimalnog seizmičkog intenziteta VIII 0MCS
16 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta VI 0MCS
14 zemljotresa maksimalnog seizmičkog intenziteta V 0MCS
Prema raspoloživim podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva, Centar za seizmologiju, na razmatranom području za stogodišnji period registrovana su 34 zemljotresa sa značajnim utjecajem, i to:
- nije dopuštena izgradnja objekata koji u tijeku izgradnje ili u tijeku eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik i njegovu okolicu,
- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnoga ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite,
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukacijske i kulturne svrhe,
Smještena iznad sklopa Berek na desnoj obali Unca, nizvodno od ušća Bastašice. Branjen trostranim nasipom. Ostaci četverokutne zgrade zidane u malteru. Nalazi: obilje gradinske keramike i jedno koplje. Naokolo su brojni tumuli iz bronzanog, željeznog i rimskog doba.
16. Gradina 2 (Bastasi-Podbrina), (R),
Prahistorijska gradina, smještena na desnoj obali Unca i branjena kameno-zemljanim nasipom. Površinski nalazi: mnoštvo prostoručno rađene keramike. Brončano i željezno doba.
17. Obljaj (Bastasi), Prahistorijska gradina, (R),
Smještena na zaobljenom stožastom brdu na lijevoj obali Unca. Nasip (suhozid) zarastao, zarušen i raznesen. Na padinama obilje fragmenata keramike.
18. Crkvina Pod (Orašac), Prahistorijska gradina, (R),
Na platou brda, ovalni kameni bedem 10x15 m. Tragova građevine nema.
Antički period*
19. Crkvina (Doljani), Kasnoantička crkva, (R),
U području sela, god. 1895. otkopana je ruševina crkve kvadratičnog tlocrta sa relativno velikom polukružnom apsidom. Prema načinu gradnje i nalazima, zgradu je moguće datirati u kasnoantičko doba u 5.-6. vj. n. e. U ruševini su, kao spolije otkriveni fragmenti rimskog natpisa i urna japodskog tipa na kojoj se spominju Aurelius Clementinus i Aurelius Maxsimus.
20. Gradina - (Bastasi-Podbrina), Praistorijska gradina i rimska utvrda. Smještena iznad sklopa Berek na desnoj obali Unca, nizvodno od ušća Bastašice. Branjen trostranim nasipom. Ostaci četverokutne zgrade zidane u malteru. Nalazi: obilje gradinske keramike i jedno koplje. Naokolo brojni tumuli. Bronzano i željezno doba i rimsko doba.
Srednjovjekovni period*
- dopušteni su istraživački i konzervacijsko-restauracijski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije BiH (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite),
U cilju trajne zaštite nacionalnoga spomenika, na prostoru definiranom u Odluci, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 50 i 118, posjedovni list broj 71/02, k.o. Ostrovica, općina Bihać, Federacija BiH, BiH. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8. Općeg okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
Historijsko područje Ostrovica - Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom BiH (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik). Nacionalni spomenik čini prahistorijska gradina, srednjovjekovni grad i grad iz perioda osmanske vlasti.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.
II zona zaštite obuhvata dio k.č. broj 35/109-1, k.o. Veliki Cvijetnić, na lokalitetu starog samostanskog konaka, u prostoru definiranom sljedećim granicama: po pravcu jug-sjever, između samostanske crkve i građevine novog manastirskog konaka, a po pravcu zapad-istok, počevši od asfaltirane ceste zapadno od samostanskog kompleksa, sve do prve linije grobova istočno od samostanske crkve. U okviru te zone dopušta se provođenje arheoloških istraživačkih radova, te konzervatorsko-restauratorski radovi, kao i uređenje navedenog dijela k.č. broj 35/109-1, te radovi čiji je cilj prezentacija arheoloških nalaza, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno nadziranje nadležne službe zaštite.
2.16.2. Kulturno-historijsko nasljeđe u obuhvatu Plana Status zaštite
Postojeći status zaštite:
E - Evidentirano kulturno dobro
R - Na spisku registrovanih spomenika kulture na području F BiH ZPP - Kulturna dobra lokalnog značaja, zaštita Prostornim planom N - Nacionalni spomenik
Prijedlog statusa zaštite
E - Evidentirano kulturno dobro
S ove gradine potiče jadan bronzani srp. Vjerovatno pripada kasnom bronzanom dobu.
15. Gradina 1 (Bastasi-Podbrina), Prahistorijska gradina i rimska utvrda, (R),
10. Kučerine (Veliki Stijenjani), Nekropola sa tulumima, (R)
Na prostoru oko pravoslavnog groblja, do padina brda Misinovac (tragovi praistorijskog naselja nisu konstatovani), nalazi se cca 200-300 kamenih tuluma prosječne visine 0,5-1 m, promjera 6-12 m.
11. Crkvina (Veliki Stijenjani), Ostaci srednjovjekovnog groba(?) (E), (R)
Ukopani u prahistorijski tumulus, osnove 18x12 m. U sredini tumulusa ozidana kamera 2x1 m, orijentacije E-W pokrivena kamenim pločama.
- čatrnja "Jezero" Veliko Očijevo (sa valovima za napajanje stoke), austrougarski period, kamen-beton
Sistematska etnološka istraživanja (evidencija i inventarizacija pokretne i nepokretne etnografske građe) tek treba da se sprovedu na području Plana.
Pojedini objekti graditeljskog nasljeđa su već bili registrovani, čak je obavljena i restauracija i konzervacija (takav je slučaj sa mlinom na vrelu Krke). Na ulazu je, osamdesetih godina prošlog vijeka, stajala tabla sa napomenom da je isti pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika R. Hrvatske).
2.16.4. Mjere zaštite vrijednosti kulturno-historijske baštine propisane ovim Planom podrazumijevaju sljedeće:
- -očuvanje tradicionalnih naseobinskih sklopova u njihovom još relativno sačuvanom izvornom okruženju,
- -edukacija lokalnog stanovništva o vrijednostima kulturno-historijske baštine,
- -očuvanje i obnovu tradicionalne arhitekture, ali i svih drugih historijskih građevina spomeničkih karakteristika, kao nositelja prepoznatljivosti prostora,
- -istraživanje svih arheoloških lokaliteta na području Plana,
- 12.Gradina (Malo Očijevo), Prahistorijska gradina, (R),
Utvrđeno naselje nepravilnog ovalnog oblika (veličine cca 200x120 m), orijentirano NW-SE;
na W i S padine veoma strme, na N dvostruki, a na E jednostruki zaštitni bedem. Nalazi i ulomci praistorijske keramike. - 13.Gradina (Martin Brod), Prahistorijska gradina, (R),
Tragovi utvrđenog naselja. - 14.Gradina (Gornji Boboljusci), Prahistorijska gradina, (R),
- 12.
Memorijalna baština
- -grobljanske cjeline - stara seoska groblja sa nadgrobnim spomenicima
- 21.Grčka (Ostrovička) Crkvina, (R),
Vjerovatno kasnosrednjovjekovna crkva zapadno od Grada. Pod gomilom kamena nepravilnog pravougaonog oblika veličine 10x8 m, temelji zgrade od lomljenog kamena i vrlo tvrdog maltera, vjerovatno ostaci crkve. - 22.Orašac (Orašac), Kasnosrednjovjekovni grad, (R),
Na istaknutom brdu iznad Orašačkog potoka sačuvana je okrugla kula, nešto oštećena, visine oko 12m i dio zidova gradskog obora, orijentisanog NW-SE dužine oko 80 m. Kula je srednjovjekovna, ostali objekti iz turskog doba. - 23.Rmanj (Martin Brod), Srednjovjekovni grad, (R),
Ruševine grada na ušću Unca u Unu. Gradski bedemi porušeni do temelja. Sačuvala se obla kula visoka cca 10 m, kod koje su etaže odvojene svodovima. Grad je podignut krajem 14. ili početkom 15. vijeka. - 24.Crkvina (Careva Luka), Očigrije, Ostaci srednjovjekovne crkve i nadgrobni spomenici, (R),
Ostaci srednjovjekovne crkve i nadgrobni spomenici. Ruševine crkvene građevine, među njima dvije baze stubova romaničkog stila, 12.-13. v.i nekoliko stećaka u obliku ploča. Kasni srednji vijek.
- 21.
Tradicionalno graditeljstvo
- -mlin na vrelu Krke (stradao u ratu 91.-95., sačuvani samo temelji)
- -mlinovi, Martin Brod
- -drveni mostovi na Uncu, (uzvodno od Šipki, Bastasi)
- -čatrnje (sabirnice kišnice) uz seoske stambene objekte
- -spomen obilježja NOB-a koji imaju status kulturnog dobra, (Oreškovića grob-Malo Očijevo, Titova pećina-Bastasi)
*Arheološki leksikon
2.16.3 Objekti tehničke kulture
- -podržavanje izrade tipičnih suvenira koji se temelje na kulturnoj baštini.
Na području Plana postoji manji broj spomen obilježja iz NOB-a koji imaju status kulturnog dobra. Zakonom propisana revalorizacija predviđa i njihovo daljnje očuvanje i spomenički status.
Kao mjera zašite propisuje se: obilježavanje i prezentacija historijski značajnih mjesta i događaja, očuvanje autentičnosti, ambijenta i prostornih karakteristika pojedinih objekata (stara groblja i sl.).
2.16.9. Mjere zaštite etnološke baštine
Temelje se na mjerama zaštite tradicionalnih seoskih naselja i na principima revitalizacije zaštićenih kulturnih dobara.
Mjere koje se propisuju su sljedeće:
- očuvanje izvorne namjene etnološke građevine ili prenamjena u skladu s njenim prostornim i arhitektonskim obilježjima,
- očuvanje izvornog stanja građevina (oblikovanje, materijali, detalji),
- očuvanje tradicionalnog pejsaža i okoliša etnološke građevine.
Antenski sistemi mobilne telefonije i ostali telekomunikacijski odašiljači ne smiju se postavljati na pozicijama evidentiranih arheoloških lokaliteta (prahistorijske gradine), a za njihovo postavljanje na ostalim dominantnim položajima vrhova bregova, potrebno je dobiti saglasnost nadležnog zavoda. Za već postavljene odašiljače, ako vizuelno narušavaju arheološki lokalitet treba predvidjeti izmještanje.
Mogućnosti konzervacije i prezentacije lokaliteta "in situ" potrebno je predvidjeti u sklopu uključivanja u turističku ponudu.
2.17. Obavezni prostorni pokazatelji
Ukupna površina Plana: 36 629, 08 ha ili 366,29 km2
Namjena prostora - bilans površina
2.16.5. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta
S obzirom da je najveći broj arheoloških istraživanja na razmatranom području obavljen krajem devetnaestog i u dvadesetom vijeku, neophodno je obaviti valorizaciju već registrovanih lokaliteta s obzirom na veliki protok vremena i mnogobrojna dešavanja (ratovi i sl.).
Prioritetne lokacije za provođenje istraživanja su one na područjima namijenjenim za razvoj infrastrukturnih sistema, te eventualno ona ugrožena širenjem građevinskih područja.
Na arheološkim lokalitetima se ne dozvoljava nova izgradnja, a za sve zahvate, iskope, provođenje infrastrukture potrebno je osigurati arheološki nadzor.
Za arheološke lokalitete, koji su evidentirani na temelju povremenih nalaza, ili su pretpostavljeni mogući nalazi, uspostaviti preventivne granice zaštite. Ne propisuju se direktne mjere zaštite. Prije izvođenja zemljanih radova na tim područjima koji prethode građevinskim, potrebno je provesti arheološka istraživanja, te upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez.
Zbog ograničenih mogućnosti izgradnje akumulacija na rijeci Uni, te zbog činjenice da ona nema tako bujičav karakter, sve analize su upućivale da bi se pravi efekti na ujednačavanju proticaja postigli izgradnjom akumulacija na rijeci Unac, koji svojim bujičnim karakterom stvara nizvodno od ušća, poplavni val rijeke Une na njenom nizvodnom toku.
Cjelovita vodoprivredna rješenja tražila su se u okviru vodoprivrednih osnova, u kojima se na temelju niza podloga i podataka, klimatoloških, hidroloških, geoloških i hidrogeoloških, geografskih, demografskih i drugih, utvrđuju bilansi voda, ograničenja koja vode nameću u korištenju prostora, kao i potrebe za vodom za različite namjene, te se na temelju toga izabire najbolje rješenje gospodarenja vodama.
Treba istaći da se navedenim i odbačenim pasivnim mjerama zaštite od poplava pojavila i mogućnost aktivnih mjera izgradnjom hidroenergetskih objekata, čiji bi se akumulacioni bazeni na adekvatan način koristili i u svrhu rješavanja ove vodoprivredne problematike.
Kao alternativno rješenje odbačenim pasivnim mjerama zaštite od voda, navedeno rješenje aktivnih mjera s izgradnjom akumulacija na Uncu, koje bi već s minimalnim volumenom od 36 hm3, redukovalo vodne valove do nivoa potrebnog za obranu od poplave ugroženih područja do Bihaća. Ono što je najbitnije, ovim rješenjem bi korito Une i njene sedrene barijere, ostale sačuvane a višestruki efekti korištenja ovih, prvenstveno vodoprivrednih objekata, a i energetski iskoristivih, bile bi od značaja za razvoj lokalne zajednice na čijem se području grade.
U slučaju da se kod izvođenja radova pojave nalazi, izvođač je dužan odmah privremeno obustaviti radove i obavijestiti nadležnu instituciju (Zavod za zaštitu nasljeđa).
Ukoliko se prilikom izvođenja poljoprivrednih radova naiđe na arheološke nalaze ili predmete potrebno je o tome obavijestiti upravu nacionalnog parka ili nadležni zavod.
2.16.6. Mjere zaštite seoskih naselja
U cilju očuvanja graditeljske baštine tradicionalnih sela i prepoznatljivih pejsažnih vrijednosti, potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:
Mjere zaštite od buke provode se u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od buke 30/09.
- sprječavanje tranzitnog kamionskog prometa,
- upotrebom strojeva i transportnih sredstava koji nisu bučni u slučajevima šumarskih radova,
- kontroliranje aktivnosti posjetitelja edukativnim i drugim mjerama,
- za nove građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati minimalnu emisiju zvuka,
- za pojedine postojeće izvore buke - gospodarske sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor nedopuštenog nivoa buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene), rekonstrukcijom tehnološkog procesa - zamjenom tehnologije, boljom zvučnom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopušteni nivo ili dislocirati,
- pri uređivanju seoskih naselja potrebno je sačuvati tradicionalnu organizaciju seoskog prostora i karakteristična tipološka obilježja seoskih naselja (naselja u kraškim poljima, naselja vezana uz vodotoke, naseobinske skupine nastale na krčevinama), te uz naselja zadržati postojeće vrtove i voćnjake u cilju očuvanja tradicionalne organizacije pejsaža,
- obnova i revitalizacija zajedničkih seoskih prostora kao što su: okupljališta, javne zgrade od historijskog i ambijentalnog značaja, stare škole, mlinovi, pilane, zadružni domovi, pojila, čatrnje i sl.,
- popisivanje i valoriziranje cjelokupne graditeljske baštine,
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
Zabranjeno je trajno ili privremeno zbrinjavanje svih vrsta otpada na području nacionalnog parka, a sva naselja uključiti u sistem organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada pripadajućih lokalnih zajednica.
Posjetitelji Parka prirode, dužni su sve otpatke odložiti na za to predviđena i označena mjesta. JP NP "Una" je dužna osigurati i označiti mjesta za odlaganje otpada u skladu sa Pravilnikom o unutarnjem redu.
Do izgradnje regionalne deponije za zbrinjavanje otpada, odlaganje komunalnog otpada obavljat će se na postojećim odlagalištima komunalnog otpada, Gorjevac - Kruškovaća u Hrgaru (općina Bihać) i općinskom odlagalištu u Drvaru.
2.15.9. Mjere zaštite od požara
Zaštita šuma od požara određena je Zakonom o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02) i Pravilnikom o sadržaju planova za zaštitu šuma od požara ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/04). Prema ovim propisima, izrada plana zaštite šuma od požara u nadležnosti je kantonalnog šumsko privrednog društva.
Pri izradi plana zaštite šuma od požara, treba imati u vidu i požarne prilike koje karakterišu ovo područje, a to su:
- da ovo područje zauzima veliku površinu pod šumom kao i da se povećava monokultura četinara,
- da požari u četinarskim šumama po pravilu obično zahvataju veću površinu nego požari u lišćarskim šumama,
- da je broj požara uzrokovan od djelovanja seoskog stanovništva i izletnika iz godine u godinu sve veći,
- da požari najčešće nastaju u periodu dana kada je vegetacija najsuša, najviše zagrijana i kad je zračna vlaga najmanja, a to je u periodu od 12-16 sati,
- da je evidentna opasnost od samozapaljenja četinara u kanjonskim dijelovima vodotoka. Pored, ovim Planom izrađenih planskih rješenja mreže šumskih komunikacija, neophodnih za sprječavanje i gašenje šumskih požara, baziranih na postojećim i planiranim trasama, poduzimaju se i slijedeće preventivne mjere koje podrazumijevaju slijedeće aktivnosti:
- njegu šuma,
- pravovremeni prored šuma,
- kresanje i uklanjanje suhog granja,
- izrada i održavanje protiv požarnih komunikacija i prosjeka,
- čišćenje i održavanje rubnih pojaseva uz javne puteve i željezničku prugu,
- čišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova,
- registracija privremeno zaštićenih lokaliteta,
- zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, od kojih neki imaju simbolično, ali i povijesno značenje,
- zadržavanje trasa puteva (starih cesta, pješačkih staza i sl.),
- očuvanje naslijeđenih vrijednosti kulturnog pejsaža,
- upozoravanje građana o opasnosti od šumskih požara, putem sredstava informisanja, oglasnih tabli i znakova upozorenja na šumskim područjima,
- prva obaveza je da se u sezoni mart-oktobar organizuje stalna protupožarna osmatračka služba, zaštite od požara, postave znakovi zabrane loženja vatre na svim ulazima u šumu, raskrsnicama u šumi i svim mjestima u šumi na kojima su uobičajene češće grupne posjete.
Plan za zaštitu šuma od požara treba da razradi skup mjera i radnji organizacione, tehničke, obrazovne i propagandne prirode koje su predviđene Zakonom, a koje se provode u cilju sprječavanja, nastanka i širenja požara, njihovog brzog otkrivanja i gašenja i spašavanja ljudstva i materijalnih dobara ugroženih vatrenom stihijom, kao i odgovarajuće obrasce za vođenje evidencija.
2.15.10. Mjere zaštite od potresa
Prema podacima za stogodišnji period na razmatranom području (Bihać, Bos. Petrovac i Bos. Grahovo) maksimalno moguća očekivana magnituda u narednih 100 godina iznosi 6,1 Rihtera što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni MCS skale, a najčešći zemljotresi imali su magnitudu od 3,5-4 Rihtera što odgovara intenzitetu od V-VI stepena MCS skale.
Učestalost pojave zemljotresa (broj godina za koje je velika vjerovatnoća pojave zemljotresa) za pojedine magnitude
- očuvanje i njegovanje tradicijskoga načina obrade zemlje,
- sve elemente kulturnog nasljeđa sa prostora Plana treba na odgovarajući način urediti i prezentirati u okviru turističke ponude (npr. osnovanje etno sela ili muzeja na otvorenom u svrhu prezentacije),
Nedovoljnu sigurnost obrane od plavljenja vodama rijeke Une na razmatranom prostoru, ima područje Kulen Vakufa (ovisno o veličini vodnog vala plavi se između 230 i 250 ha zemljišta), ali i područje nizvodno od razmatranog područja, između Ripča i Pokoja (šire područje oko ušća Klokota, površine oko 1.500 ha).
NOSILAC PRIPREME PLANA:
FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA
Mr.sc. Desnica Radivojević, s. r.
NOSILAC IZRADE PLANA:
URBANISTIČKI ZAVOD BiH D.D. SARAJEVO
Sarajevo, septembar 2014. godine
UČESNICI U IZRADI:
Federalno ministarstvo prostornog uređenja (Nosilac pripreme):
Ministar mr. sci. DESNICA RADIVOJEVIĆ
HANKA MUŠINBEGOVIĆ dipl. ing. arh., pomoćnica ministra
Nedovoljan proticajni kapacitet i izuzetno mali podužni pad korita rijeke Une, imaju za posljedicu česta plavljenja okolnog terena pri nailasku većih voda. Plavljenju doprinose, u značajnoj mjeri sedreni pragovi. Naime, ovi pragovi predstavljaju pregrade u koritu koje stvaraju uspor na uzvodnim dionicama vodotoka.
Korito rijeke Une ima prirodan pad od 0.04 %. Ovako mali podužni pad korita nepovoljno djeluje na proticajne mogućnosti korita rijeke Une, što uzrokuje česta plavljenja zaobalja, a posebno Kulen Vakufa. Zaštita Kulen Vakufa od poplava je djelomično riješena 1980. godine smanjenjem sedrenog praga udaljenog 1,5 km nizvodno od naselja. Prije skidanja ovog sedrenog praga, Kulen Vakuf je imao česta plavljenja, a pod vodom su bili veliki dijelovi naselja. Planiran je i nastavak s aktivnostima na smanjenju sedrenih pragova, ali je zbog posljedica trajnog gubitka prirodnih vrijednosti korita rijeke Une, te limitiranih efeketa na smanjenju nivoa velikih voda, preovladao otpor prema ovoj vrsti intervencije.
Prema ovom projektu, predviđena je izvedba 1314 m parapetnih zidova lijeve i desne obale Une u urbanom području Kulen Vakufa. Za zaštitu šireg područja Kulen Vakufa, u dolini rijeke Une predloženo je tehničko rješenje sa izradom zaštitnih nasipa i parapetnih zidova, čija bi izvedba u značajnoj mjeri narušila izuzetno vrijedan prirodni ambijent ovog dijela toka rijeke Une.
Na osnovu rezultata provedenih ekonomskih analiza, vidljivo je da za realizaciju cjelovitog predloženog rješenja nema ekonomske opravdanosti, dok je sa aspekta narušavanja ambijentalnih i prirodnih vrijednosti šireg područja Kulen Vakufa, ovo tehničko rješenje u potpunosti neprihvatljivo. U sklopu rješavanja problema zaštite od poplava na područjima u slivu rijeke Une, razmatrana je mogućnost aktivnih mjera zaštite, metodom regulisanja vodnog režima izgradnjom vodnih akumulacija u čeonom dijelu sliva.
Za formiranje vodnih akumulacija na rijeci Uncu u razmatranje je ušla akumulacija Župica, koja je već izvedena kapaciteta je oko 7,7 hm3, ali sa problemom njene vododrživosti što iziskuje ulaganja u njenu sanaciju. Pored nje, ispitana je mogućnost formiranja akumulacije HE Mokronoge, planiranog kapaciteta akumulacije od 66 hm, te akumulacija HE Bastašica, planiranog kapaciteta akumulacije od 26 hm3, koja se ne spominje u novijim planovima zbog izgrađenosti prostora predviđenog za potapanje. Pored ovih manjih akumulacija, koje su planirane na toku rijeke Unac sa boljim geoloških i hidrogeološkim uvjetima za formiranje i vododrživost akumulacionih bazena, u novije vrijeme, prvenstveno kao energetski objekat razmatrana je mogućnost izgradnje HE Rmanj Manastir, odnosno HE Unac, predvidivog korisnog volumena akumulacije od čak 144 hm3, u kanjonu rijeke Unac, sa izuzetno složenim i nepovoljnim geološkim i hidrogeološkim uvjetima za formiranje akumulacionog bazena.
Svaka od navedenih akumulacija, planirana je prije svega kao objekt za energetsko iskorištavanje voda rijeke Unca, te je također svaka povezana s nekim od problema u realizaciji. Za akumulaciju HE Župica treba osigurati njenu vododrživost, realizacija akumulacije HE Mokronoge, sa ranije utvrđenom kotom uspora povezana je s velikim troškovima izmještanja stambenih objekata, akumulacija HE Bastašica dovedena je u pitanje zbog novoizgrađenih sadržaja u prostoru, a akumulacija HE Unac bi se trebala izvesti na vrlo okršenom i vodopropusnom terenu, unutar planiranih granica nacionalnog parka i uz potapanje Crnog vrela, zaštićenog u kategoriji spomenika prirode.
Ovim Planom definitivno je odbačena mogućnost realizacije HE Bastašica i HE Unac, dok se Prostornim planom FBiH, utvrđuje sliv gornjeg toka Unca, uzvodno od Drvara, kao područje posebnog obilježja od značaja za FBiH, za koje se utvrđuje izrada odgovarajućeg Prostornog plana područja posebnog obilježja. Tim planom ispitaće se mogućnost i posljedice izgradnje sistema vodnih akumulacija, inicijalno to su akumulacije: Mokronoge, Mrđe i Župica, utvrđivanje njihovih konačnih karakteristika na osnovu prostornih mogućnosti i njihovog utjecaja na prostor, te njihovih pozitivnih efekata na regulisanju vodnog režima. Radi zaštite zemljišta od erozije u slivnom području Unca, razmotriće se i posebni uvjeti eksploatacije šuma, hitni radovi na regulaciji bujičnih tokova i samog Unca, te potvrditi dovršetak započetih regulacijskih radova na koritu Uncu, kroz urbano područje Drvara.
2.15.7. Mjere zaštite od buke
- -između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti nivoa buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve.
2.15.8. Upravljanje otpadom
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 72/09), te sljedećim mjerama:
- prilikom adaptacije i dogradnje historijskih zgrada ili izgradnje nove uz staru potrebno je poštivati izvorna tradicionalna obilježja (kako u korištenju tradicionalnih materijala, tako i oblika i mjerila);
- očuvati grupe drveća, tradicionalne živice i suhozide uz putove; na okućnicama očuvati i obnavljati autohtonu vegetaciju, a ograde uz parcele izvoditi u tradicionalnom materijalu (kamen, letvice, kolje, oblice, pleter i sl.).
2.16.7. Mjere zaštite historijskih građevina i sklopova
Sve historijske građevine i graditeljske sklopove treba sačuvati i obnoviti u skladu s pravilima konzervatorske struke i na temelju uvjeta nadležne službe zaštite. Važno je da se građevine sagledavaju i obnavljaju zajedno s okolišem, te da se ne dozvoli izgradnja neprimjerenih novogradnji koje bi narušile njihov ambijent.
Na pojedinim građevinama, gdje je to neophodno, treba planirati hitne mjere za sanaciju objekata. Za pojedine objekte propisuje se, u svrhu zaštite, sanacije i revitalizacije objekata za koje trenutno ne postoji potreba vraćanja u izvornu funkciju, prenamjena prostora.
2.16.8. Mjere zaštite memorijalne baštine
- -identifikacija i održavanje prirodnih vodnih akumulacija i izvora,
- -organizovanje osmatračnica sa osmatračkim službama i njihovo označavanje tako da vizuelno pokriju cijelo područje, a svi osmatrači moraju biti u sistemu veze sa dežurnim u jedinici i međusobno,
- -obezbjeđenje materijalnih sredstava za gašenje požara (osmatračnice, brentače, motorne pile, sredstva veze, čelične metle, sjekire, grablje i dr.) i njihovo lociranje na najugroženijim mjestima,
- -provođenje obuke vatrogasnog i rendžerskog ljudstva,
TEKSTUALNI DIO
I
ODLUKA O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA
HAJRUDIN SRNA dipl. ing. arh., viši stručni saradnik za prostorno planiranje
Fahrudin Kazazić, dipl. ing. polj.
Hajrudin Srna dipl. ing. arh.
Hanka Mušinbegović, dipl. ing. arh.
Mr. sc. Adnan Efendfić
Arijeta Bošnjak Čavdarbaša, dipl. ing. arh.
Maja Taubman - Bevanda, dipl. ing. arh.
Pavo Boban
Nurudin Pušilo, dipl. ing. arh.
Semra Buza, dipl. ing. šum.
Zdravko Čerović, dipl. ing. ele.
Tarik Begić, dipl. ing. ele.
Mr. sc. Zijada Redžić
SADRŽAJ: TEKSTUALNI DIO UVOD
- 1.CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
1.1. Opšti ciljevi prostornog uređenja
1.2. Posebni ciljevi prostornog uređenja - 2.PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA
2.1. Stanovništvo i karakteristike razvoja naselja
2.2. Sistem naselja
2.3. Poljoprivredna i šumska zemljišta
2.4. Biološke odlike
2.5. Vode i vodne površine
FUAD ŠUMAR dipl. ing. arh.; stručni savjetnik za prostorno planiranje
Urbanistički zavod BiH, Sarajevo (Nosilac izrade):
Koordinator:
ZLATAN LAZAREVSKI, dipl. ing. građ.
Saradnici autori:
Dr. sc. SAMIR ĐUG, dipl. bio.
Dr. sc. NUSRET DREŠKOVIĆ, dipl. geograf.
Mr. ŽELIMIR JOVANOVIĆ, dipl. ing. arh.
RADE JAUZ, dipl. ing. arh.
HARIS MUJKIĆ, dipl. ing. arh.
Mr. VEDAD VITEŠKIĆ, dipl. ing. arh.
SEMEDINA TATAR, dipl. ing. arh.
MERIMA KAPETANOVIĆ, dipl. ing. arh.
KENANET HADŽIMUJIĆ, ing. saob.
TATJANA RISTANOVIĆ-TOHOLJ, dipl. prost. plan.
MIRSADA HADŽIMUJIĆ, arh. teh.
EMIR PAJIĆ, informatičar
Savjet plana:
Muhamed Ibrahimpašić, dipl. ing. arh., predsjednik savjeta
Mr. sc. Salko Obhođaš
Lidumil Alikafić, dipl. ing. arh.
Vladimir Levašev, dipl. ing. arh.
Alija Pozderac
2.15.1. Mjere zaštite okoliša
2.15.2. Mjere zaštite biološke raznolikosti
2.15.3. Mjere zaštite tla
2.15.4. Mjere zaštite zraka
2.15.5. Mjere zaštite voda
2.15.6. Mjere zaštite od voda
2.15.7. Mjere zaštite od buke
2.15.8. Upravljanje otpadom
2.15.9. Mjere zaštite od požara
2.15.10. Mjere zaštite od potresa
2.16. Kulturno-historijsko nasljeđe
2.16.1. Nacionalni spomenici
2.16.2. Kulturno-historijsko nasljeđe u obuhvatu Plana
2.16.3. Objekti tehničke kulture
2.16.4. Mjere zaštite vrijednosti kulturno-historijske baštine
2.16.5. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta
2.16.6 Mjere zaštite seoskih naselja
2.16.7. Mjere zaštite historijskih građevina i sklopova
2.16.8. Mjere zaštite memorijalne baštine
2.16.9. Mjere zaštite etnološke baštine
2.17. Obavezni prostorni pokazatelji
Amarildo Mulić, dipl. ecc.
2.5.1. Hidrografske karakteristike
2.5.2. Bilans voda
2.6. Vodna infrastruktura
2.6.1. Vodosnabdijevanje
2.6.2. Dispozicija otpadnih voda
2.7.1. Cestovni saobraćaj
2.7.2. Željeznički saobraćaj
2.7.3. Pošta i telekomunikacije
2.8. Energetska infrastruktura
2.9. Tretman krutog otpada
2.10. Mineralna nalazišta
2.10.1. Utvrđene rezerve i eksploataciona polja
2.10.2. Deponije jalovine, sanacija i rekultivacija
2.11. Privreda
2.11.1. Razvoj privrede i osnovni faktori razvoja
2.11.2. Orijentacija i razmještaj privrede u prostoru te ocjena privrednih aktivnosti sa stanovišta utjecaja na okoliš
2.12. Društvene djelatnosti
2.13. Posebno zaštićeni prostori
2.14. Zone zaštite i uvjeti korištenja
2.14.1. Zona nukleus - Zone temeljnih prirodnih vrijednosti
2.14.2. Buffer zona - Zona aktivne ili usmjerene zaštite
2.14.3. Tranzicijske zone - Zone usmjerenog razvoja
2.15. Zaštita i unapređenje okoliša
U skladu s tačkom III član 1. tačka d) Ustava Federacije BiH, člana 5. i 19. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10) Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, na nastavku 30 redovne sjednice održane 25.06.2014. godine i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, na nastavku 23. sjednice održane 18.7.2014. godine, donosi
PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH ''SLIV RIJEKE UNE'' ZA PERIOD OD DVADESET GODINA
UVOD
Na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10), Parlament Federacije BiH na sjednicama Predstavničkog doma (25.09.2007. godine) i Doma naroda (18.10.2007. godine) donio je Odluku o pristupanju izradi prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH - Sliv rijeke Une za period od 2007. do 2027. godine (u nastavku Plan).
Granica obuhvata Plana
II. PROGRAM MJERA PROSTORNOG UREĐENJA I AKTIVNOSTI ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE "SLIV RIJEKE UNE"
Mjere zemljišne, porezne i investicione politike
Obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja prostora
Obaveza izrade izvještaja o stanju u prostoru iz člana 11. Zakona o prostornom uređenju i novih programa mjera za provođenje plana svake dvije godine
III. UREĐENJE PROSTORA
Urbana područja, van urbana građevna područja
Režimi građenja
Uvjeti smještaja privrednih sadržaja u prostoru
Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru
Uvjeti korištenja prostora na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zonama i zaštićenim područjima
Vode, vodne površine i vodna infrastruktura
Elektroenergetska infrastruktura
Cestovna infrastruktura
Mjere zaštite od mina i minsko-eksplozivnih sredstava
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
GRAFIČKI PRILOZI
1. Izvod iz Prostornog plana Bosne i Hercegovine 1981. - 2000. godine - Prirodne i kulturno- historijske vrijednosti
2. Sintezni prikaz postojećeg stanja prostornog uređenja
3. Sistem naseljenih mjesta,
4. Voda, vodne površine sa sinteznim prikazom razvoja vodne, saobraćajne i energetske infrastrukture
5. Zone zaštite prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa
3. ODLUKA O PROVOĐENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH - " SLIV RIJEKE UNE"
I. UVOD
U međuvremenu, a na osnovu zaključaka studije izvodivosti, donijet je Zakon o nacionalnom parku " Una" ("Službene novine Federacije BiH", br. 44/08) kojim se između ostalog uređuju pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Nacionalnog parka " Una" (u daljem tekstu NP "Una"). Odredbama ovog zakona preliminarno su utvrđene orijentacione granice NP "Una", uz obavezu utvrđivanja preciznih granica usvajanjem prostornog plana područja posebnih obilježja.
U septembru iste 2008. godine, Federacija BiH je usvojila "Strateški plan i program razvoja energetskog sektora u FBiH", koji bi trebao da posluži kao osnova kojom se definišu projekti u oblasti energetike planirani za implementaciju u narednom periodu. Ovim strateškim planom, između ostalog, planirana je i izgradnja HE "Rmanj manastir", kasnije nazvana HE "Unac", čijom vodnom akumulacijom bi se potapao kanjon rijeke Unac, prostor izrazitih prirodnih vrijednosti unutar granica nacionalnog parka utvrđenih zakonom o NP "Una". Na ovaj način, došlo je do kolizije interesa energetskog sektora sa odredbama zakona o NP "Una", a potreba za njihovo usklađivanje ili utvrđivanje prioriteta usmjerila je početnu fazu izrade Prostornog plana područja posebnog obilježja "Sliv rijeke Une" ka rješavanju ovog problema.
Iz tih razloga, posebna pažnja pri izradi i usvajanju prostorne osnove, koja sadrži između ostalog i osnovnu koncepciju prostornog razvoja, je posvećena neusklađenosti iskazanih i, zakonom o NP "Una", utvrđenih opredjeljenja na zaštiti prirodnih vrijednosti, sa Strategijom razvoja energetskog sektora s aspekta hidroenergetskog korištenja rijeke Unac. Odlukama sa svih nivoa vlasti: od lokalne do federalne, ovom prvom je data prednost kao strateškom opredjeljenju isticanja prioritetnosti čuvanja prirodnih vrijednosti ovog područja, na kojem bi se bazirao razvoj šire društvene zajednice. Zbog opravdanih sumnji da se vododrživost planiranog akumulacionog bazena može obezbijediti ekonomski i sigurnosno prihvatljivim tehničkim rješenjem, istican je dodatni argument pri odbacivanju bilo kakvog kompromisa sa interesima energetskog sektora.
Odluka o pristupanju izradi prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH - sliv rijeke Une za period od 2007. do 2027. godine, donesena je na osnovu Odluke o utvrđivanju područja Sliva rijeke Une područjem od značaja za Federaciju BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/04 od 12.06.2004. god.) i Studije izvodivosti za Nacionalni park Una (2005. god.).
Ranije isticana specifična potreba demografske revitalizacije pojedinih dijelova tretiranog prostora, koja u principu ne korespondira sa standardno proklamovanim principima, baziranim na "poželjnosti trenda demografskog pražnjenja zaštićenih prostora", uzrokuje dopunu navedenih ciljeva prostornog planiranja, koji se odnose na:
Izvori podataka i spisak studija navedeni su u prostornoj osnovi Plana.
- Pažljivo odmjerenim procesom detaljnog planiranja, baziranog na povećanoj gustini izgrađenosti i primjerenim oblicima infrastrukturnog opremanja, podsticati razvoj i demografski oporavak naselja od čijeg egzistiranja ovisi i opstojnost prirodnih vrijednosti tretiranog područja,
- Planiranjem razvojnih projekata kojima se minimizira utjecaj na prirodne vrijednosti od postojećeg i perspektivnog korištenja raspoloživih resursa, obezbijediti egzistiranje naselja od kojih ovisi opstojnost prirodnih vrijednosti i održivost NP "Una".
Nosioci razvoja energetskog sektora su pored energetskog značaja isticali i vodoprivredni značaj planiranja HE "Unac", te je iz tih razloga izrada Prostorne osnove dobila dodatni analitički sadržaj iznalaženja alternativnog rješenja najznačajnijih vodoprivrednih problema u slivu rijeke Une, uzrokovanih nepovoljnim vodnim režimom njene pritoke rijeke Unac. Pored analiza izvršenih unutar granica Plana, vršene su određene analize i izvan tog obuhvata s ciljem da se unutar šireg slivnog područja orografskog i hidrogeološkog karaktera u hidrološkom profilu uzvodno od Bihaća, Dvoslap (Lohovo), utvrde postojeći i potencijalni prirodni i razvojni procesi u prostoru, koji mogu uticati na kvalitet gravitirajućih površinskih i podzemnih voda, te što je još značajnije, mogućnost regulisanja vodnog režima rijeke Unac radi zaštite od periodičnog plavljenja obalnog područja rijeke Une. Ovom analizom obuhvaćeni su odgovarajući dijelovi općina: Bihać, Bosanski Petrovac, Drvar i Bosansko Grahovo, dok se uvidom u prostorne planove Zadarske i Ličko - senjske županije analiziralo pogranično područje R. Hrvatske koje pripada slivu rijeke Une. Analiza je pokazala da se zbog specifične geološke građe, a s tim u vezi i hidrogeoloških uvjeta u slivu rijeke Unac, planiranjem manjih vodnih akumulacija retenzione funkcije izvan obuhvata NP "Una", u gornjem toku Unca uzvodno od Drvara, može u značajnoj mjeri uticati na poboljšanje vodnog režima ovog vodotoka i time smanjiti rizik od periodičnog plavljenja u području Drvara, Kulen Vakufa i Bihaća.
- Evropske vrijednosti (potpisane i ratificirane konvencije, povelje i dr.) sa regionalnim autohtonim specifičnostima koje karakterišu Planom obuhvaćeno područje, a odnose se na ljudska prava, kvalitetnu okolinu, dostupnost materijalnih sredstava i stvaranje visokokvalitetnog ekološkog ambijenta;
- Zajednički interesi i ciljevi proizišli i utvrđeni Planom šireg područja, Prostornim planom Federacije BiH;
- Održivost, u smislu odgovornosti prema budućim generacijama, provođenjem politike racionalnog korištenja prostora i zaštite okoliša;
- Očuvanje prirodnih, kulturno-historijskih i turističko-rekreacijskih vrijednosti koje su osnova za funkcionisanje područja posebnih obilježja, uz mogućnost obavljanja radnji i djelatnosti u prostoru, kojima se ne ugrožavaju njegove utvrđene odlike i funkcije i uspostavljeni sistem zaštite, očuvanja i unapređenja osnovnih funkcija;
- Načela održivog razvoja kao cilja socijalno - ekonomskog razvoja područja posebnih obilježja koje ima izrazit prirodni značaj za Federaciju BiH.
1.2. Posebni ciljevi prostornog uređenja
Posebni ciljevi prostornog uređenja su:
- Očuvanje bogatstva i raznolikosti pejsaža kao osobene vrijednosti područja posebnih obilježja;
- Prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe koje je od evropskog značaja, treba da bude u funkcij i zaštite, razvoja i obogaćivanja kvaliteta življenja;
- Utvrđivanje prihvatnih i komunikacijskih zona i sadržaja unutar područja posebnih obilježja, u odnosu na sadržajnu strukturu planirane turističke, rekreacijske i edukativne ponude;
- Sve oblike posjećivanja razvijati na osnovama unapređenja odnosa posjetitelja prema okolišu (njegovanje svijesti i edukacija s ciljem zaštite prirode, te života u prirodi i s prirodom);
- Odrediti zoniranje prostora u skladu s određenim namjenama i planiranim korištenjem prostora, a najstrože zaštititi temeljne vrijednosti: sve vodotoke i izvore, geomorfološki zanimljive lokalitete, hidrološke fenomene, te prirodno i pejsažno vrednija staništa;
- Radi očuvanja biološke raznolikosti šumskih zajednica potrebno je propisati upravljanje primjereno stupnju zaštite, čuvati veći postotak debla s dupljama i srušenih stabla, štititi pojedine rijetke i zaštićene vrste drveća i grmlja;
Ovaj prioritetno vodoprivredni zahvat, koji bi se koristio i u energetske svrhe, postao je planski element Prostornog plana FBiH koji se nalazi u fazi usvajanja. Na ovaj način Prostornim planom FBiH se slivno područje gornjeg toka rijeke Unac, uzvodno od Drvara utvrđuje kao područje posebnog obilježja od značaja za Federaciju BiH, za koji se utvrđuje i obaveza izrade odgovarajućeg Prostornog plana područja posebnih obilježja. Analitičkim dijelom tog planskog dokumenta detaljnije će se analizirati moguće karakteristike i vodoprivredni efekti varijantnih rješenja planiranog sistema akumulacija, te njihov utjecaj na prirodne i izgrađene strukture u prostoru.
Nakon izrade i usvajanja Prostorne osnove prostornog plana područja posebnog obilježja od značaja za FBiH "Sliv rijeke Une", kojom je riješena kolizija sa interesima energetskog sektora, daljnja izrada Plana bacila je težište na primarni zadatak tretmana zaštićenih područja izrazitih prirodnih vrijednosti.
Prostorni plan područja posebnih obilježja izrazitih prirodnih vrijednosti je jedan od temeljnih dokumenata kojim se reguliše zaštita, uređenje i održanje ovih područja. Treba imati u vidu da je uloga ovog Plana prvenstveno restriktivna (zaštitna), ali da ima i razvojnu komponentu kako bi se ostvario princip održivosti na zaštićenom području.
Kod izrade prostornih planova područja posebnih obilježja koja imaju izrazit prirodni značaj, osnovni cilj je očuvanje prirodnih obilježja, prirodnog izgleda i ambijenta u izvornom stanju. Mjere i akcija unapređenja prirodne sredine podrazumijevaju da su uvijek, bez iznimke i ustupka, usmjerene na poboljšanje uvjeta koji prostoru povećavaju kvalitetu prirodne sredine izvornog stanja. Kod ostalih vrsta prostornih planova osnovni cilj nije zaštita, ona je samo jedan od ciljeva, nego optimalni raspored stanovništva, njihovih djelatnosti i materijalnih dobara u prostoru.
- Obnoviti vrtlarsku i voćarsku proizvodnju i revitalizirati sve oblike tradicionalne poljoprivrede uključujući i unaprjeđenje i obnovu uzgoja drenjka;
- Obnoviti stočarstvo i poticati tradicionalni uzgoj stoke na područjima izvan vodozaštitnih zona;
- Zaustaviti pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta, posebno pašnjaka (visokoplaninskih) i livada, te zarastanja travnjaka radi zaštite staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću (to se posebno odnosi na travnjake na području Osječenice);
- Potrebe smještaja i ugostiteljsko privređivanje planirati u postojećim naseljima. Ruralna naselja disperznog tipa imaju malo izgleda da opstanu kao naselja u funkcionalnom smislu te riječi, stoga će osnovni cilj biti zaustaviti propadanje tih ruralnih cjelina unoseći u njih nove namjene, a zadržavajući njihove prostorne gabarite i mjerila. Kroz planirane programe rekreacije i razne oblike seoskog turizma (eko, ruralni ili agroturizam) oživljavati seoska gospodarstva s naglaskom na poljoprivredu i stočarstvo;
- Unutar postojećih ruralnih naselja treba pronalaziti, kako za autohtono, tako i za buduće alohtono stanovništvo, prostore novih namjena, kako bi zaštićeno područje nastavilo živjeti na društvenoj i privrednoj tradiciji ovog prostora, ali po proizvodno-potrošačkoj i edukativnoj funkciji okrenuto budućnosti;
- Planiranjem pješačkih i biciklističkih staza upotpuniti i obogatiti sportsko-rekreativne aktivnosti posjetilaca;
- Planiranjem SRC Osječenica, omogućiti funkciju planiranih turističkih kapaciteta tokom cijele godine;
- Razvoj infrastrukture planirati primjereno projekciji razvoja naselja i turističkih kapaciteta;
- Upravljanje parkom uskladiti s opšteprihvaćenom međunarodnom praksom i standardima IUCN-a karakterističnim za kategoriju II - national park, koja odgovara kategoriji nacionalnog parka u bosansko-hercegovačkom zakonodavstvu.
2. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA 2.1. Stanovništvo i karakteristike razvoja naselja
Analitičkim dijelom Prostorne osnove, izvršena je valorizacija karakteristika i prostorno lociranje temeljnog prirodnog fenomena, raritetnih oblika sedrenih pojava u koritu rijeke Une, kao osnovnog nukleusa područja posebnih obilježja, koji ima izrazit prirodni značaj. Izvršeno je snimanje i prezentiranje karakteristika i ostalih prirodnih vrijednosti koje svojom izuzetnošću definišu i karakterišu tretirani prostor, s krajnjim ciljem preciziranja granica NP "Una".
Kao posebnu specifičnost, isticani su uvjeti pod kojima se odvija prirodni proces stvaranja i dinamika promjena oblika sedrenih pragova, sa neophodnim oblicima antropogenih intervencija na regulisanju i zaštiti zatečenog stanja jedne od najatraktivnije kompozicije sedrenih pragova vodopada u Martin Brodu. Permanentna ljudska intervencija, motivirana interesima lokalnog stanovništva da zadrži stabilnost ove prirodne kompozicije, jedini je način sprječavanja destruktivnih prirodnih procesa erozije i obrušavanja sedrenih pragova koji mogu u konačnici dovesti u pitanje i njegovu atraktivnost i dostupnost. Da bi se taj interes pojačao, isticana je potreba podsticanja obnove i stavljanja u funkciju mlinova na martinbrodskim vodopadima jer se održavanjem dovodnih i odvodnih kanala, postiže stabilnost konfiguracije vodopada. Dugo prisutno "demografsko pražnjenje" unutar obuhvata ovog Plana, a naročito na području Martin Broda, objektivna su opasnost za održavanje ovog procesa poželjne ljudske intervencije, pa je zbog toga posebna pažnja posvećena zaustavljanju sveopćeg atrofiranja ovog naselja, iznalaženjem razvojnih programa kojim bi se demografski revitalizirao.
Izvršena je i analiza raspoloživih resursa od kojih ovisi mogućnost korištenja prostora, prije svega razvoja turizma kao dopuštene djelatnosti u zaštićenom području, te drugih vidova razvojnih projekata kojima se pored privređivanja minimiziraju ili saniraju ranije izazvani nepovoljni utjecaji na prirodne vrijednosti ovog prostora, a s druge strane postiže radno angažovanje lokalnog stanovništva i održivost nacionalnog parka.
Valorizacijom raspoloživih resursa na razmatranom području potvrdila se opravdanost strateškog opredjeljenja razvoja turizma, proizvodnje zdrave hrane, te ostalih vidova privređivanja temeljenih na principima održivog razvoja unutar Nacionalnog parka, komparirajući ga sa pomenutim konceptom energetskog sektora, koji se više tretirao kao dodatna razvojna komponenta koja traži određeni kompromis, nego kao alternativa.
Na tom prostoru su obuhvaćeni dijelovi općina Bihać, Drvar i Bosanski Petrovac i to:
U sjeni polemike koja je pratila ovaj proces usaglašavanja stavova, često se koristio i prihvaćao rigidniji pristup kreiranja režima zaštite, koji je dovodio u pitanje bilo kakav razvojni koncept. Iz tih razloga osnovni koncept razvoja, kao sastavni dio prostorne osnove ovog Plana, nije detaljnije valorizirao prateće razvojne koncepte prihvatljive sa aspekta uspostave režima zaštite prirodnih vrijednosti. Postoji opravdana sumnja, da se na taj način dovela u pitanje i sama opstojnost i funkcionisanje nacionalnog parka.
Iz tih razloga, ovim Planom se sugeriše planiranje razvojnih projekata kojim bi se postigao ovaj cilj, pa između ostalog i gradnjom manjeg energetskog objekta derivacionog tipa, čija bi konstrukcija i proces eksploatacije bio prilagođen prirodnom ambijentu, izgradnjom novih kapaciteta za uzgoj ribe, i to salmonidnih u Martin Brodu i Račiću, te šaranskih u Bastasima. Opravdanost ovih planiranih zahvata treba tražiti u primjeni ekološki prihvatljivih vidova korištenja raspoloživih resursa, te u potrebi da se razvojnim projektom sanira i rekultivira napuštena deponija industrijskog otpadnog mulja bivše tvornice celuloze u Drvaru, te uvjetima zaštite voda neprilagođena funkcija prve faze postojećeg ribogojilišta u Martin Brodu. Postojeći i planirani kapaciteti za uzgoj ribe, stvarat će i ekonomsku bazu za ozbiljniji pristup u očuvanju ribljeg fonda i zaštiti njegove autohtonosti u okvirima zaštićenih revira utvrđenih ovim Planom. Krajnji cilj je i formiranje ihtiološkog centra, u kojem bi se ostvarivao i pratio ovaj proces značajan za naučnoistraživačku funkciju NP "Una".
U osnovi prostor nacionalnog parka predstavlja jednu prirodnu cjelinu, vrlo vrijednu za očuvanje njezine ukupne prirodne i biološke raznolikosti, pa se stoga nametala i primjena standardno proklamovanih principa održivog razvoja:
15 sa cjelovitom teritorijom (14 iz općine Bihać i jedno iz općine Drvar), te
12 sa dijelom teritorije (9 iz općine Bihać, jedno iz općine Drvar i 2 iz općine Bosanski Petrovac). Veličinska struktura i struktura učešća površina naseljenih mjesta je heterogena. Rasponi su od 36,65 km2 koliko zahvata teritorija naseljenog mjesta Veliko Očijevo, do 1,31 km2 koliko zahvata dio teritorije naseljenog mjesta Lohovo. U svakom slučaju, veličinska struktura zahvaćenih prostora naseljenih mjesta relevantna je samo za argumentaciju gustina naseljenosti, koja je izuzetno mala, a u pojedinim slučajevima kao što su naseljena mjesta općine Bosanski Petrovac, gotovo da je i beznačajno ih vezati za pojam naseljenog mjesta. Naime, registriranje ovakvih naseljenih mjesta je isključivo sa aspekta njegovih dijelova teritorija, koji su ne nastanjeni, ili čak bolje rečeno nisu nikad ni bili (naravno, u vremenskim okvirima vođenja statističkih istraživanja).
Razvitak stanovništva u obuhvatu ovog Plana je analiziran kroz demografski razvoj općina Bihać, Bosanski Petrovac i Drvar u periodu od 1948. do 1991. godine. U njemu su se dogodile velike društvene i ekonomske promjene koje su bitno uticale na ukupna demografska kretanja. Istovremeno, te promjene determinisale su u velikoj mjeri i buduće populacijske trendove na ovom području.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Nacionalnog parka je u 27 naselja, ili dijelova naselja, obuhvaćenih njegovim granicama, živjelo 9.089 stanovnika. Broj domaćinstava je iznosio 1804, a broj članova po domaćinstvu je bio 3,7.
Prema urbanom obilježju, analizirano područje spada u prostor sa niskim stepenom urbanizacije, što govori da ovaj prostor ni ranije nije bio značajno ekonomski razvijen, niti je imao neku privlačnu moć. Demografska slika obuhvata Nacionalnog parka prema podacima iz 2008. godine, govori da unutar granice obuhvata živi 1526 stanovnika. Ovaj podatak govori o znatno izmijenjenoj demografskoj slici, koja se može okvalifikovati kao posljedica rata. Promjena je nastala uslijed velike migracije stanovništva u proteklom periodu od zadnjeg popisa 1991. godine. Kad je u pitanju struktura stanovništva, onda je generalno gledajući ovdje najzastupljenija starosna dob preko 45 godina, a evidentan je i stalni porast stanovništva preko 65 godina starosti.
Prema podacima iz 1991. godine ovdje se najveći broj domaćinstava bavio poljoprivredom kao dopunskom ili osnovnom djelatnošću. Mali broj je bio zaposlen u prerađivačkoj industriji, trgovini, zanatstvu i uslužnim djelatnostima.
- korištenje obnovljivih resursa ne smije da prekoračuje mogućnost njihove obnove,
- zagađenje životne sredine mora da bude ispod apsorpcionih moći ekosistema,
- održavati zdrav bio sistem sa što većim obiljem vrsta,
- njegovati i zaštititi kulturno naslijeđe,
Drvar 220 stanovnika ili 14,4 % u 2 naseljena mjesta
Bosanski Petrovac 0 stanovnika ili 0,0% u dijelovima 2 naseljena mjesta
Po naseljenim mjestima:
Bez stanovnika 11 naseljenih mjesta.
Od toga u općini Bihać 9 naseljenih mjesta, pri čemu su 4 naseljena mjesta bez stanovnika u cjelini, a za 5 naseljenih mjesta koja su samo dijelom teritorije u obuhvatu Plana, na tim dijelovima je utvrđeno da nema nastambi, premda su nastanjena u dijelu izvan obuhvata Plana.
Preostala 2 nenaseljena mjesta pripadaju općini Bosanski Petrovac, a nenaseljenost je rezultat nepostojanja nastambi na dijelovima koji su obuhvaćeni u Planu.