Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Izvještaja o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za period i - VI mjesec 2014. godine

Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 138. sjednici, održanoj 06.11.2014. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD I - VI MJESEC 2014. GODINE

I.

Usvaja se Izvještaj o realizaciji bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za period I - VI mjesec 2014. godine (u daljem tekstu: Izvještaj), pripremljen od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

II.

Izvještaj iz tačke I. ove odluke sastavni je dio ove odluke.

III.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 1971/2014
06. novembra 2014. godine
Sarajevo

Premijer
Nermin Nikšić, s. r.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE RUDARSTVA I INDUSTRIJE

IZVJEŠTAJ
O REALIZACIJI BILANSA ENERGETSKIH POTREBA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD I - VI MJESEC 2014. GODINE

Izvoze se električna energija, u koju su uključene i isporuke potrošačima van F BiH, i manje količine uglja.
C. Potrošnja: Ugalj je najvećim dijelom plasiran u termoelektrane, potom za potrebe drugih industrijskih postrojenja i u široku potrošnju.
Električna energija je isporučena direktnim potrošačima (Acelor Mittal Zenica, Željezara Ilijaš, Željeznice BiH, Cementara Kakanj, KTK Visoko, Aluminij Mostar i B.S.I. Jajce) i distributivnim preduzećima u sastavu JP EP BiH i EP HZ-HB.
Derivati nafte isporučeni su rudnicima, termoelektranama, ostalim industrijskim objektima i distributerima.
Prirodni gas redovno je dostavljan potrošačima direktno priključenim na gasovod (Mittal Steel- Željezara Zenica, ŽGP Zenica, Željezara Ilijaš, IGM Visoko, TC Kakanj, Cimos Zenica, KFK Plin Kreševo i CNG ENERGTEK) i distributerima (Sarajevogas Sarajevo i Visokogas Visoko).
D. Razlike: U zadnjoj koloni su prikazane razlike:
Ovi podaci zapravo predstavljaju razliku između snabdijevanja (proizvodnja plus/minus razmjena) i potrošnje. Za bilans se kaže da je zatvoren kada je za planiranu potrošnju obezbijeđeno snabdijevanje, domaćom proizvodnjom ili uvozom (Razlike=0 ili +bilansni višak).

Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji

U G A LJ

Plan

Ostvareno

Odnos

(tona)

I-VI 2014

I-VI 2014

O/P

A. PROIZVODNJA

3.606.626

3.121.583

87%

- Mrki ugalj

2.116.155

1.931.969

91%

- Lignit

1.490.471

1.189.614

80%

B. UVOZ - IZVOZ

-101.000

-57.695

57%

- Uvoz

0

0

 

- Izvoz

101.000

57.695

57%

C. POTROŠNJA

3.546.455

3.045.421

86%

DIREKTNI POTROŠAČI

3.154.101

2.927.822

93%

- Termoelektrane

2.880.687

2.757.391

96%

- Industrija

273.414

170.431

62%

OSTALI POTROŠAČI

392.354

117.599

30%

- Široka potrošnja

392.354

117.599

30%

(A+B)-C

-40.829

18.467

 

Zalihe (depoi Rudnika)

0

68.746

 

Uvod

Bilansom energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za cijelu 2014. godinu u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine planirano je proizvesti 7.444.306 tona. Planirana je prodaja JP Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo za termoelektrane "Kakanj" i "Tuzla" 5.937.000 tona, industrijskim potrošačima 545.185 tona, ostalim potrošačima 859.117 tona. Ukupni planirani izvoz u 2014. godini iznosi od 210.000 tona.
U posmatranom periodu I-VI 2014. godine u rudnicima uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine, planirano je proizvesti 3.606.626 tona, a proizvedeno 3.121.583 tona odnosno 86,55%. Sa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo za termoelektrane ugovorena je prodaja 2.880.687 tona, a prodano je 2.757.391 tona ili 95,72%.
Industrijskim potrošačima planirano je prodati 273.414 tona, a prodano je 170.431 tona ili 62,33%. Ostalim potrošačima planirano je prodati 392.354 tone, a prodato je 117.599 tona ili 29,97%. Za izvoz je planirano 101.000 tona, a izvezeno je 57.695 tona ili 57,1%.

Realizacija bilansa za period januar-juni 2014. godine

U periodu I-VI 2014. godine proizvedeno je 157.269 tona više nego u istom periodu u 2013. godine, a u odnosu na plan za 2014. godinu proizvedeno je 485.043 tona manje.
Za potrebe termoelektrana JP Elektroprivredi BiH d.d. Sarajevo prodano je 277.165 tona više nego u istom periodu u 2013. godine, a 123.296 tona manje u odnosu na ugovorene količine za I-VI 2014. godine. U odnosu na plan manje je prodano industrijskim (102.983 t) i ostalim potrošačima (274.755 t).
Derivate nafte, prema podacima kojima raspolaže ovo Ministarstvo, uvozi samo 7 uvoznika, iako postoji cca 80 registrovanih uvoznika naftnih derivata.
Prirodni gas se uvozi iz Ruske Federacije a uvezene količine se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Karakaj (Zvornik). Potrošače Federacije BiH snabdijeva BH-Gas a ulazne količine i kontrola kvaliteta se očitavaju u Mjerno-regulacionoj stanici Starić (Kladanj).
(Uvoz-Izvoz): Uvoze se prirodni gas i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. U stavku uvoza električne energije uključene su i nabavke u okviru naturalne razmjene sa elektroenergetskim sistemima izvan F BiH.
B. Razmjena Saldo uvezenih i izvezenih količina.
Električna energija se proizvodi iz domaćeg uglja u dvije termoelektrane (Kakanj i Tuzla) a iz hidroresursa u deset hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Čapljina, Jajce 1, Jajce 2, Peć Mlini i Mostarsko blato) i nekoliko distributivnih elektrana. Takođe, u termoelektranama se proizvode toplotna energija i tehnološka para.
Ugalj (mrki i lignit) se, za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, industrije i široke potrošnje, proizvodi u deset rudnika na teritoriji FBiH (Kakanj, Zenica, Breza, Bila, Gračanica, Kreka, Đurđevik, Banovići, Tušnica i Kamengrad).
A. Proizvodnja: U energetskom bilansu FBiH proizvodnja se prvenstveno odnosi na domaće energetske resurse - ugalj i hidro energiju. Ugalj se najvećim dijelom transformira u električnu energiju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji električne energije u FBiH participira u približnom omjeru: termoelektrane 60,2% : hidroelektrane 37,6% (preostalih 2,2% udjela u ukupnoj proizvodnji u Federaciji BiH otpada na ostale proizvodne kapacitete):
U zadnjoj koloni bilansne tabele date su bilansne razlike (Proizvodnja + Razmjena - Potrošnja) iz kojih se vidi da li ukupno snabdijevanje energentima (Proizvodnja + Razmjena) zadovoljava ukupnu Potrošnju.
a dinamički prikaz je dat u mjesečnom intervalu.
C - Potrošnja
B – Razmjena
A - Proizvodnja
Pri struktuiranju energetskih pokazatelja nastojali smo da, i pored niza specifičnosti, svaki od četiri posmatrana segmenta prilagodimo jedinstvenoj matrici podataka čiji glavni parametri jesu:
Osnova za izradu Izvještaja su podaci energetskih subjekata: rudnici uglja, JP EP BIH, EP HZ- HB, BH-GAS i uvoznici naftnih derivata, analiza tih podataka i energetskih pokazatelja, te procjena Sektora energije.
- PRIRODNI GAS.
- DERIVATI NAFTE i
- ELEKTRIČNA ENERGIJA,
- UGALJ,
Izvještaj predstavlja Periodični izvještaj o realizaciji Bilansom planiranih energetskih potreba Federacije BiH u periodu januar - juni 2014.g., uključujući energetske pokazatelje ostvarenja Bilansa u 2013. godini i obuhvata slijedeće osnovne energente i energiju:

UVOD

Zaključak:

U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije BiH ugljem je bilo stabilno.
- Detaljniji pregled strukture elemenata Bilansa po energentima/energiji
- Periodični izvještaj o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije BiH u 2014.g. za period januar-juni
- Uvodni dio

Mostar, avgust 2014. godine Sadržaj:

U izvoz je prodano 57.695 tona i manje je u odnosu na plan za 43.305 tona, a u odnosu na prošlu godinu više za 11.824 tona.
U odnosu na isti period u 2013. godini manje su proizveli: ZD Rudnik mrkog uglja "Zenica" d.o.o. Zenica (14.847 t); ZD Rudnik mrkog uglja "Breza" d.o.o. Breza (49.361 t) ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla (5.525 t), ZD Rudnik mrkog uglja "Đurđevik" d.o.o. Đurđevik (28.692 t).
Prema Bilansu energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za period I-VI 2014. godine plan su ispunili ZD Rudnik mrkog uglja "Breza" d.o.o. Breza (+ 925 t) I ZD Rudnik uglja "Gračanica" d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje (+ 42.889 t).
U periodu I-VI 2014. godine proizvedeno je 3.121.583 tone od toga u podzemnoj eksploataciji 884.546 tona, a na PK 2.237.037 tona. Mrkog uglja proizvedeno je 1.931.969 tona, u podzemnoj eksploataciji 741.866 tona, a na PK 1.190.103 tone. Lignita je proizvedeno 1.189.614 tone u podzemnoj eksploataciji 142.680 tona, a na PK 1.046.934 tone.
Proizvodnja otkrivke u posmatranom periodu planirana je ukupno 17.637.493 m3, a proizvedeno je 11.750.500 m3 ili 66,62% i manje je u odnosu na plan za 5.886.993 m3.
Plan proizvodnje otkrivke prebacili su ZD Rudnik "Gračanica" d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje, ZD RMU "Đurđevik" d.o.o. Đurđevik i RMU "Banovići" d.d. Banovići.
U posmatranom periodu u rudnicima je planirano izraditi 17.443,5 m jamskih prostorija, a izrađeno je 9.250,65 m ili 53,03 % odnosno 8.192,85 m manje od plana. Plan izrade jamskih prostorija nije izvršio nijedan rudnik.
U rudnicima uglja u Federaciji BiH na 30.6.2014. godine bilo je uposleno 11.889 radnika na neodređeno radno vrijeme i 235 radnika na određeno vrijeme. Od ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vrijeme 21,47 % su invalidi rada odnosno rata.
Problemi koji su pratili realizaciju Bilansa energetskih potreba Federacije BiH u periodu I-VI 2014. godine su:
- nedostatak dugoročne strategije u oblasti energetike što uključuje i proizvodnju uglja,
- u TE Kakanj obavljeni remonti na blokovima 5 i 6
U ukupnoj proizvodnji učešće hidroelektrana je 37,6%, u termoelektranama je proizvedeno 60,2% dok je u svim preostalim kapacitetima proizvedeno 2,2% od ukupne proizvodnje u Federaciji BiH.

3. Proizvodnja i potrošnja električne energije

  • -
    zastarjela i dotrajala sredstva rada i otežana nabava rezervnih dijelova i nove opreme,
  • -
    znatno veći broj zaposlenih od potrebnog broja uključujući veliki broj invalida rada i rata,
  • -
    neusklađenost dugoročne potrošnje (TE) i proizvodnje (rudnici),
  • -
    slabija potražnja komercijalnog uglja na domaćem i inostranom tržištu,
  • -
    nepripremljenost otkopnih kapaciteta (veliki zaostatak u proizvodnji otkrivke i otvaranju novih otkopnih polja u jamama),
  • -
    nedostatak transportnih kapaciteta,

Zaključak:

U posmatranom periodu snabdijevanje Federacije BiH električnom energijom je bilo stabilno.

DERIVATI NAFTE

Plan

Ostvareno

Odnos

(tona)

I-VI 2014. g.

I-VI 2014. g.

O/P

A. PROIZVODNJA *

150.000

104.122

0,69

B. UVOZ - IZVOZ

310.000

316.650

1,02

Gorivo za Otto i mlazne motore

69.050

55.540

0,80

Gorivo za Diesel motore

193.255

228.146

1,18

LUEL

15.770

11.131

0,71

Ostala loživa ulja

6.925

5.558

0,80

Teški derivati

7.500

3.879

0,52

Specijalni proizvodi

17.500

12.396

0,71

C. POTROŠNJA

460.000

414.750

0,90

- DIREKTNI POTROŠAČI:

54.641

26.521

0,49

Rudnici uglja i indust. objekti

52.500

25.538

0,49

Termoelektrane

2.141

983

0,46

- DISTRIBUCIJA

405.359

388.229

0,96

(A+B)-C. RAZLIKE

0

6.022

 

- INTENZITET - skladišta/maloprodajjni objekti

0

6.022

 

* Količine iz prikazane pod "proizvodnja"su obezbijeđene međuentitetskom trgovinom tj. trgovinom sa firmama iz RS

U prvom polugodištu 2014. godine, bilansom energetskih potreba Federacije BiH, planiran je uvoz u iznosu od 310.000 tona naftnih derivata, međuentitetska trgovina u iznosu od 150.000 tona koji bi zadovoljili potrošnju n/d u Federaciji BiH u iznosu od 460.000 tona, što je rezultat analitičkog razmatranja podataka o uvezenim/potrošenim količinama n/d na teritoriji Federacije BiH, izvršenog na osnovu raspoloživih podataka.

Realizacija Bilansa za period januar-juni 2014. godine

Prema podacima dobijenim od 7 registrovanih uvoznika koji su uvozili u periodu januar-juni 2014. godine uvezeno je 316.650 tona n/d, što je za 6.650 tona tj. cca 2% više od plana za prvih šest mjeseci 2014. godine, odnosno za 31.632 tone ili cca.11% više od prošlogodišnjeg uvoza za isti period u 2013. godini. Na evidentirane uvezene količine naftnih derivata za potrebe Federacije BiH, velike implikacije imaju količine n/d nabavljene iz Republike Srpske (Rafinerije Brod) odnosno međuentitetskom trgovinom o čemu FMER ne posjeduje potpune informacije pa su korišteni podaci Federalnog ministarstva trgovine, sačinjeni od strane Sektora za unutrašnju trgovinu, u segmentu "Pregled nabavljenih količina n/d iz Republike Srpske". Spisak dobavljača koji vrši nabavku iz Rafinerije Brod kao i evidentirane količine međuentitetske trgovine jedini su relevantni izvor podaka na osnovu kojih je moguće planirati količine n/d u narednom periodu te će FMERI poduzeti korake sistemskog rješenja ovog problema.
Bilansna razlika od 6.022 tone može se objasniti na sljedeći način: promjenom intenziteta skladišta kod pojedinih uvoznika naftnih derivata i količine na maloprodajnim objektima.
- ograničene isporuke TE zbog štrajka u željeznicama Federacije BiH
- nedostatak obrtnog kapitala, i
- poplave koje su uticale na proizvodnju i u jamama a i na površinskim kopovima, a posebno u Tuzlanskom kantonu.
Prema podacima rudnika i pored navedenih problema na rudničkim depoima nalazi se 68.746 tona uglja (ZD RMU "Zenica" d.o.o. 8.991 t, ZD RMU "Breza" d.o.o. 7.802 t i RU "Gračanica" 51.953 t).
U JP Elektroprivreda BiH, u prvih šest mjeseci 2014. godine, hidroelektrane (Jablanica, Grabovica, Salakovac i male HE na mreži distr. u vlasništvu JP EP BiH) proizvele su 912,2 GWh, što je za 57,9 GWh ili 6,8% više od plana, kao posljedica relativno povoljnih hidroloških prilika, ali za 397,9 GWh ili za 30,4% manje od prošlogodišnje proizvodnje u hidroelektranama kad su bile izuzetno povoljne hidrološke prilike. Termoelektrane (Tuzla i Kakanj) ostvarile su ukupnu proizvodnju od 2.893,5 GWh što je za 24,6 GWh ili 0,8% manje od plana, ali za 477,5 GWh ili 19,8% više u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. godine. U JP Elektroprivreda HZHB ukupno u hidroelektranama je podbacila proizvodnja (935,56 GWh) u odnosu na planiranu i to za 5,9%, a potrošnja je realizovana u iznosu od 1.267,27 GWh što predstavlja 87,3% od planirane. U ukupnoj potrošnji direktni potrošači su participirali sa utrošenih 576,93 GWh a distributivni potrošači u iznosu od 649,32 GWh. Gubici na prenosnoj mreži bili su u iznosu od 41,02 GWh.
Zalihe uglja na depoima termoelektrana, na dan 30.06.2014. g., iznosile su 543.258 tona i manje su za 75.742 tone nego što je to bilansom planirano.
Rad elektroenergetskog sistema u Federaciji BiH, kroz posmatrani period januar-juni 2014. godine, karakterišu sljedeće činjenice:

Uvod:

U Federaciji BiH nema proizvodnje prirodnog gasa i svo snabdijevanje se bazira na uvozu od jednog snabdjevača, Gazprom-a iz Ruske Federacije. Takođe, ne postoje ni vlastita kao ni iznajmljena skladišta, već se po potrebi koriste zalihe iz magistralnog gasovoda.

Realizacija bilansa u periodu januar-juni 2014.godine

Prema podacima iz Bilansa energetskih potreba Federacije BiH za 2013. godinu, od ukupno planiranih 220.542 hiljade Sm3, za prvih šest mjeseci planirano je uvesti 122.588 hiljada Sm3 prirodnog gasa, a uvezeno je 82.654 hiljade Sm3 što je za cca 32% manje od plana, a za 17,7% manje od uvezenih količina u odnosu na isti period u 2013. godini.
Pregled ostvarenja plana uvoza/potrošnje u prvih šest mjeseci tekuće godine dat je u tabeli iz koje se, pored navedenih podataka o uvozu, vidi da je ukupna potrošnja prirodnog gasa za šest mjeseci 2014. g. ostvarena u iznosu od 83.934 hiljade Sm3, što je cca 32% (tj. za 38.654 hiljade Sm3) manje od planiranih količina za prvih pola godine, a za cca 17% manje (tj. za 17.166 hiljada Sm3) od potrošnje u istom periodu u 2013. godini.
Razlika od 1.281 hiljada Sm3 predstavlja intenzitet promjena u akumulaciji magistralnog gasovoda (promjenom pritiska varira stanje akumulacije) i saldo razlika u mjerenju.
Kada se analizira potrošnja, uočava se pad potrošnje direktnih potrošača za 30% u odnosu na plan za šest mjeseci 2014. god., odnosno pad potrošnje za 10.896 hiljada Sm3, a u odnosu na isti period prošle godine smanjenje za 4,5% tj. smanjenje za 1,228 hilj. Sm3.
Istovremeno distributivna preduzeća, sa 58.052 hiljada Sm3, plan su podbacila za cca 32% tj. potrošeno je 27.758 hiljada Sm3 manje gasa od planiranog, a u odnosu na period od prvih šest mjeseci prošle godine distribuirano je 15.928 hiljada Sm3 gasa manje.
Udio distribucije u ukupnoj potrošnji gasa u prvih šest mjeseci 2014. godine je 69,2% ukupne potrošnje a udio direktnih potrošača je 30,8% u ukupnoj potrošnji gasa u F BiH.
Isporuka gasa još uvijek je opterećena ratnim dugom prema ruskom isporučiocu, odnosno nepostojanjem političke volje na nivou države da se nađe modus raspodjele i izmirenja ovog duga prema ruskom dobavljaču.
Prema informaciji sa kojom trenutno raspolaže FMERI isporuka prirodnog gasa obezbjeđena je do 31.12. 2014.godine.

Zaključak:

Snabdijevanje gasom Federacije BiH-a, u posmatranom periodu, bilo je stabilno.
- povoljne hidrološke prilike, obzirom da su ostvareni dotoci vode kod hidroelektrana bili veći od planiranih,
- manja ukupna potrošnja električne energije od planirane za 358 GWh a za 187 GWh tj. 4,4% niža od prošlogodišnje,
- nabavka uglja manja za 2,2% od bilansom planirane, a za 15,5 % veća od prošlogodišnje
- manja potrošnja uglja u termoelektranama za 96.669 tona ili za 3,3%,
- proizvodnja električne energije manja za 1% od bilansom planirane, a za 12,4% niža od proizvodnje u istom periodu 2013.g.,
- u TE Tuzla obavljeni remonti na blokovima 4, 5 i 6, a započet remont bloka 3,
Ukupna proizvodnja električne energije u Federaciji BiH, računajući dva elektroprivredna preduzeća, te male hidro i solarne elektrane i industrijske termoelektrane, za posmatranih šest mjeseci 2014. godine, iznosila je 4.808,8 GWh, dok je ukupna bruto potrošnja za isti period iznosila 4.048 GWh. Razlika od 760,8 GWh predstavlja saldo razmjene a isti se dobije ukoliko se od isporučenih 1.560,4 GWh iz FBiH oduzme 799,6 GWh, tj. iznos primljene količine električne energije u Federaciju BiH.