Aktio

Federalno ministarstvo zdravstva

Naredba o izmjenama i dopunama naredbe o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine

Veliki dokument · tekst, dio 5 od 28

postavljanje elektroda u ordinirana mjesta, kontrola rada aparata, obuka pacijenta za samostalnu aplikaciju, podnošenje izvještaja specijalisti. 64 Tretman infracrvenim, ultravioletnom i polariziranim svjetlom Fizioterapeut - priprema segmenata tijela za aplikaciju i postavljanje u odgovarajući položaj, stavljanje zaštitnih naočara pacijentu, uključivanje izvora zračenja, povremeno inspekcija kože i kontrola subjektivnog stanja bolesnika, isključivanje izvora zračenja na kraju aplikacije i dostavljanje izvještaja specijalisti. 65 Tretman lezija nervus facijalisa Specijalista - parafinska maska, elektroforeza vazodilatora, primjena elektromagnetnog polja ili interferentnih struja, elektrostimulacija koju sprovodi iskljucivo specijalista fizijatar monopolarnim draženjem na motornim tačkama mimicnih mišića, progresivna relaksacija (kod komplikacija težih lezijasinkinezija).  Fizioterapeut - priprema aparata za primjenu interferentnih struja i vođenje medicinske dokumentacije. 66 Ultrazvuk (svi oblici aplikacija) Fizioterapeut - priprema pacijenta i postavljanje segmenata u odgovarajući položaj, premazivanje koze kontaktnom supstancijom ili postavljanje i podešavanje projektora, ukljucivanje aparata, podešavanje intenziteta i vremena aplikacije, prevlačenje tretiranog dijela kože glavom UZ projektora, isključenje aparata i uklanjanje kontaktne supstance, odnosno tubusa sa vodom uz čišćenje i sušenje koze, dostavljanje izvještaja specijalisti. 67 Uvjezbavanje aktivnosti svakodnevnog zivota prema patoloskom stanju Specijalista - analiza klinickog pregleda, evidencija stanja pacijenta i izrada programa vjezbi ASŽ. antitijel Fizioterapeut - sprovođenje programa vjezbi i aktivnosti prema testu aktivnosti svakodnevnog zivota, ponovno testiranje i vođenje medicinske dokumentacije. Medicinska sestra / tehnicar - vođenje medicinske dokumentacije. 68 Vjezba hoda Fizioterapeut - upoznavanje sa stanjem pacijenta, davanje uputstava pacijenta u pogledu doziranja hoda (tempo, nagib, korekcije hoda i sl.), neprekidna kontrola subjektivnog stanja pacijenta u toku hoda, kontrola pulsa i pritiska i upoređenje vrijednosti sa vrijednostima prije započinjanja vježbi. 69 Vjezbe disanja (svi tipovi) Fizioterapeut - upoznavanje sa ordiniranom terapijom i stanjem pacijenta (za djecu uspostavljanje kontakta), demonstracija pravilnih modela uz objašnjenje tehnike izvođenja disanja kroz različite položaje, postavljanje pacijenta uz odgovarajući položaj za obavljanje vježbi. Obuka određenim tipovima disanja, kontrola vitalnih funkcija pri izvođenju vježbi (za djecu obavezna parcijalna relaksacija), dostavljanje izvještaja specijalisti. 70 Vjezbe koordinacije, korekcije i automatizacije balansa i hoda Fizioterapeut - davanje uputstava o pravilnim elementima hoda. Upostavljanje kontakta i saradnje. U zavisnosti od funkcionalnog statusa primjena Frankelovih vježbi, vježbi hoda i balansa, korektivnih vježbi pred ogledalom, vertikalizacija i vježbi hoda u razvoju. Pristupanje uvježbavanju balansa i hoda uz stalnu kontrolu fizioterapeuta, stalno ukazivanje na greške u balansu i hodu i njihovo otklanjanje. Dugotrajno ponavljanje određenih elemenata balansa i hoda u cilju njihove automatizacije. Evidentiranje podataka i dostavljanje izvještaja specijalisti. 71 Vjezbe za cirkulaciju donjih ekstremiteta po Allan-Burgeru Fizioterapeut - upoznavanje sa stanjem pacijenta, sprovođenje uvodnih vježbi, priprema pacijenta, a potom izvođenje vježbi po Allan-Burgeru, podnošenje izvještaja specijalisti. 72 Vježbe za cirkulaciju kod pacijenata sa amputacijom Fizioterapeut - upoznavanje sa stanjem pacijenta, priprema pacijenta za rad, postavljanje u korektan položaj, sprovođenje vježbi po Ratschow-u, Schroder-u, test klaudikacione distance, terapijski hod i dr. kontrola, grupno ili pojedinačno vježbanje, davanje uputstava za samostalno izvođenje vježbi i davanje izvještaja specijalisti. 73 Vjezbe za jacanje muskulature karlicnog dna Fizioterapeut - upoznavanje sa stanjem pacijenta, postavljanje pacijenta u odgovarajući polozaj, sprovođenje vježbi po Kegelu uz moguće modifikacije, davanje uputstava pacijentu i dostavljanje izvještaja specijalisti. Zaštita mentalnog zdravlja RB USLUGA SADRŽAJ USLUGE   USLUGE PROCJENE/OBRADE   1. Kontrolni psihijatrijski pregled  Psihijatar/neuropsihijatar: uzimanje dopunskih anamnestičkih podataka o toku bolesti, završni opći i psihijatrijski pregled pacijenta; analiza svih nalaza; evaluacija terapijskih postupaka i mjera; indikacija za dalji psihijatrijski tretman; određivanje potrebne terapije i potrebnih dodatnih dijagnostičkih postupaka; propisivanje terapije; usaglašavanje dijagnostičkih i terapijskih stavova sa ostalim članovima tima (psiholog, socijalni radnik, medicinski tehničar); pisanje mišljenja ordinirajućem doktoru, zakazivanje kontrolnog pregleda; vođenje dokumentacije. Medicinska sestra/tehničar: vođenje medicinske dokumentacije. Isključuje psihijatrijske preglede koji su dio daljnje bolničke obrade. 2. Prvi psihijatrijski pregled Psihijatar/neuropsihijatar: uzimanje općih anamnestičkih podataka i psihijatrijske anamneze; opći somatski i neurološki pregled pacijenta, psihički status; postavljanje indikacija za dalji psihijatrijski tretman i određivanje potrebne terapije; propisivanje terapije; određivanje dijagnostičkih postupaka, upućivanje na urgentne dijagnostičke i druge postupke i intervencije; pisanje mišljenja ordinirajućem doktoru, zakazivanje kontrolnog pregleda; vođenje druge dokumentacije.Medicinska sestra/tehničar: vođenje medicinske dokumentacije. Prvi psihijatrijski pregled znači pregled novog pacijenta, a ne prvi pregled pacijenta u tekućoj godini. Isključuje psihijatrijski pregled koji je dio standardne bolničke obrade. 3. Psihijatrijska analiza sa davanjem mišljenja  Psihijatar/neuropsihijatar: davanje pismenog nalaza o promjeni ličnosti i psihijatrijskom poremećaju na osnovu obavljenog psihijatrijskog intervjua i uvida u svu ostalu medicinsku dokumentaciju. Medicinska sestra/tehničar: vođenje medicinske dokumentacije 4. Psihijatrijski intervju Psihijatar/neuropsihijatar: metoda koja uključuje prikupljanje psihijatrijskih podataka, procjenu mentalnog statusa, uspostavljanje dijagnoze, razumjevanje pacijenta, uspostavljanje radne alijanse i postizanje dogovora s pacijentom o planu tretmana. Metoda za uzimanje podataka iz osobne i obiteljske anamneze, ali i uspostavljanje radne alijanse sa bolesnikom kod psihijatrijskog pregleda ili prijema u bolnicu. Medicinska sestra/tehničar: vođenje dokumentacije 5. Psihijatrijski intervju s pratnjom Specifičan način razgovora između pratnje pacijenta i psihijatra u svrhu prikupljanja heteroanamnestičkih podataka i planiranja daljnjih psihijatrijskih intervencija. 6. Psihijatrijski pregled u suradnoj psihijatriji (konsultativni pregled) Metoda za identifikaciju odsustva ili prisutnosti pojedinih simptoma i određivanje karaktera tih simptoma i dijagnosticiranje i liječenje psihičkog poremećaja u bolesnika sa somatskim oboljenjima na odjelima/službama drugih medicinskih specijalnosti.    PROCJENA SOMATSKOG STANJA   7. Biohemijski skrining testovi Početne biohemijske pretrage pri uključivanju psihofarmaka; kontinuirano praćenje biohemijskih parametara pri liječenju klozapinom, antipsihoticima druge generacije, antidepresivna, stabilizatorima raspoloženja, kao i praćenje neželjenih efekata antipsihotika npr. maligni neuroleptički sindrom. Medicinska sestra/tehničar: priprema bolesnika, uzimanje materijala, prosljeđivanje materijala u laboratorij, upisivanje rezultata analize u medicinsku dokumentaciju 8. Elektroencefalografija – EEG Psihijatar/neuropsihijatar: analiza snimka, pisanje mišljenja. Medicinska sestra/tehničar: priprema pacijenta, aparata, snimanje. 9. Kompjuterizirana tomografija mozga - CT Nativni CT mozga ili sa intravenoznim kontrastom; rutinska obrada kod psihoza koje se prvi put javljaju. Medicinska sestra/tehničar: priprema pacijenta. 10. Neurološka procjena Procjena neurološkog statusa upotrebom metoda neurološkog pregleda, a uključuje procjenu funkcije sluha, gutanja, glasa, govora, fluentnosti govora, jezika što podrazumjeva funkciju shvaćanja, izražavanja, prepoznavanja za verbalni i neverbalni jezik, procjenu ravnoteže, pokreta, hoda, stava, refleksa, sfinktera, senzibiliteta. 11. Opća somatska procjena/zdravstveni monitoring Somatski pregled koji uključuje i bazična somatska mjerenja, odnosno krvni pritisak, tjelesna težina, tjelesna visina, temperatura, procjenu integriteta kože i dr.; praćenje vitalnih parametara. 12. Praćenje koncentracije Litija u krvi Kontinuirano praćenje koncentracije litija u serumu pri liječenju bipolarnog poremećaja primjenom Litij karbonata. Medicinska sestra/tehničar: priprema bolesnika, uzimanje materijala, prosljeđivanje materijala u laboratorij, upisivanje rezultata analize u medicinsku dokumentaciju. 13. Praćenje koncentracije stabilizatora raspoloženja u krvi Kontinuirano praćenje koncentracije valproične kiseline, povremeno karabamazepina. Medicinska sestra/tehničar: priprema bolesnika, uzimanje materijala, prosljeđivanje materijala u laboratorij, upisivanje rezultata analize u medicinsku dokumentaciju. 14. Skrining test urina i  pljuvačke na lijekove i psihoaktivne supstance Medicinska sestra/tehničar: priprema bolesnika, uzimanje materijala, prosljeđivanje materijala u laboratorij, upisivanje rezultata analize u medicinsku dokumentaciju.   PSIHOLOŠKA I PSIHOSOCIJALNA PROCJENA   15. Davanje psihološke analize i nalaza Na osnovu obavljenih psiholoških ispitivanja, analize i interpretacije testovnih rezultata i uvida u svu ostalu medicinsku dokumentaciju, daje se psihološki nalaz i mišljenje s preporukama. 16. Ekspertiza socijalnog radnika Ekspertiza socijalnog radnika nakon utvrđenih činjenica o zdravstveno-socijalnom stanju pacijenta i odnosima u obitelji sa preporukama o rješavanju određenih problema. 17. Eksploracija ličnosti projektivnim tehnikama Zadavanje ispitaniku projektivnog testa, kvantitativna, kvalitativna i uporedna analiza rezultata, sticanje uvida u psihodinamski aspekt poremećaja. 18. Intervju okupacionog terapeuta Okupacioni terapeut uzima  osnovne podatke o pacijentu, njegovoj okolini, njegovim afinitetima, zanimanjima i hobijima, socijalnim kompetencijama i vještinama komunikacije kao i  razini aktivnosti. 19. Intervju psihologa Upoznavanje sa slučajem iz razgovora sa ljekarom koji vodi bolesnika i podacima iz historije bolesti. Intervju sa pacijentom i/ili porodicom ima za cilj prikupljanje anamnestičkih i/ili heteroanamnestičkih podataka relevantnih za psihički status bolesnika (starost, obrazovni, sociokulturni nivo, bračni i porodični status, zanimanje, podaci sa aspekta bolesnika/porodice, psihološki problemi, informiranost bolesnika o dijagnozi i planiranoj terapiji, aktualnim i dominantnim psihičkim tegobama, intenzitetu stresa, prirodi krize te mehanizmima prevladavanja). Intervju uključuje davanje informacija, uputa i preporuka koje se tiču specifičnih sadržaja. 20. Intervju psihologa sa pratiocem Vođeni usmjereni razgovor sa pratiocem sa ciljem da se dobiju informacije iz najbliže okoline pacijenta o problemu zbog kojeg dolazi na psihološko ispitivanje. 21. Opservacija djeteta Posmatranje djeteta u spontanim aktivnostima, ostvarivanje odgovarajuće saradnje za uspješno psihološko ispitivanje i dopuna saznanja o psihičkom stanju djeteta. 22. Procjena brige za sebe Procjena vještina svakodnevnog življenja uključuje procjenu održavanja lične higijene, oblačenja, hranjenja, vršenja nužde; procjena se vrši opservacijom i ček listama. 23. Procjena edukacije Procjena edukacije na temelju intervju, podataka od članova obitelji i drugih značajnih osoba; procjena pacijentovih resursa u domeni edukacije. 24. Procjena efekata terapijskih postupaka upotrebom ocjenskih kliničkih skala Uključuje primjenu  kliničkih skala za procjenu simptoma depresije, anksioznosti, pozitivnih i negativnih simptoma shizofrenije, skale općeg kliničkog utiska i drugim psihijatrijskim instrumentima kliničke procjene. 25. Procjena efekta okupacione terapije Terapeut će evaluirati i dokumentirati pacijentove ciljeve, funkcionalne sposobnosti i deficite. 26. Procjena fizičkog životnog okruženja Procjena fizičkog životnog okruženja na temelju intervjua, podataka članova obitelji i drugih značajnih osoba; procjena okruženja u cilju određivanja produktivnosti, dostupnosti i prikladnosti i pacijentovih sposobnosti da funkcionira u ovom okruženju. 27. Procjena funkcioniranja u okruženju/procjena relacija Opservacijom pacijentovih relacija  sa drugima i na temelju podataka dobivenih od pacijenta, članova obitelji i drugih osoba. 28. Procjena intelektualnih sposobnosti djeteta Procjena intelektualnih sposobnosti standardiziranim testovima. Primjena testa za procjenu intelektualnih sposobnosti putem standardiziranog testovnog materijala; kvantitativna i kvalitativna analiza testovnih rezultata; interpretacija testovnih rezultata / testovnog profila. Ovisno o dobi, aktuelnim psihološkim i somatskim teškoćama djeteta, te ovisno o karakteristikama specifičnog testa - 60 minuta po susretu. Maksimalno trajanje: 240 minuta. 29. Procjena intelektualnih sposobnosti pri kategorizaciji djece ometene u psihofizičkom razvoju Kompletna procjena djece sa različitim smetnjama razvoja, a koja zahtijeva kategorizaciju i prilagodbu školovanja. Primjena različitih psiholoških postupaka, tehnika i mjernih instrumenata (npr., klinički intervju sa roditeljima, opservacija, psihološki testovi) za procjenu stepena razvojnih smetnji; kvantitativna i kvalitativna analiza rezultata; interpretacija rezultata; pisanje psihološkog nalaza i mišljenja. 30. Procjena intelektualnih sposobnosti za odrasle Zadavanje kompozitnog testa inteligencije (WB-1, WB-2, WITI), zadavanje 10 subtestova, bilježenje rezultata i reakcionog vremena, obrada i analiza podataka. 31. Procjena ishrane Opservacijom, intervjuom, uzimanjem podataka od članova obitelji ili drugih značajnih osoba. 32. Procjena kognitivne i izvršne funkcije Procjena se izvodi upotrebom intervjua, opservacijom, primjenom ček liste simptoma. Isključuje procjenu kao dijela psihijatrijskog pregleda i kao dijela neuropsohološkog/psihološkog testiranja. 33. Procjena medikacije Opservacijom, praćenjem nuspojava, uzimanjem podataka od članova obitelji ili drugih značajnih osoba. 34. Procjena mentalnog propadanja i oštećenja Eksploracija intelektualnih sposobnosti specifičnim tehnikama za procjenu eventualne deterioracije; kvantitativna i kvalitativna analiza za procjenu stepena oštećenja sa diferencijalno dijagnostičkom analizom. 35. Procjena mentalnog statusa Procjena psihičkih funkcija primjenom intervjua i opservacijom tokom procesa sestrinske njege, okupacijske, savjetodavne i druge psihosocijalne i rehabilitacijske procedure. 36. Procjena na alkohol i druge psihoaktivne supstance Procjena se izvodi upotrebom intervjua, podacima od članova obitelji, opservacijom, ček listama i upitnicima procjene; procjena pacijentove upotrebe alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci sa fokusom na razvijanje plana liječenja i smanjenje štete. 37. Procjena porodice Procjena porodice pacijenta temelji se na intervjuu članova obitelji. 38. Procjena održavanja zdravlja i oporavka Očuvanje općeg zdravlja, ishrana, odmor, vježbe, higijena, pridržavanje medikacije; procjena pacijentovih vjerovanja u pogledu zdravlja i iskustva, procjena korištenja tradicionalne medicine i iskustva s tim. Procjena na temelju podataka od članova obitelji ili drugih značajnih osoba, opservacijom i intervjuom. 39. Procjena pojedinih psihički funkcija za djecu Obavljanje razgovora, priprema testova, testiranje, analiza i ocjena, pisanje mišljenja. 40. Procjena pojedinih psihički funkcija za odrasle Obavljanje razgovora, priprema i primjena testova, analiza rezultata, pisanje mišljenja. 41. Procjena ponašanja Opservacijom ponašanja pacijenta na odjeljenju i primjenom skala za procjenu ponašanja. 42. Procjena psihomotornog razvoja djeteta Ispitivanje pojedinih funkcija – govor, pamćenje, motorne funkcije, vođenje medicinske dokumentacije. 43. Procjena radnog okruženja Procjena radnog okruženja na temelju intervjua, podataka članova obitelji i drugih značajnih osoba; procjena okruženja u cilju određivanja produktivnosti, dostupnosti i prikladnosti i pacijentovih sposobnosti da funkcionira u datom okruženju. 44. Procjena rizika Procjena rizika u odnosu prema sebi, drugom (agresivnost, neprijateljstvo); rizika od drugih kao što je kućno nasilje, seksualno zlostavljanje, zanemarivanje, izlaganje HIV infekciji. U procjeni rizika koriste se skale za procjenu rizika. 45. Procjena roditeljskih vještina Procjena roditeljskih vještina za roditelje koji imaju djecu s onesposobljenjem na temelju dobivenih podataka i intervjua; procjena u odnosu na dnevne rutinske radnje, djetetove navike. Ne odnosi se na procjenu pri određivanju sposobnosti za usvajanje ili udomiteljstvo. 46. Procjena slobodnog vremena/rekreacije Identificiranje interesovanja, hobija, rekreacije, korištenja resursa u zajednici, upravljanja slobodnim vremenom na temelju intervjua, podataka članova obitelji ili drugih značajnih osoba. 47. Procjena starenja Fiziološka i psihosocijalna procjena vezana za dob; procjena potreba i funkcionalnosti starijih intervjuom, opservacijom i odgovorajućim ček listama. 48. Procjena strukture ličnosti – eksploracija ličnosti Zadavanje baterija testova čiji se sastav može mijenjati u zavisnosti od dijagnostičkih potreba, analiza i obrada podataka. 49. Procjena upravljanja finansijama Podaci dobiveni intervjuom, od članova obitelji ili drugih značajnih osoba. 50. Procjena vođenja i održavanja domaćinstva Procjena na temelju podataka dobivenih od članova obitelji ili drugih značajnih osoba. 51. Psihološka procjena efekata terapijskih postupaka Periodična procjena efekata terapijskih postupaka psihološkim testovima. 52. Psihološka procjena sposobnosti za posao Razgovor s ispitanikom, ocjena psihičkih sposobnosti za profesionalno osposobljavanje. 53. Socijalna anketa Socijalna   anketa   u   školi, porodici, radnoj organizaciji, mjesnoj zajednici vezano za podatke o socio-ekonomskim prilikama korisnika u datoj situaciji. 54. Socioanamnestički intervju u zajednici Uzimanje  podataka o primarnoj i sekundarnoj porodici, stambenim ekonomskim i zdravstvenim prilikama odlaskom u okruženje gdje bolesnik živi. 55. Spiritualna/religiozna procjena Procjena na temelju intervjua; procjena spiritualnih/religioznih potreba, resursa; sistema vrijednosti i vjerovanja. 56. Završni intervju psihologa Kontrolisani, usmjereni razgovor sa ciljem da se utvrde efekti psihološkog ispitivanja.   SOMATSKE/BIOLOŠKE INTERVENCIJE   57. Intramuskularna primjena psihofarmaka Intramuskularna primjena antidepresiva, antipsihotika, anksiolitika, sedativa, stabilizatora raspoloženja; uključuje propisivanje, pripremu pacijenta i administraciju lijeka, praćenje efekata. 58. Intravenozna primjena psihofarmaka Intravenozna primjena psihofarmaka; uključuje propisivanje, pripremu pacijenta i administraciju lijeka, praćenje efekata, vođenje dokumentacije. 59. Liječenje psihofarmacima u kućnim uslovima Za pacijente koji odbijaju dolazak u ambulantu ili nisu u mogućnosti zbog bolesti da dođu, vrši se aplikacija lijeka u depo obliku u kućnim uslovima. 60. Oralna primjena psihofarmaka Oralna primjena psihofarmaka, uključuje propisivanje, pripremu pacijenta, davanje lijeka, kontrolu, praćenje učinka lijeka, vođenje dokumentacije. 61. Primjena psihofarmaka u depo obliku Parenteralno davanje depo oblika psihofarmaka prije otpusta ili u konsultativno-specijalističkoj ambulanti, kontrola učinkovitosti terapije. Vođenje dokumentacije. 62. Rana intervencija psihofarmacima* Primjena antipsihotika i drugih psihofarmaka u odgovarajućim dozama kod pacijenata koji pokazuju rane simptome shizofrenog procesa ili drugog psihičkog poremećaja. 63. Supstituciona terapija u dugoročnom programu održavanja Primjena metadona/suboxona kod opijatskih ovisnika u skladu sa algoritmom supstitucione terapije u periodu dužem od 6 mjeseci. 64. Supstituciona terapija u kratkoročnom programu održavanja Primjena metadona/suboxona kod opijatskih ovisnika u skladu sa algoritmom supstitucione terapije u periodu do 6 mjeseci.   FIZIČKE SIGURNOSNE INTERVENCIJE   65. Hitna sedacija Tehnika koja se primjenjuje za hitnu neutralizaciju fizičke agresije pacijenta a uključuje intramuskularno ili intravenozno davanje psihofarmaka u cilju smanjenja situacije urgentnosti; uključuje procjenu, donošenje odluke, primjenu, dokumentiranje, praćenje efekata terapije. 66. Manuelna neutralizacija agresije pacijenta Tehnika koja se primjenjuje za hitnu neutralizaciju fizičke agresije pacijenta a uključuje intramuskularnu ili intravenozno davanje psihofarmaka u cilju smanjenja situacije urgentnosti; uključuje procjenu, donošenje odluke, primjenu, dokumentiranje, praćenje efekata terapije.   PSIHOLOŠKE INTERVENCIJE   67. Bihevioralna psihoterapija Korištenje posebnih tehnika kao što su desenzitizacija, averzivne tehnike za kontrolu ponašanja, ekonomija žetona, oblikovanje i preplavljivanje, a u cilju uklanjanja nepoželjnog ponašanja i nadomještavanja prihvatljivim ponašanjem. Ima za cilj promjenu načina na koji pacijent djeluje. Vođenje dokumentacije. 68. Desenzitiziranje i reprocesiranje pokretima očiju  (EMDR) Bihevioralna terapija, tehnika desenzitizacije brzim pokretima očiju 69. Druge psihoterapije Uključuju vremenski ograničene psihoterapije (TLP), kraku psihoterapiju, psihodramu, self terapiju, interpersonalnu psihoterapiju, terapiju ličnog konstrukta, terapiju fokusiranu na rješenje, narativnu terapiju, realitetnu psihoterapija, a s ciljem otklanjanja ili reduciranja  simptoma i postizanja bolje funkcionalnosti pacijenta. 70. Gestalt psihoterapija (grupna) Primjena gestalt pristupa, tehnika u radu sa grupom pacijenata u cilju rasta i razvoja ličnosti, poboljšanje socijalne adaptacije i komunikacije. Upotrebljavaju se brojne tehnike rada u ostvarivanju navedenih ciljeva. 71. Gestalt psihoterapija (individualna) Primjena Gestalt pristupa, tehnika u radu sa pacijentom u cilju rasta i razvoja ličnosti, poboljšanje socijalne adaptacije i komunikacije. Upotrebljavaju se brojne tehnike rada u ostvarivanju navedenih ciljeva. 72. Grupna kognitivno-bihevioralna psihoterapija (KBT) Primjena kognitivno-bihevioralnog pristupa u grupi pacijenata, a uključuje kognitivno restrukturiranje, desenzitizaciju, dijalektičko ponašanje, motivacijski intervju, prevenciju relapsa, strukturirano rješavanje problema, odgovor-prevencija. Vođenje dokumentacije. 73. Individualna kognitivno-bihevioralna psihoterapija (KBT) Primjena kognitivno-bihevioralnog pristupa, a uključuje kognitivno restrukturiranje, desenzitizaciju, dijalektičko ponašanje, motivacijski intervju, prevenciju relapsa, strukturirano rješavanje problema, odgovor-prevencija. Ima za cilj promjenu načina na koji pacijenti razmišljaju i djeluju. Vođenje dokumentacije. 74. Intervencija u krizi Razgovor o iskustvima pacijenta, ventiliranje osjećanja, rad na prihvaćanju osjećanja, pronalaženje načina prevladavanja utjecaja stresnog događaja. U cilju prevladavanja akutnog, kroničnog i/ili prolongiranog stresa, efekata posttraumatskog stresa i uspostavljanje kognitivne kontrole, koriste se tehnike koje uključuju psihološke procese, kognitivno-bihevioralne tehnike, relaksaciju i vođenu fantaziju. 75. Intervencija u krizi kod ovisnika o alkoholu i psihoaktivnim supstancama Skup postupaka pomoću kojih se nakon kriznih događaja/situacija nastoji pomoći pacijentima da lakše prebrode ono što su doživjeli, pri čemu svaki član tima terapijski djeluje prema svojim stručnim sposobnostima uz uspostavljanje empatije i povjerenja. Od posebnog značaja je intervencija u stanjima: apstinencijalne krize, psihomotornog nemira i agresivnosti, depresije ili suicidalnih razmišljanja i drugih stresnih situacija. 76. Kognitivna psihoterapija Analiza problema, očekivanja i pretpostavki pacijenta u vezi sa problemom i vlastitim osjećanjima; razrada načina na koje pacijent objašnjava svoj problem, situaciju i ponašanje u njoj. Psihoterapija uključuje identifikaciju i zaustavljanje automatskih, negativnih misli, identifikaciju osjećanja kao i maladaptivnih reakcija, uspostavljanje kontrole i modifikaciju disfunkcionalnih misli i ponašanja. Vođenje dokumentacije. 77. Krizna intervencija u suradnoj psihijatriji Procjena neposredne životne opasnosti, suicidalnog rizika, stresora, potreba, znakova kriznog reagiranja, uspostavljanje kontakta i suradnje s pacijentom, sagledavanje problema i davanje pomoći pacijentu da se lakše suoči sa krizom i da je adaptivno prebrodi potičući njegove snage i kapacitete. 78. Obiteljska terapija Zajednički rad s cijelom obitelji kao s grupom čiji članovi, uz pomoć terapeuta, traže nove puteve svog funkcioniranja i teže promjenama u obiteljskom sistemu. Uključuje bihevioralni, kognitivno-bihevioralni, interpersonalni, geštalt i psihodinamski pristup. Terapija obiteljskih sistema posmatra obitelj kao sistem elemenata interakcije koji ima svoja vlastita pravila, vjerovanje, potrebe i uloge. Terapija pomaže pacijentu da otkrije načine na koji funkcionira njegova obitelj, njegovu ulogu u tom sistemu i kako ova uloga utječe na njihove odnose unutar obitelji i izvan nje.Vođenje dokumentacije. 79. Psihološka podrška bolesnicima u palijativnoj njezi  Pružanje psihološke pomoći pacijentu u prevladavanju problema s kojima se suočava zbog svoje bolesti. 80. Psihoterapijski intervju Intervju je psihologijski pristup i emocionalno prihvaćanje pacijenta od terapeuta, razvijanje verbalne i neverbalne interakcije uz kreiranje pozitvne transferne atmosfere. To je posebna vrsta verbalne interakcije započeta u terapijske svrhe i upravljena na specifične sadržaje. 81. Savjetovanje u suradnoj psihijatriji Pružanje pomoći pacijentu sa somatskim oboljenjem i članovima njegove obitelji u boljem razumijevanju problema i mogućnosti; pomoć u suočavanju sa kriznom situacijom zbog bolesti; pomoć u boljoj prilagodbi na novonastale životne uslove. 82. Sugestivne psihoterapije Upotrebljava sugestivni faktor radi psihoterapijskog učinka. Uključuje larviranu sugestiju, hipnoterapiju, autogeni trening, progesivnu mišićnu relaksaciju. 83. Suportivno-verbalna individualna psihoterapija Uspostavljanje odnosa sa pacijentom, empatijsko praćenje i razumijevanje s ciljem da pacijent u terapiji doživi novo emocionalno iskustvo i da se postignu određene promjene u ponašanju ili se pomogne pacijentu da shvati i prihvati vlastite probleme i konflikte i postavi se prema njima realnije. Ima za cilj optimizaciju pacijentovog funkcioniranja, promoviranje njegove autonomije, podizanje samopouzdanja i smanjenje anksioznosti. Vođenje dokumentacije. 84. Terapija para/partnerska terapija Oblik psihoterapije kojim se liječe poremećeni dijadni odnosi. Uključuje kognitivno-bihevioralni, bihevioralni, interpersonalni, psihodinamski pristup. Vođenje dokumentacije. 85. Transakciona analiza (grupna) Rekonstruktivna psihoterapija orijentirana ka analizi komunikacija i analizi ego-stanja: roditelj, odrasli, dijete; konfrontaciji verbalnog i neverbalnog ponašanja u grupi pacijenata. Vođenje dokumentacije. 86. Transakciona analiza (inividualna) Rekonstruktivna psihoterapija na analizi transakcije, konfrontaciji verbalnog i neverbalnog ponašanja i analizi komunikacija. Vođenje dokumentacije.   SAVJETOVANJE I PSIHOEDUKACIJA   87. Duhovno savjetovanje Uključuje rad na moralnim, duhovnim i vjerskim sadržajima koji imaju uticaja na ponašanje i zdravlje pacijenta, a ima za cilj osnaživanje pacijenta. 88. Grupna psihoedukacija Specifična forma grupne intervencije namjenjena pacijentima s dugoročnim psihičkim poremećajima i njihovim obiteljima, a s ciljem pružanja pomoći u boljem razumijevanju bolesti, načinu suočavanja i nošenja s bolesti, ulozi pacijenta i njegove obitelji u oporavku, te jačanju resursa pacijenta i njegove obitelji.  89. Grupno psihosocijalno savjetovanje Suportivna ili edukativna intervencija primjenjena u grupi pacijenata ili članova njihove obitelji i drugih značajnih osoba sa ciljem povećanja njihovog znanja, svjesnosti i razumijevanja fizioloških, psiholoških, socijalnih ili radnih posljedica problema koje pacijent ima. 90. Intervencija u kriznoj situaciji u lokalnoj zajednici. Izlazak na teren u cilju pružanja psihosocijalne podrške nakon kriznih situacija u zajednici. Pružanje psihosocijalne pomoći i podrške unesrećenima prilikom i nakon elementarnih nepogoda, nesreća i drugih izvanrednih stanja. 91. Partnersko savjetovanje Primjena savjetodavnih postupaka u radu sa parovima, obitelji, bračnim partnerima. Vođenje dokumentacije. 92. Promotivno savjetovanje Intervencija koja se provodi individualno ili grupno sa ciljem promocije optimalnog mentalnog i emocionalnog zdravlja, prevenciji onesposobljenja zbog psihičkog poremećaja. 93. Psihoedukacija  ovisnika o alkoholu i psihoaktivnim supstancama Specifičan razgovor sa ciljem edukacije ovisnika i postizanja motivacije "iznutra", osnaživanja, odupiranja negativnim uticajima izvana, sprečavanje otuđivanja pacijenta, poticanje reintegracije u društvo. 94. Psihoedukacija članova obitelji ovisnika o alkoholu i psihoaktivnim supstancama Specifičan razgovor sa članovima obitelji ovisnika, educiranje obitelji, osnaživanje, destigmatizacija ovisnika i obitelji. 95. Rad u lokalnoj zajednici (škola, mjesna zajednica, itd.) Psihoedukacija u zajednici u skladu sa planom i programom centra. 96. Savjetodavni intervju (Carl Rogers) Primjena savjetodavnih postupaka prema Rogersu sa pacijentima opterećenim različitim psihosocijalnim problemima. Vođenje dokumentacije. 97. Savjetovanje članova obitelji ovisnika o alkoholu i psihoaktivnim supstancama Razgovor informativno-edukativnog karaktera uz pomoć različitih psihoterapijskih tehnika poštujući principe savjetovališnog rada (uvažavanje stavova i mišljenja, empatija i diskrecija). 98. Savjetovanje ili edukacija u vezi sa problemom kockanja ili klađenja Savjetovanje se radi sa osobama koje su imale iskustvo kockanja ili klađenja ali ponašanje nema karakter patološkog kockanja. Provodi se obično u maloj grupi. 99. Savjetovanje ili edukacija vezana za ishranu Savjetovanje ili edukacija u odnosu na unos hrane nužne za zadovoljenje metaboličkih potreba; edukacija o kvaliteti, sastavu hranljivih materija, njihovim efektima na zdravlje; edukacija o značaju nutritivnih materija za bolesnika sa poremećajima hranjenja. 100. Savjetovanje kod gubitka ili žalovanja Odnosi se na osjećaj tuge koji nastaje nakon gubitka ili smrti značajne osobe. Anticipirano žalovanje odnosi se na osjećaj gubitka ili tuge koji nastaje prije ili u očekivanju smrti značajne osobe. Uključuje pomaganje pacijentu da se nosi sa žalovanjem ili odgovorom na lični gubitak. Različiti stresni događaji mogu dovesti do žalovanja kao što je gubitak pri psihičkoj ili fizičkoj bolesti, gubitak posla, prekid emocionalne veze i sl. 101. Savjetovanje o resursima u zajednici Intervencija koja ima za cilj pružanje informacija pacijentu o tome kako pristupiti dostupnim resursima u zajednici; pomoć pacijentu u određivanju potreba i donošenju odluka. 102. Savjetovanje u kriznoj situaciji/kriznom događaju Uključuje savjetovanje kao kriznu intervenciju i debrifing nakon kritičkog incidenta. Ima za cilj kupiranje dekompenzacije ili smanjenje niova uzbuđenja sve dok pacijent nije u stanju vratiti se svojim uobičajenim prilagodbenim strategijama koje su postojale prije krize ili kritičnog inicidenta. Kriza može biti posljedica iznenadnog događaja kao što je iznenadna smrt, fizički napad, prekid veze, razvod, finansijski problemi, problemi stanovanja, prirodne nepogode, odlazak u penziju ili druge iznenadne životne promjene. Vođenje dokumentacije. 103. Savjetovanje vezano za zlostavljanje Uključuje savjetovanje vezano za nasilje u obitelji, seksualno zlostavljanje i druge oblike zlostavljanja.