Aktio

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Ukaz o proglašenju zakona o zaštiti prirode

Temeljem člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Proglašava se Zakon o zaštiti prirode koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 02.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine.

Broj 01-02-774-02/13
13. augusta 2013. godine
Sarajevo

Predsjednik
Živko Budimir, s. r.

ZAKON
O ZAŠTITI PRIRODE

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuju se nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, opšte mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, tipovi staništa i ekoliški značajna područja, vrste i podvrste, zaštita divljih ptica, zaštita i očuvanje biodiverziteta,,šumskih eko-sistema, krških eko-sistema, vode i vlažnih staništa, zaštita morskih i obalnih prirodnih vrijednosti, uspostava evropske ekološke mreže posebno zaštićenih područja – Natura 2000, mjere zaštite vrsta i podvrsta, prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, mjere zaštite minerala i fosila, zaštićene prirodne vrijednosti, naknada štete, podsticajne mjere, davanje prijedloga za koncesije na zaštićenim prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim objektima, planiranje i organizacija, inventarizacija i monitoring, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti, znak zaštite prirode, promocija odgoja i obrazovanja u zaštiti prirode, priznanja i nagrade za postignuća u zaštiti prirode, finansiranje zaštitite prirode, inspekcijski nadzor, kaznene odredbe, prelazne i završne odredbe.

Član 2.

Priroda predstavlja osnovnu vrijednost i jedan od najznačajnijih resursa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacije BiH) te uživa zaštitu u skladu sa ovim Zakonom.
Prirodne vrijednosti utvrđene u skladu sa ovim Zakonom od interesa su za Federaciju BiH i kantone, i imaju njenu posebnu zaštitu.

Član 3.

Ciljevi zaštite prirode su očuvati i obnoviti postojeću biološku i pejzažnu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem; utvrditi stanje i osigurati praćenje stanja prirodnih vrijednosti; osigurati sistem zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnog očuvanja njihovih svojstava na osnovu kojih se proglašavaju zaštićenima; osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njenih dijelova,spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti, te osigurati što povoljnije uslove očuvanja i slobodnog razvoja prirode pri njenom ekonomskom korištenju, osigurati pravo građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi.

Član 4.

Zaštita prirode zasniva se na načelima:
- svako se mora ponašati tako da doprinosi očuvanju biološke i pejzažne raznolikosti, ekološkog naslijeđa i zaštiti prirodnih vrijednosti, odnosno očuvanju opštekorisne uloge prirode;
- neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo;
- u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obavezno je primjenjivati načela, mjere i uslove zaštite prirode;
- zaštita prirode pravo je i obaveza svakog fizičkog i pravnog lica, te su u tom cilju dužni sarađivati radi sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, izbjegavanja šteta, uklanjanja i sanacije posljedica svake nastale štete, te obnove prirodnih uslova koji su postojali prije nastanka štete;
- javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravovremeno obavještavanje o štetama u prirodi i o preduzetim mjerama za njihovo uklanjanje,
- javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavještavanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo ukljnjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.
Federacija BiH putem institucija Bosne i Hercegovine u cilju zaštite prirode sarađuje i sudjeluje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama u provođenju međunarodnih ugovora iz područja zaštite prirode u kojima je Bosna i Hercegovina članica.

Član 5.

Opštekorisna uloga prirode iskazuje se kroz održavanje života kao prirodne pojave, a naročito kroz:
- održavanje prirodnih dobara kao zaliha tvari i energije;
- nastajanje tla i očuvanje njegove prirodnosti;
- očuvanje kvaliteta, količine i dostupnosti vode;
- očuvanje klime;
- očuvanje atmosfere i proizvodnje kisika;
- Očuvanje, održavanje i razvoj biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.
Opštekorisne funkcije prirode moraju biti trajno očuvane.

Član 6.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i pejzažne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti.
Zaštita prirode provodi se naročito:
- utvrđivanjem svih dijelova biološke i pejzažne raznolikosti i njihove ugroženosti;
- provođenjem mjera zaštite prirode;
- unošenjem utvrđenih uslova i utvrđivanje mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i sektorske strategije i planovi upravljanja, uz izradu strateške procjene uticaja na okoliš (SEA), kao i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, energetike, prometa i komunikacija, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnih dobara te drugim djelatnostima;
- utvrđivanje uvjeta i mjera zaštite svih vrsta ptica uvođenjem monitoringa, te identifikacija "IBA" područja od posebnog značaja za uspostavljanje mreže zaštićenih područja označenih kao NATURA 2000.
- izradom izvještaja o stanju prirode, kao dijela integralnog izvještaja o stanju okoliša, donošenjem i provođenjem strategija, programa, akcionih planova, planova upravljanja, uslova i mjera zaštite prirode;
- praćenjem stanja prirode te obavještavanjem javnosti o stanju prirode, i sudjelovanjem javnosti u zaštiti prirode;
- provođenjem postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu i procjene utjecaja na okoliš u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša Federacije BiH i njegovim provedbenim propisima;
- podsticanjem i promocijom zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode u odgoju i obrazovanju;
- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti;
- uspostavom sistema upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim vrijednostima;
- povezivanjem i usklađivanjem sistema zaštite prirode s međunarodnim sistemom zaštite prirode;
- podsticanjem naučnog i stručnog rada u području zaštite prirode;
- osiguranjem finansijskih sredstava za provođenje zaštite prirode.

Član 7.

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se u slučaju odvračanja neposredne opasnosti za život ili zdravlje ljudi ili imovinu, spašavanja ljudi i imovine.
Odredbe stava 1. ovoga člana primjenjuju se samo za vrijeme trajanja navedenih okolnosti.

Član 8.

U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
- "alohtona vrsta" je strana (neautohtona) vrsta koja prirodno nije egzistirala u određenom ekološkom sistemu nekog područja, nego je u to područje dospjela namjernim ili nenamjernim naseljavanjem;
- "autohtona vrsta" je zavičajna vrsta koja prirodno egzistira u određenom ekološkom sistemu nekog područja;
- "biogeografska regija" - EU pokriva devet biogeografskih regija koje su svaka za sebe karakteristične po vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. Granice regija nisu fiksne no omogućavaju praćenje trendova očuvanja vrsta i staništa u sličnim uslovima diljem Europe ne obraćajući pažnju na državne granice. Regije su: alpska, kontinentalna, mediteranska, panonska, borealna, atlantska, crnomorska, stepska i makaronezijska;
- "biološka raznolikost" je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sistema, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekoloških sistema;
- "brdsko-biciklističke staze" planinska staza namijenjena za planinski biciklizam (brdsko- biciklistička staza) je uski pojas zemljišta označen propisanim markacijama, na brdovitom, šumskom ili planinskom prostoru, namijenjen prvenstveno za kretanje biciklom;
- "cret (tresetište)" je vlažno stanište sa obiljem mahovine i drugoga bilja koje se tu nakuplja, trune bez prisutnosti kisika i stvara treset bogat ugljikom;
- "Crvena lista-popis ugroženih vrsta/podvrsta", je službeni dokument koji sadrži popis ugroženih divljih vrsta/podvrsta, raspoređenih po kategorijama ugroženosti;
- "Crvena knjiga" je službeni dokument koji sadrži opširne podatke o osnovnim karakteristikama vrste, o stepenu njene ugroženosti,faktorima ugrožavanja, kao i prijedloge mjera za zaštitu same vrste/podvrste;
- "divlje vrste" biljaka, gljiva i životinja su sve one vrste i podvrste koje nisu nastale pod uticajem čovjeka kao posljedica uzgojnih aktivnosti;
- "doprirodni uslovi" su uslovi u ekološkom sistemu ili pejzažu na čiji je razvoj čovjek uticao u neznatnoj mjeri te se u njima odvijaju procesi koji su uglavnom samoregulirajući i koji mogu opstati bez izravnog ljudskog djelovanja;
- "ekološki koridor" je odgovarajući ekološki prostor migracije vrsta;
- "ekološka mreža" je sistem međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno doprinose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti;
- "ekološki prihvatljiv protok" predstavlja minimalni protok koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu;
- "ekološki sistem" je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica;
- "ekološki značajno područje" je područje koje u velikoj mjeri doprinosi očuvanju biološke raznolikosti u Federaciji BiH;
- "endem" je vrsta ili podvrsta čija rasprostranjenost je ograničena na određeno područje ili lokalitet;
- "ex-situ" očuvanje (izvan prirode)" je očuvanje komponenti biološke raznolikosti izvan njihovih prirodnih staništa (zoološki vrtovi, akvariji i botanički vrtovi); također očuvanje dijelova geološke baštine izvan prirodnih nalazišta, uglavnom minerala/stijena i fosila u muzejskim ili privatnim zbirkama i ustanovama;
- "genetička raznolikost" je raznolikost gena unutar jedinki, populacija, podvrsta,vrsta i viših taksonomskih kategorija;
- "geološko naslijeđe" je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i terena kao što su geološke, geomorfološke, hidro-geološke pojave i objekti te paleontološki nalazi;
- "geološka raznolikost" - su sve vrste stijena, minerala, fosila i reljefni oblici te procesi koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja;
- "Hvatanje" je vađenje, lov, ribolov, hvatanje, uznemiravanje, namjerno ubijanje ili pokušaj izvođenja bilo koje od navedenih radnji;
- "IBA" područja – međunarodna područja značajna za ptice;
- "in-situ" očuvanje (u prirodi)" je očuvanje ekoloških sistema na prirodnim staništima te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom okruženju, očuvanje odomaćenih biljaka i životinja u okruženju u kojem su razvili svoja specifična svojstva; očuvanje dijelova geološkog naslijeđa na mjestu njihova nastanka, odnosno nalazišta minerala/stijena i fosila;
- "introdukcija" je namjerno ili nenamjerno naseljavanje vrsta ili podvrsta u ekološki sistem nekog područja, u kojemu one nikad ranije nisu prirodno obitavale;
- "izvoz" je svako iznošenje vrijednosti iz carinskog područja Bosne i Hercegovine;
- "Katastar prirodnih vrijednost" - evidencija prirodnih vrijednosti;
- "Katastar nekretnina" jest evidencija o česticama zemljišta, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim građevinama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine, ako zakonom nije drukčije određeno zakonom;
- "kompenzacijski uslovi"- su mjere koje se određuju radi osiguranja opšte povezanosti ekološke mreže.
- "Komisija" – znači komisiju osnovanu u skladu sa članom 20. Direktive o staništima.
- "komponenta prirode" je svaki izvorni dio prirode (npr. biljka, životinja, mineral, fosil, voda, tlo i drugo);
- "krš" je specifičan površinski i podzemni reljef, sa specifičnom hidrografskom mrežom u karbonatnim stijenama;
- "migratorna vrsta" znači cijelu populaciju ili bilo koji geografski odvojeni dio populacije bilo koje vrste ili niže svojte divljih životinja, čiji značajni dio ciklički i predvidivo prelazi jadnu ili više nacionalnih jurisdiktičkih granica;
- "Međunarodno ekološki značajno područje" je ono područje koje na osnovu međunarodnih standarda utvrdi Vlada Federacije BiH uredbom te osigura zaštitu određenim režimom zaštite, u skladu sa odredbama ovog Zakona;
- "monitoring stanja prirode" je praćenje stanja prirode, odnosno dijelova biološke i pejzažne raznolikosti;
- "oblikovana priroda" je dio prirode kojega je čovjek oblikovao sa namjenom odgoja, obrazovanja, oblikovanja pejzažnih elemenata ili sa kojom drugom svrhom, a koji je značajan za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti (npr. drvoredi, botanički vrtovi, arboretumi i drugo);
- "obnavljanje prirode" je skup stručnih mjera kojima se narušeno stanje biološke i pejzažne raznolikosti vraća u stanje blisko izvornom;
- "očuvanje prirode" je svaki postupak, koji se obavlja radi zaštite i očuvanja biološke i pejzažne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti;
- "održivo korištenje prirodnih dobara" je korištenje prirodnih dobara na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se održava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja;
- "organ upravljanja" je javno preduzeće ili javna ustanova koje upravlja zaštićenom prirodnom vrijednosti;
- "oštećenje prirode" je stanje prirode, kada su ljudskim djelovanjem promijenjeni prirodni procesi u tolikoj mjeri da je narušena prirodna ravnoteža ili su uništene prirodne vrijednosti, smanjeni prirodni resursi ili oštećene komponente prirode;
- "Plan i program" je svaki plan ili program podložan pripremi i/ili usvajanju na državnom, entitetskom i lokalnom nivou, ili koje je izvršno tijelo pripremilo za donošenje u zakonodavnoj proceduri Parlamenta Federacije BiH ili Vlade Federacije BiH, te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom, uključujući i planove i programe o izmjenama i dopunama tih planova i programa.
- "planovi upravljanja prirodnim dobrima" su na osnovu posebnih zakona propisane planske osnove za upravljanje i korištenje prirodnim dobrima i resursima u ekonomske, socijalne i ekološke namjene;
- "područje divljina" - Izvorni odnosno netaknuti oblik prirode, uglavnom veće prirodno područje u kojem je čovjek tek povremeni i nestalni prolaznik;
- "područje prirode" je svako područje u kojemu vladaju prirodni ili doprirodni uslovi;
- "područje od značaja za Evropsku uniju" (u daljem tekstu EU) znači mjesto koje u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada, značajno doprinosi u održanju ili obnavljanju "povoljnog stanja" u očuvanju tipova prirodnih staništa iz Annexa I, ili vrsta iz Annexa II (i/ili IV i V) Direktive o staništima, i koji značajno doprinosi koherenciji ekološke mreže Natura 2000 i/ili koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti unutar dotične regije ili regija.
Za životinjske vrste koje se rasprostiru preko većeg teritorija, područja od interesa za EU će se podudarati s mjestima unutar prirodnog područja tih vrsta, a koja predstavljaju fizičke i biološke faktore koji su nužni za njihov život i reprodukciju.
- "pejzaž" je sistem ekosistema određenog prostora, viđen ljudskim okom, čija su obilježja nastala međudjelovanjem prirodnih i/ili ljudskih faktora;
- "pejzažna raznolikost" je prostorna strukturiranost prirodnih i antropogenih pejzažnih dijelova (bioloških, geoloških, geomorfoloških i kulturnih vrijednosti);
- "područje rasprostranjenosti" (areal) je geografski određeno područje čija je površina jasno određena, a sastoji se od lokaliteta staništa koji su geografski određena područja;
- "populacija" je sistem prostorno i vremenski povezanih primjeraka iste vrste, u kojoj se one međusobno ukrštaju;
- "posebna zaštićena područja" su mjesta od značaja za EU označena od država članica putem zakonskih, administrativnih i/ili ugovornih akata, gdje se mjere zaštite provode za održanje ili uspostavu "povoljnog stanja" zaštite prirodnih staništa, i/ili populacije vrsta za koje je područje predloženo;
- "povoljno stanje" vrste ili tipa staništa je stanje koje u predvidljivoj budućnosti osigurava opstanak te vrste ili tipa staništa;
- "preovladavajući javni interes" je interes u pitanjima zaštite prirode koji iskazuje Federacija BiH ili kantona;
- "primjerak" (specimen) znači bilo koju biljku ili životinju, živu ili mrtvu, od vrsta navedenih u Annexu IV ili V Direktive o staništima, njihovi dijelovi ili od njih dobiveni proizvodi (derivative), kao i bilo koji proizvod za koji se pokaže, iz popratnog dokumenta, pakiranja ili marke ili etikete, ili ako iz bilo kojih okolnosti proizlazi da su to dijelovi ili od tih vrsta biljaka ili životinja dobiveni proizvodi;
- "prirodna dobra" su svi dijelovi prirode koje čovjek iskorištava u ekonomske svrhe; prirodna dobra mogu biti neobnovljiva (mineralne sirovine), i obnovljiva (biološka dobra, vode, obnovljivo tlo);
- "prirodna ravnoteža" je stanje međusobno uravnoteženih odnosa i uticaja živih bića među sobom i sa njihovim staništem. Prirodna ravnoteža je narušena, kada se poremeti kvantitativna ili kvalitativna struktura životne zajednice, ošteti ili uništi stanište, uništi ili promijeni sposobnost djelovanja ekološkog sistema, prekine međusobna povezanost pojedinih ekoloških sistema, ili prouzroči znatnija izoliranost pojednih populacija;
- "prirodne vrijednosti" su dijelovi prirode koji zaslužuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i pejzažne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi naučnog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, privrednog i drugog javnog interesa čineći ekološku mrežu;
- "reintrodukcija" je ponovno naseljavanje neke vrste ili podvrste u područje u kojem je ranije bila istrijebljena, a u ekološkom sistemu još postoje približno jednaki ekološki uslovi kao i prije istrebljenja;
- "rizik za prirodu" je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzrokovati štetu prirodi;
- "sigovine" su nakupine minerala u podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti, stalagmiti, stalagnati, helektiti i dr.);
- "speleološki objekti" su prirodno formirani podzemni prostori duži od 5 metara, a dimenzije ulaza su im manje od dubine ili dužine objekta (spilje, jame, ponori, estavele i dr.);
- "speleološki katastar" je dio baze podataka o speleološkim objektima i sastavni dio baze podataka o zaštićenim prirodnim vrijednostima;
- "stanište" ili prirodni životni prostor je kopneno ili vodeno područje određeno njenim geografskim abiotičkim i biotičkim svojstvima, bilo da su potpuno prirodna ili djelomično prirodna;
- "stupica ili zamka" je sredstvo namijenjeno zadržavanju ili hvatanju životinja putem hvataljki koje se zatvaraju čvrsto oko jednog ili više životinjskih udova, sprječavajući time izvlačenje uda ili udova iz zamke;
- "stanje očuvanosti staništa" znači zbir uticaja koji djeluju na staništa i njegove tipične vrste, a koji mogu uticati na njegovu dugoročnu rasprostranjenost, uređenost i funkcije, kao i na dugoročni opstanak njegovih tipičnih vrsta unutar teritorija koje navodi član 2. Direktive o staništima.
Stanje očuvanosti staništa bit će doveden u "povoljno stanje" kada:
- Njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površine koje na tom području zauzima su stabilna ili se povećavaju, i
- kada specifične strukture i funkcije koje su neophodne za dugoročno održanje postoje i vjerovatno će dalje postojati u predvidljivoj budućnosti, i
- kada je položaj očuvanja tipičnih vrsta staništa doveden u povoljno stanje.
Stanje očuvanosti vrste i podvrste će biti povoljno kada:
- podaci o dinamici koji se odnose na zaštićene vrste pokazuju da su vrste sposobne za dugoročni opstanak unutar njihovog prirodnog staništa;
- se njihovo prirodno područje rasprostranjenosti ne smanjuje niti je vjerovatno da će se smanjivati u predvidljivoj budućnosti, i
- postoji, i vjerovatno je da će postojati, dovoljno veliko stanište koje može održati populaciju u dugoročnom periodu.
- "stanje očuvanosti vrsta" znači zbir uticaja koji djeluju na vrste, a koji mogu djelovati na dugoročnu rasprostranjenost i brojnost njihovih populacija unutar teritorija iz člana 2. Direktive o staništima.
- "vrsta" je sistem populacija koje žive u određenom vremenu na određenom prostoru, a sposobne su da međusobno razmjenjuju genetički materijal;
- "podvrsta" je sistem populacija iste vrste koje se od drugih populacija iste vrste razlikuju određenim genetičkim ili morfološkim osobinama;
- "taksonomija organizama" je imenovanje i klasifikacija genetički izdvojenih bioloških sistema koji su međusobno potpuno ili djelomično izolirani; imenovanje se obavlja u skladu s međunarodnim pravilima;
- "trgovina" je prodaja i kupovina, sticanje u komercijalne svrhe, izlaganje javnosti radi sticanja dobiti, korištenje u svrhu sticanja dobiti, držanje radi prodaje, nuđenje na prodaju ili prijevoz radi prodaje te najam i razmjena zaštićenih divljih vrsta/podvrsta;
- "odomaćena vrsta" je vrsta na čiji je proces evolucije djelovao čovjek kako bi udovoljio svojim potrebama;
- "utočište za životinje" je prostor, namijenjen privremenom boravku, odnosno liječenju bolesnih ili ranjenih životinja, odbačenih mladunaca koji sami još nisu sposobni preživjeti u prirodi, te životinja koje su bile oduzete vlasniku radi protiv-pravnog zadržavanja u zatočeništvu, nedozvoljene trgovine, izvoza, uvoza i radi drugih zakonom određenih razloga;
- "uvoz" je svako unošenje vrijednosti na carinsko područje Bosne i Hercegovine;
- "uzgoj biljaka" je uzgajanje autohtonih odomaćenih ili stranih vrsta biljaka sa namjenom dobivanja hrane, za prodaju, za ukras, za industrijske ili zdravstvene namjene, za naučno-odgojne ili naučno-istraživačke svrhe te radi očuvanja vrste;
- "uzgoj životinja" je uzgajanje (hranjenje, omogućavanje razmnožavanja, ukrštanje) autohtonih odomaćenih ili stranih vrsta životinja u prostoru odvojenom od prirode sa namjenom dobijanja hrane, radi lova, prodaje, naučno-odgojnog ili naučno-istraživačkog rada te radi očuvanja vrste;
- "ugrožene vrste" (označene posebnom oznakom (*) u Aneksu 2 Direktive o staništima) su vrste za čiju zaštitu Evropska Zajednica ima posebnu odgovornost u pogledu veličine njihovog prirodnog područja koje se nalazi unutar teritorija na koje se odnosi član 2. Direktive o staništima.
- "uzgojena životinja" je potomak roditelja uzgojenih u zatočeništvu;
- "vlažna staništa" uključuju područja močvarnih zemljišta, ritova i cretova, krške hidrološke sisteme i druge vode, prirodne ili umjetne, stalne ili povremene, sa stajaćom ili tekućom vodom, slatkom ili slanom, uključujući područja morske vode čija dubina za vrijeme oseke ne prelazi šest metara;
(I) Ugrožene vrste, čija se ugroženost identifikuje po osnovu kriterija Aneksa 3. Direktive o staništima;
(II) Osjetljive, tj., a za koje se vjeruje da će prijeći u kategoriju ugroženih vrsta u skoroj budućnosti ako uzročni faktori nastave s djelovanjem;
(III) Rijetke, tj., vrste sa malobrojnim populacijama, koje trenutno nisu ugrožene, ali bi mogle biti (vrste smještene unutar ograničenih geografskih područja ili koje su rijetke na većem području);
(IV) Endemske vrste koje zahtijevaju posebnu pažnju iz razloga specifične prirode njihovog staništa i/ ili zbog potencijalne opasnosti od njihovog iskorištavanja u njihovom staništu i/ili zbog potencijalne opasnosti iskorištavanja njihovog položaja kao zaštićene vrste.
- "Zaštićeno područje" je jasno definisan geografski prostor, prepoznat i namijenjen dostizanju dugoročne konzervacije prirode, opštekorisnih funkcija prirode, i kulturalnih vrijednosti, a kojim se upravlja legalnim i drugim efektivnim mehanizmima;
- "zahvat u prirodu" je svako privremeno ili trajno djelovanje čovjeka na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako to djelovanje nije u cilju zaštite i očuvanja prirode;
- "zaštićene prirodne vrijednosti" su prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenog ovim Zakonom i upisane u registar zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštićena područja, zaštićene biljne, i životinjske vrste i podvrste, i gljive te zaštićene minerale i fosile;
- "zajednica" – biocenoza ili sistem populacija različitih vrsta na određenom prostoru i u određenom vremenu.

II NADLEŽNOST

Član 9.

Poslove zaštite prirode iz nadležnosti Federacije BiH vrši Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo).
Poslove zaštite prirode iz nadležnosti kantona vrši kantonalno ministarstvo nadležno za poslove okoliša i Kantonalni zavod za zaštitu prirode u okviru svoje nadležnosti utvrđene osnivačkim aktom i Statutom (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo i kantonalni zavod za zaštitu prirode).
Poslovi iz stava 2. ovog člana uključuju i implementaciju Strategije Bosne i Hercegovine sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (u daljem tekstu: Nacionalna strategija) i Federalne strategije zaštite prirode (u daljem tekstu: Federalna strategija).
Poslove zaštite prirode iz nadležnosti općine vrše općinske službe koje se osnivaju u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave.
Ćlan 10.
Međuenitetsko tijelo za okoliš, pored ovlaštenja utvrđenih u Zakonu o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj: 33/03 i 38/09), ovlašteno je i za:
a) koordinaciju rada po pitanjima zaštite prirode između relevantnih administrativnih tijela;
b) protok naučnih i stručnih informacija po pitanju zaštite prirode prema nadležnim ministarstvima i drugim ministarstvima;
c) usaglašavanje i razvoj međuentitetske saradnje na implementaciji Nacionalne strategije;
d) koordinaciju i saradnju na uspostavi prekograničnih i međuentitetskih zaštićenih područja, proporcionalno broju zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Član 11.

Savjetodavno vijeće za okoliš uspostavljeno u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša će imati savjetodavnu ulogu i za oblast zaštite prirode u skladu sa ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima.
U sastavu Savjetodavnog vijeća za okoliš potrebno je osigurati zastupljenost članova ispred institucija nadležnih za zaštitu prirode, proporcionalno broju zaštićenih prirodnih vrijednosti.

III OČUVANJE PRIRODE Opšte mjere

Član 12.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem sveukupne biološke i pejzažne raznolikosti na način propisan ovim Zakonom, posebnim propisima i međunarodnim ugovorima u kojima je Bosna i Hercegovina članica.
Očuvanje staništa i divljih životinjskih i biljnih vrsta (biodiverziteta) znači niz mjera potrebnih za održanje ili uspostavljanje prirodnog životnog prostora (staništa) i populacija vrsta divlje flore, faune i gljiva na nivou povoljnog stanja.
U zaštićenim područjima i područjima koja pripadaju ekološkoj mreži zaštita šuma, voda i ostalih prirodnih dobara provodi se u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima.

Član 13.

Vlasnici i korisnici prava na prirodnim dobrima dužni su dopustiti predstavnicima organa uprave nadležnim za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: nadležna tijela) ili od njih ovlaštenim licima, obilazak i pregled tih prirodnih dobara u svrhu istraživanja, prikupljanja stručnih podataka, te stručnog nadzora u provođenju propisanih uslova i mjera zaštite prirode.
Odredbe stava 1. ovoga člana odnose se i na zaštićene prirodne vrijednosti.

Član 14.

Radi sprječavanja nanošenja šteta na prirodi zabranjeno je na područjima izvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva, uređenih staza i poligona za vožnju (test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, sportske, takmičarske i promotivne vožnje, te njima slični oblici korištenja), voziti, parkirati ili organizirati vožnje vozilima na motorni pogon osim u slučajevima obavljanja službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuštenih djelatnosti, odnosno kada je to u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

Član 15.

Na zaštićenom području nije dozvoljena prenamjena zemljišta koja nije u skladu sa dokumentima prostornog uređenja.

Član 16.

Prostornim planom može se proširiti građevinsko područje na zaštićenim prirodnim vrijednostima samo ukoliko se njima ne ugrožavaju biološka i pejzažna raznolikost zaštićenog prodručja i ako su iskorištene sve mogućnosti racionalnog korištenja postojećeg građevinskog područja i postojeći infrastrukturni koridori.
Građevinsko proširenje područja će biti moguće nakon urađene stručne procjene Federalnog Zavoda i nadležnih kantonalnih tijela.

Član 17.

Sredstva za zaštitu bilja smiju se koristiti samo u opravdanim slučajevima na osnovu stručnih provjera i rezultata provjere cjelokupnog stanja na ugroženim vrstama, na prirodi prihvatljiv način, uskladu sa posebnim propisima.
U cilju zaštite biološke raznolikosti i prirodnih vrijednosti Federalni ministar može predložiti nadležnom organu uprave privremenu ili trajnu zabranu korištenja određenih sredstava za zaštitu bilja ili mineralnih gnojiva na pojedinim područjima ili na čitavom području Federacije BiH.

Uređenje prostora i korištenje prirodnih dobara

Član 18.

Uređenje prostora i korištenje prirodnih dobara provodi se na osnovu dokumenata prostornog uređenja, planova upravljanja, usklađenim sa strategijama zaštite prirode, te uslovima i mjerama zaštite prirode određenim u svrhu očuvanja biološke i pejzažne raznolikosti.
Zabranjeno je korištenje prirodnih dobara na način koji uzrokuje:
- dugoročno oštećenje tla i gubitak njegove prirodne plodnosti;
- dugoročno oštećenje površinskih ili podzemnih geomorfoloških vrijednosti;
- dugoročno osiromašenje prirodnog biljnog, životinjskog svijeta i gljiva;
- dugoročno smanjenje biološke i pejzažne raznolikosti;
- onečišćenje zraka;
- smanjenje kvaliteta življenja lokalne zajednice.

Član 19.

Sve prirodne vrijednosti koje su zaštićene do stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju pod zaštitom.
Revizija područja koja su proglašena zaštićenim prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", br.33/03), bit će izvršena u cilju utvrđivanja potrebe dalje zaštite i utvrđivanja kategorija zaštite.
Za prirodne vrijednosti, za koje se u postupku revizije utvrdi da postoji potreba za daljom zaštitom, biće doneseni adekvatni akti kojim će te prirodne vrijednosti biti proglašene zaštićenim.
Provođenje revizije će vršiti Federalni zavod za zaštitu prirode (u daljem tekstu: Federalni zavod) i kantonalna ministarstva nadležna za provođenje zaštite prirode.

Član 20.

Dokumenti prostornog uređenja i planovi upravljanja, radi zaštite biološke i pejzažne raznolikosti, sadrže mjere i uslove zaštite prirode propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.

Član 21.

Mjere i uslovi zaštite prirode iz člana 20. donose se na osnovu:
- pregleda zaštićenih i evidentiranih prirodnih vrijednosti i ekološki značajnih područja s njihovim karakteristikama i ocjenom stanja koje izrađuje Federalni Zavod i kantonalni zavodi za zaštitu prirode;
- pregleda područja na kojima se očekuje postojanje prirodnih vrijednosti, te preporuke za ponašanje prilikom otkrivanja tih vrijednosti ili proglašavanja njihove zaštite;
- zaštitnih mjera i razvojnih usmjerenja za zaštićene prirodne vrijednosti i ekološki značajna područja;
- mjera za očuvanje biološke raznolikosti, posebno mjere za očuvanje tipova staništa; staništa vrsta od interesa za EU, te staništa vrsta i podrvrsta sa Crvene liste Federacije BiH;
- mjera za zaštitu specifičnih pejzaža Federacije BiH;
- kartografskog prikaza, uključujući kartu tipova staništa propisanu ovim Zakonom;
- i drugih relevantnih priloga iz dokumenata prostornog uređenja.
Vlasnici i korisnici moraju donijeti plan upravljanja prirodnim dobrima.
U postupku izrade planova upravljanja prirodnim dobrima vlasnici i korisnici prava dužni su od Federalnog i kantonalnih ministarstava pribaviti uslove zaštite prirode iz stava 1. ovog člana.

Član 22.

U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja ministarstvo u čijoj je nadležnosti prostorni obuhvat koji je predmet prostornog planiranja izdaje uslove zaštite prirode ovisno o vrsti dokumenta prostornog uređenja.
Uslovi zaštite prirode iz stava 1. ovoga člana izdaju se nositelju izrade i izrađivaču dokumenata prostornog uređenja.
Prostorni planovi koji obuhvaćaju zaštićena područja i područja ekoloških mreža ne mogu se donijeti bez prethodne saglasnosti nadležnog ministarstva.

Član 23.

Planove upravljanja prirodnim dobrima u zaštićenim područjima vlasnici ili korisnici prava donose uz prethodnu saglasnost ministarstva u okviru čije nadležnosti se prostorno nalazi zaštićeno prirodno dobro.

Član 24.

Ako način ili obim korištenja prirodnih dobara neposredno ugrožava povoljno stanje neke vrste ili tipa staništa, nadležni ministar može donijeti odluku i korištenje zabraniti, ograničiti ili privremeno obustaviti dok traje ugroženost.
Za ograničenja kojima su podvrgnuti, na osnovu odluke iz stava 1. ovog člana, vlasnici i korisnici imaju pravo na naknadu razmjerno umanjenom prihodu.
Visina naknade iz stava 2. ovog člana utvrđuje se sporazumno, a u slučaju spora o visini naknade odlučuje nadležni sud. Naknada se isplaćuje na teret sredstava budžeta.

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu i zahvati u prirodu

Član 25.

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se procjenjuje postoji li vjerovatnost da provođenje plana, programa ili zahvata u područje ekološke mreže, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, može imati značajan uticaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže s obzirom na njenu strukturu i funkcionalnost.
Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu ne provodi se ako je plan, program ili zahvat neposredno povezan s upravljanjem područjem ekološke mreže.

Član 26.

Za planirani zahvat u područje ekološke mreže, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajan uticaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, ocjenjuje se prihvatljivost za ekološku mrežu u skladu sa ovim Zakonom.
Za zahvat za koji je Zakonom o zaštiti okoliša obavezna procjena uticaja na okoliš, glavna ocjena o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se u okviru postupka procjene uticaja na okoliš.
Za planove i programe čije provođenje može imati značajan uticaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavezno se provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Za planove i programe, za koje je posebnim propisom uređena obaveza strateške procjene, glavna ocjena o prihvatljivosti plana i programa za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se u okviru obaveznog postupka strateške procjene plana i programa.
Sadržaj, rok i način provođenja postupka ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja mreže, način utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uslova, način obavještavanja javnosti, kao i sadržaj potvrde o prihvatljivosti zahvata, rješenja kojima se određuje provođenje postupka glavne ocjene zahvata odnosno mišljenja o obavezi provođenja glavne ocjene zahvata ministar propisuje pravilnikom.
Postupak ocjene prihvatljivosti za područje ekološke mreže sastoji se od: prethodne ocjene prihvatljivosti (u daljem tekstu: prethodna ocjena), glavne ocjene prihvatljivosti s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti (u daljem tekstu: glavna ocjena), utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uslova.

Član 27.

Kada se glavna ocjena provodi u postupku procjene uticaja na okoliš u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, glavna ocjena se neće provoditi kao odvojeni postupak prema ovom Zakonu. U tom slučaju u postupku procjene uticaja na okoliš, studija mora sadržavati sve podatke propisane za glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, u skladu sa pravilnikom iz člana 26., stav 5. ovog Zakona.

Član 28.

Ako se ocjenom o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrdi da planirani zahvat ima štetan uticaj na mrežu i da nema drugih pogodnih mogućnosti, zahvat se ipak može provesti ako postoje imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa.
Zainteresirana strana ili stranka u postupku može Federalnom ministarstvu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uslova.
Ako se utvrdi postojanje prevladavajućeg javnog interesa iz stava 1. ovog člana, Federalno ministarstvo donosi rješenje o dozvoli provođenja planiranog zahvata. Rješenjem se utvrđuju kompenzacijski uslovi u svrhu očuvanja opšte povezanosti ekološke mreže.
Ako se kompenzacijski uslovi iz stava 3. ovog člana odnose na međunarodno ekološki značajno područje Federalno ministarstvo će o kompenzacijskim uslovima obavjestiti Evropsku komisiju.
Ako se ne utvrdi postojanje prevladavajućeg javnog interesa, Federalno ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev za provođenje zahvata.
Izuzetno, ako se na području ekološke mreže nalazi tip staništa i/ili svojta iz Liste ugroženih i značajnih tipova staništa i svojti, prevladavajući javni interes zbog kojega se prihvata planirani zahvat može se odnositi samo na zaštitu zdravlja ljudi i javnu sigurnost, ili na uspostavljanje bitno povoljnijih uslova od primarne važnosti za okoliš, ili na druge imperativne razloge prevladavajućeg javnog interesa, o čemu rješenje donosi Vlada Federacije BiH uz sudjelovanje javnosti. Rješenjem se utvrđuju kompenzacijski uslovi u svrhu očuvanja povezanosti ekološke mreže. Ako se utvrdi postojanje drugih imperativnih razloga prevladavajućeg interesa, a planirani zahvat će imati štetan uticaj na međunarodno ekološki značajno područje, Vlada Federacije BiH može odobriti zahvat samo uz prethodno pribavljeno mišljenje Evropske komisije.
Izuzetno, kada se u skladu sa Zakom o zaštiti okoliša provodi procjena uticaja na okoliš, o prevladavajućem javnom interesu i kompenzacijskim uslovima ne donosi se rješenje u skladu sa ovim Zakonom, već mišljenja koja su obavezujuća u postupku procjene uticaja na okoliš.
Popis iz stava 6. ovog člana donosi federalni ministar.

Član 29.

Ako mjere zaštite prirode nisu sadržane u dokumentima prostornog uređenja, za gradnju građevina i izvođenje drugih radova i zahvata na zaštićenom području utvrđenom posebnim propisom, kao i za zahvate za koje je propisana procjena uticaja na okoliš, odnosno ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu u skladu sa ovim Zakonom ili posebnim propisom, te za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju područja dva ili više kantona, za koje je propisano izdavanje urbanističke saglasnosti, Federalno ministarstvo ili nadležno kantonalno ministarstvo utvrđuje obaveznu procjenu utjecaja na okoliš za namjeravani zahvat.
Nadležna ministarstva iz stava 1. ovog člana dužna su okončati postupak u roku koji je određen Zakonom o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine.
Građevinska dozvola može se izdati, a izvođenje drugih radova dopustiti, ako nadležna ministarstva prostornog uređenja daju saglasnost da je glavni projekt ili druga dokumentacija izrađena u skladu s uslovima i mjerama zaštite prirode.
Nadležna ministarstva dužna su dati saglasnost u roku od 30 dana.
Nadležna ministarstva iz stava 1. ovog člana, neće dati saglasnost o upotrebi građevine ako u toku rada komisija za tehnički pregled utvrdi da građevina, u pogledu zaštite prirode, nije izgrađena u skladu s glavnim projektom za koji je izdata saglasnost.
Ako glavni projekat nije urađen u skladu sa uslovima i mjerama zaštite prirode nadležni organ će uputiti podnosioca zahtjeva da izradi novi glavni projekat koji će biti usklađen sa uslovima i mjerama zaštite prirode.

Ublažavanje štetnih posljedica na prirodu nastalih zahvatima u prirodu ili korištenjem prirodnih dobara

Član 30.

Kompenzacijski uslovi se utvrđuju u cilju ublažavanja ili nadomještavanja predvidivih oštećenja prirode.
Kompenzacijski uslovi određuju se ovisno o predviđenom ili prouzročenom oštećenju prirode te mogućnosti povrata u doprirodno stanje.
Pri izboru kompenzacijskog uslova prednost ima nadoknađivanje područjem koje ima ista ili slična obilježja prirode za koju se provodi kompenzacija, a kojim se osigurava povezanost i cjelovitost ekološke mreže.
Oblici kompenzacijskih uslova su:
- uspostavljanje kompenzacijskog područja, koje ima obilježja prirode slična onim kakva postoje u prirodi u kojoj se namjerava izvršiti zahvat;
- uspostavljanje drugog područja značajnog za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, odnosno za zaštitu prirodnih vrijednosti;
- plaćanje novčanog iznosa u vrijednosti prouzročenog oštećenja prirode u slučaju da nije moguće provesti sanacijske ili druge kompenzacijske uslove.
Obračun visine novčanog iznosa iz stava 4. alineja 3. ovoga člana za zaštićene prirodne vrijednosti kategorija I. i II. iz člana 134. ovog Zakona, propisat će Federalno ministarstvo provedbenim propisom.
Novčani iznos iz stava 5. ovog člana uplaćuje se u korist Fonda za zaštitu okolišu. Oblik kompenzacijskih uslova za planirani zahvat u prirodu, te način njegovog izvođenja utvrđuje Federalno ministarstvo.

Član 31.

Ako se zahvat u prirodu ili korištenje prirodnih dobara izvede suprotno izdatim uslovima zaštite prirode, te zbog toga nastanu nedopuštena oštećenja prirode, nosilac zahvata odnosno korištenja prirodnih dobara dužan je bez odgađanja i na vlastiti trošak otkloniti štetne posljedice svog djelovanja, a najkasnije u roku koje odredi nadležno ministarstvo..
Ako nosilac zahvata u prirodu, odnosno korištenja prirodnih dobara ne otkloni štetne posljedice svog djelovanja u skladu sa stavom 1. ovog člana, te zbog toga nastanu oštećenja prirode na ekološki značajnim područjima, zaštićenim područjima, područjima obuhvaćenim ekološkom mrežom ili drugim prirodnim vrijednostima, Federalno ministarstvo rješenjem određuje kompenzacijski uslov i iznos naknade štete zbog oštećenja nanesenih prirodi. Rješenje se upućuje nosiocu zahvata, odnosno korisniku prirodnih dobara koji je dužan postupiti u skladu s istim i članom 28. ovog Zakona.

Član 32.

Zahvati u prostoru planiraju se i izvode na način da se u najvećoj mjeri očuvaju značajna i karakteristična obilježja pejzaža i pejzažna raznolikost.
Korištenjem prirodnih dobara i uređenjem prostora treba osigurati očuvanje specifičnih pejzaža Federacije BiH te održavanje bioloških, ekoloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegov značaj i estetski doživljaj.

Pejzaži

Član 33.

Pejzaži se prema svojim karakteristikama i vrijednostima razvrstavaju u pejzažne tipove.
Pejzažni tipovi klasificiraju se prema izrazitim, prepoznatljivim i jedinstvenim obilježjima, koja izražavaju raznolikost kulturne i prirodne baštine.
Pejzažne tipove utvrđuje nadležni ministar na prijedlog Federalnog zavoda.
Lista pejzažnih tipova iz stava 1. ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama".
Za utvrđene pejzažne tipove proučavaju se i analiziraju njihova svojstva, osjetljivost i ugroženost, te prate i bilježe promjene značajnih i karakterističnih obilježja.
Pod značajnim i karakterističnim obilježjima pejzaža razumijevaju se, u smislu ovog Zakona, dijelovi prirode karakteristični za određene pejzažne tipove ili umjetne dijelove pejzaža koje imaju prirodnu, historijsku, kulturnu, naučnu ili estetsku vrijednost.
Praćenje stanja značajnih i karakterističnih obilježja pejzaža obavljaju nadležna tijela kantona, u saradnji sa Federalnim Zavodom i kantonalnim zavodima.

Član 34.

Zavod vrednuje pejzažne tipove na osnovu stručnog mišljenja, uz uvažavanje mišljenja javnosti.
Naročito vrijedne pejzaže te mjere za očuvanje pejzažnih tipova utvrđuje Federalno ministarstvo nakon pribavljenog mišljenja Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Posebno vrijedni pejzaži uživaju zaštitu kao zaštićene prirodne vrijednosti u skladu sa ovim Zakonom.
Vrste pejzaža i mjere iz stava 2. ovog člana unose se u dokumente prostornog uređenja i planova upravljanja prirodnim dobrima.
Pojedini posebno vrijedni pejzaži mogu se posebno zaštititi kao prirodne vrijednosti u skladu sa odredbama ovog Zakona.

Član 35.

Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina obavlja se na način da se u najvećoj mjeri očuvaju pejzažne vrijednosti prostora.
Štetne posljedice za pejzaž koje bi mogle nastati eksploatacijom mineralnih sirovina izbjegavaju se izborom najpovoljnije lokacije, tipa i obima namjeravanog zahvata.
Štetne posljedice za pejzaž, izazvane istraživanjem i eksploatacijom mineralnih sirovina, otklanjaju se sanacijom kopa, odnosno uređenjem cjelokupnog eksploatacijskog polja, oblikovanjem prema stanju prirode u svrhu uspostavljanja doprirodnog pejzaža ili pripreme tog prostora za druge namjene prihvatljive za prirodu.
Projekt sanacije, odnosno uređenja eksploatacijskog prostora zahvaćenog radovima nakon završetka iskorištavanja mineralnih sirovina, sastavni je dio glavnog rudarskog projekta eksploatacije mineralnih sirovina.

Ekosistemi

Član 36.

Zaštita ekosistema ostvaruje se provođenjem mjera očuvanja biološke raznolikosti u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora, te zaštitom tipova staništa.
Federalni zavod u saradnji sa nadležnim kantonalnim tijelima uprave prati stanje (monitoring) sistema ekološke mreže ugroženih ekosistema, tipova staništa i zaštićenih dijelova prirode u skladu sa ovim Zakonom i na osnovu njega donesenim propisima.

Član 37.

Očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosistema obavlja se u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima.
Očuvanje biološke raznolikosti šuma u upravljanju šumama osigurava se na načelima održivog razvoja, te gdje je moguće održavanje prirodnog sistema vrsta i njihove prirodne obnove.
Upravljanje šumama u smislu stava 2. ovog člana provodi se prema posebnom propisu.
Šumskim ekosistemima koji pripadaju zaštićenim područjima upravlja se u skladu sa ovim Zakonom i na osnovu njega donesenim propisima.

Član 38.

Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uslovi staništa, obavlja se autohtonim vrstama drveća, u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode.
Pošumljavanje nešumskih površina obavlja se tamo gdje je opravdano uz uslov da se ne ugrožavaju ugroženi nešumski i rijetki tipovi staništa.
Raspored i broj ugroženih šumskih tipova staništa utvrđuje se pri izradi planskih dokumenata za upravljanje šumama određenog područja na osnovu karte tipova staništa.

Član 39.

Radi očuvanja biološke raznolikosti u šumama, dopušteno je korištenje bioloških i biotehničkih sredstava za zaštitu bilja.
Ako se pojavi uzročnik koji bi mogao izazvati veće ekonomske štete, a ne postoji odgovarajuće biološko ili biotehničko sredstvo za zaštitu bilja, mogu se koristiti hemijska sredstva za zaštitu bilja na osnovu prijedloga Federalnog ministarstva.

Član 40.

Radi očuvanja biološke raznolikosti u svim šumama treba osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, posebno stabala s dupljama, utvrđen uslovima zaštite prirode koji su sastavni dio šumskoprivrednih osnova.
Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, ostavljaju se manje neposječene površine koje se utvrđuju šumskoprivrednim osnovama radi očuvanja biološke raznolikosti..
Radi obogaćivanja biološke i pejzažne raznolikosti, u upravljanju šumama postupa se na način da se u najvećoj mjeri očuvaju šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumski rubovi.
U upravljanju šumama potrebno je osigurati produženje sječive zrelosti autohtonih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste.

Član 41.

Krški ekosistemi predstavljaju bogatstvo globalnog nivoa vrijednosti koji se štite radi njihove osjetljivosti, i prirodne su vrijednosti u smislu ovog Zakona.
Planovima upravljanja prirodnim dobrima u krškom području utvrđuje se mogući uticaj na krški ekosistem.

Član 42.

Prijevoz opasnih materija na krškom području podliježe ograničenjima i zabranama u skladu sa posebnim propisima.

Član 43.

Radi izuzetne osjetljivosti podzemnih životinjskih vrsta i staništa, fizička i pravna lica u obavljanju djelatnosti, dužne su posebnu pažnju posvetiti zaštiti podzemnih voda u krškim područjima od onečišćenja u skladu sa posebnim propisima i ovim Zakonom.

Član 44.

Speleološki objekti predstavljaju prirodne vrijednosti u smislu ovog Zakona i treba da uživaju posebne zaštitne mjere ako se nalaze u zaštićenim područjima kategorija I i II, u skladu sa članom 134.ovog Zakona.
Speleološki objekti koji se nalaze u zaštićenim područjima kategorija III, IV, V i VI, u skladu sa članom 134. ovog Zakona, su u nadležnosti kantonalnih ministarstava.
Za speleološke objekte izrađuje se Katastar kao dio jedinstvenog katastra.
Katastar uspostavlja i vodi Federalni zavod. Uslove i način vođenja Katastra propisat će Federalni ministar pravilnikom.
U Katastar se unosi:
- inventarizacija njihovih biospeleoloških karakteristika;
- situacijska karta i tlocrt objekta;
- katastarska oznaka;
- podaci o vlasniku, odnosno korisniku prava na nekretnini (zemljištu);
- vrednovanje sa gledišta zaštite prirode;
- utvrđivanje stanja i ugroženosti;
- zaštitno područje na nadzemlju svakog speleološkog objekta te ograničenja koja se odnose na ta područja;
- druge odlike i podatke od značaja za zaštitu speleološkog objekta (opis objekta, morfološki tip, postanak, hidrološke odlike, hidrogeološka funkcija, pristup objektu, fotografiju, osnovnu literaturu i drugo).
Otkriće svakog speleološkog objekta ili njihovoga dijela prijavljuje se Federalnom ministarstvu i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana.
Za daljnje postupanje s otkrivenim speleološkim objektom nadležno ministarstvo izdaje rješenje uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog zavoda i kantonalnih zavoda za zaštitu prirode u roku od 30 dana od dana prijave otkrića navedenog speleološkog objekta.
Ako nadležna ministarstva ne izdaju rješenje u roku iz stava 6. ovog člana smatra se da istraživanje i zaštita otkrivenog objekta nije potrebna, a pravna ili fizička osoba može nastaviti s izvođenjem radova ili zahvata u skladu sa posebnim propisom.

Član 45.

Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi spiljski nakit i podzemni živi svijet, fosilne, arheološke i druge nalaze, te mijenjati uvjete staništa u objektu, njegovom nadzemlju i neposrednoj blizini.
Za speleološke objekte na području prirodnih vrijednosti iz kategorije I. i II., u skladu sa članom 134. ovog Zakona, Federalni ministar pravilnikom propisuje uslove zaštite prirode.
Za speleološke objekte na području prirodnih vrijednosti iz kategorija III, IV,V i VI, u skladu sa članom 134. ovog Zakona, nadležni ministar pravilnikom propisuje uslove zaštite prirode.

Član 46.

U cilju zaštite speleoloških objekata ili njihovih dijelova na području prirodnih vrijednosti iz kategorije I. i II., u skladu sa članom 134. ovog Zakona, od organa upravljanja zaštićenim područjem, je potrebno dobiti dozvolu za:
- organizovano posjećivanje, korištenje ili uređenje speleološkog objekta ili njegovoga dijela;
- otvaranje i/ili zatvaranje ulaza/izlaza u/na speleološkom objektu, kao i za izgradnju, obnovu ili sanaciju svakog podzemnog objekta;
- obavljanje naučnih i stručnih istraživanja;
- ronjenje u speleološkom objektu;
- snimanje filmova ili fotografiranje pomoću elektroničke opreme u speleološkom objektu;
- sve ostale radnje i zahvate koji utiču na osnovna obilježja, uslove i prirodnu floru ili faunu u speleološkom objektu ili njegovom nadzemlju.
Rješenje o dozvoli sadrži vremenski period istraživanja i uslove zaštite prirode.

Član 47.

Korištenje speleoloških objekata u turističke i druge dozvoljene svrhe obavlja se na osnovu Plana upravljanja i programa, nadležnog organa koji upravlja zaštićenom prirodnom vrijednosti.
Program iz stava 1. ovog člana sadrži mjere zaštite speleološkog objekta, uslove za razgledavanje i mjere zaštite posjetilaca.

Član 48.

Ako speleološkim objektom u zaštićenom području ne upravlja javna ustanova koja upravlja tim zaštićenim područjem, ili ako ga ne koristi vlasnik ili korisnik prava na zemljištu gdje se nalazi speleološki objekt, za njegovo korištenje u turističke i druge dopuštene svrhe nadležno ministarstvo može dati prijedlog za koncesiju na osnovu odobrenog programa posjećivanja i razgledavanja.
Postupak davanja koncesije provodi se prema odredbama Zakona o koncesijama i ovog Zakona.

Član 49.

Vlasnik ili korisnik prava na zemljištu na kojemu se nalazi speleološki objekt ne smije ugroziti ili oštetiti speleološki objekt, zatrpati ulaz, sprječavati njegovo korištenje na dopušten način, te je dužan omogućiti pristup i razgledanje tog objekta u dozvoljene svrhe.
Vlasnik i korisnik prava na zemljištu na kojem se nalazi speleološki objekt ima pravo na naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut u korištenju speleološkog objekta razmjerno umanjenom prihodu. Visina naknade određuje se sporazumno, a u slučaju spora o visini naknade odlučuje nadležni sud. Naknada se isplaćuje iz budžeta Federacije BiH, odnosno budžeta kantona ili Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.
Ako se za korištenje speleološkog objekta izda koncesija, vlasniku za ograničenja kojima je podvrgnut koncesionar plaća naknadu u visini koja se utvrđuje u skladu sa stavom 2. ovog člana.

Član 50.

Očuvanje biloške raznolikosti vodnih i o vodi ovisnih ekosistema obavlja se u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o vodama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06).
Sva prirodna jezera i bare, sve lokve u priobalju veće od 0,01 ha, prirodne i doprirodne močvare veće od 0,25 ha, cretovi, izvori, ponori i potoci s obalnim pojasom od 2 metra, predstavljaju ekološki značajna područja u smislu ovog Zakona.

Član 51.

Količinu vode u vlažnim staništima koja je neophodna za opstanak prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti, određuje nadležni ministar uz prethodno pribavljenu saglasnost organa uprave nadležnog za vode, a na osnovu studije o potrebnim količinama vodnih zaliha u vlažnim staništima, koju izrađuje Federalni zavod ili kantonalni zavodi u saradnji s pravnom osobom za obavljanje poslova upravljanja vodama.
Nadležni organi u sklopu svoga djelokruga, te pravna i fizička lica u obavljanju djelatnosti, dužni su osigurati ekološki prihvatljiv protok vode u vlažnim staništima.

Član 52.

Očuvanje biološke raznolikosti voda u upravljanju vodama osigurava se na načelima održivog razvoja, te gdje je moguće, održavanja prirodnog sistema i njihove obnove.
Upravljanje vodama u smislu stava 1. ovog člana provodi se prema posebnim propisima.

Član 53.

Aktivnostima na vodi i u vodi ne smiju se ugrožavati,oštećivati a niti uništavati vodena staništa.
Očuvanje biološke raznolikosti voda osigurava se provođenjem mjera za očuvanje stanišnih tipova u povoljnom stanju, te mjerama za očuvanje divljih vrsta/podvrsta.

Član 54.

Vodnim ekosistemima koji pripadaju zaštićenim područjima upravlja se u skladu

sa posebnim propisima, kantonalnim i ovim Zakonom.

Član 55.

Ako to zahtijeva zaštita pojedinih strogo zaštićenih vrsta ili tipova staništa nadležni ministar može donijeti odluku, po prethodno pribavljenoj saglasnosti nadležnog ministra poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva, te privremeno ili trajno izuzeti od ribolova i drugih upotreba dijelove vode i vodenih ekosistema.

Član 56.

Radi očuvanja biološke i pejzažne raznolikosti oranicama treba očuvati vrijedna i ugrožena rubna staništa (živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, bare i livadne pojaseve).
Prilikom planiranja i izvođenja okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, potrebno je u što većoj mjeri očuvati postojeća ili stvoriti nova staništa iz stava 1. ovog člana, te isplanirati njihov raspored i veličinu na način da se osigura najveća vrijednost staništa za biološku i pejzažnu raznolikost.

Član 57.

U dokumentima prostornog uređenja, ovisno o vrsti planova, radi očuvanja biološke i pejzažne raznolikosti unutar planiranih građevinskih područja, potrebno je osigurati međusobnu povezanost istih tipova staništa, čuvati postojeće i vještački stvarati zelene površine, drveće, skupine stabala, vode tekućice i stajaćice, te druga staništa, dajući prednost autohtonim vrstama i staništima.

IV TIPOVI STANIŠTA I EKOLOŠKI ZNAČAJNA PODRUČJA

Član 58.

Propisom Vlade Federacije BiH će biti uspostavljena Evropska ekološka mreža posebno zaštićenih područja pod nazivom Natura 2000. Mreža složena od tipova staništa i staništa vrsta omogućiti će održanje tipova prirodnih staništa, ili tamo gdje je potrebno uspostavljanje povoljnog stanja zaštite unutar njihovog prirodnog područja. Mreža Natura 2000 uključiti će posebno zaštićena područja u skladu sa Direktivom o pticama.