Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Ukaz o proglašenju izvještaja o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu
Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU IZVJEŠTAJA O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2011. GODINU
Proglašava se Izvještaj o radu Komisije za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine za 2011. godinu koji je usvojio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 19.12.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 18.07.2013. godine.
Broj 01-02-778-02/13
12. augusta 2013. godine
Sarajevo
Predsjednik
Živko Budimir, s. r.
Na osnovu člana 18. Zakona o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 19.12.2012. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 18.7.2013. godine, usvojio
IZVJEŠTAJ
O RADU KOMISIJE ZA KONCESIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2011. GODINU
1. UVOD
Koncesija kao novi pravni institut na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine uspostavljena je Uredbom o koncesijama na vodama i javnom vodenom dobru ("Službene novine Federacije BiH", br. 8/2000) i to samo u oblasti eksploatacije voda, tek donošenjem osnovnog zakona: Zakona o koncesijama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) obuhvaćeni su i ostali privredni sektori i industrijske oblasti. Ovim zakonom razgraničene su nadležnosti između Federacije BiH i kantona i data je mogućnost da se određeni poslovi koji su u isključivoj nadležnosti Federacije BiH, pod određenim uvjetima, daju putem koncesija na obavljanje domaćim i stranim privrednim društvima.
S obzirom na ustavne nadležnosti na području Bosne i Hercegovine oblast koncesija je regulisana sa 14 zakona o koncesijama i to na različitim nivoima vlasti od kantona, Federacije BiH, Republike Srpske, Distrikta Brčko i Bosne i Hercegovine.
Zakonom o koncesijama osnovano je posebno tijelo: Komisija za koncesije Federacije BiH, a formirana je tek nakon dvije godine od donošenja Zakona.
Komisija za koncesije Federacije BiH se sastoji od sedam članova koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, ima svog predsjednika i zamjenika predsjednika koje, također, imenuje Parlament, ali iz redova članova Komisije.
U toku 2011.god. Komisija za koncesije je funkcionirala u sastavu četiri člana,) među kojima su predsjednik i zamjenik predsjednika Komisije.
U Komisiji su uposlena tri državna službenika sa visokom školskom spremom i dva namještenika sa srednjom stručnom spremom.
Sjedište Komisije je određeno Zakonom o koncesijama i nalazi se u Sarajevu.
1.1. Funkcija i nadležnosti Komisije
Komisija za koncesije Federacije BiH obavlja dvije funkcije.
Ona djeluje kao Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija) i u svojstvu Specijalne zajedničke komisije za koncesije.
Kao Komisija za koncesije Federacije BiH Komisija obavlja funkcije i vrši ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u isključivoj nadležnosti Federacije, dok kao Specijalna zajednička komisija obavlja funkcije i ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u zajedničkoj nadležnosti Federacije i kantona ili u slučaju sporova koji nastanu između Federacije i kantona.
Isključive nadležnosti Komisije su:
- Praćenje cjelokupnog rada koncesionara u cilju osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način;
- Odobravanje rokova i uvjeta standardnog ugovora o pružanju usluga potrošačima;
- Razmatranje žalbi potrošača u vezi sa iznosom naknade ili uvjetima za snabdijevanje uslugama od koncesionara i
- Odlučivanje o svakom podnesenom zahtjevu ili zahtjevu za revizijom, podnesenim u skladu sa Zakonom o koncesijama.
Ostale nadležnosti Komisije su: neposredno odobravanje određenih radnji u postupku dodjele koncesije koji provodi nadležno ministarstvo po samoinicijativnoj ponudi ili po javnom pozivu, od odobravanja studije izvodljivosti, odobravanja sadržaja i raspisivanja javnog poziva, do odobravanja sadržaja ugovora o dodijeljenoj koncesiji.
Osnovni principi u radu Komisije su zakonitost, poštenje, transparentnost, nediskriminacija, regulatornost, dostupnost pravila i procedura o postupku dodijele koncesija i određivanja koncesione naknade, ekonomičnost i principi iz Dokumenta o politici dodjele koncesija. Monopol mora ustupiti mjesto konkurenciji.
Komisija prati cjelokupan proces dodjele koncesije, a nakon što koncesija bude dodjeljena prati cjelokupan rad koncesionara, tj. izvršenje zaključenih ugovora.
Osim Zakona o koncesijama i drugih zakona kojima su regulisane određene oblasti, Komisija u svom radu primjenjuje Dokument o politici dodijele koncesija, Pravila o postupku dodijele koncesija i Pravila o određivanju naknade za koncesije i druge materijalne propise koji kao lex specijalis reguliraju oblast koncesija.
Radi lakšeg praćenja ovog izvještaja dajemo značenje određenih pojmova, onako kako su definirana Zakonom o koncesijama:
- Koncesija 1 je pravo obavljanja privredne djelatnosti korištenjem prirodnih bogatstava, dobara u općoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od općeg interesa određenih Zakonom o koncesijama.
- Koncesor mogu biti sva nadležna ministarstva ili organi vlasti Federacije koje odredi Vlada Federacije BiH da dodjeljuju koncesiju.
- Koncesionar je pravno lice osnovano u skladu sa posebnim propisima Federacije u vlasništvu domaćeg i/ili stranog pravnog lica kome se dodjeljuje koncesija i koje izvršava ugovor o koncesiji u skladu sa Zakonom o koncesijama.
2. NORMATIVNO-PRAVNA DJELATNOST
Radi nesmetane primjene Zakona o koncesijama, Komisija je na osnovu člana 21. Zakona o koncesijama donijela Pravila o postupku dodijele koncesija i Pravila o određivanju naknade za koncesije na koja je Vlada Federacije BiH dala saglasnost, te predložila Vladi Dokument o politici dodijele koncesija koji je Vlada usvojila.
Bez navedenih općih akata i Dokumenta primjena Zakona o koncesijama ne bi bila moguća.
2.1. Zakon o koncesijama
Dosadašnja implementacija Zakona o koncesijama ukazala je na određene nejasnoće i nedorečenosti Zakona.
U tom pravcu na inicijativu Komisije Vlada Federacije BiH je na 13. sjednici, održanoj 13.06.2007. godine, donijela zaključak da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. U periodu od 2007. god. do konca 2011. god. Komisija je permanentno učestvovala u izradi teksta zakona u svim njegovim fazama. Od pripreme inicijativnog teksta sačinjenog nakon usaglašavanja stavova i sačinjavanja jedinstvenih pravnih rješenja, Komisija je održala u nizu sastanke sa Komisijom za koncesije BiH i Komisijom za koncesije Republike Srpske, sa premijerima kantonalnih vlada i članovima kantonalnih komisija za koncesije, te predstavnicima federalnih resornih ministarstava, do učešća na sačinjavanju teksta prednacrta, nacrta i prijedloga zakona.
U toku 2011 .god. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama se nalazio u parlamentarnoj proceduri u formi prijedloga.
Dom naroda i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH su zadužili Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Komisiju za koncesije da u suradnji sa njihovim odborima:Odborom za energetiku, rudarstvo i industriju, Odborom za ekonomsku i finansijsku politiku, Odborom za prostorno uređenje, stambeno komunalnu politiku, ekologiju i turizam i Odborom za ekonomsku i fiskalnu politiku (odbori Doma naroda) i Odborom za poljoprivredu, Odborom za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet i Odborom za prostorno uređenje, ekologiju i stambeno-komunalne poslove (odbori Predstavničkog doma) provede javnu raspravu o Nacrtu Zakona o koncesijama koji je usvojen od oba doma Parlamenta Federacije BiH.
Imajući u vidu postojeću praksu da se prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi koriste bez ugovora o koncesiji, na osnovu određenih dozvola, bez plaćanja naknade za njihovo korištene, u cilju da bi se njihovi korisnici legalizirali i uveli u sistem plaćanja koncesione naknade, Komisija je Vladi Federacije BiH podnijela prijedlog da se po hitnom postupku izmjeni član 37. Zakona o koncesijama.
Naime, članom 37. Zakona: "Preduzeće koje u obavljanju svoje djelatnosti koristi prirodno bogatstvo, dobro u općoj upotrebi ili obavlja djelatnost od općeg interesa zaključuje ugovor o koncesiji bez provođenja postupka propisanog ovim zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim prirodnog bogatstva, dobra u općoj upotrebi ili djelatnosti od općeg interesa koja su predmet restitucije." Prema navedenoj odredbi ugovori bi se zaključivali na rok od pet godina.
Ovaj rok je istekao 2002. godine. Federacija BiH je zbog ne ubiranja koncesione naknade izgubila ogromna sredstva na što je Komisija više puta ukazivala Vladi Federacije BiH i Parlamentu Federacije BiH putem godišnjih izvještaja i posebnih akata. Iz tih razloga i u cilju legalizacije korištenja prirodnih bogatstava, s obzirom na to da donošenje novog zakona traje od 2008. god, Komisija je predložila izmjenu samo ovog člana po hitnom postupku. Izmijenjenim članom dao bi se novi rok za zaključivanje koncesionih ugovora bez provođena posebnog postupka dodijele koncesija.
Vlada Federacije BiH nije prihvatila navedeni prijedlog s obrazloženjem da je u postupku procedura donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama.
U 2011. godini novi Zakon o koncesijama nije donesen, a time je ponovo Federacija BiH izgubila ogromna finansijska sredstva koja bi se uplaćivala od koncesione naknadena na osnovu zaključenih ugovora.
2.2. Opći akti Komisije 2.2.1. Pravila o postupku dodjele koncesija
Ovim pravilima uređen je postupak podnošenja zahtjeva, izlaganja i prigovora Komisiji; vođenje rasprava pred Komisijom; način donošenja odluka; način rada, sastav i sjednice Komisije; koncentracija vlasništva i mjere za jačanje koncentracije u određenom sektoru; način rješavanja sporova, utvrđivanje naknada za određenu koncesiju, zaključivanje ugovora, prestanak i raskid; nadzor i provjera rada koncesionara.
U izvještajnom periodu Komisija je donijela Odluku o dopuni Pravilnika o dodijeli koncesija na koji je Vlada Federacije dala svoju suglasnost i objavljen je u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 87/11.
Dopuna Pravilnika kao sredstvo osiguranja plaćanja ugovorene godišnje naknade, osim bezuvjetne garancije poslovne banke, određena je kao alternativa i dostava trasirane mjenice, s tim da će koncesor (ministarstvo) odlučiti koje će se sredstvo osiguranja upotrijebiti. Potreba dopune na navedeni način je proizišla zbog velikih provizija banaka na bezuvjetne garancije, s tim da koncesor odlučuje kome dati tu mogućnost zavisno od ozbiljnosti projekta i izvjesnosti plaćanja koncesione naknade.
2.2.2. Pravila o utvrđivanju naknade za koncesije
Ovim pravilima utvrđen je kriterij i metodologija za utvrđivanje koncesione naknade.
Na navedene akte Vlada Federacije BiH je dala svoju saglasnost i oni su objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 67/06.
2.3. Dokument o politici dodjele koncesija
Dokument o politici dodjele koncesija Dio I. Proizvodnja električne energije, na prijedlog Komisije, Vlada Federacije BiH je usvojila Odlukom V broj 522/05 od 14.10.2005. god. ("Službene novine Federacije BiH", br. 64/05). Ovaj dokument je na insistiranje i prijedlog Komisije, a radi omogućavanja provođenja postupka dodjele koncesija u svim sektorima i oblastima, a ne samo u oblasti električne energije, dopunjen i izmijenjen odlukom Vlade Federacije BiH V broj 106/11 od 14.02.2011. god. ("Službene novine Federacije BiH", br. 8/11 i 10/11). Sada dokument sadrži više dijelova i to: Opći dio, koji bi se primjenjivao na sve privredne sektore i industrijske oblasti i posebni dio koji bi se odnosio na posebne sektore i oblasti i s tim uvezi dopunio bi se sa dijelom II. "Promet i komunikacije".
Dokument prema odredbama Zakona o koncesijama priprema Komisija, a donosi ga Vlada Federacije BiH. On sadrži opise privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati i dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima. To je zvanični dokument koji ima svoju viziju, odnosno dalekosežan pogled na raspoložive potencijalne resurse, mogućnost njihovog korištenja ulaganjem domaćeg i stranog kapitala, a time i značajan uticaj na zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj.
S obzirom na to da je Dokument imao samo jedan dio i to Dio I. Proizvodnja električne energije, te kao takav bio je nekompletan jer nije sadržavao sve privredne sektore i industrijske oblasti koje se mogu koncesionirati i onemogućavao je postupke dodijele koncesija u drugim oblastima, Komisija je uporno u periodu od 2007. do 2010. god. tražila od resornih ministarstva dostavu ulaznih podataka s kojima su jedino oni raspolagali, da bi se sačinio kompletan dokument. Također, u više navrata tražila je pomoć Vlade Federacije BiH i u tom periodu aktualnih premijera da resorna ministarstva dostave tražene podatka i za to uvijek dobivala deklarativnu pomoć. Za nedostavljanje potrebnih podataka (opise privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati i dodijeliti domaćim i stranim pravnim licima) resorna ministarstava su iznosila razne razloge od nepostojanja predmeta koncesioniranja u materijalnim propisima, čekanja da se donesu određeni propisi ili eventualne njihove izmjene i dopune, ili nepostojanja potrebe da se određena prirodna bogatstva, javna dobra ili usluge od općeg interesa daju na koncesioniranje.
U daljnjem radu u 2011. god., Komisija je pratila izvršenje Dokumenta u skladu sa zakonom propisanim ovlaštenjima u odlučivanju po zahtjevima za dodjelu koncesija iz sektora hidro i termo energetskih objekata i nastavila poticati resorna ministarstva da dostave ulazne podatke kako bi Dokument sadržao perspektivne koncesione projekte i politike njihovog koncesioniranja. U tom pravcu je Vlada Federacije BiH donijela zaključak da Komisija organizira sastanak sa resornim ministarstvima, što je učinjeno dana 02.02.2011. godine na kome su postignuti određeni dogovori koji nisu realizirani od ministarstava, pa je Vlada Federacije BiH na 23. sjednici, održanoj 27.10.2011. godine, donijela zaključak kojim se zadužuju resorna ministarstva da Komisiji dostave sve potrebne podatke za izradu posebnih dijelova Dokumenta.
Komisija smatra da postoji potreba i interes Federacije BiH da se određena prirodna bogatstva, javna dobra i usluge od općeg interesa daju na koncesioniranje, da se koncesionaru da pravo na obavljanje određene javne službe ili pravo na eksploataciju ili upotreba javnih dobara koja su inače na upotrebi građanima, koju Vlada sama ne može obavljati ili joj je neisplativo njeno obavljanje, te da je koncesionar obavlja za svoj račun i na svoj rizik, uz nadzor nadležnog tijela i plaćanje koncesione naknade. Na taj način u budžetu Federacije BiH osigurala bi se značajna finansijska sredstva; sadašnji korisnici tih bogatstava i dobara uveli u njihovo legalno korištenje i građanima omogućila kvalitetnija i jeftinija usluga. U tom pravcu Komisija će i dalje poduzimati sva zakonom raspoloživa sredstva da Dokument o politici dodijele koncesija u svom posebnom dijelu sadrži vizije i politike koncesioniranja u svim privrednim sektorima i industrijskim oblastima iz nadležnosti Federacije BiH.
3. PODACI O PODNESENIM ZAHTJEVIMA I ZAHTJEVIMA ZA REVIZIJU
U toku 2011. godine Komisija je održala 31 sjednicu Stručnog kolegija i dvije sjednice Komisije za dodjelu koncesije. Komisije je sačinila 263 razna dopisa od čega su 87 dopisa odgovori na razna traženja objašnjenja, informacije te određena postupanja Komisije prema pozitivnim zakonskim propisima, ostalih 176 dopisa Komisija je uputila drugim, institucijama (razni nivoi vlasti), vladinim i nevladinim organizacijama inicirajući određene aktivnosti i tražeći određene informacije.
3.1. Tenderski postupak
Jedan od načina dodijele koncesije je putem tendera. U tom slučaju koncesor (nadležno ministarstvo ili organi vlasti Federacije kojeg za to odredi Vlada Federacije BiH) izrađuje studiju ekonomske opravdanosti za svaki projekt koji je v predviđen za davanje koncesije prije javnog pozivanja potencijalnih ponuđača. Tu studiju razmatra i odobrava Komisija. U toku 2011.god od resornih ministarstava nije pokrenut niti jedan postupak dodjele koncesije putem javnog poziva.
3.2. Samoinicijativna ponuda za dodjelu koncesija
Drugi način dodijele koncesije je putem samoinicijativne ponude. Postupak se pokreće na prijedlog ponuđača - budućeg koncesionara i to u slučaju ako koncesor - ministarstvo nije raspisao javni tender. Tada ministarstvo procjenjuje postojanje javnog interesa i nakon toga Komisija daje ovlaštenje za pregovore sa ponuđačem. Bez ovlaštena za pregovore ministarstvo ne može zaključiti ugovor o koncesiji.
U toku 2011. god. Komisija je po zahtjevu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela Odluku o izmjeni Odluke o davanju ovlaštenja za pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem "Elektroprivreda BiH " d.d. Sarajevo za izgradnju HE Vranduk, broj 01-1-49-2-106/10-29 od 06.07.2011.god., objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 45/11, jer je Vlada Federacije BiH izmijenila svoju odluku o dodjeli koncesije u dijelu koji se odnosi na instalisanu snagu HE Vranduk.
3.3. Zahtjevi za reviziju
U smislu člana 20. Zakona o koncesijama, Komisija može na osnovu zahtjeva za preispitivanje svojih odluka ili po službenoj dužnosti svoju odluku preinačiti ili poništiti ukoliko je utvrđena nova činjenica koja bi uticala na donošenje drugačije odluke ili ako se zainteresirana strana nije mogla iz opravdanih razloga izjasniti o odluci. U toku 2011. godine Komisiji nije upućen niti jedan zahtjev za reviziju u smislu navedene odredbe Zakona.
3.4. Učešće u radu Zajedničke komisije
U slučaju kada je za dodjelu koncesije podijeljena nadležnost između Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, prema odredbama Zakona o koncesijama BiH formira se zajednička komisija u kojoj učestvuju i članovi Komisije za koncesije Federacije BiH. Nadležnost zajedničke komisije je usaglašavanje uvjeta i oblika dodjele koncesija.
U toku 2011. godine nije bilo učešća u radu zajedničke komisije za koncesije, jer nije ni bilo zahtjeva iz institucija BiH za njeno učešće.
4. PRAĆENJE CJELOKUPNOG RADA KONCESIONARA I KONTROLA IZVRŠENJA KONCESIONIH UGOVORA
Jedna od isključivih nadležnosti Komisije je praćenje cjelokupnog rada koncesionara u cilju osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način kao i vršenje nadzora i praćenje rada koncesionara.
Komisija u skladu sa čl. 13. i 22. Zakona vrši praćenje cjelokupnog rada koncesionara u cilju osiguranja snabdijevanja uslugama potrošača na adekvatan način i vrši nadzor i provjeru rada koncesionara.
S tim u vezi Komisija je u toku 2011. god izvršila kontrolu 10 ugovora o koncesijama voda i to:
1. "Ilidžanski dijamant" d.o.o. Ilidža
2. "Sarajevski kiseljak" d.d. Kiseljak
3. "Oaza" d.o.o. Tešanj
4. "Kuzman" d.o.o. Žepče,
5. "Ciprex" d.o.o. Velika Kladuša
6. "Erving SM" d.o.o. Sanski Most
7. JKP "ViK Tuzla" d.o.o. Tuzla
8. JKP "VIK Zenica" d.o.o. Zenica
9. JP "Alpine BH" d.o.o. Travnik (JP "Plava voda" d.o.o. Travnik)
10. JKP "Sana" d.o.o. Sanski Most
Navedeni ugovori su zaključeni sa koncesorom Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, shodno odredbama Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", br. 18/98) u vremenu od 1999. do 30.08.2002. godine kada je stupio na snagu Zakon o koncesijama.
U prvih šest ugovora su predmet koncesije podzemne, prirodne pitke, mineralne termalne i termomineralne vode, a preostala četiri ugovora se odnose na izvorske prirodne pitke vode, koje su namijenjene za javno snabdijevanje stanovništva.
U toku svog postojanja Komisija je dva puta išla u kontrolu izvršavanja koncesionih ugovora i to u 2007. i 2011. godini.
U postupku kontrole izvršavanja navedenih ugovora, Komisija je utvrdila da se ugovori u potpunosti ne izvršavaju, da su odredbe ugovora neusaglašene i neujednačene iako se radi o jednom koncesoru i istom predmetu koncesije,da koncesionari ne koriste vode u punom kapacitetu, a ugovorima nije određena minimalna količina koju je koncesor obavezan eksploatisati i da se koncesiona naknada određivala na različit način.
O navedenim kontrolama Komisija je sačinila Izvještaj Vladi Federacije BiH u kojem je dala komentar i prijedlog mjera cijeneći činjenice i analizirajući važeće propise kojima je uređena oblast istraživanja, eksploatacija i korištenje voda, zaključeno mišljenje i preporuke nadležnim organima.
5. ODLUKE, ODGOVORI I STRUČNA MIŠLJENJA KOMISIJE O RAZNIM PITANJIMA
U izvještajnom periodu Komisija je donijela Odluku o izmjeni Odluke o davanju ovlaštenja za pregovore sa samoinicijativnim ponuđačem "Elektroprivreda BiH " d.d. Sarajevo za izgradnju HE Vranduk, broj 01-1-49-2-106/10-29 od 06.07.2011. godine, objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 45/11.
U toku 2011. god. nastavljene su aktivnosti Komisije na realizaciji zaključaka Vlade Federacije BiH iz 2008. g. u vezi sa usaglašavanjem ugovora o koncesiji zaključenih prije stupanja na snagu Zakona o koncesijama. U tom pravcu Komisija je razmotrila osam prijedloga Anexa ugovora o korištenju voda sačinjenih od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i dvije studije ekonomske izvodljivosti.
Osim navedenog a u okviru svojih nadležnosti, Komisija je sačinila prijedloge odluka o određivanju koncesione naknade za korištenje koncesije od sljedećih privrednih subjekata: "Plava voda" d.o.o. Travnik; "Oaza" d.o.o. Tešanj; "Sarajevski kiseljak" d.d. Kiseljak; "Ciprex" d.o.o. Sanski Most i "Ilidžanski dijamant" d.o.o. Sarajevo. Vlada Federacije BiH je prihvatila prijedlog Komisije i donijela odluke V br. 711/11; 710/11; 709/11; 712/11 i 713/11 (sve objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 43/11) kojom je utvrdila koncesionu naknadu koju će koncesor - ministarstvo predložiti u postupku sporazumne izmjene ugovora sa navedenim koncesionarima.
6. POSREDOVANJE I ODGOVORI KOMISIJE O RAZNIM PITANJIMA I PITANJIMA KOMISIJE
U izvještajnom periodu Komisija je dala odgovore na razna pitanja privrednim društvima, federalnim i kantonalnim ministarstvima, Vladi Federacije, na delegatska pitanja te pitanja postavljena od novinarskih i TV kuća, koji se odnose na primjenu Zakona o koncesijama i podzakonskih akata u vezi sa koncesijama i to:
- prijenos koncesije,
- izgradnje malih hidroelektrana u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu,
- ostvarenih prihoda u budžetu Federacije po osnovu koncesione naknade (na traženje Centra civilnih inicijativa; TV Hajat; Nezavise novine; Biznis magazin; premijer Vlade Federacije BiH),
- koje je koncesije dodijelila Vlada Federacije BiH;
- korištenje koncesija u Tuzlanskom kantonu (na traženje Privredne komore Tuzla);
- primjene Zakona o koncesijama (na traženje Ureda premijera Federacije BiH; načelnika Općine Tuzla; TV Hajat, načelnika Općine Stari Grad; MM "Projekt Kreševo"; Centra civilnih inicijativa; Nezavisnih novina),
- eksploatacije opekarsko mineralne sirovine (na traženje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo),
- korištenja prirodnih bogatstava bez ugovora o koncesiji (na traženje Federalnog ministarstva unutrašnih poslova, Federalne uprave policije i Vlade Federacije BiH),
- tužbe "Sarajevskog kiseljaka" d.d. Sarajevo kojom se traži poništenje Odluke Vlade FBiH, br. 709/11 od 06.07.2011. god. i davanje prijedlog odgovora na tužbu (na traženje Vlade Federacija BiH),
- nadležnosti davanja koncesije za iskopavanje mrkog uglja RMU "Kamengrad (na traženje načelnika Općine Sanski Most),
- dodjele koncesije za izgradnju MHE u slivu rijeke Neretvice i rijeke Ljute u općini Konjic (na traženje premijera Federacije BiH),
- prijedlog i sugestije na Zakon o električnoj energiji,
- na sve zahtjeve Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u vezi sa postupkom i primjenom Zakona o koncesijama, Pravila o postupku dodjele koncesija i Pravila o utvrđivanju naknada za koncesije u postupcima izmjene postojećih ugovora o koncesijama za korištenje voda.
7. SARADNJA SA RESORNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA
U izvještajnom periodu Komisija je realizacijom obaveza ostvarila neposrednu suradnju sa nadležnim ministarstvima Federacije BiH. U tom cilju održani su stručni radni i operativni sastanci u Ministanstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Ministarstvu trgovine.
U svim prilikama Komisija je kontinuirano ukazivala da se prirodna bogatstva, dobra od općeg interesa koriste te obavljaju usluge od općeg interesa od privrednih društava bez ugovora o koncesijama, na osnovu jednostranih akata općinskih, kantonalnih ili federalnih organa vlasti, a u slučajevima javnih preduzeća i bez tih akata.
Komisija je u skladu sa Zakonom o koncesijama propisanim ovlaštenjima i obavezama ostvarivala kontinuiranu suradnju sa federalnim ministarstvima i drugim federalnim institucijama u okviru koje se raspravljalo o sljedećim segmentima:
- Osiguranju ulaznih parametara za izradu dokumenta o politici dodjele koncesija.
- Realizacija zaključaka sa 46. i 70. sjednice iz 2008. god. Vlade Federacije BiH u vezi sa:
- izmjenama zaključenih ugovora o koncesijama za korištenje voda prije stupanja na snagu Zakona o koncesijama,
- pokretanjem postupka za zaključivanje ugovora o koncesijama za korištenje auto-puteva, magistralnih puteva, cesta i pripadajućih infrastrukturnih objekata.
- Omogućavanje Komisiji učešće ili praćenje izmjena i dopuna federalnih propisa, strategija i planova iz pojedinih oblasti kojima se na posredan ili neposredan način govori o predmetima koncesija, kako bi bili u saglasnosti sa Zakonom o koncesijama.
Također, koristeći navedena ovlaštenja Komisija je sa određenim sugestijama upućivala na nadležnost rješavanje zahtjeva privrednih društava, predstavnika kantonalnih i općinskih vlasti na nadležnost u kojima su iznijeti mnogi problemi u vezi sa korištenjem prirodnih bogatstava i dobara u općoj upotrebi, od potrebe njihovog koncesioniranja do neizvršavanja koncesionih ugovora od koncesionara.
Komisija je učestvovala u radu sjednica Vlade Federacije BiH kada je Vlada raspravljala o pitanjima u vezi sa koncesijama.
Također, učestvovala je u radu odbora i komisija oba doma Parlamenta Federacije BiH kada su se razmatrali određeni dokumenti koje je pripremila Komisija ili Vlada Federacije BiH, a u vezi sa pitanjima o koncesijama.
Ostvarena je saradnja sa kantonalnim vladama i kantonalnim komisijama za koncesije, posebno u vezi sa razmjenom dosadašnjih iskustava u primjeni Zakona o koncesijama kao okvirnog zakona i kantonalnih zakona o koncesijama i razmatranja prijedloga i sugestija računajući na ta iskustva za izmjene federalnog i kantonalnih zakona o koncesijama.
U Izvještaju o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu u BiH, sačinjen od OECD-SIGMA, pored ostalog, primjećuje se da u BiH, a time i u Federaciji BiH, nedostaju jasne strategije i jasni planovi razvoja koji su osnov za pokretanje koncesionih projekata i ulaganja privatnog kapitala. Sa druge strane, javni sektor još nije stručno, kadrovski i institucionalno osposobljen da može "proizvoditi" i ponuditi na koncesiono tržište značajnije projekte.
Komisija je prisustvovala i svoje aktivno učešće dala na konferencijama, seminarima i radionicama:
- na sastanaku u vezi sa sporazumom o saradnji vezan uz unapređenje zakonskog okvira u oblasti obnovljivih izvora energije upućenog od IFC (International Financial Corporation) i konsultanata,
- na Javnoj raspravi na temu: "Šumarski program FBiH", Studija - "Prostorno planiranje" po pozivu u organizaciji FMPVIŠ;
- na svečanoj manifestaciji na temu: "Međunarodna godina šuma", Bugojno, 24.03.2011. god., po pozivu u organizaciji Udruženja građana inženjera i tehničara šumarstva FBiH (Sarajevo);
- na Javnoj raspravi na temu: "Šumarski program FBiH", Studija: "Finansiranje multifunkcionalnog šumarstva" po pozivu,
- na Javnoj raspravi na temu: "Vrijednost šuma i šumskog zemljišta"
- na Javnoj raspravi na temu: "Vrijednost šuma i šumskog zemljišta" po pozivu u Fojnici, održanom 08.04.2011. godine u organizaciji CEPOS (Centar za podršku i gazdovanje šumskim resursima Sarajevo);
- na "Okrugli sto" na temu: "Konkurentnost šumarskog sektora u BiH" po pozivu u organizaciji (World Bank Sarajevo);
- na Javnoj raspravi na temu: "Integralna zaštita šuma" 20.04.2011. god. u Konjicu po pozivu;
- na Javnoj raspravi na temu: "Odnosi šumarstva i drvoprerađivačke industrije", održanoj 15.04.2011. godine u Tuzli, po pozivu Gospodarenje kršom Posušje, Grude, u organizaciji CEPOS (Centar za podršku gazdovanja šumskim resursima Sarajevo);
- na Javnoj raspravi na temu: "Šumski program FBiH", Studija: "Razvoj lovstva", održanoj 27.06.2011. godine u Odžaku, po pozivu u organizaciji CEPOS (Centar za podršku gazdovanja šumskim resursima Sarajevo);
- na sastanku prve sjednice Odbora za prostorno uređenje i ekologiju u organizaciji Parlamenta Federacije BiH po pozivu (Odbor za prostorno uređenje i ekologiju - stambeno komunalni poslovi);
- na savjetovanju o implementaciji projekta (Fe - uprava) održanom u organizaciji Federalnog ministarstva prometa i komunikacija;
- na Javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o električnoj energiji, dostava prijedloga i sugestija, po pozivu u organizaciji FMERI;
- na sastanku na temu: "Obnovljivi izvori energije, praktični aspekti i koncesije po pozivu u organizaciji IFC (International Financial Corporation);
- na regionalnoj radionici u Livnu u sklopu projekta SARM-a po pozivu u organizaciji SOUTH EAST EUROPE.
8. PROBLEMATIKA U VEZI SA PRIMJENOM ZAKONA O KONCESIJAMA 8.1. Pravilnik o registru ugovora o koncesijama
Početkom 2007. god. Komisija za koncesije Federacije BiH insistirala je na potrebi postojanja jedinstvene evidencije svih zaključenih ugovora. S tim u vezi Vlada Federacije BiH je donijela zaključak na 46. sjednici održanoj 2008.god, da se Komisiji dostave podaci o zaključenim ugovorima na nivou kantona kako bi ih analizirala i pripremila informaciju za Vladu. Međutim, kantonalne vlade nisu spremne da postupe po zaključku Vlade Federacije, a za dostavljanje podataka o zaključenim ugovorima ne postoji ni zakonsko uporišta.
Komisija je ustanovila da postoji potreba da se na jednom mjestu u Federaciji nalazi evidencija svih zaključenih ugovora o koncesijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ovim pravilnikom bi se uspostavila evidencija svih sklopljenih ugovora u Federaciji BiH, njihov sadržaj, obaveze koncesionara i koncesora, koncesione naknade, vrijeme trajanja ugovora i dr.
Svrha uspostavljanja evidencije je ujednačavanje uvjeta i koncesionih naknada u Federaciji BiH kod sklapanja novih ugovora o koncesijama, kao i praćenje njihove realizacije.
Obaveza formiranja navedene evidencije predviđena je novim Zakonom o koncesijama, koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri u formi prijedloga i postoji nada da će biti donesen u 2012. godini.
9. ZAVRŠNA RAZMATRANJA I KONSTATACIJE
Na osnovu iznesenog u ovom izvještaju konstatuje se:
- Komisija za koncesije Federacije BiH je obavljala svoje funkcije i nadležnosti koje su u okviru Zakona o koncesijama, podzakonskim aktima iz oblasti koncesija, kao i svih drugih Zakona koji se odnose na koncesije;
- Komisija je pravovremeno i kontinuirano obavještavala ministarstva i Vladu Federacije BiH o svakom pitanju koje se odnosi na oblast koncesija i davala prijedloge kako treba riješiti određeno pitanje;
- Također, kontinuirano je upozoravala ministarstva i Vladu Federacije BiH na propuste i potrebu uvođenja modela koncesioniranja za sve predmete koncesija navedene u Zakonu o koncesijama;
- Komisija je kontinuirano upozoravala Vladu i Parlament Federacije BiH na hitnost izmjena i dopuna Zakona o koncesijama i aktivno se uključila u stručno tumačenje pojedinih stavki iz postojećeg Zakona, kao i novih predloženih rješenja u Prijedlogu Zakona o koncesijama;
- Komisija je izvršila detaljno praćenje cjelokupnog rada deset koncesionara sa kojima je zaključen koncesioni ugovor na nivou Federacije BiH i o tome sačinila detaljan izvještaj sa prijedlogom mjera, koji je dostavljen Federalnom ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo kao koncesoru;
- Komisija je pripremila izmjene i dopune Dokumenta o politici dodjele koncesija,
- Ostvarena je puna saradnja sa državnom Komisijom za koncesije i Komisijom za koncesije RS, kao i sa FERK-om,
- Prema navedenom u ovom izvještaju zaključak je da je Komisija za koncesije u toku 2011. godine djelovala i radila u okviru Zakonom joj dodijeljenih ovlasti, poslovala u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, znatno doprinijela povećanju interesa i potrebe za uvođenjem modela koncesioniranja kao važan faktor koji bi mogao znatno uticati na zadovoljenje javnih potreba i privredni razvoj. S tim u vezi, a posebno za efikasno uvođenje modela koncesioniranja, Komisija je još od 2008. god. insistirala na donošenju novog zakona o koncesijama. U ovom izvještaju se posebno naglašava hitnost donošenja novog zakona o koncesijama.
10. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ ZA 2011. GODINU
U skladu sa članom 15. Zakona o koncesijama Federacije BiH sredstva za rad Komisije osiguravaju se u budžetu Federacije.
Budžetom Federacije BiH za 2011. godinu Komisiji za koncesije Federacije BiH odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 662.252,00 KM i to:
- 611000 Plaće i naknade troškova zaposlenih - 567.877,00 KM
- 612000 Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi - 47.137,00 KM
- 613000 Izdaci za materijal i usluge 42.238,00 KM
- 821300 Nabavka opreme 5.000,00 KM
Izmjenama i dopunama budžeta Federacije BiH za 2011. godinu, Komisiji za koncesije Federacije BiH odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 649.718,00 KM i to:
- 611000 Plaće i naknade troškova zaposlenih 558.707,00 KM
- 612000 Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 47.137,00 KM
- 613000 Izdaci za materijal i usluge 38.874,00 KM
- 821300 Nabavka opreme 5.000,00 KM
Rješenjima o prestrukturiranju rashoda br. 06-14-6860/11 od 19.09.2011. god., 06-14-8360/11 od 15.11.2011. godine i 06-14-9441/11 od 23.12.2011. god. izvršeno je prestrukturiranje pojedinih rashoda po ekonomskim kodovima u okviru izdataka za materijalne troškove u skladu sa članom 20. Zakona o izvršavanju Budžeta za 2011. godinu kako ne bi došlo do probijanja pojedinih stavki.
Ostvareni rashodi po završnom računu 2011. godine su iznosili 442.483,00 KM ili 68% od planiranih sredstava za ovu godinu i to:
- 611000 Plaće i naknade troškova zaposl. 373.412,00 KM ili 67% planir. sredstava
- 612000 Doprinosi poslodavca i ostal. doprin. 33.675,00 KM ili 71% planir. sredstava
- 613000 Izdaci za materijal i usluge 35.396,00 KM ili 91% planir. sredstava
Iznos odobrenih sredstava po ekonomskim kodovima i utrošak odobrenih sredstava za 2011. godinu, prikazan je tabelarno i sastavni je dio izvještaja o radu Komisije u prethodnoj fiskalnoj godini.
GODIŠNJI ISKAZ O IZVRŠENJU BUDŽETA Period izvještavanja od 01.01.2011. do 31.12.2011. godine
|
R.b. |
Broj konta |
Pozicija |
Planirano |
Ostvareno |
Index |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PRIHODI |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
RASHODI I IZDACI PO EKONOMSKIM KATEGORIJAMA |
649.718 |
442.483 |
68 |
|
|
|
|
|
|
|
|
3 |
610000 |
Tekući rashodi |
644.718 |
442.483 |
69 |
|
4 |
611000 |
Plaće i naknade |
558.707 |
373.412 |
67 |
|
5 |
611100 |
Bruto plaće i naknade |
448.917 |
320.716 |
71 |
|
6 |
611200 |
Naknade troškova zaposlenih |
109.790 |
52.696 |
48 |
|
7 |
612000 |
Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi |
47.137 |
33.675 |
71 |
|
8 |
613000 |