Aktio

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Odluka o usvajanju Strateškog plana za uvođenje gender odgovornog budžetiranja u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine 2013.-2015.

Na osnovu člana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 84. sjednici, održanoj 23.10.2013. godine, donosi

ODLUKU
O USVAJANJU STRATEŠKOG PLANA ZA UVOĐENJE GENDER ODGOVORNOG BUDŽETIRANJA U BUDŽET FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2013.-2015.

I.

Usvaja se Strateški plan za uvođenje gender odgovornog budžetiranja u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine 2013.-2015. (SP GOB FBiH 2013.-2015.).

II.

Za realizaciju ove odluke zadužuju se Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod za zapošljavanje, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo kulture i sporta- Federalno ministarstvo kulture i športa, svako u okviru svoje nadležnosti.

III.

Sastavni dio ove odluke je Strateški plan za uvođenje gender odgovornog budžetiranja u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine 2013.-2015. (SP GOB FBiH 2013.- 2015.) i nalazi se u njenom prilogu.

IV.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

V. broj 1144/2013
23. oktobra 2013. godine
Sarajevo

Premijer
Nermin Nikšić, s. r.

STRATEŠKI PLAN
ZA UVOĐENJE GENDER ODGOVORNOG BUDŽETIRANJA U BUDŽET FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2013-2015 GODINE (SP GOB FBiH 2013-2015) Sarajevo, juli 2013. godine

LISTA SKRAĆENICA

AP GOB FBiH 2010-2012

Akcioni plan za uvođenje gender odgovornih budžeta u Federaciji BiH 2010-2012. u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje"

BiH

Federaciji BiH 2010-2012 u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje" Bosna i Hercegovina

CEDAW

Konvencija Ujedinjenih naroda o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama

DOB

Dokument okvirnog budžeta

FBIH

Federacija Bosne i Hercegovine

FIGAP

Finansijski instrument za implementaciju Gender akcionog plana BiH

FMF

Federalno ministarstvo finansija

FMPVŠ

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

FMRPO

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

FMRSP

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

FZZPR

Federalni zavod za programiranje razvoja

FZZZ

Federalni zavod za zapošljavanje

GAP BiH

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine

GC FBIH

Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine

GOB

Gender odgovorno budžetiranje (rodnoodgovorno budžetiranje)

KG

Koordinaciona grupa

PARCO

Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH

RG

Radna grupa

SP GOB FBiH 2013-2015

Strateški plan za uvođenje gender odgovornog budžetiranja u Federaciji BiH za period 2013-2015. godine

SPEM

Projekat jačanja upravljanja javnim finansijama (Strengthening Public Expenditure Management)

SPPD

Projekat strateškog planiranja i razvoj apolitika djelovanja (Strategic Planning and Policy Development Project)

UN Women

Agencija Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena

ZoRS BiH

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH

SAŽETAK

U težnji ka osiguranju osnovnih standarda ostvarivanja ljudskih prava i podsticanju održivog ekonomskog rasta i razvoja, sve razvijene zemlje su tokom proteklih nekoliko godina pristupile primjeni gender mainstreaminga, kao globalne strategije za postizanje ravnopravnosti spolova/rodne ravnopravnosti kroz ugradnju prioriteta i potreba žena i muškaraca u sve javne politike, odnosno zakone, strategije, planove, programe i akcije u jednom društvu. Gender odgovorno budžetiranje (GOB) predstavlja samo jednu od metoda gender mainstreaminga, kojom se principi ravnopravnosti spolova nastoje uključiti u javne budžete kao jedan od najvažnijih instrumenata javnih politika. S obzirom na različite potrebe i položaj žena i muškaraca u društvu, kao i različite mogućnosti pristupa resursima i mogućnostima za razvoj, neophodno je analizirati efekte koje budžeti imaju na žene i muškarce, dječake i djevojčice, i s tim u vezi preduzimati odgovarajuće korektivne mjere kako bi se smanjila postojeća neravnopravnost između spolova. U tom smislu, GOB podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu budžeta, uključivanje rodne perspektive u sve faze budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti 1. Praksa je pokazala da GOB doprinosi povećanju ravnopravnosti spolova, odgovornosti vlada, transparentnosti i participativnosti budžetskog procesa, efikasnosti i efektivnosti potrošnje, te dobrog upravljanja u društvu uopće.
Uvođenje načela ravnopravnosti spolova u pravne, institucionalne i političke okvire u Bosni i Hercegovini utemeljeno je na obavezama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata i članstva BiH u međunarodnim savezima i tijelima, kao i na načelima zaštite temeljnih ljudskih prava sadržanim u Ustavu BiH. BiH je uspostavila domaći pravni okvir u ovoj oblasti i u toku je razvoj institucionalne infrastrukture za gender pitanja na svim nivoima vlasti. Istovremeno se u BiH počelo uvoditi i GOB, i to paralelno sa reformom u upravljanju javnim finansijama, odnosno uvođenjem metodologije programskog budžetiranja. S obzirom da ova metodologija zahtijeva uspostavljanje direktne veze između vladinih prioritetnih politika, alociranih resursa i rezultata potrošnje, ona omogućava i praćenje efekata budžetske potrošnje na odnose među spolovima. Zato je GOB komplementarno programskom budžetiranju i predstavlja njegovu nadogradnju.
Inicijative Vlade FBiH za uvođenje GOB su se provodile u okviru Akcionog plana za uvođenje gender odgovornih budžeta u Federaciji BiH 2010-2012 u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje" (AP GOB FBiH 2010-2012), koji je Vlada Federacije BIH usvojila u junu 2010. godine, a za njegovu implementaciju zadužila Gender Centar Federacije BiH (GC FBiH), kao koordinatora, Federalno ministarstvo finansija (FMF), kao ključnog partnera GC FBiH, te četiri pilot institucije: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (FMRPO), Federalno ministarstvo rada i socijalne zaštite (FMRSP) i Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ), kao institucije čiji su dokumenti politika i budžetska/fondovska sredstva u najvećoj mjeri orijentirani ka povećanju zapošljavanja. Na ovaj način se nastojalo u pilot oblasti rad i zapošljavanje razviti specifičan model GOB koji će se u narednim koracima kao "naučene lekcije" ugraditi u propise koji reguliraju budžetski proces u FBiH, i koji će se primjenjivati u svim drugim sektorima i na nižim nivoima vlasti. Donošenjem ovog dokumenta Vlada Federacije BiH je potvrdila svoju spremnost da integrira principe gender ravnopravnosti u oblast upravljanja javnim finansijama, i to kroz uvođenje GOB.
AP GOB FBiH 2010-2012 je predvidio izradu plana za nastavak uvođenja GOB-a u Federaciji BiH za naredni višegodišnji period. U skladu s ovim zahtjevom, kao i strateškim opredjeljenjima Vlade Federacije BiH, izrađen je ovaj dokument Strateškog plana za uvođenje GOB-a u FBiH za period 2013-2015. godine (SP GOB FBiH 20132015).
SP GOB FBiH 2013-2015 temelji se na rezultatima prethodno implementiranog AP GOP FBiH 2010-2012, i utvrđenim strateškim prioritetima Vlade FBiH. Prilikom njegove izrade uzeti su u obzir rezultati analize okruženja relevantnog za nastavak uvođenja GOB-a u Federaciji BiH, što uključuje postignute rezultate i izazove sa kojima smo se suočili u toku implementacije AP GOB FBiH 2010 - 2012, postignute rezultate u dosadašnjoj implementaciji reforme javnih finansija u FBiH, te očekivani utjecaj predstojećih projekata i inicijativa u okviru podrške razvoju strateškog planiranja i upravljanja budžetom u institucijama FBiH. Na osnovu sagledavanja svih ovih faktora, kao i analize relevantnog strateškog okvira za oblast GOB-a i analize ključnih aktera, definirani su strateški ciljevi, a potom i programi i aktivnosti koji će voditi njihovom ostvarenju. Također je utvrđen i okvir za implementaciju plana, kojim su definirane uloge ključnih aktera u procesu implementacije, potrebni resursi i kapaciteti, te izvori finansiranja. Konačno, definiran je i okvir za praćenje i procjenu kojim će se osigurati uspješna implementacija SP GOB FBiH 2013-2015.
U cilju postizanja konzistentnosti sa metodologijom strateškog planiranja koja se primjenjuje u institucijama Federacije BiH, metodologija izrade i format ovog dokumenta u velikoj mjeri su bazirani na Uredbi Vlade Federacije BiH o strateškom planiranju, godišnjem planiranju i izvještavanju u federalnim ministarstvima, kojom se uređuje i postupak izrade, metodologija i format institucionalnih strateških planova institucija Federacije BiH.
Strateški okvir za uvođenje GOB-a u Federaciji BiH određen je nizom međunarodnih i domaćih dokumenata. Kao članica Ujedinjenih naroda i Vijeća Evrope, i zemlja u procesu evropskih integracija, BiH se obavezala poduzimati odgovarajuće mjere i podnositi izvještaje u cilju eliminiranja rodne nejednakosti. Domaći pravni okvir određen je prvenstveno Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRS BiH), koji uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova, i obavezuje organe vlasti na svim nivoima u BiH na donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima života, kao i na vođenje statističkih evidencija podataka razvrstanih po spolu, što podrazumijeva i primjenu gender pristupa u procesu planiranja i trošenja finansijskih sredstava.
Tokom proteklih nekoliko godina postignuti su značajni rezultati u pravcu uvođenja GOB-a u upravljanje budžetom na nivou Vlade Federacije BiH. Sistemske i tehničke pretpostavke za uvođenje GOB-a stvorene su reformom javnih finansija uvođenjem metodologije programskog budžetiranja i srednjoročnog pristupa planiranju budžeta, kroz Projekat jačanja upravljanja javnim finansijama (SPEM 3), sa kojim je GC F BiH ostvario uspješnu suradnju. Ovaj pristup i metodologija planiranja budžeta omogućavaju integriranje gendera u sve faze procesa upravljanja budžetom, a posebno provođenje ciljanih gender analiza i preduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera po pojedinačnim programima. Integriranjem gender informacija u informacije programskog budžeta istovremeno se povećava kvalitet budžeta.
Značajan doprinos razvoju gender odgovornog strateškog planiranja povezanog sa budžetskim planiranjem na institucionalnom nivou dat je kroz implementaciju UNDP Projekta strateškog planiranja i razvoja javnih politika (SPPD), sa kojim je GC FBiH također tijesno sarađivao. Kao rezultat ovih aktivnosti Vlada FBiH usvojila je akt kojim obavezuje sva federalna ministarstva na izradu trogodišnjih planova rada koji će biti usklađeni s relevantnim pravnim okvirom iz oblasti ravnopravnosti spolova, i na kojima će se temeljiti budžetski dokumenti institucija. Na ovaj način je Vlada FBiH formalizirala zahtjev federalnim ministarstvima da u procese višegodišnjeg i godišnjeg planiranja rada i budžeta integriraju i gender komponentu.
Inicijativa Vlade Federacije BiH za uvođenje GOB-a provedena je kroz implementaciju AP GOB FBiH 2010-2012 u pilot oblasti rad i zapošljavanje. Kao rezultat implementacije ovih aktivnosti ostvaren je značajan napredak u pravcu uvođenja GOB-a u procese upravljanja budžetom na nivou Federacije BiH, kao i fondovskim sredstvima kroz pilot djelovanje u Federalnom zavodu za zapošljavanje.. Pilot institucije su provele gender analize izabranih pilot programa/transfera/grantova i pravnog okvira, i u velikoj mjeri ugradile preporuke ovih analiza u relevantne dokumente. Rezultati gender analiza korisnika budžetskih/fondovskih sredstava korišteni su u svim fazama budžetskog procesa, kako bi se u uvjetima oskudnih finansijskih sredstava prioriteti dali onim mjerama i programima koji daju najbolje rezultate. Pilot institucije su također napravile veliki napredak u praćenju podataka razvrstanih po spolu u institucionalnom planiranju i izvještavanju, čime je stvoren preduvjet za definiranje gender odgovornih budžetskih indikatora. Konačno, FMF je u budžetske instrukcije uvelo potrebne promjene koje sadrže zahtjeve za uključivanje gender komponente, i izradilo upute za izradu internih procedura za planiranje budžeta sa gender komponentom za pilot institucije.
Uprkos značajnom napretku postignutom tokom proteklih godina, pred Vladom Federacije BiH i dalje su veliki izazovi u pogledu daljnjeg unapređenja strateškog planiranja i upravljanja javnim finansijama, a posebno u vezi sa uvođenjem GOB-a. U cilju adresiranja potreba za daljnjom podrškom, u predstojećem periodu se očekuje implementacija niza projekata i inicijativa usmjerenih ka unapređenju upravljanja budžetom i strateškog planiranja na svim nivoima vlasti. Aktivnosti u okviru SP GOB FBiH 2013-2015 će u velikoj mjeri biti definirane uzimajući u obzir aktivnosti koje će se implementirati u okviru ovih projekata. Na ovaj način će se osigurati sinergija i izbjegavanje preklapanja različitih inicijativa, što će u konačnici doprinijeti većoj efikasnosti i efektivnosti rada. S tim u vezi, implementacija SP GOB FBiH 2013-2015 će posebno biti usklađena sa četvrtom fazom Projekta jačanja upravljanja javnim finansijama (Strengthening Public Expenditure Management - SPEM 4), koji će se implementirati u periodu 2013-2014. godine, a čiji očekivani rezultat je potpuna primjena programskog budžetiranja baziranog na mjerama učinka, te uspostava odgovarajućeg kontrolnog okruženja i instrumenata kontrole. Također će se osigurati komplementarnost sa aktivnostima u okviru nastavka Projekta podrške razvoju strateškog planiranja i javnih politika, koji će se implementirati putem Ureda koordinatora za reformu javne uprave od 2014. godine, a za koji se očekuje da će rezultirati uspostavom sveobuhvatnog sistema izrade javnih politika i strateškog planiranja usklađenog sa planiranjem budžeta u svim federalnim institucijama.
SP GOB FBiH 2013-2015 sačinjen je koristeći visoko participativan pristup baziran na konsultacijama s ključnim akterima koji su relevantni kako za definiranje ciljeva, programa i aktivnosti, tako i za njihovu implementaciju. Ovo uključuje FMF, kao ključnog partnera GC FBiH i najvažnije institucije za osiguranje uspješne primjene GOB-a, pilot institucije koje su učestvovale u provedbi AP GOB FBiH 2010-2012, kao institucije koje posjeduju praktična iskustva koja su iskorištena kao "naučene lekcije".
Na osnovu važećeg strateškog i pravnog okvira, kao i rezultata situacione analize, identificirani su osnovni problemi vezani za uvođenje GOB-a u Federaciji BiH, koji istovremeno predstavljaju i ključna strateška pitanja adresirana ovim dokumentom. Na osnovu ovih strateških pitanja definiran je jedan opći i pet posebnih strateških ciljeva.
Opći strateški cilj je "osigurati da se budžeti na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, u svim fazama budžetskog procesa pripremaju, razmatraju, usvajaju i izvršavaju u skladu sa principima gender odgovornog budžetiranja, primjenjujući metodologiju programskog budžetiranja baziranog na rezultatima11.
Posebni strateški ciljevi i pripadajući programi koji vode ka njihovom ispunjenju definirani su kao odgovor na identificirana ključna strateška pitanja, kako slijedi:
Cilj 1: Uspostaviti funkcionalnu strukturu za efikasnu provedbu i praćenje provedbe SP GOB FBiH 2013-2015, sa programima:
- Formiranje tijela za provedbu i praćenje provedbe, i
- Operativno planiranje i izvještavanje.
Cilj 2: Unaprijediti propise i budžetsku dokumentaciju u procesu planiranja, usvajanja i izvještavanja o izvršenju Budžeta F BiH, u skladu sa zahtjevima GOB, sa programima:
- Unapređenje budžetskih instrukcija;
- Unapređenje budžetskih dokumenata po fazama budžetskog procesa
- Unapređenje zakonskog okvira
Cilj 3: Unaprijediti resorne politike u skladu sa zahtjevima GOB, sa programima:
- Odabiranje budžetskih programa za uvođenje GOB
- Usklađivanje relevantnog pravnog okvira odabranih budžetskih programa sa odredbama ZoRS-a BiH;
- Unapređenje registara, baza podataka i evidencija unutar odabranih budžetskih korisnika u skladu sa obavezama iz ZORS BiH;
Cilj 4: Unaprijediti procese i procedure na nivou budžetskih korisnika, u skladu sa zahtjevima GOB
- Unapređenje procesa planiranja rada odabranih budžetskih korisnika, u skladu sa zahtjevima ZORS-a BiH i GAP BiH 2013-2017;
- Unapređenje procesa planiranja i pripreme budžeta u odabranim budžetskim korisnicima, u skladu sa zahtjevima GOB-a; i
- Unapređenje procesa izvršenja i kontrole budžeta kod odabranih budžetskih korisnika, u skladu sa zahtjevima GOB-a.
Cilj 5: Izgraditi kapacitete odabranih budžetskih korisnika za dosljednu provedbu SP GOB FBiH 2013-2015, sa programima:
- Jačanje kadrovskih kapaciteta u GC F BiH i FMF; i
- Podizanje nivoa znanja i vještina državnih službenika odabranih budžetskih korisnika za uvođenje GOB-a
Trogodišnji akcioni plan u Aneksu 1 sadrži detaljan pregled aktivnosti u okviru ovih ciljeva/programa, nosilaca odgovornosti i vremenskih perioda za njihovu implementaciju, te indikatora njihove provedbe.
Efektivna i efikasna implementacija SP GOB FBiH 2013-2015 zahtijeva definiranje jasnih uloga, obaveza i odgovornosti svih ključnih aktera, uspostavu odgovarajuće organizacione strukture za provedbu i praćenje provedbe, te definiranje odgovarajuće finansijske konstrukcije sa procjenom potrebnih sredstava i izvora finansiranja.
U implementaciji SP GOB FBiH 2013-2015 će, pored GC FBiH i FMF-a, kao ključnog partnera, učestvovati pilot institucije koje su učestvovale u provedbi AP GOB FBiH 2010-2012, kako bi se finalizirale nedovršene aktivnosti i osigurala održivost postignutih rezultata. U prvoj godini implementacije SP GOB F BiH 2013-2015, pored već uključenih federalnih institucija, i to: GC F BiH, FMF, FMPVŠ, FMRSP, FMRPO i FZZZ, u nastavku razvoja inicijative za uvođenje GOB u Budžet Federacije BiH uključit će se i sljedeća federalna ministarstva/budžetski korisnici:
- Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ)
- Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON)
- Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOT)
- Federalno ministarstvo kulture i sporta (FMKS)
U prvoj godini implementacije, kroz godišnje operativno planiranje i realizaciju plana, provest će se, kao početne aktivnosti, odabir relevantnih budžetskih programa u okviru kojih će se razvijati GOB. Ova aktivnost će se provesti uz stručnu pomoć GC F BiH i obuhvatit će i novouključene i ranije uključene budžetske korisnike u razvoju inicijative Vlade Federacije BiH za uvođenje GOB u Budžet Federacije BiH.
Za provedbu i praćenje provedbe SP GOB FBiH 2013-2015 bit će zadužena Koordinaciona grupa koju će formalno imenovati direktorica GC F BiH, a sačinjavat će je koordinatori/koordinatorice za provedbu SP GOB FBiH 2013-2015 imenovani od rukovoditelja/ica ispred svakog aktera/odabranog budžetskog korisnika, što uključuje i osobe iz GC FBiH i Sektora za budžet FMF-a. Za implementaciju aktivnosti bit će zadužene radne grupe u okviru odabranih budžetskih korisnika i Zavoda, koje će se sastojati od odabranih državnih službenika/ca i ranije spomenutih koordinatora/ica, koje će također imenovati rukovoditelji/ice odabranih budžetskih korisnika i Zavoda za nastavak razvoja inicijative uvođenja GOB u Budžet Federacije BiH.
- poboljšanje praćenja izvršenja budžeta putem povratnih informacija o tome kome se sredstva dodjeljuju, čime se također indirektno smanjuje i mogućnost korupcije.

1.2. Gender mainstreaming i GOB u BiH

Uvođenje načela ravnopravnosti spolova u pravne, institucionalne i političke okvire u BiH utemeljeno je na obavezama koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata i članstva BiH u međunarodnim savezima i tijelima, kao i na načelima zaštite temeljnih ljudskih prava sadržanih u Ustavu BiH.
- povećanje efikasnosti javne potrošnje, kroz identifikaciju i uzimanje u obzir potreba pojedinaca iz različitih socijalnih grupa;
- direktno povećanje kvaliteta budžeta uvođenjem gender komponente, a time indirektno doprinos smanjenju siromaštva u kritičnim područjima i cjelokupnom povećanju standarda;
- olakšanje implementacije domaćih i međunarodnih standarda za ravnopravnost spolova koji su obavezujući za BiH, a time i ispunjenje obaveza za ulazak u EU;
Direktne koristi za BiH koje se mogu očekivati kao rezultat implementacije GOB-a su sljedeće:
- da sadržaj budžeta reflektira ciljeve ravnopravnosti spolova u smislu toga kako su alocirana sredstva i generirani prihodi.
- uključivanje glasova i žena i muškaraca na svim nivoima u proces upravljanja budžetom, i to u svim njegovim fazama, od faze planiranja do praćenja izvršenja i evaluacije. - da sadržaj budžeta reflektira ciljeve ravnopravnosti spolova u smislu toga kako su alocirana sredstva i generirani prihodi. Direktne koristi za BiH koje se mogu očekivati kao rezultat implementacije GOB-a su sljedeće: - olakšanje implementacije domaćih i međunarodnih standarda za ravnopravnost spolova koji su obavezujući za BiH, a time i ispunjenje obaveza za ulazak u EU; - direktno povećanje kvaliteta budžeta uvođenjem gender komponente, a time indirektno doprinos smanjenju siromaštva u kritičnim područjima i cjelokupnom povećanju standarda; - povećanje efikasnosti javne potrošnje, kroz identifikaciju i uzimanje u obzir potreba pojedinaca iz različitih socijalnih grupa; - poboljšanje praćenja izvršenja budžeta putem povratnih informacija o tome kome se sredstva dodjeljuju, čime se također indirektno smanjuje i mogućnost korupcije.
Kako bi se ostvarili ovi ciljevi, GOB konkretno treba da osigura:
- dobrog upravljanja - s obzirom na to da neravnopravnost spolova dovodi do velikih gubitaka u smislu društvene kohezije, ekonomske efikasnosti i razvoja čovječanstva, GOB je važna strategija u stremljenju ka ravnopravnijem građanstvu i pravičnijoj raspodjeli resursa, te je ono ne samo sredstvo za poboljšanje ekonomskog i finansijskog upravljanja, nego i upravljanja uopće.
i nejednakih društvenih pozicija i stereotipa, imaju različite želje i potrebe, pa zato i različito reagiraju na neke mjere koje su navodno gender neutralne.
- efikasnosti i efektivnosti, kroz bolje ostvarivanje ciljeva uz racionalniji utrošak resursa. GOB uzima u obzir činjenicu da žene i muškarci uslijed bioloških razlika
- transparentnosti i participativnosti budžeta, kroz veće učešće u procesu izrade budžeta, čime se vrši demokratizacija budžetskog procesa, kao i budžetskih politika.
- odgovornosti, kroz potenciranje odgovornosti vlade pokazivanjem da li je vlada preuzete obaveze po pitanju rodne ravnopravnosti zaista i reflektirala u budžetu.
- ravnopravnosti spolova, kroz integriranje ovog koncepta u proces izrade budžeta, kako bi se identificirale implikacije koje javne finansije imaju na pitanje ravnopravnosti spolova.
Osnovni ciljevi, odnosno rezultati GOB-a uključuju doprinos povećanju:
Prema tome, prihvatajući GOB, vlade razvijenih zemalja su u relevantnu budžetsku legislativu ugradile zahtjeve za realokacijom postojećih resursa, te mobilizaciju dodatnih resursa u svrhu osnaživanja položaja žena. Praktično sve politike za koje se alociraju budžeti mogu biti predmet rodne analize, jer kroz njih mogu da se produbljuju ili uklanjaju postojeće razlike u nivou koristi žena i muškaraca koje imaju od javnih politika, što uključuje i prioritete unutar finansiranja javnim finansijama. Gender odgovoran budžet treba da prepozna različite potrebe, privilegije, prava i obaveze koje muškarci i žene, djevojčice i dječaci imaju u društvu, i njihove različite doprinose proizvodnji dobara i usluga. To je alat u rukama vlada kojim treba da se konkretiziraju i u praksi provedu obaveze koje su vlade preuzele u pogledu osiguranja rodne ravnopravnosti.
Prema definiciji Vijeća Evrope "GOB predstavlja uključivanje principa rodne ravnopravnosti u budžetske procese. Ono podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu budžeta, uključivanje rodne perspektive na svim nivoima budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda u cilju unapređenja rodne ravnopravnosti."
Gender odgovorno budžetiranje (GOB) 2 predstavlja samo jednu od metoda gender mainstreaminga i dio je šireg konteksta borbe protiv neravnopravnosti spolova. GOB u suštini predstavlja alat kojim se gender mainstreaming inkorporira u javne budžete, koji su jedan od najvažnijih instrumenata javnih politika. Vršeći svoje osnovne funkcije alokacije resursa, distribucije dohotka i bogatstva, te stabilizacije ekonomije, budžet predstavlja važan instrument upravljanja razvojem društva. S obzirom na to da žene i muškarci u društvu imaju različit položaj i potrebe, pristup resursima, kao i mogućnosti za razvoj, jasno je koliko je važno da se analiziraju efekti koje budžeti imaju na žene i na muškarce, te da se preduzimaju odgovarajuće korektivne mjere.
Prema definiciji Vijeća Evrope: "Uspostavljanje prakse ravnopravnosti spolova (gender mainstreaming) predstavlja (re)organizaciju, unapređenje, razvoj i evoluciju procesa izrade politika na način da se aspekt rodne ravnopravnosti uključi u sve politike, na svim nivoima, i u svim fazama, od strane učesnika koji su uobičajeno uključeni u izradu politike"i.
Kako bi omogućile uvođenje načela ravnopravnosti između spolova u sve sfere života, većina zapadnoevropskih država usvojila je gender mainstreaming kao globalnu strategiju za postizanje ravnopravnosti spolova u praksi. Gender mainstreaming podrazumijeva ugradnju prioriteta i potreba žena i muškaraca, dječaka i djevojčica u sve zakone, strategije, planove, programe i akcije u jednom društvu. To je koordinirani set napora i procesa koji ima za cilj osigurati da žene i muškarci budu podjednako uključeni u odlučivanje o razvoju, te da imaju jednak pristup resursima, jednaku kontrolu nad resursima i jednake koristi od razvoja.
Načela ravnopravnosti spolova podrazumijevaju jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti za žene i muškarce, odnosno njihovu ravnopravnu zastupljenost, moć i učešće u svim sferama javnog i privatnog života. Uvođenje ovih načela osnova je svih jednakosti u društvu i predstavlja ispunjenje osnovnih standarda ostvarivanja ljudskih prava i sloboda. Prema različitim istraživanjima, kao i praktičnim iskustvima razvijenih zemalja, gender ravnopravnost direktno doprinosi ekonomskom rastu i razvoju, s obzirom na to da podstiče na efektivniju i efikasniju raspodjelu resursa.

1. UVOD 1.1. Ravnopravnost spolova i gender odgovorno budžetiranje (GOB)

Aneks 1 ovog dokumenta sadrži trogodišnji akcioni plan za provedbu SP GOB FBiH 2013-2015.
U cilju osiguranja uspješne implementacije i pravovremenog preduzimanja korektivnih mjera uspostavljen je odgovarajući okvir za praćenje provođenja i procjenu rezultata implementacije. Ovaj okvir baziran je na praćenju rezultata pojedinačnih aktivnosti putem indikatora izlaznih rezultata aktivnosti, te stepena ostvarenja postavljenih ciljeva, putem indikatora učinka na nivou ciljeva. Nakon implementacije svake pojedinačne aktivnosti, a najmanje jednom godišnje, koordinatori/ce RG-a unutar odabranih budžetskih/fondovskih korisnika dostavljat će KG SP GOB F BiH 2013-2015 izvještaj o napretku sa odgovarajućim indikatorima i obrazloženjima. Na osnovu ovih izvještaja sačinjavat će se godišnji izvještaji o napretku u provedbi SP GOB FBiH 2013-2015, koji će sadržiti i informacije o stepenu ostvarenja postavljenih ciljeva, putem indikatora učinka. GC FBiH će godišnje izvještaje o napretku, zajedno sa preporukama i prijedlogom zaključaka Vlade Federacije BiH, dostavljati Vladi Federacije BiH na usvajanje. Najkasnije u januaru 2016. godine GC FBiH će Vladi Federacije BiH uputiti Završni izvještaj s rezultatima praćenja i ocjene uspješnosti implementacije SP GOB FBiH 2013-2015, s prijedlogom zaključaka.
Na osnovu usvojenog SP GOB FBiH 2013-2015 i Aneksa Trogodišnji akcioni plan, izrađivat će se godišnji operativni planovi rada koji će uključivati i planove obuke i biti kroz konsultacije usaglašeni s aktivnostima drugih relevantnih organizacija i projekata. Godišnji operativni planovi će razraditi i projekciju finansijskih sredstava za njihovu realizaciju na osnovu koje će se izrađivati zahtjevi za donatorskim sredstvima. Implementacija SP GOB FBiH 2013-2015 će najvećim dijelom biti finansirana iz postojećih, već odobrenih budžeta federalnih institucija, kroz doprinos radnog angažmana državnih službenika. To se prvenstveno odnosi na troškove radnog angažmana (plata i naknada) službenika/ca angažiranih na implementaciji aktivnosti, te dio troškova materijala i usluga potrebnih za rad u RG-a i KG, kao i neophodne troškove prijevoza, dnevnica i sl. u situacijama potrebe odlaska na sastanke/radionice/treninge van sjedišta institucije. Za sve aktivnosti vezane za jačanje kapaciteta institucija (obuke, publikacije, rad KG SP GOB F BiH 2013-2015 i sl.) finansijska sredstva će se osiguravati iz donatorskih izvora, a na osnovu spomenutih godišnjih operativnih planova.
BiH je uspostavila zakonsko uporište i u procesu je razvijanja institucionalne infrastrukture za gender pitanja na svim nivoima. Donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH (ZORS) 2003. godine, te Gender akcionog plana BiH (GAP BiH) 2006. godine uspostavljen je zakonodavni i strateški okvir za uvođenje načela gender ravnopravnosti u sve politike, prioritete, strategije i planove koji se donose na svim nivoima vlasti. Pored zakonodavnog, uspostavljaju se i izgrađuju i institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na svim nivoima, kako bi se stvorili uvjeti za implementaciju ZORS-a.
Imajući u vidu neophodnost i očekivane društveno-ekonomske koristi od uključivanja principa ravnopravnosti spolova u proces upravljanja budžetom kao jednim od najvažnijih instrumenata javne politike, u BiH se inicijativa za GOB razvijala paralelno sa provođenjem reforme u upravljanju javnim finansijama. Ovom reformom je u proces upravljanja budžetima na svim nivoima vlasti u BiH uvedeno srednjoročno (trogodišnje) planiranje budžeta, uz primjenu metodologije programskog budžetiranja, kao modaliteta budžetiranja baziranog na rezultatima. S obzirom na to da ova metodologija omogućava uspostavljanje direktne veze između prioritetnih politika i budžetskih sredstava, povezujući ih sa očekivanim rezultatima, njenom primjenom se omogućava i praćenje rezultata i efekata raspodjele budžetskih sredstava na odnose među spolovima, kao i preduzimanje odgovarajućih mjera u cilju smanjenja rodne nejednakosti. Zato je gender odgovorno budžetiranje komplementarno programskom budžetiranju, i predstavlja njegovu nadogradnju, odnosno unapređenje kroz uvođenje gender komponente.
Inicijative oko uvođenja GOB-a u BiH koordinirali su gender instituconalni mehanizmi u tijesnoj saradnji sa nadležnim ministarstvima finansija. Kao rezultat ovih inicijativa, povećana je primjena gender analiza u procesu pripreme i planiranja budžeta na državnom nivou i entitetskim nivoima vlasti, i unaprijeđen je zakonodavni okvir kojim se regulira proces upravljanja budžetom.

1.3. Implementacija AP GOB FBiH 2010-2012

Inicijative vezane za uvođenje GOB-a u Budžet Federacije BiH su se provodile u okviru Akcionog plana za uvođenje gender odgovornih budžeta u Federaciji BiH 2010-2012 u pilot oblasti "Rad i zapošljavanje" (AP GOB F BiH 2010-2012). Donošenju ovog Akcionog plana prethodio je niz istraživačkih i analitičkih aktivnosti u oblasti gender odgovornih budžeta kojima je koordinirao GC FBiH. U skladu s preporukama koje su bile rezultat ovih aktivnosti, Vlada FBiH je 2009. godine svojim zaključcima naložila izradu ovog strateškog dokumenta, a oblast rada i zapošljavanja odabrana je imajući u vidu strateška opredjeljenja Vlade FBiH. Na ovaj način se pokušalo u ovoj pilot oblasti razviti metodologiju i indikatore za gender odgovorni budžet, koji će se u narednim koracima kao "naučene lekcije" ugraditi u propise koji reguliraju budžetski proces u FBiH, i koji će se primjenjivati u svim drugim sektorima i na svim nivoima vlasti. Kao ključni akteri prepoznati su Federalno ministarstvo finansija (FMF) i Gender Centar Federacije BiH (GC F BiH), te četiri pilot institucije: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (FMRPO), Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (FMRSP) i Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ), kao institucije u okviru kojih su strategije, politike i budžetska/fondovska sredstva u najvećoj mjeri orijentisani ka povećanju zapošljavanja.
UN Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (UN CEDAW) je jedan od temeljnih međunarodnih instrumenata za postizanje rodne ravnopravnosti koji je BiH ratificirala 1993. godine, čime je ova Konvencija postala aneks Ustava BiH. CEDAW - UN Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (1979) u članovima 2, 3 i 4 utvrđuje obaveze država potpisnica u cilju eliminiranja diskriminacije, razvoja i napretka žena, te ubrzavanja jednakosti među ženama i muškarcima. Te obaveze, između ostalog, uključuju sljedeće:
- Države potpisnice bi trebale poduzeti u svim oblastima, naročito u političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim oblastima, sve odgovarajuće mjere, uključujući zakonodavne, kako bi osigurale puni razvoj i napredak žena, garantirajući im uživanje ljudskih prava i fundamentalnih sloboda zasnovano na jednakosti sa muškarcima.
- U cilju ubrzavanja jednakosti među ženama i muškarcima, usvajanje privremenih mjera od strane država potpisnica koje su imale za cilj ubrzavanje de facto jednakosti među ženama i muškarcima ne treba se smatrati diskriminacijom kao što je definirano u sadašnjoj Konvenciji, ali ne treba ni na koji način zahtijevati, kao posljedicu, održavanje nejednakih ili odvojenih standarda; ove mjere trebaju biti ukinute kada se postignu ciljevi jednakih mogućnosti i tretmana.
Nakon razmatranja Inicijalnog, drugog i trećeg izvještaja Bosne i Hercegovine po CEDAW Konvenciji, 2006.godine, Komitet za eliminaciju diskriminacije žena (UN CEDAW Komitet) je dostavio Zaključne komentare i Preporuke CEDAW/C/BiH/CO/3 za Bosnu i Hercegovinu.
Opcionalni protokol Konvencije ratificiran je 2002. godine. Ovaj protokol uvodi mogućnost pojedinačnih potraživanja na ime kompenzacije za grupe ili osobe u nadležnosti države koje tvrde da su žrtve kršenja bilo kojeg od prava utvrđenih odredbama CEDAW. Konvencijom se prepoznaje da su žene svakodnevno izložene diskriminaciji i da se time krše principi jednakosti, prava i poštovanja ljudskog dostojanstva. Konvencija obavezuje BiH da preduzme sve moguće mjere u cilju eliminiranja diskriminacije u pravnom, političkom, ekonomskom i kulturnom životu, a posebno u oblastima obrazovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite, kao i zaštite žena iz ruralnih područja.
- poziva zemlje članice da prate i analiziraju efekte makroekonomskih i ekonomskih politika na žene i muškarce, te da razvijaju strategije, mehanizme i korektivne mjere kako bi adresirale gender neravnopravnost u ključnim oblastima;
- poziva na provođenje gender budžetiranja u praksi, naglašavajući da ono mora postati "parlamentarizirana procedura" u okviru Evropskog parlamenta, kao i nacionalnih, lokalnih i regionalnih parlamenata, s posebnim fokusom na zemlje u procesu pridruženja, naglašavajući pri tom ključnu ulogu parlamentarnih komisija za pitanja ravnoporavnosti spolova;
- poziva Evropsku komisiju da iskomunicira stav Savjetodavne komisije veoma široko, da inicira široku informativnu kampanju, te da sačini plan komunikacije o gender budžetiranju sa ključnim indikatorima u roku dvije godine.
Sve zemlje članice EU, kao i zemlje koje su u pripremi za ulazak u EU, treba da imaju informacije o ovim aktivnostima i da se uključe u procese na vrijeme. Na ovaj način uspostavljen je pravni okvir za uvođenje GOB-a na nivou pojedinačnih zemalja.

3.2. Domaći okvir

Domaći pravni okvir za uvođenje principa ravnopravnosti spolova u sve javne politike, uključujući upravljanje budžetom, određen je odgovarajućim zakonskim i strateškim dokumentima.
Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, ustavi kantona i Statut Distrikta Brčko uključuju osnovne odredbe za osiguranje ljudskih prava i osnovnih sloboda, ljudskog integriteta, dostojanstva i drugih prava i sloboda u oblasti ljudskih prava, uključujući zabranu diskriminacije na osnovu spola, na direktan i indirektan način.
Vlada Federacije BiH je svojom Odlukom V. broj 532/10 od 01.06.2010. godine usvojila AP GOB F BiH 2010-2012, a za njegovo provođenje zadužila GC FBiH, FMF, FMPVŠ, FMRPO, FMRSP i FZZZ, svakoga u okviru njegove nadležnosti.
Tada je postavljen i dugoročni strateški cilj u oblasti uvođenja GOB-a u Federaciji BiH: "Gender odgovorni budžeti na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH se u svim fazama budžetskog procesa pripremaju, razmatraju, usvajaju i izvršavaju na osnovu propisa koji sadrže zahtjeve gender odgovornih budžeta, u skladu sa okvirima programskih budžeta zasnovanih na rezultatima". Tako je donošenjem ovog Akcionog plana Vlada Federacije BiH potvrdila svoju spremnost da integrira principe gender jednakosti i ravnopravnosti u oblast upravljanja javnim finansijama, i to kroz uvođenje gender odgovornog budžetiranja.
Implementacijom AP GOB FBiH 2010-2012 postignuti su značajni rezultati u smislu unapređenja gender statistike i povećane primjene gender analiza u upravljanju budžetom/finansijskim planom u pilot institucijama, kao i u preduzetim inicijativama za unapređenje zakonske regulative za upravljanje budžetom u Federaciji BiH s aspekta ravnopravnosti spolova.
U skladu sa strateškim opredjeljenjima Vlade Federacije BiH, te ciljevima utvrđenim u AP GOB FBiH 2010-2012, planirano je da se po isteku vremenskog perioda za njegovu implementaciju, odnosno do kraja 2012. godine, izradi i usvoji Strateški plan za nastavak inicijative uvođenja GOB-a na nivou Budžeta Federacije BiH za naredni višegodišnji period.

2. METODOLOGIJA I FORMAT 2.1. Metodologija izrade Strateškog plana

Metodologija izrade ovog Strateškog plana polazi od općeprihvaćene najbolje prakse procesa strateškog planiranja. U cilju postizanja konzistentnosti sa metodologijom strateškog planiranja koja se primjenjuje u institucijama Federacije BiH, metodološki pristup, kao i sam format Strateškog plana, u velikoj mjeri je baziran na Uredbi o strateškom planiranju, godišnjem planiranju i izvještavanju u federalnim ministarstvima, koju je Vlada FBiH usvojila 07. aprila 2011. godine, a kojom se između ostalog uređuje i postupak izrade, metodologija i format institucionalnih strateških planova institucija Federacije BiH.
Ovaj SP GOB F BiH (2013-2015. godine) nadovezuje se na prethodno implementirani AP GOP FBiH 2010-2012, i temelji se na utvrđenim strateškim prioritetima Vlade FBiH. Prilikom njegove izrade, a posebno u domenu definiranja ciljeva i aktivnosti, uzeti su u obzir rezultati analize okruženja relevantnog za nastavak uvođenja GOB-a na nivou Budžeta Federacije BiH. Ovo prvenstveno uključuje postignute rezultate i izazove sa kojima smo se suočili u toku implementacije AP GOB FBiH 2010 - 2012, postignute rezultate u dosadašnjoj implementaciji reforme javnih finansija u Federaciji BiH, te očekivani utjecaj predstojećih projekata i inicijativa koji će se implementirati u okviru podrške razvoju strateškog planiranja i upravljanja budžetom u institucijama Federacije BiH. Na osnovu sagledavanja svih ovih faktora, kao i analize relevantnog strateškog okvira kojim se regulira oblast gender odgovornog budžetiranja, te analize ključnih aktera, definirani su najprije strateški ciljevi, a potom i programi i aktivnosti koji će voditi ostvarenju ovih ciljeva. Također je utvrđen i okvir za implementaciju plana, kojim se definiraju uloge pojedinačnih aktera u procesu implementacije, potrebni resursi i kapaciteti (ljudski i materijalni), te izvori finansiranja (uključujući budžetska i vanbudžetska sredstva).
U cilju adekvatnog praćenja i procjene implementacije programa i aktivnosti, utvrđen je i odgovarajući sistem za praćenje i procjenu, baziran na definiranim indikatorima rezultata i efekata aktivnosti. Ovaj sistem će omogućiti procjenu stepena do kojeg su postavljeni ciljevi ostvareni, odnosno stepena u kojem su odabrani programi i aktivnosti adekvatni, na osnovu čega će se dobiti informacije potrebne za reviziju plana.
U procesu izrade primjenjivan je visoko participativan pristup, baziran na konsultacijama sa širokim spektrom relevantnih aktera, uključujući domaće aktere (Federalno ministarstvo finansija, pilot korisnike iz AP GOB 2010-2012, ostale relevantne federalne institucije) i međunarodne aktere (organizacije koje podržavaju inicijative za uvođenje GOB-a, te implementatore projekata u oblasti reforme javnih finansija, razvoja strateškog planiranja u radu federalnih institucija). Prilikom usvajanja Završnog izvještaja o implementaciji AP GOB F BiH 2010-2012, Vlada Federacije BiH je usvojila i Analitičku podlogu za izradu SP GOB F BiH 2013-2015, te svojim zaključkom zadužila KG AP GOB F BiH 2010-2012 da sačini prijedlog strateškog dokumenta. Izbor novih budžetskih korisnika, na koje će se proširiti inicijativa za uvođenje GOB je izvršen u konsultaciji GC F BiH sa FMF, te prije slanja u proceduru usvajanja, Nacrt SP GOB F BiH 2013-2015 je upućen svim predloženim akterima na pismeno izjašnjenje i komentiranje.
S obzirom na to da se okruženje stalno mijenja, što može dovesti do potrebe za promjenom u postavljenim ciljevima, aktivnostima i okviru implementacije, potrebno je vršiti redovne revizije usvojenog Strateškog plana na godišnjem nivou, kako bi se uključili efekti ovih promjena i izvršila eventualna prilagođavanja. Usvojeni Strateški plan također treba da predstavlja temelj za alokaciju resursa namijenjenih za podršku uvođenju GOB-a u Federaciji BiH, kako iz domaćih, tako i iz međunarodnih izvora. Na ovaj način će se osigurati efikasnije i efektivnije korištenje ovih sredstava.
U okviru SPEM projekta uvedene su dvije ključne novine u proces upravljanja budžetom na nivou države, entiteta/Brčko Distrikta i kantona, koje uključuju primjenu:
1. Srednjoročnog pristupa planiranju i izradi budžeta, koji se bazira na trogodišnjim budžetskim projekcijama po principu prenesenih ("rolling") projekcija, umjesto dotadašnjeg planiranja na period od jedne kalendarske godine. Vlade na svim nivoima usvojile su tzv. "Okvir planiranja u 10 koraka" kojim se uređuju godišnji budžetski kalendari na svim nivoima vlasti, kao i obaveze i odgovornosti svih strana u procesu, uključujući parlamente, vlade, ministarstva finansija i budžetske korisnike.
2. Metodologije programskog budžetiranja, kao vida budžetiranja baziranog na rezultatima rada, umjesto dotadašnjeg planiranja baziranog isključivo na ulaznim elementima. Informacije o potrošnji sada se predstavljaju na način da se stvara direktna veza između planiranih i utrošenih budžetskih sredstava i izlaznih elemenata, odnosno rezultata rada, koji opet treba da budu bazirani na vladinim proritetnim politikama.
Uvođenjem ovih novina stvorili su se sistemski i tehnički preduvjeti za implementaciju GOB-a u sistemu upravljanja budžetom na svim nivoima u BiH. Naime, srednjoročni pristup izradi budžeta omogućava integriranje gender komponente u pojedinačne faze godišnjeg procesa planiranja budžeta, odnosno u proces upravljanja budžetom uopće.

2.2 Format i sadržaj Strateškog plana

Slično kao i kod definiranja metodologije izrade, prilikom utvrđivanja formata Strateškog plana uzeti su u obzir zahtjevi Uredbe Vlade Federacije BiH o strateškom planiranju, godišnjem planiranju i izvještavanju u federalnim ministarstvima. Tako predloženi format sadrži ključna poglavlja i elemente predviđene ovom Uredbom, uvažavajući specifičnosti koje proizilaze iz činjenice da ovo nije strateški plan jedne institucije na koji se inače odnosi Uredba, već strateški plan u čijoj će implementaciji učestvovati više različitih institucija.
U prvom poglavlju data su uvodna razmatranja koja se odnose na osnovne pojmove, značaj i ciljeve gender mainstreaminga i GOB-a, njihovo uvođenje u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na implementaciju GOB-a u Federaciji BiH kroz AP GOB FBiH 2010 - 2012. godine. U drugom poglavlju opisana je metodologija izrade i format Strateškog plana. Treće poglavlje se odnosi na strateški okvir koji uključuje relevantni međunarodni i domaći pravni okvir kojima se direktno ili indirektno određuju strateški pravci djelovanja za uvođenje GOB-a.
U četvrtom poglavlju su predstavljeni rezultati situacione analize, koji uključuju pregled rezultata provedbe AP GOB FBiH 2010-2012, rezultate postignute u okviru procesa reforme javnih finansija u BiH, te pregled predstojećih projekata i inicijativa koje su u vezi sa podrškom razvoju i unapređenju programskog budžetiranja i strateškog planiranja u organima državne službe na federalnom nivou, u periodu za koji se razvija Strateški plan. Analiza ključnih domaćih i međunarodnih relevantnih aktera koje treba uključiti u proces konsultacija, naročito u procesu kreiranja godišnjih operativnih planova sa planovima obuke, data je u petom poglavlju. Na osnovu definiranog strateškog okvira i rezultata situacione analize, u šestom poglavlju definirani su strateški ciljevi koji se nastoje postići u dugoročnom periodu, predloženi programi i njihovi programski (operativni ciljevi), te konkretne aktivnosti koje je potrebno provesti u okviru programa kako bi se postigli željeni ciljevi.
U sedmom poglavlju predstavljen je okvir za implementaciju aktivnosti, kroz pregled organizacije i uloga relevantnih aktera, te potrebnih resursa i kapaciteta. Osmo poglavlje se odnosi na prijedlog okvira za praćenje i procjenu rezultata i efekata predloženih aktivnosti i sadrži pokazatelje efekata na nivou postavljenih ciljeva.