Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Uredba o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Federaciji Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 19. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i člana 24. stav 1. Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 10/12), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 90. sjednici održanoj 04.12.2013. godine, donosi
UREDBU
O NAMJENI, KRITERIJIMA I USLOVIMA ZA DODJELU DRŽAVNE POMOĆI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I. - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Svrha Uredbe
Ovom uredbom se utvrđuje namjena državne pomoći, uslovi za dodjelu državne pomoći, kategorija korisnika državne pomoći, dozvoljeni troškovi po sektorima, maksimalna dozvoljena visina državne pomoći i ostali važeći kriteriji za dodjelu državne pomoći za posebne ciljeve državne pomoći.
Odredbe ove uredbe se odnose na slijedeće vrste državne pomoći:
- 1)Državna pomoć za promoviranje regionalnog razvoja
- 2)Horizontalna državna pomoć:
- a)državna pomoć malim i srednjim privrednim subjektima;
- b)državna pomoć sa sanaciju i restrukturiranje privrednih subjekata u teškoćama;
- c)državna pomoć za zapošljavanje zaposlenika koji se teže zapošljavaju ili sa invaliditetom;
- d)državna pomoć za zaštitu životne sredine;
- e)državna pomoć za istraživanje, razvoj i inovacije;
- f)državna pomoć za usavršavanje;
- g)državna pomoć u obliku rizičnog kapitala;
- h)državna pomoć u oblasti kulture;
- a)
- 3)Vertikalna državna pomoć - pomoć posebnim sektorima:
- a)državna pomoć u sektoru proizvodnje čelika;
- b)državna pomoć privrednim subjektima u sektoru vađenja uglja;
- c)državna pomoć u sektoru saobraćaja
- a)
- 4)Državna pomoć male vrijednosti (de minimis državna pomoć)
Član 2.
Pojmovi koji se koriste u Uredbi
Pojmovi koji se koriste u ovoj uredbi imaju sljedeće značenje:
- 1)Privredni subjekti (privredna društva) su društva i njihove grupacije (unije ili udruženja), preduzeća i poduzetnici, (bez obzira na vrstu vlasništva, mjesto registracije ili prebivališta, sjedišta), javne institucije, javna preduzeća i preduzeća koja kontrolira država, ostala fizička i pravna lica koja direktno ili indirektno, periodično ili jednokratno, učestvuju na tržištu, (bez obzira na njihov pravni status, vrstu vlasničkog odnosa), kao i neprofitne organizacije. Privredni subjekti, zavisno od pokazatelja utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini koja je prethodila dodjeli državne pomoći, a prema sljedećim kriterijima: visina prihoda, vrijednost imovine, prosječan broj zaposlenika u toku poslovne godine i razvrstavaju se na:
- a)Male privredne subjekte - oni koji ispunjavaju najmanje dva od sljedećih uslova: prosječan broj zaposlenih je manji od 50, prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je manja od 1.000.000,00 KM, ukupan godišnji prihod je manji od 2.000.000,00 KM.
- b)Srednjeprivredne subjekte - oni koji na dan sastavljanja finansijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od sljedećih uslova: prosječan broj zaposlenih u toku godine je od 50 do 250, prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000,00 KM do 4.000.000,00 KM, ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000,00 KM do 8.000.000,00 KM. U srednja pravna lica svrstavaju se i ona čije su vrijednosti veće od gornjeg iznosa jednog od uslova iz ovog stava.
- c)Velike privredne subjekte - privredni subjekti koji nisu srednji ili mali privredni subjekti, odnosno prelaze gornje vrijednosti iz najmanje dva uslova iz tačke 1 ovog člana. Osim pomenutih pravnih lica, velika pravna lica su banke, mikro-kreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obaveznim odnosno dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije.
- a)
- 2)Poduzetnik je društvo koje u svojstvu pravnog lica obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i roba, kao i vršenja usluga na tržištu čije poslovanje je uređeno Zakonom o privrednim društvima radi stjecanja dobiti, kao i samostalni poduzetnik (obrtnik) fizičko lice koje obavlja privrednu djelatnost u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima radi stjecanja dohotka. U poduzetnike se ubrajaju javna preduzeća čije poslovanje je uređeno Zakonom o javnim preduzećima.
- 3)Zaštita životne sredine je mjera utvrđena radi otklanjanja ili sprečavanja štete po fizičko okruženje ili prirodne resurse nastale aktivnostima korisnika, smanjenja rizika od nastupanja takve štete ili efikasnijeg korištenja prirodnih resursa, uključujući mjere energetskih ušteda i korištenja obnovljivih izvora energije.
- 4)Obnovljivi izvori energije obuhvataju sljedeće obnovljive nefosilne izvore energije: energija vjetra, solarna i geotermalna energija, energija talasa, plime i oseke, instalacije na vodotokovima, biomasa, deponijski gas, gas iz postrojenja za tretman otpadnih voda i biogas.
- 5)Biomasa je biorazgradiva frakcija proizvoda, otpada ili rezidua (kontaminat –"štetna tvar") u poljoprivredi (uključujući supstance biljnog i životinjskog porijekla), šumarstvu i srodnim privrednim granama, kao i biorazgradive frakcije industrijskog i komunalnog otpada.
- 6)Biogorivo je gorivo u tečnom ili gasovitom stanju za transport koje se proizvodi iz biomase.
- 7)Energija iz obnovljivih izvora energije je energija koju proizvode postrojenja isključivo iz obnovljivih izvora energije, kao i udio u pogledu kalorijske vrijednosti energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u kombinovanim postrojenjima koja koriste i konvencionalne izvore energije. Obuhvata i obnovljivu električnu energiju koja se koristi za punjenje sistema za skladištenje, ali ne i električnu energiju proizvedenu kao rezultat sistema za skladištenje.
- 8)Zaposlenik koji se teže zapošljava je svako lice koje:
- a)nije bilo u redovnom radnom odnosu proteklih 6 mjeseci ili
- b)nije steklo srednju stručnu spremu ili stručne kvalifikacije ili
- c)je starije od 50 godina ili
- d)živi kao odrasli samac sa jednim ili više izdržavanih lica ili
- e)radi u sektoru ili struci u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojoj je neravnoteža između polova bar 25 % veća od prosječne neravnoteže između polova u svim privrednim sektorima u Federaciji Bosne i Hercegovine, a pripada tom nedovoljno zastupljenom polu ili
- f)pripada nacionalnoj manjini u Federaciji Bosne i Hercegovine kojoj je potreban razvoj njenog lingvističkog profila, stručno usavršavanje ili radno iskustvo kako bi se povećali izgledi za stalno zaposlenje.
- a)
- 9)Zaposlenik koji se izrazito teško zapošljava je svako lice bez zaposlenja 24 mjeseca ili duže.
- 10)Zaposlenik sa invaliditetom je svako lice:
- a)kome je priznat invaliditet prema nacionalnom pravu; ili
- b)sa priznatim ograničenjima koja proizlaze iz fizičkog, mentalnog ili duševnog oštećenja.
- a)
- 11)Javno preduzeće jepravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo i koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalna djelatnost, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa ili javno preduzeće def. drugim propisima), a može biti organizovano kao društvo kapitala.
- 12)Privredni subjekti u teškoćama su oni koji nisu u stanju da, bilo svojim vlastitim sredstvima ili sredstvima koja mogu dobiti od svojih vlasnika/akcionara ili povjerilaca, zaustave gubitke, što bi bez intervencije javnih organa, u kratkom ili srednjem roku, gotovo sigurno rezultiralo prestankom njihovog poslovanja.
- 13)Referentna kamatna stopa je prosječna kamatna stopa komercijalnih banaka na tržištu kapitala Bosne i Hercegovine.
- 14)Popis državne pomoći je sveobuhvatna lista svih oblika državne pomoći dodijeljene u Federaciji Bosne i Hercegovine, klasificirane prema vrsti, kategoriji, iznosu, trajanju, nivou vlasti i pravnoj osnovi, u obliku baze podataka i kao poseban dokument, sveobuhvatan popis svih programa pomoći.
- 15)Državna pomoć je, svaki stvarni ili potencijalni javni rashod ili umanjeno ostvarenje javnog prihoda, postojećeg, planiranog ili potencijalnog, koja može biti dodijeljena ili planirana direktno ili indirektno od davaoca državne pomoći, u bilo kojem obliku, čime se narušava ili postoji opasnost od narušavanja konkurencije na tržištu stavljajući u povoljniji položaj određene privredne subjekte, proizvodnju ili trgovinu određenih proizvoda ili pružanje određenih usluga, ako to utiče na ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine iz ove oblasti.
- 16)Davaoci državne pomoći su: Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko Distrikt BiH, kantonalne, gradske i općinske uprave putem ovlaštenih pravnih lica, te svako pravno lice koje dodjeljuje ili upravlja državnom pomoći.
- 17)Korisnici državne pomoći su privredni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost učestvujući na tržištu putem proizvodnje ili trgovine roba i/ili usluga.
- 18)Program državne pomoći (shema) podrazumijeva akt na osnovu kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, unaprijed neodređenim korisnicima državne pomoći dodjeljuju pojedinačne državne pomoći i akt na osnovu kojeg se državna pomoć, koja unaprijed nije vezana za poseban projekt, dodjeljuje jednom ili više korisnika državne pomoći.
- 19)Pojedinačna državna pomoć(ad hoc) podrazumijeva svaku državnu pomoć dodijeljenu bilo kojem korisniku izvan utvrđenih programa državne pomoći.
- 20)Opravdani troškovi su troškovi za koje je dozvoljeno dodijeliti državnu pomoć.
- 21)Visina državne pomoći (intenzitet) je iznos državne pomoći izražen kao procent opravdanih troškova.
- 22)Inovativni klaster je skup povezanih organizacija i preduzeća koji međusobnim umrežavanjem i kontaktima poboljšavaju svoj nastup na tržištu, a mogu biti i kao skup povezanih kompanija specijalizovanih kao snadbjevači i davaoci usluga povezanih unutar određenog nacionalnog tržišta.
Član 3.
Uslovi za dodjelu državne pomoći
Državna pomoć se dodjeljuje ukoliko shema državne pomoći ili pojedinačni projekt državne pomoći:
- 1)zadovoljava uslove iz ove uredbe i člana 36(2) Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima, potpisanog 16. juna 2008. godine između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Privremeni sporazum) i člana 71(2). Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: SSP) ili
- 2)planirana finansijska pomoć se ne smatra državnom pomoći.
Državna pomoć ne može se dodijeliti privrednom subjektu kojem je izrečen nalog za povrat državne pomoći u skladu sa prethodnim rješenjem/odlukom Vijeća za državnu pomoć o nezakonitosti i nedopuštenosti državne pomoći.
Član 4.
Utvrđivanje ukupnog dozvoljenog iznosa državne pomoći
Ukoliko dati projekt državne pomoći ispunjava, bilo u potpunosti ili djelimično, određene odredbe ove uredbe, u dijelu troškova projekta za koje se može dati pomoć u skladu sa određenim odredbama ove uredbe, primjenjuje se odgovarajuća odredba o maksimalnoj dozvoljenoj visini državne pomoći. Isti opravdani troškovi ne mogu biti predmet pomoći dva puta na osnovu odredbi ove uredbe.
Ukoliko se državna pomoć datom projektu državne pomoći ili shema državne pomoći dodjeljuje iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, kantona ili organa lokalne samouprave, ili u kombinaciji nekoliko shema državne pomoći i/ili pojedinačne državne pomoći, na ukupan iznos državne pomoći primjenjuje se odredba o maksimalnoj dozvoljenoj visini državne pomoći.
Odredba o maksimalnoj dozvoljenoj visini podrazumijeva da ukupan iznos za iste opravdane troškove ne može preći najviši dozvoljeni iznos opravdanih troškova, odnosno intenzitet državne pomoći.
Član 5.
Konverzija
Iznos državne pomoći izražen u eurima konvertira se u konvertibilnu marku prema srednjem deviznom kursu Centralne banke Bosne i Hercegovina na dan dodjele državne pomoći.
II. - DRŽAVNA POMOĆ ZA PROMOVIRANJE REGIONALNOG RAZVOJA
Član 6.
Opšti uslovi za dodjelu državne pomoći za promoviranje regionalnog razvoja
Državna pomoć za promoviranje regionalnog razvoja može se dodijeliti kao: pomoć kod početnog ulaganja ili troškova bruto plaća i naknada za radna mjesta koja se otvore kao direktan rezultat projekta početnog ulaganja, operativna pomoć ili pomoć novoosnovanim malim privrednim subjektima.
Državna pomoć za promoviranje regionalnog razvoja ne može se dodijeliti privrednim subjektima u sektoru proizvodnje čelika, sintetičkih vlakana i vađenja uglja, niti privrednim subjektima u teškoćama.
Državna pomoć za promoviranje regionalnog razvoja može se dodijeliti velikim privrednim subjektima u visini do 50% bruto opravdanih troškova državne pomoći kod početnog ulaganja ili otvaranja novih radnih mjesta. Kod malih privrednih subjekata, državna pomoć može se povećati za 20% bruto granta, a kod srednjih privrednih subjekata - do 10% bruto granta. Kod malih i srednjih privrednih subjekata, povećanje visine državne pomoći ne primjenjuje se u sektoru saobraćaja i kod velikih investicijskih projekata gdje opravdani troškovi prelaze 50 miliona eura, bez obzira na sektor.
Ulaganja izvršena tokom realizacije projekta državne pomoći moraju da budu očuvana u datom regionu u periodu od najmanje pet godina po završetku projekta. Svako radno mjesto koje se otvori na osnovu ulaganja mora da bude očuvano u datom regionu u periodu od najmanje pet godina od dana prvog popunjavanja tog radnog mjesta. Kod malih i srednjih privrednih subjekata, ovaj vremenski rok može se skratiti na tri godine. Ovim se ne sprečava zamjena postrojenja ili opreme koja zastari u ovom petogodišnjem periodu usljed brzih tehnoloških promjena, pod uslovom da privredna djelatnost opstane u datom području tokom minimalnog perioda.
Granica visine pomoći računa se ili kao procent opravdanih materijalnih i nematerijalnih troškova ulaganja, ili kao procent prosječnih troškova bruto plaća i naknada zaposlenih lica za period od dvije godine, za zaposlenje koje je direktna posljedica investicijskog projekta, ili kombinacijom metoda, pod uslovom da pomoć ne premaši najpovoljniji iznos koji nastane iz primjene bilo koje kalkulacije.
Kada se državna pomoć računa na osnovu troškova materijalnog ili nematerijalnog ulaganja, ili troškova kupovine u slučaju preuzimanja, korisnik mora da osigura finansijsko učešće od najmanje 25% opravdanih troškova, bilo iz vlastitih resursa ili putem inostranog finansiranja, u obliku koji ne sadrži nikakvu državnu pomoć. Međutim, kada maksimalna visina regionalne pomoći, uvećana u skladu sa stavom 3. ovog člana, prelazi 75%, finansijsko učešće korisnika se shodno tome smanjuje.
Državna pomoć može biti dodijeljena na osnovu sheme državne pomoći ako je korisnik podnio zahtjev za državnu pomoć, a davalac državne pomoći potvrdio, u pisanom obliku, da, na osnovu detaljne verifikacije, projekt u načelu zadovoljava uslove za dodjelu postavljene u okviru sheme državne pomoći prije početka rada na projektu. Kod pojedinačne državne pomoći, davalac državne pomoći mora da izda pismo namjere, pod uslovom da Vijeće za državnu pomoć odobri mjeru, o dodjeli državne pomoći prije početka rada na projektu.
Član 7.
Opravdani troškovi kod državne pomoći za početna ulaganja
Početna ulaganja su ulaganja u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu u vezi sa:
- 1)osnivanjem novog objekta, proširenjem postojećeg objekta, diverzifikacije proizvodnje objekta u nove dodatne proizvode ili fundamentalna promjena ukupnog procesa proizvodnje u postojećem objektu;
- 2)nabavke kapitalne imovine u direktnoj vezi sa objektom, kada se objekt zatvara ili bi se zatvorio da nabavka nije izvršena, a imovinu kupuje nezavisan investitor po tržišnim uslovima. U slučaju da poslovanje malog privrednog subjekta naslijedi porodica prvobitnog vlasnika, prestaje da važi uslov da imovinu mora da kupi nezavisan investitor. Jedinstvena kupovina akcija/dionica privrednog subjekta ne smatra se investicijom.
Opravdani troškovi kod materijalnog ulaganja su troškovi koji se odnose na ulaganja u svrhu nabavke zemljišta, zgrada, proizvodnih postrojenja ili opreme. U sektoru saobraćaja, troškovi nabavke saobraćajnih sredstava (pokretna imovina) ne podliježu pomoći za početna ulaganja.
Kod nabavke objekta, uzimaju se u obzir samo troškovi nabavke imovine od trećeg lica, pod uslovom da je promet obavljen po tržišnim uslovima. Kada nabavku prati druga investicija, troškovi investicije se dodaju troškovima nabavke.
Troškovi vezani za stjecanje imovine koja je pod zakupom, osim zemljišta i zgrada, opravdani su samo ako zakup ima oblik finansijskog lizinga i sadrži obavezu kupovine imovine na kraju perioda zakupa. U slučaju zakupa zemljišta i zgrada, zakup se mora nastaviti najmanje pet godina nakon predviđenog datuma završetka projekta ulaganja, odnosno tri godine za male i srednje privredne subjekte.
Opravdana nematerijalna ulaganja su troškovi transfera tehnologije kroz stjecanje prava na patent, licence, znanja ili nepatentiranih tehnoloških znanja.
Opravdana nematerijalna ulaganja moraju da ispune sljedeće uslove:
- 1)da se sredstva isključivo koriste u subjktu koji je korisnik regionalne pomoći;
- 2)da se obračunava amortizacija;
- 3)da su sredstva kupljena od trećeg lica po tržišnim uslovima; i
- 4)da se sredstva nalaze u i ostaju u imovini privrednog subjekta koji je primalac regionalne pomoći najmanje pet godina. Kod malih i srednjih privrednih subjekata, ovaj vremenski rok iznosi najmanje tri godine.
Opravdani troškovi ulaganja u nabavku nematerijalne imovine iznose do 50% ukupnih opravdanih troškova početnog ulaganja u projekt, a kod malih i srednjih privrednih subjekata svi troškovi se smatraju opravdanim.
Kod malih i srednjih privrednih subjekata, troškovi pripremnih studija i konsultantski troškovi u vezi sa ulaganjem također se mogu priznati u iznosu intenziteta pomoći do 50% ostvarenih troškova.
Član 8.
Opravdani troškovi za otvaranje novih radnih mjesta
Opravdani troškovi za otvaranje novih radnih mjesta koja su povezana sa početnim ulaganjem, izračunavaju se množenjem troškova bruto plaća i naknada za naredne dvije godine sa brojem planiranih novootvorenih radnih mjesta.
Državna pomoć za otvaranje novih radnih mjesta odobrava se:
- 1)za radna mjesta koja se otvaraju i popunjavaju najkasnije u roku od tri godine po završetku projekta državne pomoći; i
- 2)po realizaciji projekta državne pomoći u datom preduzeću, prosječan broj zaposlenika je veći u odnosu na prosječan broj zaposlenih u preduzeću u vremenskom periodu od najmanje 12 mjeseci prije pokretanja projekta državne pomoći.
Član 9.
Državna pomoć za velike investicijske projekte na regionalnom razvoju
Veliki investicijski projekt je investicijski projekt čiji opravdani troškovi prelaze iznos od 50 miliona eura. Da bi se spriječila vještačka podjela velikog investicijskog projekta na pod-projekte u svrhu izbjegavanja primjene odredbi ove uredbe, pod velikim investicijskim projektom podrazumijeva se jedan investicijski projekt u okviru kog isti privredni subjekt ili više njih vrše ulaganje u periodu od tri godine, a sastoji se od fiksne aktive udružene na ekonomski nedjeljiv način.
U slučaju da opravdani troškovi projekta premaše 50 miliona eura, maksimalna dozvoljena visina državne pomoći za dati projekt utvrđuje se na sljedeći način:
- 1)ukoliko ukupni opravdani troškovi projekta iznose od 50 do 100 miliona eura na dan podnošenja projekta, maksimalna dozvoljena visina državne pomoći za taj dio projekta iznosi 50% maksimalne dozvoljene visine državne pomoći za regionalnu državnu pomoć za razvoj za velike privredne subjekte;
- 2)ukoliko ukupni opravdani troškovi projekta premašuju 100 miliona eura na dan podnošenja projekta, maksimalna dozvoljena visina državne pomoći za taj dio projekta iznosi 34% maksimalne dozvoljene visine pomoći za regionalnu državnu pomoć za razvoj za velike privredne subjekte; i
- 3)ukoliko ukupni opravdani troškovi projekta premašuju 50 miliona eura na dan podnošenja projekta, prije dodjele državne pomoći, svako obavještenje o projektu dostavlja se Vijeću za državnu pomoć čak i ako se projekt realizuje u skladu sa shemom državne pomoći koju je odobrio Vijeće za državnu pomoć.
Član 10.
Državna pomoć za operativno poslovanje
Regionalna pomoć za razvoj koja je usmjerena na smanjenje tekućih troškova privrednog subjekta (pomoć za operativno poslovanje) može se dodijeliti samo ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:
- 1)da se državna pomoć odnosi na probleme razvoja u datom području koji treba da se otklone;
- 2)da se državna pomoć ne dodjeljuje na rok duži od sedam godina, a da se njena visina postepeno smanjuje i
- 3)da je državna pomoć proporcionalna teškoćama koje se trebaju otkloniti.
Državna pomoć ne može se dodijeliti za finansiranje tekućih troškova privrednog subjekta koji posluje u sektoru finansijskih usluga i za djelatnosti unutar grupe.
Član 11.
Državna pomoć za novoosnovane male privredne subjekte
Državna pomoć za novoosnovane male privredne subjekte može se dodijeliti samo u okviru predmeta Programa (sheme) državne pomoći.
Privredni subjekti koji imaju pravo na ovu pomoć su mali privredni subjekti koji su osnovani u periodu do pet godina prije podnošenja projekta za državnu pomoć i to:
- 1)u iznosu od 40% ukupnih opravdanih troškova, koji su nastali tokom prve tri godine;
- 2)u iznosu od 30% ukupnih opravdanih troškova, koji su nastali tokom sljedeće dvije godine rada privrednog društva.
Državna pomoć može se dodijeliti u iznosu do 2 miliona eura.
Godišnji iznos pomoći dodijeljene novoosnovanim malim privrednim subjektima ne smije preći 33% dozvoljenog iznosa pomoći iz stava 3. ovog člana.
Visina pomoći ne smije preći 35% opravdanih troškova ostvarenih u prve tri godine po osnivanju privrednog subjekta i 25% u naredne dvije godine.
Ovi troškovi ne smatraju se opravdanim ukoliko je tim privrednim društvima državna pomoć dodijeljena u okviru druge sheme državne pomoći, ili kao individualna državna pomoć.
Opravdani troškovi koji su direktno povezani sa osnivanjem malog privrednog subjekta, kao i pod uslovom da su stvarno nastali u periodu od pet godina po osnivanju privrednog subjekta su:
- 1)troškovi za pravne, savjetodavne, konsultantske i administrativne usluge;
- 2)kamate na finansijska sredstva osigurana iz vanjskih izvora i dividende na vlastito angažovani kapital koje ne prelaze referentnu kamatnu stopu;
- 3)naknade za iznajmljivanje proizvodnih postrojenja/opreme;
- 4)troškovi utroška energije, vode, grijanja, porezi i administrativne naknade, osim PDV-a i poreza na dobit;
- 5)amortizacija, naknade za lizing proizvodnih postrojenja/opreme, kao i troškovi zarada pod uslovom da glavna ulaganja ili mjere za otvaranje radnih mjesta i zapošljavanja ne sadrže druge oblike državne pomoći.
III. - HORIZONTALNA DRŽAVNA POMOĆ 1. Državna pomoć malim i srednjim privrednim subjektima
Član 12.
Opći uslovi za dodjelu državne pomoći malim i srednjim privrednim subjektima
Državna pomoć za male i srednje privredne subjekte iz čl. 13. i 14. ove uredbe ne može se dodijeliti privrednim subjektima u sektoru vađenja uglja, ni privrednim subjektima u teškoćama prema općim uslovima ove uredbe za dodjelu državne pomoći.
Državna pomoć za male i srednje privredne subjekte iz čl. 44. i 45. ove uredbe ne može se dodijeliti privrednim subjektima u sektoru vađenja uglja i čelika, ni privrednim subjektima u teškoćama.
Član 13.
Državna pomoć za savjetodavne usluge
Državna pomoć za male i srednje privredne subjekte može se dodijeliti za savjetodavne usluge.
Visina državne pomoći ne može preći 50% troškova savjetodavnih usluga koje pružaju vanjski konsultanti.
Navedene usluge ne mogu biti stalna ili povremena djelatnost, niti da budu povezane sa redovnim operativnim troškovima privrednog subjekta, kao što su redovne usluge poreskog savjetovanja, redovne pravne usluge ili usluge reklamiranja.
Član 14.
Državna pomoć za učešće na sajmovima
Državna pomoć za male i srednje privredne subjekte može se dodijeliti za učešće na sajmovima. Pravo dobijanja pomoći za učešće na sajmovima pripada onim subjektima koji po prvi put izlaze na sajam međunarodnog karaktera i to ako je izlazak na sajam povezan sa komercijalizacijom novih proizvoda, transfer tehnologija, razvoj vlastitog brenda i sajma male privrede svjetskog nivoa.
Visina državne pomoći ne može preći 50% troškova nastalih iznajmljivanjem, postavljanjem i vođenjem štanda za prvo učestvovanje privrednog subjekta na određenom sajmu ili izložbi. Visina troškova sajma se utvrđuje konsultirajući pravila i tarife Unije sajmova kojim pripada konkretni sajam za koji se utvrđuju troškovi.
2. Državna pomoć za sanaciju i restrukturiranje privrednih subjekatau teškoćama
Član 15.
Državna pomoć privrednom subjektu u teškoćama
Državna pomoć privrednom subjektu u teškoćama može se dodijeliti:
- 1)ako ispuni uslove za privredni subjekt u teškoćama iz člana 2. tačka 12) ove uredbe;
- 2)ako nije u sastavu veće poslovne grupe, osim ukoliko može da pokaže:
- a)da su teškoće u kojima se privredni subjekt nalazi unutrašnje i da nisu rezultat proizvoljne raspodjele troškova u okviru grupe i
- b)da su teškoće suviše ozbiljne da bi se grupa sama mogla s njima izboriti.
- a)
Kada privredni subjekt u teškoćama osniva supsidijarno lice, to lice, zajedno sa privrednim licem u teškoćama pod čijom je kontrolom, smatrat će se grupom i može dobiti pomoć pod uslovima iz čl. 15. do 17. ove uredbe.
Novoosnovani privredni subjekt nema pravo na državnu pomoć za sanaciju i restrukturiranje čak i ukoliko je njegova finansijska pozicija nesigurna, a naročito ako je novi privredni subjekt nastao likvidacijom ranijeg privrednog subjekta ili je preuzeo njegova sredstva. Novoosnovani privredni subjekt je privredni subjekt koji se nalazi u privrednom registru ne duže od tri godine.
Državna pomoć privrednom subjektu u teškoćama može se dodijeliti:
- 1)za sanaciju da bi se privrednom subjektu dala mogućnost da ispita svoje stanje i dok se ne pripremi plan restrukturiranja ili likvidacije ili
- 2)za restrukturiranje radi osiguravanja privrednom subjektu obnove dugoročne konkurentnosti u okviru plana za reorganizaciju i racionalizaciju.
Državna pomoć za sanaciju i restrukturiranje ne može se dodijeliti privrednim subjektima u sektoru vađenja uglja. Državna pomoć privrednim subjektima u sektoru proizvodnje čelika dodjeljuje se u skladu sa članom 52. ove uredbe.
Kada je privrednom subjektu u teškoćama prethodno data pomoć u skladu sa zakonom, u pogledu koje je Vijeće za državnu pomoć donio negativnu odluku sa nalogom za sanaciju i kada ta sanacija nije realizovana, pri utvrđivanju pomoći za sanaciju i restrukturiranje tog privrednog subjekta uzeće se u obzir kumulativan efekt stare i nove pomoći.
Član 16.
Državna pomoć za sanaciju
Državna pomoć može se dodijeliti privrednom subjektu:
- 1)kao jednokratna mjera ukoliko je takva državna pomoć opravdana, gdje se uzimaju u obzir socijalni i ekonomski uslovi datog područja;
- 2)ukoliko se pomoć dodjeljuje kao garancija zajma ili zajam po tržišnoj kamatnoj stopi. Pri određivanju tržišne kamatne stope, koristi se referentna kamatna stopa;
- 3)uz uslov da svaki kredit bude vraćen, a sve obaveze po garancijama okončane u roku do šest mjeseci nakon isplate prve rate privrednom subjektu;
- 4)da je državna pomoć ograničena u iznosu neophodnom za opstanak privrednog subjekta u periodu za koji je pomoć odobrena.
Privredni subjekt - primalac državne pomoći za sanaciju dužan je da, najkasnije u roku od šest mjeseci od dodjele državne pomoći, dostavi Vijeću za državnu pomoć jedan od sljedećih dokumenata:
- 1)plan restrukturiranja privrednog subjekta;
- 2)plan likvidacije privrednog subjekta; ili
- 3)dokaz da je kredit vraćen u cijelosti i/ili da je garancija istekla.
Državna pomoć za sanaciju može se dodijeliti samo jedanput. Državna pomoć može se dodijeliti ponovo u izuzetnim slučajevima, ali ne prije isteka desetogodišnjeg perioda od datuma realizacije ranijeg plana restrukturiranja. Nova državna pomoć za sanaciju može se dodijeliti i prije isteka desetogodišnjeg perioda ukoliko bude potrebna, ali tek nakon isteka perioda od najmanje pet godina od dodjele državne pomoći i to usljed nepredvidivih okolnosti koje su van kontrole i utjecaja privrednog subjekta.
Član 17.
Državna pomoć za restrukturiranje
Državna pomoć može se dodijeliti ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
- 1)da je privredni subjekt izradio plan restrukturiranja koji obuhvata:
- a)ponovno uspostavljanje dugoročne konkurentnosti privrednog subjekta u toku razumnog vremenskog perioda na osnovu realnih pretpostavki o budućim uslovima poslovanja,
- b)prestanak obavljanja djelatnosti koje bi u privrednom subjektu uzrokovale gubitke čak i nakon restrukturiranja;
- c)opis okolnosti koje su dovele do teškoća da bi se ocijenilo da li su predložene mjere odgovarajuće,
- d)da realizacija mjera privrednom subjektu omogući da poslije završetka restrukturiranja, bez dodatne pomoći, pokrije sve svoje troškove uključujući amortizaciju i finansijske obaveze; očekivani prinos na kapital mora da bude dovoljan da bi restrukturirani privredni subjekt mogao da izdrži tržišnu konkurenciju vlastitim zaslugama;
- a)
- 2)da privredni subjekt poduzima kompenzacione mjere: prijenos ili prodaja imovine, smanjenje kapaciteta ili zastupljenosti na tržištu, uklanjanje barijera za ulazak na dato tržište. Kompenzacione mjere se ne odnose na male privredne subjekte;
Korisnik državne pomoći finansira dio troškova procesa restrukturiranja iz vlastitih sredstava ili iz vanjskih izvora finansiranja po tržišnim uslovima. Mali privredni subjekti sufinansiraju plan restrukturiranja u iznosu od najmanje 25%, srednji privredni subjekti u iznosu od najmanje 40%, a veliki privredni subjekti u iznosu od najmanje 50%. Iznos državne pomoći ograničen je na minimum neophodan za realizaciju plana restrukturiranja privrednog subjekta.
Državna pomoć za restrukturiranje može se dodijeliti privrednom subjektu samo jedanput.
Državna pomoć za restrukturiranje može se dodijeliti ponovo u izuzetnim slučajevima, ali ne prije isteka desetogodišnjeg perioda od datuma realizacije ranijeg plana restrukturiranja. Nova državna pomoć za restrukturiranje, može se dodijeliti i prije isteka desetogodišnjeg period ukoliko bude potrebna, ali tek nakon što prođe najmanje pet godina od dodjele državne pomoći i to usljed nepredvidivih okolnosti koje su van kontrole i utjecaja privrednog subjekta.
O svakoj stvarno dodijeljenoj državnoj pomoći velikom ili srednjem privrednom subjektu u toku perioda restrukturiranja, uključujući pomoć dodijeljenu u skladu sa odobrenom shemom državne pomoći, mora se ponaosob izvijestiti Vijeće za državnu pomoć ukoliko nije bio obaviješten o planiranoj pomoći u vrijeme donošenja odluke o dodjeli pomoći za restrukturiranje.
U slučaju dodjele pomoći za restrukturiranje velikom privrednom subjektu, davalac državne pomoći podnosi Vijeću za državnu pomoć detaljne izvještaje najmanje jednom godišnje do ispunjenja ciljeva iz plana restrukturiranja. Izvještaj mora da sadrži sve podatke koji su potrebni Vijeću za državnu pomoć radi praćenja realizacije plana restrukturiranja: raspored sredstava uplaćenih privrednom subjektu, njegovo finansijsko stanje i poštovanje uslova i obaveza iz odluke na osnovu koje je državna pomoć dodijeljena.
Kod državne pomoći za restrukturiranje malih i srednjih privrednih subjekata, davalac pomoći jednom godišnje dostavlja Vijeću za državnu pomoć kopiju bilansa stanja i bilansa uspjeha privrednog subjekta - primaoca pomoći.
Državna pomoć za sanaciju i za restrukturiranje može se dodijeliti i privrednom subjektu nad kojim je otvoren stečajni postupak, radi opstanka i nastavljanja djelatnosti privrednog subjekta.
3. Državna pomoć za zapošljavanje lica koja se teže zapošljavaju i lica sa invaliditetom
Član 18.
Opći uslovi za dodjelu državne pomoći za zapošljavanje
Državna pomoć za zapošljavanje lica koja se teže zapošljavaju i lica sa invaliditetom može se dodijeliti u obliku subvencija za bruto plaće i naknade i kao naknada za dodatne troškove zapošljavanja lica sa invaliditetom.
Državna pomoć za zapošljavanje ne može se dodijeliti privrednim subjektima u sektoru vađenja uglja i privrednim subjektima u teškoćama.
Član 19.
Državna pomoć za zapošljavanje u obliku subvencija za bruto plaće i naknade
Državna pomoć za zapošljavanje u obliku subvencija za bruto plaće i naknade može se dodijeliti za zapošljavanje lica koja se teže zapošljavaju, lica koja se izuzetno teško zapošljavaju i lica sa invaliditetom.
Visina državne pomoći ne smije preći:
- 1)u slučaju lica koja se teže zapošljavaju i lica koja se izuzetno teško zapošljavaju, 50% opravdanih troškova i
- 2)u slučaju lica sa invaliditetom, 75% opravdanih troškova.
Opravdani troškovi su troškovi bruto plaća i naknada u periodu:
- 1)od najviše 12 mjeseci po zapošljavanju - u slučaju lica koja se teže zapošljavaju;
- 2)od najviše 24 mjeseci po zapošljavanju - u slučaju lica koja se izuzetno teško zapošljavaju i
- 3)tokom cjelokupnog perioda u kom je lice zaposleno - u slučaju lica sa invaliditetom.
Troškovi bruto plaća i naknada su ukupan iznos koje je privredni subjekt stvarno platio u vezi sa zapošljavanjem, koji obuhvata bruto iznos plaća i naknada prije odbijanja poreza, obaveznih doprinosa, kao što su doprinosi za socijalno osiguranje, troškovi dječje zaštite.
Ukoliko zapošljavanje nema za posljedicu neto povećanje broja zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u datom privrednom subjektu u prethodnih dvanaest mjeseci, to radno mjesto ostaje upražnjeno po dobrovoljnom raskidu radnog odnosa, invalidnosti, odlaska u starosnu penziju, dobrovoljnog skraćenja radnog vremena ili otpuštanja, u skladu sa zakonom, zbog povrede radne discipline, a ne kao posljedica tehnološkog viška. Broj zaposlenih je broj godišnjih jedinica rada, tj. broj lica zaposlenih na puno radno vrijeme u toku jedne godine, gdje se zaposlenje na pola radnog vremena i sezonsko zaposlenje računaju kao dijelovi godišnje jedinice rada.
Osim u slučaju otpuštanja u skladu sa zakonom ili zbog povrede radne discipline, zaposlenik koji se teže zapošljava ima pravo na kontinuirano zaposlenje na najkraći rok predviđen propisima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine i kolektivnim ugovorima koji uređuju ugovor o radu.
Ukoliko je period zaposlenja lica koja se teže zapošljavaju i lica sa invaliditetom kraći od 12 mjeseci, odnosno 24 mjeseca u slučaju lica koja se izuzetno teško zapošljavaju, državna pomoć se proporcionalno smanjuje.
Član 20.
Državna pomoć za naknadu dodatnih troškova zapošljavanja lica sa invaliditetom
Državna pomoć može se dodijeliti za naknadu dodatnih troškova zapošljavanja lica sa invaliditetom.
Visina državne pomoći ne smije preći 100% opravdanih troškova.
Opravdani troškovi za dodjelu državne pomoći za naknadu dodatnih troškova zapošljavanja lica sa invaliditetom su troškovi, osim troškova bruto plaća i naknada navedenih u članu 19. ove uredbe, koji su dodatni u odnosu na one troškove koje bi privredni subjekt snosio da zapošljava zaposlenike bez invaliditeta, u periodu u kome je zaposlenik sa invaliditetom zaposlen.
Opravdani troškovi iz stava 3. ovog člana su:
- 1)troškovi prilagođavanja poslovnog prostora;
- 2)troškovi zapošljavanja osoblja samo za vrijeme dok pružaju pomoć radnicima sa invaliditetom;
- 3)troškovi prilagođavanja ili nabavke opreme, odnosno nabavke i provjere računarskih programa (softver) koje koriste radnici sa invaliditetom, uključujući prilagođenu ili pomoćnu tehnološku opremu, koji su dodatni u odnosu na one troškove koje bi privredni subjekt snosio da zapošljava zaposlenike bez invaliditeta, u periodu u kome je zaposlenik sa invaliditetom zaposlen;
- 4)u slučaju da privredni subjekt ima zapošljavanje u prilagođenim uslovima, troškovi izgradnje, instaliranja ili širenja privrednog subjekta i ugradnje opreme, kao i svi troškovi administracije i prijevoza koji su direktna posljedica zapošljavanja zaposlenika sa invaliditetom. Zapošljavanje u prilagođenim uslovima je zapošljavanje u privrednom subjektu sa najmanje 50% lica sa invaliditetom.
Odstupanje od pravila o kumulaciji državne pomoći:
- 1)Državna pomoć za osobe sa invaliditetom iz čl. 18. i 19. ove Uredbe može da se, u pogledu istih opravdanih troškova, kumulira sa drugom državnom pomoći, predviđenom ovom Uredbom i preko gornje granice utvrđene članom 4. stav 2. ove Uredbe, ako se tom kumulacijom ne prelazi 100% mjerodavnih troškova u svakom periodu u kome su predmetna lica bila zaposlena.
4. Državna pomoć za zaštitu životne sredine
Član 21.
Opći uslovi za dodjelu državne pomoći za zaštitu životne sredine
Državna pomoć za zaštitu životne sredine može se dodijeliti za bilo koju mjeru utvrđenu radi otklanjanja ili sprečavanja štete po fizičko okruženje ili prirodne resurse nastale aktivnostima korisnika, smanjenja rizika od nastupanja takve štete ili efikasnijeg korištenja prirodnih resursa, uključujući mjere energetskih ušteda i korištenja obnovljivih izvora energije.
Državna pomoć za zaštitu životne sredine može se dodijeliti privrednim subjektima u svim sektorima, osim mjera na zaštiti životne sredine koje se odnose na infrastrukturu zračnog, putnog, željezničkog, pomorskog saobraćaja i saobraćaja unutrašnjim plovnim putevima, uključujući projekte na razvoju transevropske saobraćajne mreže.
Državna pomoć može se dodijeliti ako je korisnik podnio zahtjev za državnu pomoć prije početka rada na projektu. Kod državne pomoći velikim privrednim subjektima, u internom aktu dokumentu korisnika potrebno je dokazati poticajni efekt na osnovu sljedećih kriterija: povećanje obima projekta, povećanje oblasti djelovanja, povećanje brzine realizacije i povećanje ukupnog iznosa projekta, kao i održivosti potpomognutog projekta sa i bez državne pomoći.
Član 22.
Državna pomoć za dostizanje viših standarda od važećih ili za povećanje nivoa zaštite životne sredine u odsustvu standarda
Državna pomoć za dostizanje viših standarda od važećih u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, ili za povećanje nivoa zaštite životne sredine u odsustvu standarda može se dodijeliti ako je ispunjen jedan od sljedećih uslova:
- 1)da investicija omogućava korisniku da poveća nivo zaštite životne sredine kao rezultat njegove aktivnosti iznad važećih standarda za zaštitu životne sredine u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, ili
- 2)da investicija omogućava korisniku da poveća nivo zaštite životne sredine kao rezultat njegove aktivnosti u odsustvu standarda za zaštitu životne sredine u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine.
Opravdani troškovi su dodatni troškovi ulaganja neophodni za postizanje višeg nivoa zaštite životne sredine nego što zahtijevaju standardi u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine.
Opravdana ulaganja moraju biti u obliku ulaganja u:
- 1)materijalna sredstva - ulaganja u zemljište koje je striktno neophodno za ispunjavanje ciljeva zaštite životne sredine, ulaganja u zgrade, postrojenja i opremu sa ciljem smanjenja ili eliminacije zagađenja i smetnji, i ulaganja u prilagođavanje načina proizvodnje sa ciljem zaštite životne sredine;
- 2)nematerijalna sredstava - troškovi transfera tehnologije kroz kupovinu operativnih licenci ili patentiranog i nepatentiranog znanja, ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:
- a)da se za nematerijalna sredstva obračunava amortizacija,
- b)da su sredstva kupljena po tržišnim uslovima od privrednog subjekta u kojem kupac ne ostvaruje kontrolu, ni posredno ni neposredno,
- c)da se sredstva nalaze u i ostaju u imovini privrednog subjekta koji je primalac državne pomoći, kao i da se koriste najmanje pet godina. Ovaj uslov se ne primjenjuje ako su nematerijalna sredstva tehnički zastarjela. U slučaju prodaje u navedenom petogodišnjem periodu, dobit od prodaje mora se odbiti od opravdanih troškova, a cjelokupan ili djelimičan iznos državne pomoći mora biti nadoknađen, tamo gdje je propisano.
- a)
Opravdani troškovi izračunavaju se kao neto razlika između koristi i troškova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za zaštitu životne sredine, koji se javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja, ukoliko:
- 1)operativna korist znači uštedu troškova ili dodatnu pomoćnu proizvodnju koja je direktno povezana sa ulaganjem u zaštitu životne sredine;
- 2)operativni troškovi predstavljaju dodatne troškove proizvodnje nastalih dodatnim ulaganjem u zaštitu životne sredine.
U cilju utvrđivanja dijela ulaganja koji je direktno povezan sa zaštitom životne sredine, može se koristiti sljedeća metodologija:
- 1)kada se troškovi ulaganja u zaštitu životne sredine mogu lako odrediti u ukupnim troškovima ulaganja, troškovi koji se precizno odnose na zaštitu životne sredine predstavljaju opravdane troškove;
- 2)u svim drugim slučajevima, dodatni troškovi ulaganja utvrđuju se poređenjem ulaganja sa hipotetičnom situacijom bez dodijeljene državne pomoći.
Kod ulaganja čiji je cilj postizanje višeg nivoa zaštite životne sredine u odnosu na standarde važeće u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, hipotetična situacija se određuje na sljedeći način:
- 1)kod ulaganja čiji je cilj postizanje višeg nivoa zaštite životne sredine u odnosu na standarde važeće u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, opravdani troškovi predstavljaju troškove ulaganja neophodne za postizanje nivoa zaštite životne sredine koji je viši od traženog nivoa standarda;
- 2)ukoliko standardi ne postoje u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, opravdani troškovi su troškovi ulaganja neophodni za postizanje višeg nivoa zaštite životne sredine nego što bi privredni subjekt dostigao u odsustvu bilo kakve državne pomoći za zaštitu životne sredine.
Državna pomoć može se dodijeliti:
- 1)malim privrednim subjektima iznosu do 70% opravdanih troškova;
- 2)srednjim privrednim subjektima u iznosu do 60% opravdanih troškova;
- 3)velikim privrednim subjektima u iznosu do 50% opravdanih troškova.
Državna pomoć ne može se dodijeliti u slučaju da je namijenjena postizanju standarda u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su usvojeni i stupili na snagu, ali nisu u primjeni.
U sektoru saobraćaja, nabavka novih transportnih sredstava za drumski, željeznički i pomorski saobraćaj, kao i unutrašnju plovidbu, koja je u skladu sa usvojenim standardima u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji BiH, dozvoljena je samo ukoliko se nabavka realizuje prije njihovog stupanja na snagu, a novi standardi, nakon što postanu obavezujući, ne mogu se retroaktivno primjenjivati na već nabavljena sredstva.
Član 23.
Državna pomoć za rano usklađivanje sa budućim standardima za zaštitu životne sredine
Državna pomoć za rano usklađivanje sa novim standardima u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, koji povećavaju nivo zaštite životne sredine, ali još nisu u primjeni, može se dodijeliti samo za ulaganja izvršena i završena najmanje godinu dana prije početka primjene ovih standarda.
Opravdani troškovi predstavljaju dodatne troškove ulaganja neophodne za postizanje nivoa zaštite životne sredine koji zahtijevaju novi standardi u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, u odnosu na postojeći nivo zaštite životne sredine koji je tražen prije stupanja na snagu ovog standarda.
Kod izračunavanja opravdanih troškova, moraju biti ispunjeni uslovi navedeni u st. 3. 4. i 5. člana 22. ove uredbe.
Kada je projekt realizovan i završen više od tri godine prije stupanja na snagu standarda, visina državne pomoći ne može preći:
- 1)za male privredne subjekte: iznos do 25% opravdanih troškova;
- 2)za srednje privredne subjekte: iznos do 20% opravdanih troškova;
- 3)za velike privredne subjekte: iznos do 15% opravdanih troškova.
Kada je projekt realizovan i završen u periodu od jedne do tri godine prije stupanja na snagu standarda, visina državne pomoći ne može premašiti:
- 1)za male privredne subjekte: iznos do 25% opravdanih troškova;
- 2)za srednje privredne subjekte: iznos do 15% opravdanih troškova;
- 3)za velike privredne subjekte: iznos do 10% opravdanih troškova.
Član 24.
Državna pomoć za postizanje uštede energije
Državna pomoć može biti dodijeljena za ulaganja u postizanje uštede energije koja su ograničena na dodatne troškove ulaganja neophodne za postizanje uštede energije iznad nivoa koji zahtijevaju standardi u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kod izračunavanja dodatnih troškova, primjenjuju se sljedeći uslovi:
- 1)dio ulaganja koji je neposredno vezan za postizanje uštede energije utvrđuje se u skladu sa odredbama st. 3. i 5. člana 22. ove uredbe;
- 2)nivo uštede energije koji je viši u odnosu na obavezne standarde utvrđuje se u skladu sa odredbama st. 3. i 6. člana 22. ove uredbe;
- 3)kod utvrđivanja koristi/troškova poslovanja, opravdani troškovi izračunavaju se kao neto razlika između koristi i troškova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za postizanja ušteda energije, koji se javljaju tokom prve tri godine trajanja tog ulaganja u slučaju malih i srednjih privrednih subjekata, odnosno prvih pet godina u slučaju velikih privrednih subjekata.
Državna pomoć može se dodijeliti:
- 1)malim privrednim subjektima iznosu do 80% opravdanih troškova;
- 2)srednjim privrednim subjektima u iznosu do 70% opravdanih troškova;
- 3)velikim privrednim subjektima u iznosu do 60% opravdanih troškova.
Član 25.
Investicijska državna pomoć za obnovljive izvore energije
Državna pomoć može se dodijeliti za promoviranje energije iz obnovljivih izvora. Državna pomoć je opravdana ako u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoje obavezni standard zaštite životne sredine u pogledu učešća energije iz obnovljivih izvora za individualne privredne subjekte.
Državna pomoć za proizvodnju biogoriva dozvoljena je samo u slučaju održivih biogoriva.
Opravdani troškovi izračunavaju se kao neto razlika između koristi i troškova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja u obnovljive izvore energije, koji se javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja, kako je navedeno u st. 3. 4. i 5. člana 22. ove uredbe.
Državna pomoć može se dodijeliti:
- 1)malim privrednim subjektima u iznosu do 80% opravdanih troškova;
- 2)srednjim privrednim subjektima u iznosu do 70% opravdanih troškova;
- 3)velikim privrednim subjektima u iznosu do 60% opravdanih troškova.
Član 26.
Državna pomoć za postrojenja za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (kogeneracija)
Investicijska državna pomoć za kogeneraciju može se dodijeliti pod uslovom da nova kogeneracijska jedinica ukupno ostvaruje uštedu primarne energije u poređenju sa odvojenom proizvodnjom, ili da unapređenje postojeće kogeneracijske jedinice ili pretvaranje postojećeg energetskog postrojenja u kogeneracijsku jedinicu ostvaruje uštedu primarne energije u poređenju sa izvornom situacijom.
Opravdani troškovi za dodjelu državne pomoći za kogeneraciju moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja neophodne za uspostavljanje visoko efikasnog kogeneracijskog postrojenja u poređenju sa odgovarajućim ulaganjem.
Kod izračunavanja opravdanih troškova, moraju biti ispunjeni uslovi navedeni u st. 3., 4. i 5. člana 22. ove uredbe.
Visina investicijske državne pomoći utvrđuje se i to:
- 1)za male privredne subjekte - do 80% opravdanih troškova;
- 2)za srednje privredne subjekte - do 70% opravdanih troškova;
- 3)za velike privredne subjekte - do 60% opravdanih troškova.
Član 27.
Državna pomoć za energetski efikasno daljinsko grijanje
Investicijska državna pomoć za daljinsko grijanje može se dodijeliti pod uslovom da kombinovana djelatnost proizvodnje toplote i distribuiranja toplote dovodi do ušteda primarne energije i da su ulaganja namijenjena za korištenje i distribuciju otpadne toplote u cilju daljinskog grijanja.
Opravdani troškovi za dodjelu državne pomoći za daljinsko grijanje moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja neophodne za ostvarivanje energetski efikasnog daljinskog grijanja u poređenju sa odgovarajućim ulaganjem.
Kod izračunavanja opravdanih troškova, moraju biti ispunjeni uslovi navedeni u st. 3. 4. i 5. člana 22. ove Uredbe.
Visina investicijske državne pomoći utvrđuje se i to:
- 1)za male privredne subjekte - do 70% opravdanih troškova;
- 2)za srednje privredne subjekte - do 60% opravdanih troškova;
- 3)za velike privredne subjekte - do 50% opravdanih troškova.
Član 28.
Državna pomoć za upravljanje otpadom
Državna pomoć za upravljanje otpadom od drugih privrednih subjekata uključujući i aktivnosti ponovne upotrebe, reciklaže i prerade može se dodijeliti samo ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:
- 1)da je ulaganje usmjereno na smanjivanje zagađenja koje proizvode drugi privredni subjekti - zagađivači i ne pokriva zagađenje koje proizvodi korisnik te pomoći;
- 2)da pomoć ne oslobađa zagađivače plaćanja naknade prema propisima kojima se uređuje zaštita životne sredine i upravljanje otpadom ili naknada koja se smatra normalnim troškom privrednog subjekta koje je zagađivač;
- 3)da ulaganje poboljšava proces u kome je korištenje otpada za proizvodnju gotovih proizvoda ekonomski profitabilno ili koristi konvencionalne tehnologije na inovativan način;
- 4)da bi otpad koji se prerađuje u protivnom bio odložen ili prerađen na način koji je manje prihvatljiv za životnu sredinu;
- 5)da ulaganje ne povećava samo potražnju za predmetima koji će se reciklirati, već povećava i prikupljanje tog otpada.
Opravdani troškovi za dodjelu državne pomoći za upravljanje otpadom su dodatni investicijski troškovi neophodni za ostvarivanje ulaganja za upravljanje otpadom, u poređenju sa konvencionalnom proizvodnjom istog kapaciteta koja ne uključuje upravljanje otpadom. Troškovi takvog ulaganja oduzimaju se od opravdanih troškova.
Opravdani troškovi izračunavaju se kao neto razlika između koristi i troškova poslovanja vezanih za dodatna ulaganja za upravljanje otpadom, koji se javljaju tokom prvih pet godina trajanja tog ulaganja, kako je navedeno u st. 3., 4. i 5. člana 22. ove uredbe.
Državna pomoć može se dodijeliti:
- 1)malim privrednim subjektima iznosu do 70% opravdanih troškova;
- 2)srednjim privrednim subjektima u iznosu do 60% opravdanih troškova;
- 3)velikim privrednim subjektima u iznosu do 50% opravdanih troškova.
Član 29.
Državna pomoć za sanaciju kontaminiranih lokacija
Investicijska državna pomoć privrednim subjektima koji otklanjaju štete nanijete životnoj sredini sanacijom kontaminiranih lokacija može se dodijeliti samo ukoliko vodi poboljšanju zaštite životne sredine. Šteta nanesena životnoj sredini odnosi se na pogoršanje kvaliteta tla, površinskih ili podzemnih voda.
Državna pomoć ne može se dodijeliti ukoliko je zagađivač poznat, i u tom slučaju primjenjuje se načelo "zagađivač plaća".
Ukoliko zagađivač nije poznat ili mu se ne može naložiti da snosi troškove sanacije, državna pomoć može se dodijeliti licu koje vrši sanaciju.
Opravdani troškovi su troškovi koji se odnose na obavljanje sanacije kontaminiranih područja umanjeni za iznos povećanja vrijednosti zemljišta na tom području. Svi troškovi koje privredni subjekt bude ostvario prilikom sanacije lokacije, bez obzira na to da li se ti troškovi prikazuju pod stavkom osnovna sredstva u bilansu stanja, smatraju se opravdanim ulaganjem u slučaju sanacije kontaminiranih lokacija.
Državna pomoć za sanaciju kontaminiranih lokacija može se dodijeliti u visini do 100% opravdanih troškova. Ukupan iznos pomoći ne smije biti veći od stvarnih troškova koje snosi privredni subjekt.
Član 30.
Državna pomoć za izmještanje privrednih subjekata
Državna pomoć može se dodijeliti samo privrednim subjektima koji posluju u urbanim sredinama ili u posebnim sredinama zaštićenim zakonom Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine kao prirodna staništa biljnog i životinjskog svijeta, koji obavljaju djelatnost u skladu sa zakonom, ali zbog većeg stepena zagađivanja životne sredine izazvanog tom djelatnošću, moraju da budu izmještena na drugu lokaciju.
Državna pomoć može se dodijeliti pod sljedećim uslovima:
- 1)da promjena lokacije bude izvršena radi zaštite životne sredine ili sprečavanja nanošenja štete životnoj sredini i o toj promjeni mora postojati odluka nadležnog organa ili sudska odluka ili mora biti rezultat dogovora privrednog subjekta i nadležnog organa;
- 2)da privredni subjekt zadovoljava najviše standarde zaštite životne sredine koji se primjenjuju na novoj lokaciji nakon izmještanja.
Opravdani troškovi za dodjelu državne pomoći za izmještanje privrednih subjekata su:
- 1)troškovi za kupovinu zemljišta, izgradnju ili kupovinu novih postrojenja, ali samo istog kapaciteta kao postrojenja koja su napuštena;
- 2)troškovi penala koje snosi privredni subjekt zbog raskidanja ugovora o zakupu zemljišta ili zgrada ukoliko je zbog odluke nadležnog organa ili sudske odluke o promjeni lokacije došlo do prijevremenog raskida ugovora.
Pri određivanju iznosa opravdanih troškova odbija se:
- 1)dobit od prodaje ili iznajmljivanja napuštenog postrojenja ili zemljišta;
- 2)naknada dobijena po osnovu eksproprijacije (lišavanja svojine);
- 3)bilo koja druga dobit u vezi sa premještanjem postrojenja, posebno dobit koja, u trenutku premještanja, proizlazi iz unapređenja tehnologije koja se koristi računovodstvena dobit koja proizlazi iz boljeg korištenja postrojenja;
- 4)ulaganja radi povećanja kapaciteta.
Državna pomoć može se dodijeliti:
- 1)malim privrednim subjektima iznosu do 70% opravdanih troškova;
- 2)srednjim privrednim subjektima u iznosu do 60% opravdanih troškova;
- 3)velikim privrednim subjektima u iznosu do 50% opravdanih troškova.
Član 31.
Opći uslovi za izradu studija zaštite životne sredine
Državna pomoć može se dodijeliti privrednom subjektu za izradu studija zaštite životne sredine neposredno povezanih sa ulaganjima za dostizanje standarda pod uslovima navedenim u članu 22, ostvarivanje uštede energije pod uslovima navedenim u članu 24. i proizvodnju obnovljive energije pod uslovima navedenim u članu 25. ove uredbe. Državna pomoć može se dodijeliti i kada se, nakon nalaza pripremnog istraživanja, ulaganje koje je predmet istraživanja ne ostvari.
Državna pomoć može se dodijeliti:
- 1)malim privrednim subjektima u iznosu do 70% opravdanih troškova;
- 2)srednjim privrednim subjektima u iznosu do 60% opravdanih troškova;
- 3)malim privrednim subjektima iznosu do 50% opravdanih troškova;
Član 32.
Državna pomoć za operativno poslovanje
Državna pomoć za ostvarenje uštede energije može se dodijeliti pod sljedećim uslovima:
- 1)da je državna pomoć ograničena na nadoknađivanje dodatnih proizvodnih troškova koji proizlaze iz ulaganja, uzimajući u obzir koristi proizašle iz uštede energije. Svaka pomoć za ulaganje dodijeljena privrednom subjektu za novo postrojenje mora se oduzeti od proizvodnih troškova;