Aktio

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Uputstvo za primjenu ugovora o trgovini tekstilnim proizvodima između Bosne i Hercegovine i Evropske zajednice

Na osnovu člana 8. stav 3. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH (Službeni glasnik BiH, br. 1/97 i 7/98) i člana 27. stav 1. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 29/00), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donosi

UPUTSTVO
ZA PRIMJENU UGOVORA O TRGOVINI TEKSTILNIM PROIZVODIMA IZME ĐU BOSNE I HERCEGOVINE I EVROPSKE ZAJEDNICE

Uvod

  • 1.
    Ugovorom o trgovini tekstilnim proizvodima između Bosne i Hercegovine i Evropske zajednice, parafiranim 24. novembra 2000. godine, (u daljem tekstu: Ugovor) utvrđuje se režim uvoza tekstilnih proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH) u Evropsku zajednicu (u daljem tekstu: Zajednica).
  • 2.
    Ugovor stupa na snagu nakon razmjene ratifikacionih dokumenata između BiH i Zajednice, a primjenjuje se od 01.03.2001. do 31.12. 2003. godine sa mogućnošću produženja do 31.12.2004. godine. Predsjedništvo BiH je prihvatilo Ugovor i njegovu prijevremenu primjenu na svojoj 90. sjednici održanoj 11. januara 2001. godine.
  • 3.
    Ugovor je objavljen u "Glasniku Privredne komore BiH"

Kvantitativni režim

  • 4.
    Ugovorom se ukida dosadašnji sistem kvantitativnih ograničenja za sve kategorije tekstilnih proizvoda koje se izvoze u Zajednicu, i to za redovan izvoz i za doradu. Istovremeno se za najosjetljivije kategorije tekstila (a to su upravo one kategorije koje su do sada bile na sistemu kvota) uspostavlja sistem dvostruke kontrole.
  • 5.
    Tekstilni proizvodi iz Odjeljka XI Carinske tarife BiH (poglavlja 50 do 63) razvrstani su u kategorije od 1 do 123, s popisom odgovarajućih tarifnih brojeva Kombinovane nomenklature Zajednice (Combined Nomenclature ili skraćeno CN), a prikazani su u Prilogu I Ugovora. Kategorije su razvrstane u grupe, kako slijedi:

Grupa IA: kategorije 1, 2, 2A, 3, 3A

Grupa IB: kategorije 4, 5, 6, 7, 8

Grupa II A: kategorije 9, 20, 22, 22A, 23, 32, 32A, 39

Grupa II B: kategorije 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 21, 24, 26, 27, 28, 29, 31, 68, 73, 76, 77, 78, 83

Grupa III A: kategorije 33, 34, 35, 35A, 36, 36A, 37, 37A, 38A, 38B, 40, 41, 42, 43, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 53, 54, 55, 56, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 65, 66

Grupa III B: kategorije 10, 67, 67A, 69, 70, 72, 74, 75, 84, 85, 86, 87, 88, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 109, 110, 111, 112, 113, 114

Grupa IV: kategorije 115, 117, 118, 120, 121, 122, 123.

  • 6.
    Ugovor predviđa mogućnost ponovnog uspostavljanja količinskih ograničenja i to za one kategorije tekstila u kojima bi nivo bosanskohercegovačkog izvoza za određene procente premašio ukupni uvoz istih proizvoda u Zajednicu iz svih ostalih zemalja u svijetu u prethodnoj godini, kako slijedi:

2% za kategorije proizvoda iz Grupe I,

8% za kategorije proizvoda iz Grupe II,

15% za kategorije proizvoda iz GrupeIII.

S obzirom da su ovi limiti dovoljno visoko postavljeni u odnosu na dosadašnji BiH izvoz u Zajednicu, koji se po najznačajnijim kategorijama kreće u vrlo niskim promilima u odnosu na sveukupni uvoz Zajednice u toj kategoriji, vjerovatnoća da će se kvote za neke kategorije ponovno uvesti više je teoretske nego praktične prirode. Stoga se u ovom uputstvu ne razrađuju odredbe Ugovora koje se odnose na postupke kojima se uspostavljaju kvote, te o načinu postupanja kvotama, uključivši i odredbe o fleksibilnosti korištenja kvota (korištenje kvota unaprijed, prijenos dijela kvota u sljedeću godinu, transferi između kategorija i godišnji porast kvota).

Carinske povlastice

  • 7.
    Carinske povlastice nisu predmet ovog ugovora. Bescarinski uvoz tekstilnih proizvoda porijeklom iz BiH regulisan je Uredbom EC broj 2007/2000 od 18. 09. 2000. Bez plaćanja carina se u Zajednicu mogu uvoziti proizvodi BiH porijekla koji udovoljavaju preferencijalnim pravilima porijekla, a na proizvode koji udovoljavaju nepreferencijalnim pravilima porijekla naplaćivat će se važeće MFN carine u Zajednici.

Sistem dvostruke kontrole

  • 8.
    Sistem dvostruke kontrole predviđen je za osjetljive kategorije tekstilnih proizvoda, pobrojane u Prilogu II Ugovora. Radi se o proizvodima koji su do sada bili na sistemu kvota, a to su:

Kategorija Opis Jedinica mjere

1 Pamučno predivo kilogrami

2 Pamučne tkanine kilogrami

2A Ostale pamučne tkanine kilogrami

3 Sintetičke tkanine kilogrami

5 Džemperi, puloveri komadi

6 Pantalone komadi

7 Ženske bluze komadi

8 Muške košulje komadi

9 Frotir tkanine kilogrami

15 Ženski kaputi, mantili, jakne... komadi

16 Muška odijela i trenerke komadi

67 Pribor za odjeću, rublje za domaćinstvo, zavjese kilogrami

Potpuni opis ovih kategorija dat je u Prilogu I Ugovora. Uz opis dat je i popis tarifnih brojeva u pojedinim kategorijama, a prikazan je i pregled ekvivalenci koje služe za pretvaranje kilograma u komade i obratno, a koristi se kod dozvoljenih transfera jedne kategorije u drugu i to samo u slučaju uvođenja kvota.

  • 9.
    Sistem dvostruke kontrole provodi se preko izvoznih i uvoznih dozvola. Prvenstveni zadatak dvostruke kontrole je sprečavanje zloupotrebe ovog trgovinskog režima od strane drugih zemalja, što se u praksi pojavljuje. Na ovaj način se obezbjeđuje da se ovaj potpuno liberaliziran sistem primjenjuje samo na proizvode BiH porijekla.
  • 10.
    Privredna (Vanjskotrgovinska) komora BiH (u daljem tekstu: PK BiH) je ovlaštena institucija za izdavanje Izvozne dozvole (Export licence) koja se izdaje za svaku kategoriju tekstilnih proizvoda navedenih u Prilogu II Ugovora i za svaku zemlju članicu Zajednice pojedinačno. Izvozna dozvola se izdaje na osnovu pismenog zahtjeva izvoznika ili njegovog ovlaštenog predstavnika.
  • 11.
    Zahtjev za izdavanje Izvozne dozvole podnosi se na memorandumu preduzeća. U zahtjevu treba navesti kategoriju tekstila za koju se dozvola traži, količinu izraženu u mjernoj jedinici predviđenu za tu kategoriju, te zemlju izvoza.
  • 12.
    Prilikom podnošenja prvog zahtjeva za izdavanje izvozne dozvole potrebno je navesti matični broj preduzeća koje podnosi zahtjev zbog određivanja "identifikacionog broja proizvođača", koji će biti jedinstven za svakog izvoznika/proizvođača.
  • 13.
    Na osnovu originalne Izvozne dozvole kupac će u Zajednici zatražiti uvoznu dozvolu (Import licence), kojom će moći realizirati uvoz tekstilnog proizvoda na režimu dvostruke kontrole.
  • 14.
    Za isporuke tekstilnih proizvoda koji su rezultat dorade nije u Ugovoru specificirana obaveza dobijanja izvozne dozvole, jer Zajednica vrši kontrolu na osnovu prethodne dozvole (Prior licence) koju izdaju nadležna tijela u zemljama članicama EU i na osnovu koje se tekstilni proizvodi mogu slati na doradu u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, praksa je pokazala da se često i za poslove dorade traže izvozne dozvole, pa se BiH tekstilnim firmama preporučuje dobijanje Izvozne dozvole i za ovu vrstu izvoza tekstilnih proizvoda.
  • 15.
    Uz Ugovor su objavljena dva modela Izvozne dozvole koja se koriste u slučaju dvostruke kontrole. Model 1 se koristi za proizvode na koje se primjenjuje sistem količinskih ograničenja, a Model 2 za proizvode bez količinskih ograničenja.
  • 16.
    Obrazac "Izvozne dozvole" popunjava izvoznik ili od njega ovlašteno lice (osim rubrika br. 2, 13 i 14 koje popunjava PK BiH) kako slijedi:

rubrika 1 - izvoznik (naziv, puna adresa, zemlja),

rubrika 2 - serijski broj dozvole (ispunjava PK BiH),

rubrika 3 - godina izvoza (napr. 2001),

rubrika 4 - kategorija tekstilnih proizvoda (broj kategorije iz Priloga I Ugovora),

rubrika 5 - primalac (naziv, puna adresa, zemlja),

rubrika 6 - zemlja porijekla,

rubrika 7 - zemlja uvoza,

rubrika 8 - mjesto i datum utovara i transportno sredstvo,

rubrika 9 - rezervisano za napomene,

rubrika 10 - oznake i brojevi; broj i vrsta pakovanja; OPIS ROBE (roba mora biti opisana u skladu s trgovačkim običajima na način da je nju moguće identifikovati),

rubrika 11 - količina (izražena u neto kilogramima i mjernoj jedinici propisanoj za tu kategoriju- vidjeti napomenu na kraju obrasca),

rubrika 12 - FOB vrijednost u valuti iz prodajnog ugovora

rubrika 13 - (popunjava PK BiH); mjesto, datum, pečat i potpis odgovornih lica prema deponovanim u Zajednici,

rubrika 14 - (popunjava PK BiH) nadležno tijelo za izdavanje dozvola.

Serijski broj dozvole (popunjava PK BiH) se sastoji od 12 oznaka: BAXXNNNNNNNN

BA za Bosnu i Hercegovinu

XX (dva mjesta) za oznaku zemlje izvoza, članice Zajednice:

BL - Benelux (Belgija, Nizozemska i Luxemburg)

DE - Njemačka

DK - Danska

EL - Grčka

ES - Španija

FR - Francuska

GB - Velika Britanija

IE - Irska

IT - Italija

PT - Portugal

FI - Finska

SE - Švedska

AT - Austrija

jedna oznaka godinu izvoza, koja odgovara zadnjem broju u odgovarajućoj godini, naprimjer 1 za 2001. godinu,

dvije oznake od 01 do 99 za ovlaštenu instituciju u zemlji izvoza,

pet oznaka za redni broj licence.

  • 17.
    Izvozna dozvola vrijedi šest mjeseci od datuma izdavanja.
  • 18.
    Izvozna dozvola može se izdati i nakon izvoza proizvoda na koje se ona odnosi. U tom slučaju naknadno izdata dozvola mora biti označena jednom od napomena: "DELIVRE R POSTERIORI" ili "ISSUED RETROSPECTIVELY".
  • 19.
    U slučaju krađe, gubitka ili uništenja izvozne dozvole, izvoznik može podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata na osnovu izvozne dokumentacije koju posjeduje. Tako izdat duplikat mora biti označen jednom od napomena: "DUPLICATA" ILI "DUPLICATE". Duplikat će nositi datum originalne Izvozne dozvole.

Dokaz o bosanskohercegovačkom porijeklu

  • 20.
    Dokaz o bosanskohercegovačkom porijeklu treba pratiti svaku pošiljku tekstilnih proizvoda, kao što je uobičajeno u preferencijalnim trgovinskim režimima.
  • 21.
    Ako se radi o proizvodu koji zadovoljava uslove preferencijalnih pravila o porijeklu prema važećim propisima Zajednice, nadležne carinarnice u BiH će ovjeriti obrazac EUR.1 na osnovu kojeg će se ostvariti carinska povlastica u Zajednici. Tekst važećih preferencijalnih pravila o porijeklu Evropske Unije s izmjenama objavljen je u Pravilniku o izdavanju certifikata o porijeklu proizvoda ("Službeni glasnik BiH", broj 21/99)
  • 22.
    Ako određeni proizvod ne zadovoljava preferencijalna pravila o porijeklu, u Privrednoj komori BiH će se ovjeriti nepreferencijalni certifikat o porijeklu, "Certificate of origin-textile products" na osnovu odgovarajućih nepreferencijalnih pravila Evropske unije, s tim da u tom slučaju takav proizvod nema pravo na carinsku povlasticu u Zajednici, ali uživa sve preferencije iz ovog ugovora.
  • 23.
    Ako se radi o proizvodu koji se izvozi nakon doradnih operacija, tada se u uvjerenju o porijeklu mora pozvati na prethodnu licencu navođenjem njenog broja, u rubrici 9, kao dokaz da su doradne operacije opisane u toj prethodnoj licenci stvarno izvedene u Bosni i Hercegovini. Ukoliko broj prethodne licence nije poznat, u rubriku 9 upisuje se: vrsta posla (Lohn Arbeit ili OPT), porijeklo materijala, te izjava da se neće tražiti certifikat EUR.1.
  • 24.
    Za proizvode iz Grupe III (vidjeti tačku 5. Uputstva) neće se tražiti certifikat o porijeklu. Proizvodi iz te grupe mogu se uvesti u Zajednicu samo na osnovu Izjave izvoznika na fakturi ili nekom drugom trgovinskom dokumentu koji se odnosi na taj proizvod. Izjavu potpisuje izvoznik (dodatno se mora čitko upisati ime osobe potpisnika izjave), te upisuje mjesto i datum.

Tekst izjave na fakturi

(na jezicima koji se najčešće koriste)

Engleska verzija

"The exporter of the products covered by this document declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of Bosnian-Herzegovinian nonpreferential origin."

Njemačka verzija

"Der Ausfrer der Waren, auf die sich dieses Handelspapier bezieht, erklrt, dass diese Waren, soweit nicht anders angegeben, nichtprferenzbegnstigte bosnish-herzegowinsche Ursprungswaren sind."

Francuska verzija

"Lexpotateur des produits couverts par le prsent document dclare que, sauf indication claire du contraire, ces produits ont lorigine nonprferntielle de Bosnie-Herzčgovine."

Prevod Izjave

"Izvoznik proizvoda na koji se odnosi ovaj dokument izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi bosanskohercegovačkog nepreferencijalnog porijekla."

  • 25.
    Uvjerenje o porijeklu izdaje se na osnovu pismenog zahtjeva izvoznika ili njegovog ovlaštenog predstavnika, koji se nalazi na poleđini kopije uvjerenja.
  • 26.
    Uvjerenje o porijeklu može se izdati i nakon izvoza proizvoda na koje se ono odnosi. U tom slučaju naknadno izdato uvjerenje mora biti označeno jednom od napomena: "DELIVRE POSTERIORI" ili "ISSUED RETROSPECTIVELY".
  • 27.
    U slučaju krađe, gubitka ili uništenja uvjerenja o porijeklu, izvoznik može podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata na osnovu izvozne dokumentacije kojom raspolaže. Tako izdat duplikat mora biti označen jednom od napomena: "DUPLICATA" ILI "DUPLICATE". Duplikat će nositi datum originalnog uvjerenja o porijeklu.
  • 28.
    Primjerak nepreferencijalnog certifikata o porijeklu prikazan je u Appendix-u A uz Ugovor, a Izvod iz nepreferencijalnih pravila porijekla Evropske unije koja se odnose na tekstilne proizvode se daju uz ovo uputstvo.

Broj 01- 54 / 2001
30. januara 2001. godine
Sarajevo
Ministar
Mirsad Kurtović, s.r.

Zamjenik ministra
Mićo Vuković, s.r.
Zamjenik ministra
Zlatan Ištvanić, s.r.

IZVOD IZ NEPREFERENCIJALNIH PRAVILA PORIJEKLA EVROPSKE UNIJE U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA TEKSTILNE PROIZVODE
Tekstil i tekstilni proizvodi iz Odsjeka XI Kombinovane nomenklature nomenklatura Evropske zajednice>

Član 36.

Za tekstil i tekstilne proizvode iz Odjeljka XI Kombinovane nomenklature, potpunom izradom, kako je to navedeno u članu 37., smatrat će se obrada ili prerada dovoljna za sticanje porijekla u smislu člana 24. Carinskog zakona Evropske zajednice. sljednju bitnu, ekonomski opravdanu obradu ili preradu, u postrojenju opremljenom za tu svrhu, a koja dovodi do novih proizvoda ili predstavlja bitnu fazu proizvodnje.">

Član 37.

Obrada ili prerada na osnovu koje se dobiveni proizvod može razvrstati u tarifni broj Kombinovane nomenklature različit od onih u koji su bili razvrstani upotrijebljeni materijali bez porijekla, smatrati će se kao potpuna izrada.

Međutim, za proizvode iz Liste obrada ili prerada, samo određeni postupci navedeni u koloni 3 te Liste koji se odnose na svaki dobiveni proizvod posebno, smatrat će se potpunom izradom, bilo da ona uključuje ili ne promjenu tarifne klasifikacije. Postupak za korištenje pravila iz Liste opisan je u uvodnim napomenama.

Član 38.

Za potrebe prethodnog člana, sljedeće će se smatrati kao nedovoljna obrada ili prerada za sticanje statusa proizvoda s porijeklom, bez obzira da li je nastala promjena tarifne klasifikacije ili ne:

  • a)
    postupci kojima se roba održava u dobrom stanju tokom prijevoza i skladištenja (provjetravanje, prostiranje, sušenje, uklanjanje oštećenih dijelova i slični postupci);
  • b)
    jednostavni postupci koji se sastoje od otklanjanja prašine, prosijavanja ili zaštićivanja, razvrstavanja, klasificiranja, slaganja (uključujući slaganje kompleta), pranja, rasijecanja;
  • c)
    (i) promjene pakovanja, te rastavljanje i ponovno sastavljanje ambalaže;

(ii) jednostavno stavljanje u vreće, sanduke, kutije, pričvršćivanje na kartice i slično te ostali jednostavni postupci pakovanja;

  • d)
    dodavanje oznaka, natpisa i drugih obilježja za razlikovanje na proizvodima ili njihovom pakovanju;
  • e)
    jednostavno sklapanje dijelova kako bi se izradio cjelovit proizvod;
  • f)
    kombinacija dvaju ili više postupaka navedenih u podst. (a) do (e).

Član 40.

Ako pravilo u Listi propisuje da za sticanje porijekla vrijednost upotrijebljenih materijala bez porijekla ne smije preći određeni postotak cijene dobivenog proizvoda fco tvornica, taj će se postotak računati kako slijedi:

"vrijednost" znači carinsku vrijednost u vrijeme uvoza upotrijebljenih materijala bez porijekla ili, ako ona nije poznata ili se sa sigurnošću ne može utvrditi, prvu cijenu koja se može odrediti sa sigurnošću kao cijena koja se plaća za te materijale u zemlji prerade,

"cijena fco tvornica" znači cijenu fco tvornica dobivenog proizvoda umanjenu za unutarnje poreze koji se vraćaju ili mogu vratiti nakon izvoza dobivenog proizvoda,

"vrijednost koja je rezultat postupaka sastavljanja" znači porast u vrijednosti koja je proizašla iz samog sastavljanja, uključivši završne i kontrolne postupke, te porast vrijednosti nastao iz ugradnje svih dijelova porijeklom iz zemlje u kojoj su ti postupci bili izvedeni, uključivši profit i opće troškove nastale u toj zemlji kao rezultat tih postupaka.

Uvodne napomene uz listu prerada ili obrada koje je potrebno obaviti na materijalima bez pravog porijekla da bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s porijeklom

Opće napomene

Napomena 1.

1.1. Prve dvije kolone u Listi opisuju dobiveni proizvod. Prva kolona sadrži tarifni broj ili broj poglavlja koji se koristi u Kombinovanoj nomenklaturi, a u drugoj je koloni opis robe koja se odnosi na taj tarifni broj u Kombinovanoj nomenklaturi. Za svaku stavku iz prve dvije kolone dato je odgovarajuće pravilo u koloni 3. Naročitu pažnju zaslužuje oznaka "ex", što se ponekad pojavljuje u prvoj koloni ispred tarifnog broja ili poglavlja, a upozorava da pravilo iz treće kolone vrijedi samo za dio tog tarifnog broja ili poglavlja navedenog u drugoj koloni.

1.2. Kad u prvoj koloni ima više tarifnih brojeva ili je spomenuto poglavlje carinske tarife, pa su proizvodi u drugoj koloni zato označeni općim nazivom, tada odgovarajuće pravilo iz treće kolone važi za sve proizvode koji su prema Kombinovanoj nomenklaturi razvrstani u tarifne brojeve tog poglavlja ili u bilo koji od tarifnih brojeva grupisanih zajedno u koloni 1.

1.3. Kada se u listi pojavljuju različita pravila za različite proizvode unutar jednog tarifnog broja, tada svaki uvučeni red sadrži opis tog dijela tarifnog broja i pridruženog mu pravila u trećoj koloni.

Napomena 2.

2.1. Pojam "proizvodnja" obuhvata sve vrste obrade i prerade uključujući i "sklapanje" ili posebne postupke.

2.2. Pojam "materijal" obuhvata svaki "sastojak", "sirovinu", "komponentu" ili "dio", itd., koji se koristio tokom proizvodnje proizvoda.

2.3. Pojam "proizvod" koristi se za proizvod koji se proizvodi, čak i ako je namijenjen za kasniju upotrebu u nekom drugom proizvodnom postupku.

Napomena 3.

3.1. Obrada ili prerada koju uslovljava pravilo iz kolone 3. važi samo za materijale bez porijekla. Isto tako ograničenja sadržana u pravilu u trećoj koloni važe samo za korištene materijale bez pravog porijekla.

3.2. Ako je proizvod izrađen od materijala bez pravog porijekla, a stekao je pravo porijekla tokom proizvodnje, te ako se takav proizvod koristi u procesu proizvodnje nekog drugog proizvoda, za njega ne vrijedi pravilo iz liste koje se primjenjuje za proizvod u koji je ugrađen.

Na primjer:

Nevezene tkanine mogu steći porijeklo putem tkanja iz prediva. Ukoliko se one kasnije koriste za proizvodnju vezene posteljine, tada se postotak dozvoljene vrijednosti koji se odnosi na nevezenu tkaninu ne koristi u ovom slučaju.

Napomena 4.

4.1. Pravilom se u Listi određuje najniži stepen potrebne obrade ili prerade, što znači da se obradom ili preradom iznad te granice stiče pravo porijekla, dok se obradom ili preradom ispod te granice ne stiče pravo porijekla. Drugim riječima, kad neko pravilo predviđa da se na određenom stepenu prerade može koristiti materijal bez pravog porijekla, upotreba takvog materijala je u ranijoj fazi proizvodnje dopuštena, a u kasnijoj više ne.

4.2. Ako određeno pravilo u Listi dopušta izradu nekoga proizvoda od više materijala, to znači da se može koristiti jedan ili više materijala, ali ne i to da svi ti materijali moraju biti upotrijebljeni istovremeno.

Na primjer:

Pravilo za predivo kaže da se mogu upotrijebiti prirodna vlakna ali i hemijski materijali. To ne znači da se oba materijala moraju upotrijebiti istovremeno - može se primijeniti jedan ili drugi ili oba zajedno.

4.3. Ako pravilo u Listi zahtijeva da neki proizvod treba biti izrađen od određenog materijala, to ne spriječava upotrebu drugih materijala koji zbog svojih osobina ne mogu zadovoljiti to pravilo.

Napomena 6.

6.1. Pojam "predbijeljen", što se koristi u Listi za označavanje potrebnog nivoa proizvodnje kada se koriste određeni materijali bez porijekla, primjenjuje se na određeno predivo, tkani tekstil i pletene i kukičane tkanine koje se peru tek nakon postupaka predenja ili tkanja.

Predbijeljeni proizvodi nalaze se u ranijoj fazi proizvodnje nego bijeljeni proizvodi, koji su prošli kroz nekoliko faza sredstava za bijeljenje (oksidacijskih sredstava, kao što je vodikov peroksid i redukcijskih sredstava).

6.2. Pojam "potpuna izrada" koji se koristi u Listi znači da se moraju obaviti svi postupci od rezanja tkanine ili pletenja ili kukičanja tkanine do gotovog proizvoda.

Ipak, izrada se neće smatrati nepotpunom ako se jedan ili više završnih postupaka ne provedu.

Završnim postupcima smatrat će se sljedeći:

prišivanje dugmadi i/ili drugih vrsta vezivanja,

bušenje rupa za dugmad,

porubljivanje ruba nogavica pantalona i rukava ili porubljivanje ruba suknji i haljina,

šivanje ukrasa i pribora kao što su džepovi, etikete, oznake i drugo,

peglanje i ostale pripreme gotovih kompleta za prodaju.

Dodatne napomene u vezi završnih postupaka - posebni slučajevi

Moguće je da je u nekim postupcima izrade izvođenje završnih postupaka, posebno u slučaju kombinacije postupaka, od takve važnosti da se ti postupci moraju smatrati postupcima višim od jednostavnog završavanja.

U takvim posebnim slučajevima, neizvođenje završnih postupaka uskratiti će dobivenom proizvodu značenje potpuno izrađenog proizvoda.

6.3. Pojam "impregniranje, prevlačenje, prekrivanje ili laminiranje" ne znači postupke koji služe za spajanje tkanina.