Aktio

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE

Zakon o zaštiti ličnih podataka

Na osnovu člana IV.4 a. Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma održanoj 30. novembra 2001. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 20. decembra 2001. godine, usvojila je

ZAKON
O ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA

Poglavlje I - OPĆE ODREDBE

Cilj Zakona

Član 1.

Cilj ovog zakona je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na tajnost u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose (zaštita podataka).

Predmet Zakona

Član 2.

Ovaj zakon se odnosi na obradu ličnih podataka od strane:

  • a)
    javnih organa na nivou Bosne i Hercegovine;
  • b)
    javnih organa Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u onoj mjeri u kojoj minimalna zaštita podataka predviđena ovim zakonom nije regulisana zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Distrikta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine;
  • c)
    ostalih organa Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u onoj mjeri u kojoj njihove aktivnosti nisu ograničene na Federaciju Bosne i Hercegovine ili Republiku Srpsku ili Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine

Pojmovi

Član 3.

Pod zaštitom ličnih podataka podrazumijevaju se naročito:

lični podaci podrazumijevaju informacije koje se odnose na fizičko lice čiji identitet je ustanovljen ili se može ustanoviti (u daljem tekstu: nosilac podataka). Fizičko lice čiji se identitet može ustanoviti je lice koje se može identifikovati, neposredno ili posredno, naročito na osnovu matičnog broja ili jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica;

posebne kategorije podataka podrazumijevaju sve lične podatke koji se odnose na:

  • a)
    rasno porijeklo, državljanstvo, nacionalno ili etničko porijeklo, političko mišljenje ili stranačku pripadnost ili članstvo u sindikatima, religijsko ili drugo vjerovanje, zdravstveno stanje, seksualni život, i
  • b)
    krivične presude;

obrada ličnih podataka (obrada) podrazumijeva svaku radnju ili skup radnji koje se vrše nad podacima, kao na primjer, prikupljanje, unošenje, organizovanje, pohranjivanje, prerađivanje ili izmjenu, uzimanje, konsultovanje, korištenje, otkrivanje prenosom, širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa podacima, svrstavanje ili kombinovanje, blokiranje, brisanje ili uništavanje;

pristup podacima podrazumijeva svaku radnju koja trećem licu omogućava uvid u podatke bez prava da te podatke koristi kasnije za druge svrhe;

kontrolor podrazumijeva svako fizičko ili pravno lice, državni organ, agenciju ili drugi organ koji samostalno ili sa drugima utvrđuje svrhu i način obrade ličnih podataka. Kada su svrha i način obrade utvrđeni zakonom ili propisom zemlje ili Evropske zajednice, kontrolor podataka odnosno posebni kriteriji za njegovo imenovanje mogu se utvrditi zakonom zemlje ili Evropske zajednice;

obrađivač podrazumijeva svako fizičko i pravno lice, državni organ, agenciju ili drugi organ koji obrađuje lične podatke u ime kontrolora podataka;

saglasnost nosioca podataka podrazumijeva svaku konkretnu i utemeljenu naznaku želje nosioca podataka datu slobodnom voljom kojom nosilac podataka označava svoj pristanak da se njegovi lični podaci obrađuju.

Poglavlje II - OSNOVNI PRINCIPI ZAŠTITE LIČNIH PODATAKA

Kvalitet podataka

Član 4.

Lični podaci koji se automatski obrađuju bit će:

  • a)
    prikupljeni i obrađeni na pravičan i zakonit način;
  • b)
    sačuvani u svrhu koja je određena i zakonita i ne koriste se na način koji nije u skladu sa tom svrhom;
  • c)
    adekvatni, relevantni i u mjeri u kojoj ne prevazilaze svrhu u koju se pohranjuju;
  • d)
    tačni i, kada je to potrebno, ažurirani;
  • e)
    sačuvani u formi koja omogućava identifikaciju nosilaca podataka samo u toku perioda neophodnog za ispunjavanje svrhe u koju se podaci čuvaju.

Obrada podataka

Član 5.

Lični podaci se neće obrađivati osim kada:

  • a)
    je nosilac podataka nedvosmisleno dao pristanak, ili
  • b)
    je to neophodno radi izvođenja ugovora u kojem je nosilac podataka ugovorna strana ili radi preduzimanja mjera na zahtjev nosioca podataka prije sklapanja ugovora; ili
  • c)
    je to neophodno radi ispunjavanja zakonske obaveze kontrolora podataka; ili
  • d)
    je to neophodno radi zaštite vitalnih interesa nosilaca podataka; ili
  • e)
    je to neophodno radi obavljanja dužnosti koja se vrši u javnom interesu ili vršenja službenog ovlašćenja datog kontroloru podataka ili trećem licu kojem se podaci otkrivaju; ili
  • f)
    je to neophodno radi zakonitih interesa koje ostvaruje kontrolor ili treće lice ili lica kojima se podaci otkrivaju, osim u slučaju kada su ti interesi nadjačani interesima osnovnih prava i sloboda nosioca podataka.

Lični podaci koji otkrivaju rasno porijeklo, politička mišljenja ili vjerska ili druga uvjerenja, kao i lični podaci o zdravstvenom stanju ili seksualnom životu, ne mogu se obrađivati automatski ukoliko zakonom nije predviđena odgovarajuća zaštita. Ovo se odnosi i na lične podatke vezane za krivične presude.

Lični podaci se ne prenose i dosjei i evidencije se ne sjedinjuju (udružuju, spajaju ili na drugi način povezuju) ukoliko nisu zadovoljeni uslovi utvrđeni u st. 1. i 2. ovog člana.

Stav 3. se odnosi na sjedinjavanje dosjea koje obrađuje isti kontrolor.

Cilj obrade podataka

Član 6.

Obrada ličnih podataka će se vršiti samo u određene svrhe, koristeći pravo ili u skladu sa zakonskom obavezom. U slučaju obaveznog prenosa podataka ili pristupa podacima, licu obaveznom da dostavi podatke navodi se i zakonska odredba kojom se nalaže raspolaganje tim podacima.

Obrađivat će se samo oni lični podaci koji su prijeko potrebni da bi se zadovoljio cilj obrade i to samo na način koji je u skladu sa tim ciljem. Podaci se neće koristiti u većoj mjeri niti duže nego što je potrebno u tu svrhu.

Član 7.

Prije prikupljanja bilo kojih podataka nosilac podataka se obavještava o tome da li se radi o dobrovoljnoj ili obaveznoj dostavi podataka. U slučaju obavezne dostave podataka navodi se i zakon na osnovu kojeg se vrši obrada podataka.

Nosilac podataka se obavještava o cilju obrade, kao i o identitetu kontrolora i obrađivača, bez obzira da li se podaci prikupljaju od nosioca podataka ili trećeg lica.

Prenos podataka u inostranstvo

Član 8.

Lični podaci se neće prenositi iz zemlje kontroloru ili obrađivaču podataka u inostranstvu, bez obzira na medij podataka ili način prenosa ukoliko nisu zadovoljeni uslovi utvrđeni članom 5. ovog zakona i pod uslovom da strani kontrolor za sve podatke ispoštuje iste principe zaštite podataka.

Tehnička obrada podataka

Član 9.

Obaveze obrađivača podataka u vezi sa obradom ličnih podataka utvrđuje kontrolor podataka u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih zakona u vezi sa obradom podataka. Kontrolor podataka je odgovoran za zakonitost uputstava o radnjama koje se obavljaju nad ličnim podacima.

Obrađivač podataka je odgovoran za obradu ličnih podataka prema uputstvu kontrolora podataka. U vršenju svojih dužnosti, obrađivač podataka neće prenositi svoje odgovornosti na druge obrađivače podataka ukoliko ne dobije izričito uputstvo za to od strane kontrolora podataka.

Sigurnost podataka

Član 10.

Kontrolor podataka i, u okviru svoje nadležnosti, obrađivač podataka staraju se o sigurnosti podataka i preduzimaju sve tehničke i organizacione mjere i utvrđuju pravila postupka koja su neophodna za provođenje ovog zakona i drugih propisa u vezi sa zaštitom i tajnošću podataka.

Podaci, a naročito posebne kategorije podataka, štite se od neovlaštenog pristupa, izmjene, prenosa, brisanja, oštećenja ili uništenja.

Član 11.

Komisija za zaštitu podataka provjerava radnje obrade podataka kada se obrađuju posebne kategorije podataka iz člana 3. stav 2. nakon što od kontrolora podataka primi obavijest da te podatke treba obrađivati. Ove radnje na obradi podataka mogu započeti tek onda kada Komisija za zaštitu podataka završi provjeravanje ili kada isteknu dva mjeseca od dana kada je Komisija za zaštitu podataka primila obavještenje.

Prije početka bilo koje radnje obrade navedenih podataka, kontrolor podataka obavještava Komisiju za zaštitu podataka o slijedećem:

  • a)
    svrsi obrade podataka;
  • b)
    vrsti podataka koji se obrađuju i zakonskoj osnovi za obradu;
  • c)
    vrstama nosilaca podataka;
  • d)
    izvoru podataka;
  • e)
    vrsti prenesenih podataka, primaocima tih podataka i zakonskoj osnovi za prenos;
  • f)
    rokovima za brisanje određenih vrsta podataka;
  • g)
    imenu, prezimenu i adresi kontrolora podataka i obrađivača podataka, stvarno mjesto obrade podataka (uključujući i tehničku obradu), kao i ostale aktivnosti obrađivača podataka vezanih za obradu ličnih podataka;
  • h)
    predloženi prenos podataka u treće zemlje.

O svakoj promjeni podataka iz stava 2. Komisija za zaštitu podataka se obavještava u roku od osam dana.

Pristup ličnim podacima

Član 12.

Kontrolor podataka obavještava nosioca podataka o toku obrade njegovih ličnih podataka koju vrši kontrolor podataka ili obrađivač podataka, o svrsi obrade podataka, zakonskoj osnovi i trajanju obrade, imenu, prezimenu i adresi te aktivnosti u vezi sa obradom podataka obrađivača podataka, kao i o tome ko je primio ili ko će primiti podatke i u koju svrhu. Obim informacija o prenosu i trajanje obaveze pružanja informacija može se ograničiti zakonima o obradi podataka. Ovo ograničenje neće biti kraće od pet godina za lične podatke i kraće od dvadeset godina za posebne kategorije podataka.

Član 13.

Nosilac podataka ima pravo:

  • a)
    zahtijevati informacije o obradi svojih ličnih podataka;
  • b)
    zahtijevati ispravku svojih ličnih podataka ili njihovo brisanje ako se pokaže da su netačni ili nezakonito obrađeni.

Kontrolor podataka će informacije dostaviti u pismenoj, razumljivoj formi, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Informacije iz stava 2. su besplatne, osim informacija koje stalno traži jedno lice iz iste oblasti kod istog kontrolora.

Član 14.

Kontrolor podataka neće odbiti da pruži informaciju nosiocu podataka osim u slučajevima kada je to zakonom predviđeno.

Kontrolor podataka će navesti razlog zbog kojeg je odbijena tražena informacija.

Kontrolor će Komisiji za zaštitu podataka podnositi godišnji izvještaj o odbijenim zahtjevima.

Član 15.

Kontrolor podataka vrši ispravku netačnih podataka.

Lični podaci se brišu ako je:

  • a)
    obrada podataka nezakonita, ili
  • b)
    su podaci dobijeni na nezakonit način, ili
  • c)
    tako zahtijevao nosilac podataka, ili
  • d)
    prestala svrha obrade.

Član 16.

Nosilac podataka i sva druga lica na koja je izvršen prenos podataka u cilju njihove obrade bit će obaviješteni o svim ispravkama i brisanju podataka. Takve informacije se mogu uskratiti, s obzirom na svrhu obrade, ako se time ne narušava opravdan interes nosioca podataka.

Član 17.

Pojedinačna prava nosioca podataka (čl. 11., 12. i 15.) mogu se zakonom ograničiti u interesu vanjske i unutrašnje sigurnosti države, u oblastima državne odbrane, državne sigurnosti, sprečavanje kriminala ili krivične istrage, kao i u monetarnom interesu države ili zaštite nosioca podataka ili prava i sloboda drugih. Ovakva ograničenja su dozvoljena samo u mjeri u kojoj su potrebna u jednom demokratskom društvu u jednu od navedenih svrha.

Obeštećenje

Član 18.

Kontrolor podataka isplaćuje obeštećenje za svaku štetu nanesenu nosiocu podataka u postupku obrade njegovih podataka. Kontrolor podataka je odgovoran za svaku štetu koju nosiocu podataka nanese obrađivač podataka. Kontrolor podataka se može osloboditi ove odgovornosti, u cjelini ili djelimično, ako dokaže da nije odgovoran za događaj koji je doveo do nastanka štete.

Obeštećenje se neće isplatiti za štetu koju je oštećena strana prouzrokovala namjerno ili ozbiljno nemarnim postupanjem.

Poglavlje III - KOMISIJA ZA ZAŠTITU PODATAKA

Član 19.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u dalem tekstu: Vijeće ministara) na prijedlog Ministarstva civilnih poslova i komunikacija će imenovati komisiju u cilju zaštite podataka i praćenja pristupa ličnim podacima i njihovog prenosa čiji će naziv biti Komisija za zaštitu podataka (u daljem tekstu: Komisija). Članovi Komisije mogu biti samo državljani Bosne i Hercegovine. Članovi Komisije će imati ovlašćenja, dužnosti i zadatke utvrđene u ovom poglavlju.

Članovi Komisije bit će nezavisni i nepristrasni, ne mogu biti izabrani predstavnici niti obavljati bilo kakvu političku funkciju.

Komisija će imati pet članova koje će imenovati Vijeće ministara. Članovi Komisije imenuju se na tri godine.

Članovi Komisije imaju najmanje univerzitetsko obrazovanje i biraju se na osnovu profesionalnog iskustva u vođenju i nadziranju postupaka u vezi sa zaštitom podataka, kao i na osnovu dokazane sposobnosti za obavljanje poslova u okviru žalbenog savjeta. Tri člana Komisije moraju biti diplomirani pravnici.

Komisija donosi odluke prostom većinom glasova.

Članovi Komisije mogu biti razriješeni dužnosti na prijedlog Vijeća ministara. Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Komisije za zaštitu podataka Vijeće ministara podnosi Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Član Komisije može biti razriješen dužnosti zbog toga što je osuđen za teško krivično djelo, fizički ili fiziološki spriječen da obavlja svoje zadatke ili zbog stalnog neispunjavanja svojih obaveza.

Prilikom razmatranja žalbe, Komisija vodi računa o pravima lica koja se optužuje, i to naročito:

  • a)
    da odmah bude obaviješten detaljno i na jeziku koji razumije, o vrsti i uzroku žalbe koja se protiv njega podnosi;
  • b)
    da mu se omogući potrebno vrijeme i uslovi za pripremu odbrane;
  • c)
    da mu se omogući da se brani lično ili putem zastupnika koga izabere, ili ako nema dovoljno sredstava da osigura pravnu pomoć, da mu ona bude omogućena besplatno kada je to potrebno u interesu pravde;
  • d)
    da ispita ili da se ispitaju svjedoci suprotne strane i da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka na njegovoj strani pod istim okolnostima kao i u slučaju svjedoka suprotne strane;
  • e)
    da mu se omogući besplatna usluga prevodioca ukoliko ne razumije ili ne govori jezik koji koristi Komisija.

Član 20.

Komisija:

  • a)
    nadgleda provođenje ovog zakona i drugih zakona o obradi podataka;
  • b)
    razmatra žalbe koje se podnose komisiji;
  • c)
    na kraju svake godine podnosi Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine izvještaj o zaštiti podataka.

Član 21.

Komisija prati uslove za zaštitu ličnih podataka, daje prijedloge za usvajanje ili izmjenu zakona koji se odnose na obradu podataka, te daje mišljenje o prijedlozima tih zakona.

Komisija, kad uoči nezakonitu obradu podataka, zahtijeva od kontrolora da prekine obradu. Kontrolor bez odlaganja preduzima neophodne mjere i o tome u roku od 15 dana pismeno informiše Komisiju.

Član 22.

U vršenju dužnosti, Komisija može zahtijevati od kontrolora ili obrađivača podataka da joj dostavi informacije o bilo kojem pitanju, a također može i izvršiti uvid u bilo koji dokument i evidenciju u kojima mogu biti lični podaci.

Komisija ima pravo ulaska u sve prostorije u kojima se vrši obrada podataka. Ulazak i kontrola imovine i prostorija kontrolora podataka koji nisu propisani zakonom mogu se obavljati jedino za vrijeme radnog vremena.

Državne i službene tajne neće predstavljati prepreku za Komisiju u ostvarivanju njenih prava navedenih u ovom članu, ali odredbe o tajnosti su i za nju obavezujuće. U slučajevima koji se tiču državne i službene tajne, članovi Komisije ostvaruju svoja prava lično.

Svi organi vlasti obavezni su na zahtjev pružiti podršku Komisiji u vršenju njenih dužnosti.

Član 23.

Svako ima pravo, u slučaju povrede njegovih prava ili postojanja direktne opasnosti od takve povrede, podnijeti žalbu Komisiji.

Komisija može:

  • a)
    saslušati podnosioca žalbe;
  • b)
    pozvati svjedoke i stručnjake kada to bude smatrala potrebnim;
  • c)
    tražiti i dobiti sve relevantne informacije od odgovarajućih nadležnih organa.

Odluka Komisije:

  • a)
    podliježe sudskom ispitivanju od strane Suda Bosne i Hercegovine;
  • b)
    sadrži obrazloženje sa zakonskom osnovom;
  • c)
    dostavlja se podnosiocu žalbe u roku od sedam dana.

Ni prema kome se neće iskazati pristrasan odnos po osnovu njegove žalbe Komisiji za zaštitu podataka.

Poglavlje IV - OBRADA PODATAKA U INSTITUTIMA ZA ISTRAŽIVANJE

Član 24.

Podaci prikupljeni i pohranjeni u svrhe naučnog istraživanja i statistike neće se koristiti u druge svrhe.

Lični podaci ostaju neidentifikovani dokle god je to moguće u vezi istraživanja. Podaci pomoću kojih se može identifikovati konkretno fizičko lice ili lica, čuvaju se posebno. Ovi podaci se ne povezuju sa drugim podacima, osim u slučaju kada je to potrebno u svrhu istraživanja.

Organizacija ili lice koja vrši naučno istraživanje može objaviti informacije dobivene iz ličnih podataka ukoliko za to dobije saglasnost nosioca podataka, ukoliko se podaci obrađuju samo u svrhu naučnog istraživanja ili ukoliko se čuvaju u ličnoj formi za vrijeme koje nije duže od vremena potrebnog samo za formiranje statistike.

Poglavlje V - KAZNENE ODREDBE

Prekršaji

Član 25.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj, svako ko:

  • a)
    nezakonito izvrši prenos, omogući pristup, eksploatiše ili koristi podatke koji su mu dati na čuvanje ili kojima ima pristup isključivo zbog svoje profesionalne uključenosti u elektronsku obradu podataka, ili
  • b)
    nezakonito objavi drugom licu informacije dobivene iz podataka koji su mu dati na čuvanje ili kojima ima pristup isključivo zbog svoje uključenosti u elektronsku obradu podataka.

Postupak po ovom članu ne može se pokrenuti na osnovu zahtjeva lica čiji su interesi narušeni.

Član 26.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj, svako ko:

  • a)
    započne obradu podataka, a da unaprijed nije postupio u skladu sa obavezom informisanja Komisije za zaštitu podataka, ili
  • b)
    započne obradu podataka a da nije pribavio odobrenje od Komisije za zaštitu podataka u slučajevima kada je to potrebno, ili
  • c)
    nastavi obradu podataka uprkos činjenici da je Komisija za zaštitu podataka zakonski zabranila tu obradu, ili
  • d)
    ne provede zakonski obavezujuću odluku koja nalaže da osigura informacije o pohranjenim podacima, da ispravi podatke ili ih izbriše, ili
  • e)
    izvrši prenos podataka u inostranstvo bez odobrenja Komisije za zaštitu podataka, ili
  • f)
    prekrši svoje obaveze da informiše nosioce podataka o podacima, ispravi netačne podatke, izbriše podatke, ili
  • g)
    ozbiljno prekrši svoju obavezu da osigura povjerljivost i tajnost obrađenih podataka, ili
  • h)
    ne sarađuje sa Komisijom za zaštitu podataka, odbije da joj dostavi tražene informacije ili odbije da dozvoli Komisiji za zaštitu podataka da uđe u njegove prostorije.

Poglavlje VI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 27.

Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija u konsultaciji sa Komisijom za zaštitu podataka donosi podzakonske akte u sljedećim oblastima:

  • a)
    sigurnost podataka i obrada podataka od strane institucija Bosne i Hercegovine;
  • b)
    sva druga pitanja potrebna za provođenje ovog zakona.

Komisija može izdati smjernice u pogledu zadataka i pravila za imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka.

Postupak pristupa informacijama od javnog interesa

Član 28.

Odredbe ovog zakona će se uzeti u obzir prilikom primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 28/'00).

Član 29.

Ovaj zakon stupa na snagu 30 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

PS BiH broj 69/01
20.decembra 2001. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sejfudin Tokić, s. r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
dr. Željko Mirjanić, s. r.