Ispravka odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
ISPRAVKA
ODLUKE USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE
Aneks
Izdvojeno mišljenje sudije doc. dr. Zvonka Miljke na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 26/01.
Aneks - Izdvojeno mišljenje sudije doc. dr. Zvonka Miljke na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 26/01
Glasao sam suprotno većini, ne slažući se s ovom odlukom. Moja gledišta su sljedeća:
Smatram da ne postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona, te samim tim ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Van svakog je mogućeg tumačenja Ustava, posebno u odnosu na raspodjelu nadležnosti i odnose između intitucija Bosne i Hercegovine i entiteta. Ustavom Bosne i Hercegovine su određeni ustavni organi kao vrhovni državni organi čije postojanje, status i nadležnosti u Ustavu nisu samo spomenuti, već se u njemu i neposredno konstituiraju.
Ne može postojati Sud Bosne i Hercergovine ako ga nema u samom Ustavu Bosne i Hercegovine.
Ovaj zakon ne bi mogla donijeti čak niti Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine, pa tako niti Visoki predstavnik, koji u ovom slučaju " supstituira Parlamentarnu Skupštinu Bosne i Hercegovine", kako stoji u samoj odluci Suda.
Jedini način za uspostavu ovakvog suda bio bi moguć ustavnom revizijom, u skladu sa članom X/l. Ustava Bosne i Hercegovine.
Želim na ovom mjestu još jedanput ukazati na nedosljednost ovog suda u pogledu njegove vlastite prakse.
Pozivam se na Odluku ovog suda broj U 9/00 od 3. novembra 2000 godine i broj U 40/00 od 2. februara 2001. godine.
U obrazloženju Odluke 9/00, koja se odnosila na ocjenu saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine Zakona o državnoj graničnoj službi, koji je također nametnuo Visoki predstavnik, stoji: "uzimajući u obzir sveukupnu situaciju u Bosni i Hercegovini, pravni status Visokog predstavnika, kao predstavnika međunarodne zajednice, nije izniman, već su slične funkcije poznate iz drugih zemalja u specijalnim političkim okolnostima.
Relevantni primjeri su mandati pod režimom Društva naroda, i u nekim pogledima, Njemačka i Austrija nakon Drugog svjetskog rata. lako priznate kao suverene, dotične države su bile podvrgnute međunarodnom nadzoru, a strane vlasti su djelovale u tim državama u ime međunarodne zajednice, supstituirajući se za domaće vlasti. Akti koje su donosile međunarodne vlasti su često bivali doneseni u ime država pod kontrolom. Takva situacija se svodi na neku vrstu funkcionalne dualnosti: jedna vlast jednog pravnog sistema intervenira u drugom pravnom sistemu, čime njene funkcije postaju dualne. Isto vrijedi i za Visokog predstavnika: međunarodna zajednica mu je povjerila posebne ovlasti i njegov mandat je međunarodnog karaktera."
Isto tako i u toj odluci (kao i ranijim) ovaj sud je zauzeo jedinstveno stanovište da nije nadležan da na bilo koji način cijeni Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, pa tako ni ovlasti Visokog predstavnika koje proizilaze iz Aneksa 10.
Ali, Odlukom broj U 9/00 je nedvosmisleno kazano da Visoki predstavnik u određenim slučajevima ne može kršiti Ustav Bosne i Hercegovine i da je zadaća Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i u toj situaciji da bude čuvar Ustava. "Ta situacija postoji uvijek kada Visoki predstavnik intervenira u pravni sistem Bosne i Hercegovine, supstituirajući domaće vlasti, a zakon koji donese je prirode domaćeg zakona te se mora smatrati zakonom Bosne i Hercegovine". (iz obrazloženja Odluke broj U 9/00).
Svaki takav zakon mora biti u saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.
I kao sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i kao univerzitetski profesor Ustavnog prava, imao sam obavezu da glasam protiv ove odluke te napišem i obrazložim svoje izdvojeno mišljenje.
doc. dr. Zvonko Miljko, s.r.