Aktio

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Rezoluciju o politici zdravlja za sve građane Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 114. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 27/02, 27. oktobra 2000. godine), Dom naroda Parlemantarne skupštine Bosne i Hercegovine, na 17. sjednici održanoj 29. aprila 2002. godine, usvojio je

REZOLUCIJU
O POLITICI ZDRAVLJA ZA SVE GRAĐANE BOSNE I HERCEGOVINE

  • 1.
    Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Dom naroda) smatra da je, s obzirom na proces tranzacije, posebno reintegracije zemlje i normalizacije ukupnih prilika, izgradnje regulative i zajedničkih institucija, izgradnje pravne države, značajnog stepena korupcije i organiziranog kriminala, nedozvoljene trgovine robom i ljudima, usporenog ekonomskog oporavka, prisustvo različitih vidova diskriminacije uz narušavanje brojnih ljudskih prava, osobito prava na život i zdravlje, neophodno utemeljiti kompatibilan zdravstveni sistem, kao i zdravstvenu politiku, s drugim zemljama članicama pomenutih asocijacija;
  • 2.
    Dom naroda smatra da odsustvo sistema kontinuiranog profesionalnog prikupljanja relevantnih podataka od interesa za zdravlje na teritoriji države u cjelini nameće potrebu komparativnih istraživanja zdravstvenih sistema u zemljama evropske regije SZO, kako zbog međunarodnih obaveza u izvještavanju međunarodnih organizacija, tako i zbog potrebe informiranog donošenja političkih odluka na različitim nivoima od entitetskih institucija vlasti do lokalne samouprave;
  • 3.
    Dom naroda smatra da je, u uvjetima izgradnje decentraliziranog zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini, neophodno sačiniti jasnu podjelu odgovornosti za zdravlje stanovništva između države, entiteta, distrikta, kantona i općina;
  • 4.
    Dom naroda smatra da je neophodno definirati opće principe i vrijednosti u organizaciji zdravstvene zaštite, kroz konsenzus svih regija u zemlji, a u cilju izgradnje komplementarnog koncepta reformskih promjena u zdravstvu, kao npr. u oblasti javnog zdravstva, prevenstveno zdrave ekologije, obiteljske medicine ili korištenja bolničkih kapaciteta.

U tom smislu, potrebno je eksplicitno definirati odgovornosti države i njenih institucija s odgovarajućim djelokrugom rada;

  • 5.
    Dom naroda smatra da je neophodno izgraditi partnerstvo za saradnju s regionalnim institucijama u zemlji u cilju ispunjavanja obaveza državnih institucija, npr. u oblasti redovnih statističkih istraživanja u zdravstvu i brojnih međunarodnih obaveza u oblasti zdravstva;
  • 6.
    Dom naroda smatra da je vrlo važno razviti interesektorsku saradnju u kontroli i stimulaciji socijalno-ekonomskih determinanti zdravlja, osobito u vulnerobnim grupama stanovništva kao što su raseljene osobe i povratnici, žrtve rata i sl., a u cilju prevazilaženja jaza u socijalnim nejednakostima i pravima na zdravstvenu zaštitu (inicijativa sa Socijalnog samita UN-a 20/20 održanog u Kopenhagenu 1995. godine);
  • 7.
    Dom naroda smatra da je vrlo važno postaviti prioritete i izvore finansiranja naučno-istraživačkog rada od interesa za zdravlje i zdravstvenu zaštitu svih građana BiH (imunizacija protiv starih i novih zaraznih oboljenja, nefropatije i sl.);
  • 8.
    Doma naroda smatra da treba formulirati preventivne programe kontrole rizičnih faktora za zdravlje svih građana u cilju prevencije masovnih nezarazlnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova, maligna oboljenja);
  • 9.
    Doma naroda smatra da je neophodno utemeljiti centralne registre komparabilne sa zemljama Evropske unije, kao npr. registar malignih tumora, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti itd.;
  • 10.
    Dom naroda smatra da je neophodno definirati politiku epidemiološke kontrole kretanja putnika u međunarodnom prometu, osobito u situaciji prisustva velikog broja pripadnika međunarodnih mirovnih snaga, a u cilju kontrole prenošenja zaraznih bolesti preko državnih granica;
  • 11.
    Doma naroda smatra da je potrebno postaviti prioritete u oblasti međunarodne zdravstvene saradnje u funkciji unapređenja zdravstvene politike zemlje, kao i prevencije bolesti i promocije zdravlja, s posebnim osvrtom na zemlje u kojima još živi 700.000 izbjeglih građana iz Bosne i Hercegovine;
  • 12.
    Dom naroda smatra da je potrebno osigurati saradnju institucija iz sistema zdravstva i odgovarajućih ministarstava Vijeća ministara, a u cilju realizacije obaveza BiH iz članstva u međunarodnim zdravstvenim asocijacijama Evrope i svijeta (UNICEF, IOM, WHO i dr.);
  • 13.
    Dom naroda smatra da su prioriteti zdravstvene politike konkretni ciljevi čija se realizacija može osigurati kroz djelovanje državnih institucija. U tom smislu, Dom naroda predlaže planski pristup podjeli odgovornosti za zdravlje u Bosni i Hercegovini;
  • 14.
    Dom naroda smatra da institucionalni okvir na državnom nivou treba da bude:
    • -
      javno zdravstvo, zdravstveno osiguranje i državne komisije za specifične državne interese u javnom zdravstvu.

Djelokrug rada državnih institucija u oblasti javnog zdravstva trabao bi da bude slijedeći:

Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH-obavezna statistička istraživanja na nivou države; saradnja s međunarodnim organizacijama i obaveze statističkog izvještavanja-WHO, UNICEF, IAEA, FAO, ILO; IZRADA nacionalnog akcionog plana za okoliš i zdravlje; naučno-istraživački rad od interesa za građane BiH u oblasti zdrave reprodukcije stanovništva, radiološke zaštite, kontrole kvaliteta namirnica i sl. te promocija zdravlja, Zavod za kontrolu lijekova BiH-registracija lijekova na tržištu BiH, kontrola kvaliteta lijekova, izrada farmakopeje BiH.

U oblasti zdravstvenog osiguranja na nivou države treba da bude:

Agencija zdravstvenog osiguranja BiH; sa slijedećim djelokrugom rada:

međunarodni ugovori u socijalnom osiguranju, obračun sredstava u zdravstvu, jedinstven informacioni sistem zdravstvenog osiguranja, statistika u oblasti zdravstvenog osiguranja, naturalna zdravstvena statistika od značaja za osiguranje, kreiranje politike u zdravstvenom osiguranju na nivou BiH i zdravstveno reosiguranje.

Državne komisije za pojedine značajne oblasti u zdravlju stanovništva BiH treba da djeluju kao oblik državne uprave između profesionalnih institucija, Zavoda za zaštitu BiH i Vijeća ministara BiH, a to su slijedeće:

  • -
    Komisija za međunarodne konvencije u oblasti zdravstva, uključujući i zdravstveno osiguranje;
  • -
    Komisija za zdravlje majki i djece i zdravu reprodukciju stanovništva u saradnji sa UNICEF-om i WHO;
  • -
    Komisija za kontrolu zaraznih bolesti;
  • -
    Komisija za zaštitu okoline;
  • -
    Komisija za zaštitu od zračenja;
  • -
    Komisija za statistička istraživanja u zdravstvu.

II

Ovu rezoluciju objaviti u "Službenom glasniku BiH".

PS BiH broj 48/02
29. aprila 2002. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
dr. Nikola Špirić, s. r.