VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Odluka o Radio televiziji Republike Srpske
Uzimajući u obzir i imajući u vidu sve prethodno navedeno, donosim sljedeću
ODLUKU
O RADIO TELEVIZIJI REPUBLIKE SRPSKE
Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik "pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom";
Pozivajući se na stav XI 2. Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojim je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora da bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, "donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim," u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa podstavom (c) ovog stava) i "druge mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta";
Imajući u vidu zahtjeve iz Deklaracije koju je Vijeće za implementaciju mira donijelo 9. juna 1998. godine u Luksemburgu, u kojima se strane upozoravaju na značaj Javnog radio-televizijskog sistema u Bosni i Hercegovini, te se apelira na njih da, u svrhu ostvarenja tog cilja, sarađuju sa Visokim predstavnikom u restruktuiranju Radio-televizije Bosne i Hercegovine;
Konstatirajući da je od svog osnivanja, Vijeće za implementaciju mira dosljedno zahtijevalo da se izrade i usvoje zakoni i propisi kojima se uređuju mediji, a koji su u potpunosti dosljedni relevantnim međunarodnim sporazumima, te pozivajući se nadalje na činjenicu da je Vijeće za implementaciju mira definiralo zahtjeve vezane za ove zakone u Madridskoj deklaraciji, donesenoj 16. decembra 1998. godine, u kojoj je izričito zatražilo usvajanje zakona u oba entiteta koji utjelovljuju principe uredničke nezavisnosti, vjerske tolerancije i finansijske transparentnosti u svim medijima koji se finansiraju javnim sredstvima;
Pozivajući se na činjenicu da je u skladu sa gore pomenutim zahtjevima, te zbog neuspjeha lokalnih organa vlasti da postignu napredak u izradi odgovarajućeg zakona o javnom emitiranju, Visoki predstavnik 30. jula 1999. godine donio Odluku o restruktuiranju Javnog radio-televizijskog sistema u Bosni i Hercegovini kojom se uspostavlja javni radio-televizijski sistem i dva od tri javna emitera koji predstavljaju sastavne dijelove istog, odnosno Javni radio-televizijski servis Bosne i Hercegovine i Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine, te kojom se proglašava Zakon o Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine;
Pozivajući se nadalje na činjenicu da je pomenutom Odlukom Radio-televizija Republike Srpske priznata za javnog emitera za Republiku Srpsku;
Konstatirajući da je u pomenutoj odluci Visoki predstavnik zahtijevao od Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji tekst zakona o javnom emitiranju koji joj je uputila Vlada Republike Srpske i koji poštuje međunarodno priznate standarde javnog emitiranja;
Podsjećajući da je Vijeće za implementaciju mira, u svojoj Deklaraciji koju je donijelo u Briselu 23. i 24. maja 2000. godine, naglasilo potrebu da građani budu dobro informirani kako bi bili aktivni učesnici u izgradnji svoje zemlje, te da je postavilo zahtjev za uspostavljanjem sektora javnog emitiranja uz snažnu i održivu konkurenciju, što će pomoći da se osigura pravo građana da budu informirani, te pružiti poticaj živoj javnoj debati i kulturi, pri čemu će javno mnijenje biti u službi kontrole i ravnoteže među institucijama;
Konstatirajući da je zbog neuspjeha strana da ispune svoje obaveze u vezi sa izradom i usvajanjem odgovarajućih zakona o javnom emitiranju, iako su se iste saglasile da će to uraditi, Visoki predstavnik nastavio sa procesom restruktuiranja tako što je 23. oktobra 2000. godine donio Drugu odluku o restruktuiranju Javnog radio-televizijskog sistema u Bosni i Hercegovini;
Uzimajući u obzir da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u svom Kominikeu od 30. oktobra 2001. godine potvrdio da početak rada Radio-televizije Federacije predstavlja važan korak u provođenju Druge odluke Visokog predstavnika o restruktuiranju Javnog radio-televizijskog sistema u Bosni i Hercegovini koja se odnosi na izgradnju javnog radio-televizijskog servisa na državnom nivou za sve građane Bosne i Hercegovine;
Nadalje uzimajući u obzir da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u svom Kominikeu od 7. maja 2002. godine ponovio svoju podršku strategiji Visokog predstavnika za restruktuiranje javnog radio-televizijskog sistema koja je usmjerena na izgradnju sistema javnog emitiranja na državnom nivou za sve građane Bosne i Hercegovine. Upravni odbor je potvrdio potrebu donošenja učinkovitih zakona kako bi se javni radio-televizijski sistem učinio nezavisnim i održivim u skladu sa standardima Vijeća Evrope, konstatirajući da je ovo također ključni zahtjev iz Smjernica (Road Map) Evropske unije;
Pozivajući se na činjenicu iz istog Kominikea da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira također konstatirao da je Alijansa za promjene iskazala svoju podršku postojećem nacrtu zakona o javnom emitiranju, te zahtijevao od Visokog predstavnika i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da ulože krajnje napore kako bi osigurali da se zakon o javnom emitiranju provede što je moguće prije u skladu sa evropskim standardima;
Pozivajući se na sljedeći napredak koji su postigli organi vlasti Republike Srpske u vezi sa izradom i usvajanjem zakona o javnom emitiranju:
U skladu sa gore pomenutim zahtijevima, Vlada Republike Srpske je 13. februara 1998. godine potpisala sporazum kojim je uveden niz privremenih aranžmana za restruktuiranje Srpske radio-televizije u skladu sa evropskim standardima javnog emitiranja;
Dana 31. augusta 1999. godine, Visoki predstavnik je donio Odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji Republike Srpske (ranije Srpska radio-televizija);
Tokom ljeta 2001. godine, zajednička radna grupa u čijem su sastavu bili članovi Vlade Republike Srpske, Upravnog odbora Radio-televizije Republike Srpske i Ureda Visokog predstavnika, izradila je novi nacrt zakona o Radio-televiziji Republike Srpske, u skladu sa evropskim standardima o javnom emitiranju;
U februaru 2002. godine, Vlada Republike Srpske zamijenila je ovaj nacrt, o kojem je postignut konsenzus, verzijom koja nije u skladu sa evropskim standardima, te je nakon usvajanja ove verzije, istu uputila Narodnoj skupštini Republike Srpske na razmatranje, uprkos zahtjevima Visokog predstavnika da to ne uradi;
Nakon javne rasprave o ovom zakonu, Komisija za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske je potvrdila da određena rješenja u ovom nacrtu zakona o Radio-televiziji Republike Srpske prijete da ugroze vitalne interese Bošnjaka i Hrvata, te je ovaj nacrt zakona uputila Uredu Visokog predstavnika da o istom donese odluku;
Konstatirajući da Javni radio-televizijski sistem funkcioni- ra kao jedinstvena cjelina, sa zakonima o Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine i Radio-televiziji Republike Srpske koji funkcioniraju u skladu sa Zakonom o osnovama Javnog radio-televizijskog sistema i o Javnom radio-televizij- skom servisu Bosne i Hercegovine;
- 1.Kojom se proglašava Zakon o Radio-televiziji Republike Srpske, kao što je navedeno u daljem tekstu.
- 2.Zakon o Radio-televiziji Republike Srpske koji se proglašava ovom odlukom zamjenjuje postojeći zakon istog imena ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 23/99).
- 3.Ukoliko ova odluka ili zakon koji se njome donosi ne utvrđuju drugačije, prethodne odluke Visokog predstavnika koje se odnose na oblast medija i dalje ostaju na snazi osim ili u slučaju da Visoki predstavnik odluči drugačije.
- 4.Zakon koji slijedi stupa na snagu u skladu sa članom 60. istog, ali na privremenom osnovu dok Narodna skupština Republike Srpske ne usvoji isti zakon u odgovarajućem obliku, bez izmjena i dopuna i bez postavljanja bilo kakvih uslova.
- 5.Ova odluka stupa na snagu odmah i bit će odmah objavljena u "Službenom glasniku BiH" i "Službenom glasniku Republike Srpske".
ZAKON
Broj 159/02
23. maja 2002. godine
Sarajevo
Visoki predstavnik
Wolfgang Petritsch, s. r.
Dio A
Opće odredbe
Predmet zakona
Član 1.
Ovim zakonom se uređuje Javno preduzeće Radio televizija Republike Srpske kao neovisni javni emiter (u daljem tekstu: RT RS) koji obavlja radio-difuzne djelatnosi za Republiku Srpsku.
Definicije
Član 2.
U smislu ovog zakona:
- -"marketing oglašavanje" znači svaki plaćeni, slično nadoknađeni ili samo-promotivni javni proglas, u svrhu promoviranja prodaje, kupovine ili iznajmljivanja proizvoda ili usluga, promoviranja ideje ili cilja, ili uzrokovanja nekog drugog željenog efekta od strane oglašivača ili samog emitera;
- -"emiter" je fizičko ili pravno lice sa uredničkom odgovornošću za pripremu usluge radio i televizijskog programa, namijenjenog emitovanju za javnost;
- -"evropski programi" podrazumjevaju kreativne programe čiju proizvodnju ili koprodukciju vode evropska fizička ili pravna lica;
- -"sponzorstvo" znači učešće fizičkog ili pravnog lica, koje nije uključeno u aktivnosti emitovanja ili u proizvodnju audio-vizuelnih djela, u direktnom ili indirektnom finansiranju programa, u svrhu promoviranja imena, zaštitnog znaka, imidža ili djelatnosti toga lica;
- -"transmisija" je početno emitovanje putem zemaljskog, kablovskog ili satelitskog odašiljača, u kodiranom ili dekodiranom obliku, radio ili televizijske usluge namijenjene javnosti;
- -"virtuelno oglašavanje" znači upotreba elektronskih sistema koji djelimično mijenjaju televizijski signal tako što se u televizijsku sliku dodaje marketing oglas, koji u stvarnosti ne postoji na mjestu sa kojeg se signal prenosi.
Naziv preduzeća i sjedište
Član 3.
- 1.Naziv javnog preduzeća je Radio-televizija Republike Srpske.
- 2.Skraćeni naziv je: RT RS.
- 3.Sjedište RT RS je u Banjoj Luci.
- 4.Firma "RT RS" mora se istaknuti na zgradi u kojoj je njeno sjedište, napisana ćirilicom i latinicom.
Neovisnost RT RS
Član 4.
RT RS samostalna je u obavljanju djelatnosti, ima uređivačku neovisnost i institucionalnu autonomiju, naročito u oblastima kao što su:
- -planiranje i proizvodnja programa;
- -utvrđivanje programske sheme;
- -uređivanje i prezentacija vijesti i informativnog prog- rama;
- -upravljanje i raspolaganje imovinom;
- -zapošljavanje i prava i obaveze zaposlenika;
- -uređivanje djelatnosti i unutrašnje organizacije.
Ostale lokacije
Član 5.
RT RS osniva regionalne radio i televizijske informativ- no-tehničke centre i dopisničke biroe u skladu sa statutom.
Javni radio-televizijski sistem
Član 6.
RT RS, zajedno sa Radiotelevizijom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: RTV FBiH) i Javnim radio-televizijskim servisom BiH (u daljem tekstu: JS BiH) čini Javni radio-televizijski sistem u skladu sa Zakonom o osnovama Javnog radio-televizijskog sistema i o Javnom radio televizijskom servisu Bosne i Hercegovine.
Regulatorna agencija za komunikacije
Član 7.
RT RS je obavezna da u potpunosti poštuje pravila i propise Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (Communications Regulatory Agency, u daljem tekstu: CRA) ukoliko oni nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. RT RS podliježe svim kaznenim mjerama koje CRA ima na raspolaganju za nepoštivanje pravila i propisa te agencije, izuzev oduzimanju dozvole i suspendovanju.
Djelatnost
Član 8.
- 1.Djelatnosti RT RS su:
- -priprema, proizvodnja, prijenos i emitovanje vlastitog radio i televizijskog programa;
- -razmjena i učešće u zajedničkim programima, programskim i tehničko-tehnološkim projektima sa drugim radiodifuznim organizacijama i proizvođačima programa;
- -nabavka programa;
- -uvođenje i korišćenje novih tehnologija;
- -izdavanje i raspodjela štampanog materijala vezanog za sopstveni program ili za generalna pitanja o emitovanju;
- -skladištenje i korištenje arhiva tonskih i video -zapisa;
- -organizacija kulturno-umjetničkih, muzičkih i drugih događaja;
- -ispitivanje medijskog tržišta i marketinške usluge;
- -pružanje usluga teleteksta i djelatnosti vezanih za ostala polja tehnologije emitovanja.
- -
- 2.RT RS će, u skladu sa mogućnostima, razvijati i proširivati svoje programske sadržaje u cilju emitovanja posebnih emisija na jezicima etničkih manjina koje žive u Republici Srpskoj, u skladu sa Ustavom.
- 3.Statutom RT RS mogu se odrediti i druge djelatnosti, pod uslovom da nisu u suprotnosti sa osnovnom djelatnošću RT RS određenom ovim zakonom.
Nacionalna ravnopravnost
Član 9.
RT RS u obavljanju djelatnosti i u kadrovskoj strukturi provodi relevantne ustavne odredbe u vezi sa jednakim pravima konstitutivnih naroda i ostalih.
Arhiva
Član 10.
- 1.RT RS je dužna organizirati prikupljanje, čuvanje i arhivsku obradu svih proizvedenih i prikupljenih audio-vizuelnih snimaka na savremen način arhiviranja, u skladu sa zakonom.
- 2.Klasifikacija i kategorizacija audio-vizuelnih snimaka određuje se ovisno o njihovoj kulturnoj, historijskoj i programskoj vrijednosti.
- 3.Zaštita i korištenje audio-vizuelnih snimaka osigurava se u skladu sa posebnim općim aktom.
- 4.JS BiH i RTV FBiH imaju pristup arhivskoj građi RT RS.
Načini prijenosa programa
Član 11.
- 1.RT RS ima pravo da emituje radijski i televizijski program zemaljskim, kablovskim, satelitskim putem i bilo kojim drugim tehničkim sredstvima.
- 2.Djelatnost iz ovog člana RT RS ostvaruje putem proizvodnje i emitovanja programa na najmanje jednoj radio i jednoj televizijskoj mreži na prostoru Republike Srpske.
- 3.Zahtjevi za proširenje usluga ili dodatnim kanalima se podnose CRA.
Statut i opći akti RT RS
Član 12.
- 1.RT RS ima statut kojim se utvrđuje njena unutrašnja organizacija, ovlaštenja i način odlučivanja pojedinih organa, te uređuju druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje RT RS.
- 2.Statut RT RS objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srpske".
- 3.RT RS ima druge opće akte u skladu sa zakonom i Statutom.
Dio B
Upravljanje i rukovođenje
Organi RT RS
Član 13.
Organi RT RS su Upravni odbor i generalni direktor.
Upravni odbor RT RS
Član 14.
- 1.Upravni odbor je najviši organ RT RS.
- 2.Upravni odbor zastupa i štiti interese javnosti u pogledu radio i televizijskih programa, vrši nadzor nad cjelokupnim poslovanjem, kao i korištenjem i raspolaganjem imovinom RT RS.
- 3.Upravni odbor bira svog predsjedavajućeg i donosi poslovnik o radu.
- 4.Predsjedavajući Upravnog odbora je član Izvršne komisije Upravnog odbora JS BiH po službenoj dužnosti, i obavlja dužnosti dodijeljene tom organu.
Sastav Upravnog odbora
Član 15.
- 1.Upravni odbor RT RS se sastoji od devet (9) članova.
- 2.Članovi Upravnog odbora moraju biti građani Bosne i Hercegovine.
- 3.Narodna skupština RS imenuje četiri (4) člana Upravnog odbora RT RS, iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, tri člana imenuje postojeći Upravni odbor, a dva člana se imenuju na način koji Upravni odbor predvidi za njihov izbor.
- 4.Članovi Upravnog odbora samostalni su u obavljanju svojih funkcija i ne primaju upute od organa koji ih je imenovao.
- 5.Mandat članova Upravnog odbora traje tri (3) godine, a mogu biti ponovo izabrani samo jednom.
Izbor, imenovanje i razrješenje
Upravnog odbora
Član 16.
- 1.Kandidate za članove Upravnog odbora koje imenuje Narodna skupština RS, na osnovu javnog oglasa, predlažu organizacije civilnog društva u RS (kulturne, obrazovne, socijalne, naučne, privredne, strukovne, sportske i druge institucije i udruženja).
- 2.Upravni odbor može imenovati članove iz svog sastava.
- 3.Za članove Upravnog odbora ne mogu biti imenovani:
- -nosioci funkcija u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, na bilo kom nivou vlasti;
- -članovi organa političkih stranaka;
- -zaposleni u JS BiH, RTV FBiH i RT RS;
- -zaposleni u drugim firmama koje obavljaju djelatnost radijskog ili televizijskog emitovanja, članovi njihovih uprava ili nadzornih odbora, ili lica koja obavljaju poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.
- -
- 4.Postupak izbora četiri (4) člana Upravnog odbora koje imenuje Narodna skupština RS uređuje se posebnom odlukom Narodne skupštine RS.
- 5.U slučaju prijevremenog prestanka mandata člana Upravnog odbora kojeg je imenovao prethodni Upravni odbor, novog člana imenuje Upravni odbor.
- 6.Odluku o razrješenju člana Upravnog odbora donosi onaj organ koji ga je imenovao, ali samo na inicijativu Upravnog odbora.
Naknada za rad članovima Upravnog odbora
Član 17.
- 1.Članovi Upravnog odbora imaju pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad u visini prosječne plaće isplaćene u RT RS u prethodnom mjesecu, kao i na naknadu putnih i materijalnih troškova u skladu sa odgovarajućim aktima RT RS.
- 2.Upravni odbor može odrediti uvećanje naknade za predsjedavajućeg.
Nadležnost Upravnog odbora
Član 18.
Upravni odbor:
- -utvrđuje programsku politiku, u skladu sa ovim zakonom;
- -donosi Statut RT RS, kodekse i zakonske akte prema potrebi;
- -priprema i donosi uputstvo o postupku izbora članova Upravnog odbora, koje imenuju organizacije građanskog društva i nevladine organizacije;
- -određuje finansijski plan i usvaja godišnji finansijski izvještaj i periodične obračune;
- -preporučuje visinu iznosa pretplate Upravnom odboru JS BiH;
- -odobrava troškove u skladu sa Statutom;
- -predstavlja javnosti godišnje planove programa i izvještaje o realizaciji tih planova;
- -odobrava svaku kupovinu i prodaju imovine RT RS, kao i zaključivanje ugovora o ustupanju te imovine trećim licima u skladu sa statutom i zakonom;
- -imenuje i razrješava generalnog direktora i zaključuje ugovor o radu sa generalnim direktorom;
- -daje saglasnost na imenovanje nosilaca najviših programskih funkcija;
- -vrši i druge poslove utvrđene ovim zakonom i statutom.
Kvorum i odlučivanje Upravnog odbora
Član 19.
- 1.Upravni odbor može punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje pet članova (kvorum).
- 2.Upravni odbor odlučuje većinom od ukupnog broja članova, osim o pitanjima za koja je zakonom ili statutom određeno da se odlučuje kvalifikovanom većinom.
- 3.Za imenovanje i razrješenje direktora, usvajanje prog- ramske orijentacije radija i televizije, kao i za donošenje finansijskih planova i godišnjeg budžeta, potrebni su glasovi najmanje sedam članova Upravnog odbora.
Savjetodavni organi
Član 20.
Upravni odbor može osnovati savjetodavna tijela za razmatranje i savjetovanje o različitim aspektima djelatnosti RT RS.
Imenovanje i mandat generalnog direktora
Član 21.
- 1.Upravni odbor, na osnovu javnog konkursa u skladu sa stavom 3. člana 19. ovog zakona, imenuje generalnog direktora.
- 2.Generalni direktor se imenuje na period od četiri (4) godine i njegov mandat se može obnoviti samo jednom.
- 3.Generalni direktor može biti lice koje je državljanin Bosne i Hercegovine i ispunjava sve uslove predviđene statutom.
- 4.Za generalnog direktora ne može biti imenovano lice koje obavlja izvršnu, zakonodavnu ili sudsku funkciju na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, ili koje je vlasnik odnosno suvlasnik preduzeća koje obavlja djelatnost radijskog ili televizijskog emitovanja.
Nadležnost generalnog direktora
Član 22.
- 1.Generalni direktor predstavlja RT RS.
- 2.Generalni direktor vodi poslove RT RS i odgovoran je za zakonitost rada RT RS, a naročito za ostvarivanje odluka Upravnog odbora i programskih principa utvrđenih ovim zakonom.
- 3.Generalni direktor je odgovoran za ukupno poslovanje RT RS u skladu sa statutom.
- 4.Generalni direktor imenuje uređivački i upravni tim RT RS u skladu sa najvišim profesionalnim kriterijima i na način utvrđen statutom.
- 5.Generalni direktor obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.
Razrješenje generalnog direktora
Član 23.
- 1.Upravni odbor je dužan razrješiti dužnosti generalnog direktora u sljedećim slučajevima:
- -Ako sam zatraži razrješenje u skladu sa ugovorom o radu;
- -Ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu.
- -
- 2.Upravni odbor može razriješiti generalnog direktora ukoliko ocijeni da generalni direktor ne vrši svoju funkciju u skladu sa zakonom, statutom, općim aktima RT RS i njegovim ugovorom o radu.
- 3.U slučaju razrješenja dužnosti generalnog direktora, Upravni odbor je dužan odmah imenovati vršioca dužnosti, a u roku od šezdeset (60) dana imenovati novog generalnog direktora.
Dio C
Program
Programski principi
Član 24.
- 1.Program RT RS služi interesu javnosti i mora biti u skladu sa profesionalnim standardima i propisima i pravilima CRA. RT RS je dužna obezbijediti raznovrstan i izbalansiran radijski i televizijski program, koji ispunjava visoke etičke standarde i standarde kvaliteta, iskazuje poštovanje za ljudski život, dostojanstvo i fizički integritet ličnosti, i promovira demokratske slobode, pravednost u društvu i razumijevanje i mir na međunarodnom planu.
- 2.Program RT RS uključuje informacije, kulturu, obrazovanje i zabavu.
- 3.Program RT RS uvažava nacionalne, regionalne, tradicijske, vjerske, kulturne, jezičke i druge karakteristike konstitutivnih naroda i svih građana Republike Srpske. Program RT RS također afirmira kulturne i druge potrebe nacionalnih manjina u Republici Srpskoj.
- 4.RT RS proizvodi i uređuje programe u skladu sa najvišim profesionalnim kriterijima, uz poštivanje umjetničkih i stvaralačkih sloboda, neovisno o stavovima državnih organa, političkih stranaka i drugih interesnih grupa.
- 5.RT RS ima pravo da, u skladu sa svojim uređivačkim smjernicama, prenosi sjednice ili dijelove sjednica Narodne skupština RS, odnosno da na drugi pogodan način informira javnost o parlamentarnim aktivnostima. U tu svrhu, RT RS ima slobodan pristup sjednicama Narodne skupštine.
- 6.RT RS dužna je javnosti predstaviti svoje godišnje planove programa i izvještaje o realizaciji tih planova. Svako lice ima pravo predati RT RS prigovore i prijedloge koji se odnose na njen program.
Ostvarivanje programskih principa
Član 25.
1 U ostvarivanju temeljnih programskih principa, RT RS će naročito:
- -istinito, cjelovito, nepristrasno i blagovremeno infor- mirati javnost o političkim, ekonomskim, obrazovnim, naučnim, religijskim, kulturnim, sportskim i drugim događanjima;
- -osigurati otvorenu i slobodnu raspravu o svim pitanjima od javnog interesa, vodeći računa o zastupljenosti svih interesa i ukusa;
- -poštivati i podsticati pluralizam političkih, religijskih i drugih ideja;
- -sva politička, ekonomska, obrazovna, naučna, religij- ska, kulturna i druga pitanja tretirati nepristrasno, kako bi se obezbijedilo ravnopravno sučeljavanje različitih stajališta, sa ciljem jačanja demokratskog duha, međusobnog razumijevanja i tolerancije;
- -njeguje i razvija sve oblike stvaralaštva koji doprinose razvoju kulture, umjetnosti i zabave.
- 2.RT RS poštuje programski kodeks sistema javnog emitovanja u Bosni i Hercegovini, kojim se uređuju osnovni principi uređivačke politike, u skladu sa najvišim profesionalnim kriterijima.
- 3.Vijesti moraju biti nepristrasne, neovisne i tačne. Prije objavljivanja mora se, sa razumnom pažnjom, ovisno o okolnostima, provjeriti sadržaj, porijeklo i istinitost informativnog materijala predviđenog za vijesti. Komentari moraju biti na jasan način odvojeni od vijesti.
- 2.
Programske zabrane
Član 26.
- 1.RT RS ne može emitovati materijal koji svojim sadržajem ili tonom podstiče etničku, vjersku ili rasnu mržnju, netrpeljivost ili diskriminaciju prema pojedinicima i grupama ili koji bi, na osnovu razumnog suda, mogao izazvati nasilje, nered i nemire, ili bi mogao podsticati na izvršenje krivičnog djela.
- 2.RT RS ne može kršiti opće kulturne standarde pristojnosti i uljudnosti u svom programskom sadržaju i terminima emitovanja, a posebnu pažnju posvetit će zaštiti psihofizičkog razvoja djece.
- 3.RT RS ne može emitovati bilo kakav materijal za koji zna da je lažan ili je mogla utvrditi da je lažan na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, ili postoji opravdana osnova za pretpostavku da je lažan.
Zastupljenost programa
Član 27.
- 1.RT RS teži obezbijediti glavninu vremena emitovanja za evropske programe.
- 2.RT RS rezervira najmanje četrdeset posto (40%) vremena emitovanja za domaće programe u svim žanrovima, ne računajući vijesti i sportski program.
- 3.Najmanje deset posto (10%) vremena emitovanja, izuzev informativnih emisija, sportskih programa i marketing oglasa, RT RS mora naručiti od neovisnih producenata odnosno komercijalnih radio-televizijskih stanica.
- 4.Procente iz st. 2. i 3. ovog člana RT RS je dužna dostići u roku od dvije (2) godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Dio D
Oglašavanje i sponzorstvo
Principi marketing oglašavanja
Član 28.
- 1.Marketing oglasi moraju biti jasno prepoznatljivi kao takvi i uočljivo odvojeni od drugih programskih sadržaja, putem vizuelnih i akustičnih sredstava.
- 2.Lice ili organizacija koja oglašava ne može uticati na koncept programa, sadržaj ili uređivačku politiku RT RS.
- 3.RT RS ima pravo odbiti emitovanje marketing oglasa čiji je sadržaj protivan programskim principima utvrđenim ovim zakonom, i drugim pravilima i propisima za javno oglašavanje.
- 4.Lica koja redovno vode vijesti i informativne programe ne mogu učestvovati u procesu pripreme, proizvodnje i emitovanja marketing oglasa.
- 5.Prikriveno i indirektno oglašavanje nije dozvoljeno.
Trajanje marketing oglasa
Član 29.
- 1.Trajanje marketing oglasa i drugih plaćenih poruka, kao i redistribucija istih u udarnom terminu, ne može biti duže od trajanja određenog u Odluci CRA od 6. decembra 2001. godine.
- 2.Udarni termin za RT RS je period između 17.30 i 22.30 sati.
- 3.CRA preispituje, te može revidirati, ograničenje oglašavanja svakih pet (5) godina.
- 4.U posebnim okolnostima kada je neizbježno gašenje javnog ili komercijalnog radio-televizijskog sektora, Vijeće CRA, nakon jednoglasne odluke o reviziji, ima pravo revidirati ograničenja marketing oglašavanja. Ova revizija mora uzeti u obzir mišljenje i potrebe svih državnih i entitetskih emitera u javnom i u komercijal- nom sektoru.
Oglašavanje u izbornoj kampanji
Član 30.
- 1.Nije dozvoljeno emitovanje propagandnih poruka političkih stranaka i kandidata, izuzev u periodima trajanja zvanične predizborne kampanje u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i prema propisima i pravilima Izborne komisije Bosne i Hercegovine.
- 2.U toku predizborne kampanje RT RS je dužna omogućiti političkim strankama i kandidatima da predstave svoje izborne programe pod ravnopravnim uslovima. Radio i televizija moraju ustupiti dio svog programskog vremena za predstavljanje kandidata, političkih stranaka i njihovih programa bez naplate troškova.
Virtuelno oglašavanje
Član 31.
- 1.Virtuelno oglašavanje dozvoljeno je pod uslovom da je organizator priredbe ili događaja dao prethodnu saglas- nost i da su televizijski gledaoci informirani o virtuelnom oglašavanju u konkretnom slučaju.
- 2.Virtuelni marketing oglas može se umetati samo na mjestima koja se inače koriste za oglašavanje, ali ne smije biti uočljiviji od marketing oglasa koje se nalaze na tim mjestima, niti se smije pojavljivati na licima ili na njihovoj odjeći ili opremi.
Sponzorstvo
Član 32.
- 1.Zabranjeno je sponzorstvo vijesti i informativnih programa.
- 2.Svi sponzorirani programi moraju biti jasno prepoznatljivi kao takvi.
- 3.Zabranjen je bilo kakav uticaj sponzora na sadržaj programa.
Dio E
Ostale obaveze
Zaštita intelektualnog vlasništva
Član 33.
RT RS je dužna obezbijediti potpunu primjenu zakona kojima se regulira zaštita autorskih i srodnih prava i intelektualnog vlasništva, i u tome se pridržavati najviših međunarodnih standarda.
Emitovanje za treća lica
Član 34.
- 1.RT RS bez odlaganja i naplate emituje obavještenja organa vlasti čije je objavljivanje hitno, kao što su obavještenja o opasnosti po život i zdravlje, o ugrožavanju imovine, bezbijednosti, javnog reda i mira.
- 2.RT RS nije odgovorna za sadržaj obavještenja iz stava 1. ovog člana.
- 3.Detalji vezani za emitovanje za ostala treća lica utvrđuju se Statutom.
Pravo na odgovor
Član 35.
- 1.Lice čijim pravnim interesima je nanesena šteta, čiji su čast i ugled pogođeni emitovanim tvrdnjama u radio ili televizijskom programu RT RS ima pravo na odgovor u roku od petnaest (15) dana od dana emitovanja.
- 2.Odgovor se podnosi RT RS u pismenoj formi i sveden na činjenice. Odgovor mora potpisati zainteresirana strana ili njen zastupnik.
- 3.RT RS ima pravo da ukloni uvredljive ili kriminalne sadržaje iz odgovora, pridržavajući se sadržajne cjeline odgovora, kao i da skrati ili odbije objaviti odgovor ako nije u vezi s emitovanim tvrdnjama.
- 4.Ako se prigovor odnosi na dnevno-informativni program, RT RS je dužna besplatno emitovati odgovor najkasnije u roku od tri (3) dana od dana prijema prigovora, na način i u vremenu davanja obavještenja na koje se odgovor odnosi. Ako se prigovor odnosi na periodične emisije odgovor se mora besplatno emitovati u prvoj narednoj emisiji.
- 5.Ako RT RS ne objavi odgovor, ili to ne učini na adekvatan način, lice iz stava (1) ovog člana može, u roku od osam (8) dana od dana isteka roka za objavljivanje, podnijeti prigovor Upravnom odboru.
- 6.Ako podnosilac prigovora nije zadovoljan odlukom Upravnog odbora, ima pravo tražiti sudsku zaštitu u parničnom postupku u roku od petnaest (15) dana od dana prijema pismene odluke, odnosno u roku od trideset (30) dana od dana izjavljivanja prigovora, ako odluka nije donesena ili mu nije dostavljena.
- 7.RT RS može odbiti da emituje odgovor ako podnosilac zahtjeva nema pravni interes za objavljivanje odgovora ili ako zahtjev za odgovor nije podnesen blagovremeno.
Ispravke
Član 36.
Na zahtjev za ispravak pogrešno navedenih činjenica primjenjuje se isti postupak kao kod prava na odgovor.
Dužnost čuvanja snimaka
Član 37.
- 1.RT RS je dužna organizirati čuvanje i obradu svih audio-vizuelnih snimaka korištenih u programu.
- 2.Snimci svih emisija moraju se čuvati najmanje šest (6) sedmica od dana emitovanja.
- 3.U slučaju zahtjeva od strane CRA, ili u slučaju pokretanja sudskog ili drugog spora, RT RS je dužna čuvati snimke za traženi period, odnosno do donošenja konačne odluke.
Minimum radnih obaveza
Član 38.
- 1.U slučaju štrajka radnika ne smiju biti ugrožene osnovne programske funkcije RT RS.
- 2.Generalni direktor, nakon konsultacija sa predstavnikom sindikata, određuje radnike RT RS koji će obavljati osnovne programske funkcije iz stava 1. ovog člana.
- 3.Ukoliko radnici određeni za obavljanje osnovnih programskih funkcija odbiju da rade u skladu sa ovim članom, generalni direktor može za obavljanje ovih poslova angažovati radnike koji nisu članovi sindikata RT RS, kao i lica koja nisu zaposlena u RT RS.
Ostali zakoni
Član 39.
RT RS u svome poslovanju primjenjuje odgovarajuće zakone i propise koji reguliraju obaveze i prava preduzeća, a nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona.
Dio F
Prava
Povjerljivost izvora
Član 40.
- 1.Povjerljivost izvora informacije je zagarantirana.
- 2.Otkrivanje izvora informacija i saznatih činjenica novinaru može narediti samo sud, u slučaju kada je to neophodno da se spriječi nastanak teških krivičnih djela.
Pristup i emitovanje događaja
Član 41.
- 1.RT RS ima pristup javnim kulturnim, sportskim i drugim događajima, u cilju informiranja najšire javnosti. Izvještaj koji se prenosi bez plaćanja, ne smije trajati duže nego što je potrebno da se javnost informira o događaju, u smislu vijesti.
- 2.RT RS ima pravo, u okviru svog redovnog informativnog programa, besplatno citirati programe drugih emitera, ako je riječ o događajima iz stava (1) ovog člana. Trajanje citata ne smije biti duže od devedeset (90) sekundi, a izvor citata mora biti jasno naveden.
- 3.Pravo iz stava 2. ovog člana, pod istim uslovima, imaju i sve radio i televizijske stanice u odnosu na program RT RS.
Dio G
Finansijska pitanja RT RS
Finansiranje
Član 42.
- 1.Redovna djelatnost RT RS se primarno finansira prihodima iz sljedećih izvora:
- -radio i televizijska pretplata (u daljem tekstu: RTV pretplata);
- -marketing;
- -sponzorstvo.
- -
- 2.RT RS može realizovati prihode iz sopstvene djelatnosti uključujući između ostalog i proizvodnju programa po posebnim zahtjevima, komercijalizaciju autorskih i srodnih prava, proizvodnju i prodaju audio-vizuelnih djela, pružanje usluga teleteksta i drugih servisa.
Finansiranje iz budžeta
Član 43.
- 1.Na osnovu odluke Upravnog odbora, RT RS može tražiti da se iz budžeta Republike Srpske finansira sljedeće:
- -izgradnja i proširenje prijenosne mreže;
- -troškovi zakupa satelita;
- -programski projekti od značaja za Republiku Srpsku, koji nisu predviđeni redovnim godišnjim planom programa RT RS;
- -troškovi čuvanja arhivske građe, kao kulturnog dobra.
- -
- 2.Finansiranje iz budžeta ne smije ni na koji način uticati na programsku samostalnost RT RS.
Odlučivanje o finansijskom rezultatu
Član 44.
- 1.Generalni direktor priprema finansijski plan za narednu godinu i dostavlja ga na usvajanje Upravnom odboru najkasnije do 1. novembra tekuće godine.
- 2.Generalni direktor podnosi izvještaj o poslovanju u prethodnoj godini, o kojem Upravni odbor odlučuje najkasnije do 28. februara svake godine.
- 3.Gubitak se namiruje iz imovine RT RS.
Obaveza revizije
Član 45.
Obavezna je godišnja revizija poslovanja RT RS od strane neovisne revizorske firme.
Dio H
Radio i televizijska pretplata
Taksa za posjedovanje prijemnika
Član 46.
- 1.Svako fizičko ili pravno lice na teritoriji Republike Srpske koje posjeduje radio ili televizijski prijemnik, dužno je plaćati mjesečnu RTV pretplatu RT RS.
- 2.Prihod od RTV pretplate može se koristiti samo za finansiranje osnovne djelatnosti RT RS.
- 3.Prihod od RTV pretplate ne podliježe poreskim obavezama.
Način naplate
Član 47.
- 1.RT RS je ovlaštena da odredi način prikupljanja RTV pretplate, i može samostalno prikupljati RTV pretplatu ili prikupljati određene kategorije RTV pretplate ili može taj zadatak povjeriti bilo kojem pravnom licu.
- 2.Na zahtjev RT RS, preduzeća za pružanje javnih usluga u Republici Srpskoj (Elektroprivreda, Pošta, Telekom i dr.) sklapaju ugovore sa RT RS za prikupljanje RTV pretplate.
- 3.JS BiH je ugovorna strana svakog ugovora koji RT RS sklopi za ubiranje RTV pretplate.
Pretpostavka o posjedovanju
Član 48.
- 1.Obaveza plaćanja RTV pretplate se uspostavlja na temelju pretpostavke da jedno lice u svakom domaćinstvu, svaki hotel ili drugi pravni subjekat posjeduje najmanje jedan radio ili televizijski prijemnik (u daljem tekstu: pretplatnik).
- 2.Pretpostavka iz stava 1. ovog člana može se osporiti pismenom izjavom nosioca domaćinstva, odnosno lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, da ne posjeduje radio ili televizijski prijemnik, koja se podnosi RT RS.
- 3.Izjava iz stava 2. ovog člana sadrži pristanak da ovlašteni predstavnik RT RS može izvršiti neposrednu kontrolu tačnosti izjave. U slučaju nedozvoljavanja kontrole, pismena izjava ne proizvodi pravno djejstvo.
- 4.Ukoliko se provjerom ustanovi tačnost izjave iz stava 2. ovog člana, ispravka će se izvršiti u evidenciji, u skladu sa općim aktima RT RS.
Obaveza prijavljivanja prijemnika
Član 49.
- 1.Svako fizičko ili pravno lice koje trenutno nije pretplatnik dužno je prijaviti RT RS nabavku radio ili televizijskog prijemnika u roku od trideset (30) dana, ako tom nabavkom za njega nastaje obaveza plaćanja RTV pretplate utvrđena ovim zakonom.
- 2.Svaki pretplatnik dužan je prijaviti RT RS promjenu adrese stanovanja, odnosno sjedišta.
- 3.Obaveza plaćanja RTV pretplate počinje od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon nabavke radio ili televizijskog prijemnika.
Broj prijemnika
Član 50.
- 1.Svako domaćinstvo plaća RTV pretplatu za samo jedan prijemnik, neovisno o ukupnom broju prijemnika u domaćinstvu. Samo jedan član domaćinstva može biti evidentiran kao pretplatnik.
- 2.Pravno lice ima obavezu plaćanja RTV pretplate za svaki prijemnik koji posjeduje.
- 3.Izuzetno od odredbe iz stava 2. ovog člana, javne zdravstvene institucije, javne obrazovne institucije, institucije za socijalnu pomoć, radio-televizijske stanice i pravna lica koja se bave proizvodnjom, servisiranjem, instalacijom, prodajom ili iznajmljivanjem radio ili televizijskih prijemnika, plaćaju jednu RTV pretplatu po instituciji, prodavnici, odnosno poslovnici ili filijali.
Raspodjela RTV pretplate
Član 51.
- 1.RT RS pripada pedesetosam posto (58%) od RTV pretplate prikupljene u Republici Srpskoj.
- 2.JS BiH pripada četerdesetdva posto (42%) od RTV preplate prikupljene u Republici Srpskoj.
- 3.Organizacija koja prikuplja RTV pretplatu dužna je dio RTV pretplate koji pripada JS BiH bez odlaganja i bez posredovanja direktno uplaćivati na račun JS BiH.
Kontrola naplate RTV pretplate
Član 52.
Obavezna je godišnja kontrola naplate RTV pretplate od strane neovisne revizorske institucije, kojom se utvrđuje iznos i stepen naplate, kao i pravilnost raspodjele prikupljenih sredstava.
Izdavanje platnog naloga
Član 53.
- 1.RT RS može izdati platni nalog radi naplate RTV pretplate protiv pravnog ili fizičkog lica koje kasni sa plaćanjem RTV pretplate (u daljem tekstu: dužnik). Platnim nalogom nalaže dužniku da u roku od osam (8) dana od dana prijema platnog naloga plati dug, sa zakonskom zateznom kamatom, i troškovima izdavanja naloga ili da u istom roku izjavi prigovor protiv platnog naloga. Dužnik se upozorava na to da će neblagovremeni prigovor biti odbačen.
- 2.Ako je prigovor dužnika osnovan, RT RS će u roku od trideset dana pismeno informirati dužnika o tome da je platni nalog povučen.
- 3.Ako RT RS smatra da je prigovor neosnovan u cijelosti ili djelomično, RT RS će platni nalog, zajedno sa prigovo- rom, dostaviti nadležnom sudu, u svrhu pokretanja postupka. U donošenju odluke, sud će odlučiti da li platni nalog RT RS ostaje na snazi u cijelosti ili djelomično, ili se u cijelosti povlači.
- 4.Platni nalog na koji nije izjavljen prigovor, postaje pravosnažan i predstavlja izvršni naslov.
Dio I
Kaznene odredbe
Neplaćanje RTV pretplate
Član 54.
- 1.Fizičko lice koje ne ispunjava obaveze proistekle iz člana 46. i 50. ovog zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 300 KM.
- 2.Pravno lice koje ne ispunjava obaveze proistekle iz čl. 46. i 50. ovog zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 do 500 KM.
Neprijavljivanje prijemnika ili lažna izjava o posjedovanju
Član 55.
- 1.Fizičko lice koje ne ispunjava obaveze iz čl. 48. i 49. ovog zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 300 KM.
- 2.Pravno lice koje ne ispunjava obaveze proistekle iz čl. 48. i 49. ovog zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 - 3.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200-500 KM.
Dio J
Ukidanje RT RS
Član 56.
- 1.Odluka o ukidanju RT RS može biti donesena jedino u formi zakona.
- 2.Zakonom o ukidanju RT RS određuje se postupak ukidanja i način raspodjele imovine.
Dio K
Zajedničko korištenje prijenosne
mreže i frekvencija
Član 57.
- 1.Do uspostave posebne prijenosne mreže za JS BiH, RT RS dijelit će svoju prijenosnu mrežu sa JS BiH.
- 2.Programi JS BiH iz stava 1. gore se, u pravilu, emituju u udarnim terminima i imaju prioritet u korištenju mreže.
Imenovanje i formiranje prvog
Upravnog odbora
- 1.Narodna skupština Republike Srpske će imenovati četiri člana Upravnog odbora RT RS u skladu sa ovim zakonom u roku od trideset (30) dana od dana kad Narodna skupština Republike Srpske usvoji ovaj zakon.
- 2.Upravni odbor RT RS, izabran u skladu sa Odlukom o imenovanju Upravnog odbora Radio televizije Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 26/00 od 22. augusta 2000.) će imenovati tri člana Upravnog odbora u roku iz stava 1. ovog člana.
- 3.Upravni odbor RT RS će pripremiti i donijeti uputu o načinu izbora članova Upravnog odbora koje imenuju organizacije građanskog društva u roku iz stava 1. ovog člana, te će pozvati takva udruženja da predlože članove.
- 4.Inauguralnu sjednicu Upravnog odbora saziva predsjed- nik sadašnjeg Upravnog odbora RT RS, u roku od petnaest (15) dana od imenovanja svih članova.
- 5.Do formiranja Upravnog odbora, u skladu sa ovim zakonom, njegovu funkciju će obavljati Upravni odbor RT RS iz stava 2. ovog člana.
Ostali rokovi
Član 59.
- 1.Upravni odbor RT RS će, u roku od devedeset (90) dana od dana formiranja Upravnog odbora RT RS, donijeti Statut RT RS i imenovati generalnog direktora.
- 2.Raspodjela RTV pretplate po odredbama člana 51. mora započeti najkasnije u roku od četiri (4) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Stupanje na snagu i objavljivanje
Član 60.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog (8) dana računajući od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".