Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Odluka o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03 i 42/03), čl. 36, 39., 46. i 68. stav 1. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04 i 17/04) i Odluke o radnom vremenu u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ministarstvima Bosne i Hercegovine i drugim tijelima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 16/98), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 56. sjednici održanoj 27. maja 2004. godine, donijelo je
ODLUKU
O USLOVIMA I NAČINU KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U MINISTARSTVIMA I DRUGIM ORGANIMA UPRAVE BOSNE I HERCEGOVINE, SLUŽBAMA, TIJELIMA I INSTITUCIJAMA VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE
I
Ovom odlukom utvrđuju se uslovi i način korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i zaposlenike (u daljem tekstu: uposleni) u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
II
Pravo na godišnji odmor imaju svi uposleni koji imaju neprekidan radni staž u trajanju od šest mjeseci.
III
Uposleni imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje:
- -25 radnih dana rukovodeći državni službenici i rukovodioci organizacionih jedinica
- -20 radnih dana ostali državni službenici (stručni savjetnici, viši stručni saradnici i stručni saradnici)
- -18 radnih dana namještenici
Broj radnih dana iz stava 1. ove tačke uvećava se prema sljedećim kriterijima:
- a)Zavisno od dužine radnog staža:
od 5 do 10 godina 2 radna dana
od 10 do 15 godina 3 radna dana
od 15 do 20 godina 4 radna dana
od 20 do 25 godina 5 radnih dana
od 25 do 30 godina 6 radnih dana
preko 30 godina 8 radnih dana.
- b)Zavisno od uslova pod kojima uposleni živi i njegovog zdravstvenog stanja:
samohranom roditelju sa jednim djetetom do sedam godina života 2 radna dana
samohranom roditelju sa dvoje i više djece do sedam godina života 3 radna dana
roditelju sa jednim djetetom do sedam godina života 1 radni dan
roditelju sa dvoje i više djece do sedam godina života 2 radna dana
uposlenom-invalidu 3 radna dana
uposlenom sa hroničnim oboljenjem 3 radna dana
Uvećanje godišnjeg odmora uposlenom po osnovu odredbi tačke III pod b) ove odluke, vrši se uz podnošenje relevantne dokumentacije i to samo po jednom utvrđenom osnovu.
IV
Ukupna dužina godišnjeg odmora sa svim uvećanjima po utvrđenim kriterijima ne može trajati duže od 30 radnih dana.
V
Osnovi koji su po odredbama ove odluke od uticaja na dužinu godišnjeg odmora uzimaju se u obzir sa stanjem do dana kada počinje korištenje godišnjeg odmora. Promjene u tim osnovama nemaju uticaja na dužinu godišnjeg odmora čije je korištenje započeto, te ni u slučaju korištenja godišnjeg odmora u dva dijela.
VI
Uposleni koji prvi put zasniva radni odnos ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon navršenih šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako uposleni nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ove tačke, ima pravo na tri dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.
VII
U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subote i nadjelje), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposlenom priznaje u staž osiguranja.
VIII
Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.
Ako uposleni koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 10 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
Uposleni ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz uslov da je o tome pismeno obavijestio neposrednog rukovodioca najkasnije tri radna dana prije njegovog korištenja.
Uposleni za ostvarivanje prava na godišnji odmor podnose pismeni zahtjev prije usvajanja Plana iz tačke X ove odluke, u kome iskazuju želju za načinom i vremenom korištenja godišnjeg odmora.
IX
Uposleni se ne može odreći prava na godišnji odmor.
Uposlenom se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
X
Dužina i vrijeme korištenja godišnjih odmora uposlenih određuje se planom korištenja godišnjih odmora.
Plan korištenja godišnjih odmora donosi funkcioner koji rukovodi ministarstvom, odnosno rukovodilac drugog organa uprave, službe, tijela i institucije Vijeća ministara (u daljem tekstu: rukovodilac) na osnovu potreba posla, ukoliko Vijeće ministara ne odluči da se koristi kolektivni godišnji odmor. U planu se vodi računa o izraženim pismenim željama uposlenih i određuje lice koje će mijenjati uposlenog kada se nalazi na godišnjem odmoru.
Izuzetno, rukovodilac može zahtijevati prekid godišnjeg odmora iz opravdanih razloga (viša sila, potreba hitnog izvršavanja posla većeg obima i sl.), o čemu donosi rješenje.
Uposlenom kojem se prekine godišnji odmor, a ne nalazi se u mjestu prebivališta, odnosno boravišta, pripadaju troškovi prijevoza od mjesta korištenja godišnjeg odmora do mjesta gdje je zaposlen.
XI
Na osnovu utvrđenog plana korištenja godišnjeg odmora rukovodilac donosi pojedinačna rješenja o korištenju godišnjeg odmora uposlenih.
XII
Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u 2003. godini, VM broj 21/03 od 6. marta 2003. godine.
XIII
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 124/04
27. maja 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Adnan Terzić, s. r.