Poslovnik o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine
Kolegij pravobranilaštva, na osnovu člana 17. tačka 2. Zakona o pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 8/02 i 10/02) na sjednici održanoj dana 30. decembra 2003. godine, usvojio je
POSLOVNIK
O RADU PRAVOBRANILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE
UVOD - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Poslovnikom o radu Pravobranilaštva Bosne i Hercego- vine uređuju se pravila po kojima postupa Kolegij pravo- branilaštva, postupanje pravobranilaštva pred sudovima i drugim institucijama pred kojim Pravobranilaštvo postupa ukoliko to nije uređeno zakonom, saradnja Pravobranilaštva sa pravnim osobama koje zastupa po članu 13. Zakona o pravobranilaštvu (u daljem tekstu: Zakon), postupak davanja mišljenja po ovlaštenju člana 13. tačka 15. i tačka 19. Zakona, zastupanje Bosne i Hercegovine i entiteta Bosne i Hercegovine u inostranstvu i odnos prema pravobranilaštvima entiteta.
Odredbama ovog poslovnika propisuju se i osnovi unutrašnjeg poslovanja i vođenja evidencija o predmetima pravobranilaštva koji se tiču uprave pravobranilaštva, predmeta mišljenja, te predmeta zastupanja pred sudskim i upravnim instancama u zemlji i inostranstvu.
Član 2.
Poslovnik pravobranilaštva i njegove izmjene donosi Kolegij pravobranilaštva većinom glasova.
Član 3.
Sjedište Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine je u Sarajevu.
Pravobranilaštvo ima pečat saobrazan pečatu institucija Bosne i Hercegovine.
Kolegij pravobranilaštva
Član 4.
Kolegij pravobranilaštva čine pravobranilac i zamjenici pravobranioca (u daljem tekstu: Kolegij).
Pravo je i dužnost pravobranioca i zamjenika pravobra- nioca da učestvuju u radu Kolegija.
Član 5.
Pravobranilac saziva sjednicu Kolegija na svoju inicijativu ili na inicijativu nekog od zamjenika pravobranioca.
Pravobranilac priprema i rukovodi sjednicom Kolegija, a dnevni red utvrđuje uz suglasnost zamjenika pravobranioca.
Kolegij ne može punovažno raditi ukoliko nisu prisutni svi članovi, osim u slučaju hitnog davanja mišljenja i saglasnosti prema nadležnosti iz Zakona, a članovi moraju biti usmeno ili pismeno obaviješteni o sjednici i eventualno dostaviti svoj stav i mišljenje putem sredstava komunikacije.
Član 6.
Dnevni red se članovima Kolegija dostavlja uz poziv dan prije održavanja sjednice sa materijalom koji iziskuje prethodnu pripremu, a dnevni red može se dopuniti i na sjednici Kolegija ukoliko se radi o hitnoj stvari i koja ne iziskuju prethodnu pripremu.
Član 7.
Na sjednici Kolegija obavezno će se raspraviti sva pitanja od značaja za funkcionisanje pravobranilaštva kao što su:
- -Program rada, finansijski plan, izmjene i dopune ovog poslovnika i nacrta Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, nabavka stalnih sredstava rada, prijem u radni odnos uposlenika, službenika i pomoćnika pravobranioca i slično;
- -Sva pitanja vezana za nepokretnu i pokretnu imovinu i novčana sredstva Bosne i Hercegovine koja se tiču zaštite te imovine i sredstava u zemlji i inostranstvu i pravnih radnji i sredstava koje treba poduzeti radi zaštite istih;
- -Davanje mišljenja i saglasnosti na zahtjev pravnih osoba koje zastupa Pravobranilaštvo i stavovi povodom izrade Zakona i izmjena Zakona;
- -Zauzimanje zajedničkih stavova povodom tužbi, podnesaka, pravosnažnih i nepravosnažnih odluka sudova i drugih zakonskih organa, a tiču se pravnih sredstava koje treba poduzeti ili informacija pravobranilaštvu o stavovima sudske prakse.
Član 8.
Sjednici Kolegija pravobranilaštva na kojoj se zauzimaju zajednički stavovi ili se daju pravna mišljenja prisustvovaće po pozivu i pomoćnici pravobranilaca, a u tom slučaju održat će se proširena sjednica Kolegija pravobranilaštva.
Pomoćnici pravobranioca mogu biti izvjestioci po pojedinim tačkama i učestvovati u diskusiji bez prava odlučivanja.
Član 9.
Nakon što se usvoji dnevni red prelazi se na razmatranje pojedinih tačaka dnevnog reda, tako što prije raspravljanja pravobranilac ili izvjestilac izlože pitanje o kojem se odlučuje.
Nakon diskusije po pojedinoj tački vrši se glasanje o jednom ili više prijedloga po jednoj tački a prvim prijedlogom smatrat će se prijedlog izvjestioca.
Glasanje je javno i član Kolegija ne može biti suzdržan.
Kolegij pravobranilaštva odluke donosi konsenzusom.
Član 10.
O radu sjednice Kolegija vodi se zapisnik.
Zapisnik vodi sekretar pravobranilaštva, a u njegovoj odsutnosti tehnički sekretar.
Zapisnik obavezno sadrži osnovne podatke o prisutnima, tačkama dnevnog reda, iznesenim prijedlozima i usvojenim zaključcima.
Zapisnik ovjeravaju članovi Kolegija i zapisničar.
Član 11.
Prepisi zapisnika dostavljaju se članovima Kolegija, a eventualne primjedbe na zapisnik raspravit će se na narednoj sjednici.
Član 12.
U slučaju davanja mišljenja i saglasnosti Kolegij će utvrditi njegovu formulaciju i izvorni oblik na zapisnik.
Isto će se postupiti u slučaju zauzimanja zajedničkog stava po pojedinim pitanjima iz prakse pravobranilaštva.
Postupanje pravobranioca, zamjenika pravobranioca i pomoćnika pravobranioca pred sudovima entiteta i Brčko Distrikta i drugim instancama
Član 13.
Pravobranilac i zamjenici pravobranioca postupaju pred sudovima entiteta i Brčko Distrikta kao zakonski zastupnici pravnih osoba navedenih u članu 13. Zakona o pravobra- nilaštvu Bosne i Hercegovine na osnovu odluke o imenovanju koja se objavljuje u "Službenom glasniku BiH", bez ograničenja ovlaštenja.
Ukoliko Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine zastupa pravnu osobu po ovlaštenju dužno je sudu podnijeti urednu punomoć u kojoj će biti navedena ovlaštenja koja ima u postupku.
Član 14.
Pomoćnici pravobranioca postupaju pred sudovima i drugim zakonskim tijelima u Bosni i Hercegovini na osnovu punomoći koju potpisuje pravobranilac.
Punomoć mora obavezno da sadrži slijedeće:
- -Zaglavlje sa oznakom Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine;
- -Broj P BiH pod kojim se daje punomoć;
- -Ime i prezime pomoćnika pravobranioca;
- -Naziv suda, broj predmeta, oznaku predmeta spora i visinu tužbenog zahtjeva;
- -Izričit naziv radnji koje je pomoćnik ovlašćen poduzeti u predmetnom sporu, odnosno da može preduzeti sve radnje u postupku kao i pravobranilac.
Saradnja sudova i drugih instanci u Bosni i Hercegovini sa Pravobranilaštvom Bosne i Hercegovine
Član 15.
Sud Bosne i Hercegovine, sudovi entiteta Bosne i Herce- govine i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kao i ostali zakonski organi dužni su sve podneske koji se odnose na sudske i upravne postupke u kojima su stranke Bosna i Herce- govina, Vijeće ministara i institucije Bosne i Hercegovine, dostavljati predajom pismena pisarnici pravobranilaštva.
Danom dostave pismena smatrat će se dan predaje pismena pisarnici pravobranilaštva.
Član 16.
Na zahtjev Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine sudovi u Bosni i Hercegovini dužni su pružiti pravnu pomoć Pravo- branilaštvu Bosne i Hercegovine u rokovima iz zamolnice a naročito u slučaju:
- 1.pribavljanja zemljišno-knjižnih izvadaka;
- 2.kopija tužbe i drugih podnesaka iz spisa u kojima se kao stranka pojavljuje Bosna i Hercegovina i njene institucije;
- 3.pribavljanje pravosnažnih sudskih presuda iz krivičnog postupka i drugih kopija iz istog spisa za potrebe pokretanja takozvanog adhezionog postupka.
Pravnu pomoć iz prethodnog stava sudovi će pružati bez naknada i taksi.
Saradnja Pravobranilaštva BiH sa institucijama Bosne i Hercegovine, javnim agencijama, javnim korporacijama i drugim pravnim osobama
Član 17.
Institucije Bosne i Hercegovine, javne agencije, javne korporacije i druge organizacije Bosne i Hercegovine koje zastupa Pravobranilaštvo dužne su na zahtjev Pravobranilaštva dostaviti pismeno izjašnjenje sa činjeničnim navodima kojima raspolažu i prilozima u vidu pismenih dokaza za činjenične navode, a koje im zatraži Pravobranilaštvo radi pripreme sudskih ročišta i izjašnjenja pred drugim zakonskim tijelima u roku koji se zahtjevom ostavi.
U slučaju da zastupana pravna osoba u ostavljenom roku ne dostavi traženo izjašnjenje i dokaze, Pravobranilaštvo će postupiti prema stanju u spisu, a o propuštanju zastupanog izvjestit će odgovornog dužnosnika ili odgovorno lice.
Član 18.
Pravobranilaštvo pruža stručnu pomoć institucijama Bosne i Hercegovine utvrđenim Zakonom o pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine u rješavanju imovinsko- pravnih pitanja i daje mišljenje na Ugovore imovinsko-pravne prirode čija vrijednost prelazi 10.000,00 KM.
Član 19.
Ugovor iz prethodnog člana ugovorne strane dužne su dostaviti Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana od dana kad je zaključen uz potrebnu dokumentaciju iz koje se može dati ocjena o ekonomskoj opravdanosti i zakonskoj osnovanosti ugovora.
Član 20.
Predlagači zakona i drugih propisa kojima se uređuju imovinsko - pravni odnosi dužni su dostaviti nacrt zakona ili drugog propisa Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine prije stavljanja u proceduru donošenja tog propisa, a najkasnije osam dana prije stavljanja u zakonodavnu proceduru.
Član 21.
Institucije Bosne i Hercegovine, javne korporacije i agencije koje ovlašćuju Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine da ih zastupa u upravnom sporu dužne su dostaviti u pisarnicu pravobranilaštva upravni spis i ovlaštenje za zastupanje bez odlaganja, a najkasnije petnaest dana prije isteka zakonskog roka za pokretanje upravnog spora.
Odnos Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine prema entitetima i pravobranilaštvima entiteta
Član 22.
U slučaju da entiteti Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska zaključe da ih u postupku pred inostranim sudovima, arbitražama i drugim tijelima treba zastupati Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine dužni su Pravobranilaštvu Bosne i Hrcegovine dostaviti Zaključak vlade entiteta sa spisom predmeta te dokaz da su o prenošenju nadležnosti nadležna entitetska pravobranilaštva.
Član 23.
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine će u slučaju da mu je upućen zahtjev za zastupanje sa prilozima kao iz prethodnog člana po hitnom postupku razmatrati dostavljeni zahtjev i priloge na Kolegiju pravobranilaštva i donijeti zaključak da li će prihvatiti ili odbiti zahtjev za zastupanje.
Pravobranilaštvo će odbiti zahtjev za zastupanje ukoliko je u predmetnom slučaju:
- 1.Jedna od strana u sporu Bosna i Hercegovina;
- 2.Ukoliko su strane u sporu entiteti Bosne i Hercegovine.
U svim ostalim slučajevima Kolegij pravobranilaštva zaključkom će prihvatiti zastupanje i predmet dati u rad pravobraniocu ili zamjenicima pravobranioca vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti.
Član 24.
Vladi entiteta koja je podnijela zahtjev za zastupanje pred inostranim sudom ili organom bit će dostavljen zaključak o prihvatanju ili neprihvatanju zahtjeva za zastupanje sa odgovarajućim obrazloženjem.
Član 25.
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine sarađivat će sa pravobranilaštvima entiteta svih nivoa radi razmjene infor- macija od značaja za organizaciju pravobranilaštva i u predme- tima u kojima se nalaze na istoj ili suprotnoj strani u sporu.
Član 26.
Ukoliko Pravobranilaštvo entiteta smatra da je potrebno pribaviti mišljenje Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine u rokovima predviđenim Zakonom entiteta ili Zakonom o pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine.
Zastupanje Bosne i Hercegovine i njenih institucija pred inostranim sudom i drugim zakonskim organima u inostranstvu
Član 27.
Institucije Bosne i Hercegovine dužne su sve tužbe, podneske i pozive za ročišta na sudu i druga ročišta u inostranstvu dostavljati Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine bez odlaganja.
Član 28.
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine će nakon uvida u tužbe, podneske, pozive i drugu dokumentaciju donijeti zaključak kojim će utvrditi da li su ispunjene zakonske pretpostavke za zastupanje u inostranstvu.
U slučaju da Pravobranilaštvo po propisu zemlje u kojoj je sjedište sudskog ili drugog organa ne može zastupati Bosnu i Hercegovinu i njene institucije, Kolegij pravobranilaštva donijet će odgovarajući zaključak i predmet bez odlaganja dostaviti instituciji na koju se odnosi sa uputom za davanje ovlašćenja odgovarajućem punomoćniku. Istovremeno o ovome će biti obavješteno i Vijeće ministara.
Član 29.
Ukoliko Zakonom nije propisano da pred inostranim sudom ili drugim organom u inostranstvu stranku zastupa ovlašteni advokat ili neka treća osoba, Bosnu i Hercegovinu i njene institucije zastupat će Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine i predmet će biti dat u rad pravobraniocu ili zamjenicima.
Pravobranilac ili njegov zamjenik koji radi na predmetu pred inostranim sudom i drugim inostranim organom na zahtjev tog suda može zatražiti da mu Vijeće ministara izda posebnu punomoć za taj slučaj.
Pravobranilac, zamjenici pravobranioca i pomoćnici pravobranioca
Član 30.
Pravobranilačku funkciju vrše pravobranilac, dva zamje- nika pravobranioca koje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenuje iz reda tri konstitutivna naroda na četvorogodišnji mandat, te pomoćnici pravobranioca koje postavlja pravobranilac uz suglasnost zamjenika na neodređeno vrijeme.
U okviru četvorogodišnjeg mandata vrši se rotacija između pravobranioca i njegovih zamjenika svakih osam mjeseci počev od dana imenovanja.
Član 31.
Odluku o imenovanju pravobranioca po rotaciji donosi Kolegij, dostavlja je Vijeću ministara i objavljuje u službenom glasilu.
Mjesto pravobranioca automatski se rotira svakih osam mjeseci počev od dana izbora pravobranioca i zamjenika.
Član 32.
Pravobranilac organizuje i nadzire rad pravobranilaštva, zakazuje i predsjedava sjednicama Kolegija, zastupa Bosnu i Hercegovinu i njene institucije u predmetima sa kojima je zadužen po rasporedu predmeta, predstavlja pravobranilaštvo, potpisuje samostalno sve predmete uprave pravobranilaštva i predmete u kojima zastupa, stara se o ostvarivanju saradnje sa drugim institucijama, donosi pojedinačne akte i vrši druge dužnosti predviđene Zakonom, ovim poslovnikom i drugim aktima.
Član 33.
Pravobranilac ima dva zamjenika koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Mandat zamjenika isti je kao mandat pravobranioca.
Član 34.
Pravobranilac određuje zamjenika koji će ga mijenjati za slučaj odsutnosti, a ukoliko ne može odrediti zamjenika o tome će odlučiti Kolegij pravobranilaštva.
Član 35.
Pravobranilac može dati pismeni odgovor na prijedlog za izuzeće, odnosno pismeni prijedlog da bude izuzet u slučajevima propisanim Zakonom.
Stranke u postupku nisu ovlašćene podnijeti zahtjev za izuzeće pravobranioca.
Javnost rada
Član 36.
Javnost rada ostvaruje se kroz podnošenje redovnih ili vanrednih izvještaja o radu Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara.
Kolegij pravobranilaštva može donijeti zaključak da se o nekim posebno važnim pitanjima od značaja za rad Pravobranilaštva ili zaštitu imovine i imovinskih interesa koja se pojave u toku rada javnost obavijesti davanjem saopštenja potem javnih medija.
Ostale odredbe
Član 37.
Osim izvještaja o radu i saopštenja za javnost dužnosnici, službenici i zaposlenici Pravobranilaštva ne mogu davati bilo kakva saopštenja ili informacije o predmetima koji se vode u Pravobranilaštvu, sem podataka o datumu prijema određenih podnesaka koji se odnose na konkretnu stranku ili sud u tom predmetu.
Član 38.
Propisi o radnom vremenu i kućnom redu koji se odnose na institucije Bosne i Hercegovine shodno se primjenjuju i na Pravobranilaštvo.
UNUTRAŠNJE POSLOVANJE
Član 39.
Unutrašnje poslovanje obuhvata vršenje administra- tivnih, upravnih, finansijskih i tehničkih poslova u pravobra- nilaštvu.
II - Poslovi uprave u Pravobranilaštvu
Član 40.
U poslove uprave u Pravobranilaštvu spadaju poslovi kojima se osiguravaju potrebni uvjeti za pravilan rad i poslovanje Pravobranilaštva a naročito:
- -rukovođenje i organiziranje rada u Pravobranilaštvu;
- -staranje da se poslovi i zadaci vrše zakonito, transpa- rentno i javno, efikasno, ekonomično i profesionalno nepristrano;
- -materijalno-finansijsko poslovanje u Pravobranilaštvu;
- -poslovi u vezi sa radnim odnosima zaposlenih u Pravobranilaštvu;
- -poslovi statistike;
- -staranje o stručnom osposobljavanju i usavršavanju zaposlenika;
- -drugi poslovi za koje je to određeno zakonom i ovim pravilnikom.
A) Postupanje sa pismenima
1. Primanje pismena
Član 41.
Primanje podnesaka, spisa, telegrama, paketa i drugih pismena vrši se u toku radnog vremena u pisarni.
Primanje pismena koja se odnose na novčano poslovanje vrši zaposlenik koji obavlja računovodstveno-materijalne poslove.
Član 42.
Ako Pravobranilaštvo nije nadležno za postupanje po određenom pismenu koje podnosilac neposredno predaje, zaposlenik koji prima pismeno upozorit će podnositelja i uputiti da pismeno preda nadležnom tijelu. Ako i nakon toga podnositelj zahtjeva da se pismeno primi, primiće pismeno, ali će na njemu zabilješkom naznačiti da je podnosilac upozoren i da mu je data uputa.
Član 43.
Prilikom neposrednog prijema pismena uposlenik na prijemu provjerit će urednost pismena i zatražiti da se uočeni nedostaci odmah otklone (nedovoljan broj priloga, nedostatak adresa, potpis i sl.).
Ako podnosilac i nakon upozorenja ne otkloni nedostatke, primit će se neuredno i nepotpuno pismeno, a na pismenu staviti zabilješku o upozorenju o kakvom se nedostatku radi.
Član 44.
Prijem pismena od suda, pravnih i fizičkih osoba, potvrđuje se stavljanjem štambilja, datuma prijema i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici.
Na zahtjev podnosioca pismena izdat će se i posebna potvrda o prijemu, stavljanjem otiska prijemnog štambilja i unošenjem datuma.
2. Otvaranje i pregled pismena
Član 45.
Pismena primljena u zatvorenim omotima otvara zaposle- nik pisarne.
Povjerljiva pismena koja su kao takva označena na omotu uposlenik na prijemu pošte označava prijemnim štambiljem, bez otvaranja daje broj na omotu i zavodi u posebnu evidenciju te nakon toga predaje Pravobraniocu neotvoreno.
Prilikom otvaranja pismena vodi se računa da se pismena ne oštete, da se prilozi raznih pismena ne pomješaju, da neka pismena i prilozi ne ostanu u omotu i da se provjeri da li se brojevi napisani kao prilog slažu sa brojevima primljenih pismena.
3. Stavljane prijemnog štambilja
Član 46.
Na svaki primjerak pismena stavlja se otisak prijemnog štambilja sa datumom prijema pismena.
Otisak prijemnog štambilja stavlja se, po pravilu, na prvu stranu u gornji desni dio pismena. Ako tu nema mjesta, otisak se stavlja na pogodno mjesto na prvoj stranici pismena (obrazac br.1).
4.Raspoređivanje pismena
Član 47.
Primljena pismena raspoređuju se prema oznaci odgova- rajućeg upisnika.
Pismena hitne prirode i pismena po kojima treba odmah postupiti predaju se u rad bez odlaganja, a ostala pismena u toku radnog vremena istog dana kada je pismeno primljeno.
5. Osnivanje predmeta i popis spisa
Član 48.
Primljena i raspoređena pismena zavode se u odgovarajući upisnik pod datumom kada su primljena, ako se pismenom osniva novi predmet.
Raspoređivanje pismena kojima se osniva novi predmet određuje pravobranilac.
Pismeno iz prethodnog stava stavlja se u omot sa oznakom predmeta.
Član 49.
Oznaka predmeta se sastoji od skraćenog naziva upisnika, rednog broja i posljednja dva broja godine u kojoj je pismeno zavedeno u upisnik.
Član 50.
Ako se u tijeku postupka nastavi vođenje predmeta pod oznakom drugog upisnika ili se izmjeni oznaka istog upisnika i broj predmeta u istom upisniku, ranija oznaka na omotu predmeta se precrtava i ispod nje stavlja nova oznaka.
Član 51.
Prilikom osnivanja predmeta upisničar uvodi u popis spisa prvo pismeno na osnovu kojeg je predmet osnovan i naznačuje broj lista. Uvođenje drugih pismena u popis i načavanje listova vrši se hronološkim redom u pisarnici.
Član 52.
U popis spisa unose se pismena po redu prijema. Redni broj popisa označava se na pismenu (podbroj).
Listovi spisa označavaju se tekućim brojem crvenom olovkom u desnom gornjem kutu od broja 1. bez obzira na podbroj. Broj lista se upisuje i u odgovarajuću rubriku popisa spisa.
Član 53.
Primljena i raspoređena pismena kojim se ne osniva novi predmet, nakon stavljanja odluke ulažu se u predmet na koji se odnose i odmah dostavljaju izvršiocu kojem je predmet dodijeljen u rad radi uvida i određivanja predevidencije.
6. Sređivanje spisa
Član 54.
Pismena se ulažu u predmet i spajaju redom kojim su uvedena u popis spisa, tako da pismeno kasnijeg datuma bude iznad pismenog ranijeg datuma.
Zaposlenik koji unosi pismena u popis spisa dužan ih je odmah spojiti, osim originalne dokumentacije koja se vraća stranci.
7. Predaja predmeta u rad
Član 55.
Sređene predmete pisarna predaje u rad.
Predaja i vraćanje predmeta pisarni vrši se preko interne dostave knjige i evidentira u upisniku i rubrici za primjedbe.
8. Otpremanje pismena
Član 56.
Otpremanje pismena radi dostavljanja vrši zaposlenik pisarne istog dana kada je pismeno primljeno radi otpreme.
Na primjerku pismena koje ostaje Pravobranilaštvu konstatuje se otpremanje, datum otpreme i potpis zaposlenika koji vrši otpremanje.
Član 57.
Sve pošiljke koje se otpremaju putem pošte razvrstavaju se u dvije grupe: obične i preporučene, s tim da se redom upisuju u dostavnu knjigu za poštu.
Član 58.
Pismena koja se dostavljaju putem kurira i dostavljača zavode se u posebnu dostavnu knjigu.
B) Upisnici, pomoćne knjige i druge evidencije
1. Osnivanje i vođenje upisnika, pomoćnih knjiga i drugih evidencija
Član 59.
Upisnici služe za upisivanje pismena kojima se u Pravobranilaštvu osniva određeni predmet, evidentira tok postupka i pojedine radnje obavljene u toku postupka.
Pomoćne knjige služe za evidentiranje podataka na osnovu kojih se mogu brže i lakše pronaći pojedina pismena, kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne evidentiraju u upisnicima.
Član 60.
Upisnike i pomoćne knjige vode radnici pisarne.
Upisnici i pomoćne knjige vode se zasebno za svaku vrstu predmeta.
Član 61.
Upisnici i pomoćne knjige sastoje se iz potrebnog broja tabaka propisanog obrasca, koji su povezani u knjigu sa tvrdim koricama. Propisani obrasci sastavni su dio ovog poslovnika.
Na koricu se stavlja oznaka upisnika i pomoćne knjige i godina na koju se upisnik i pomoćna knjiga odnose.
Član 62.
U Pravobranilaštvu se obvezno vodi imenik uz upisnike.
Podaci u imeniku unose se istovremeno sa upisom predmeta u upisnik po abecednom redu.
Član 63.
Imenici se vode u povezanim knjigama, sa posebnim listovima za svako slovo abecede.
U jednoj knjizi imenika može se upisivati više godina. U tom slučaju na početku svake godine kod pojedinog slova stavlja se crvenom olovkom oznaka sljedeće godine.
Ako se u jednom predmetu postupak odnosi na više osoba, svaka osoba upisaće se posebno u odgovarajući imenik.
U imenik se upisuje naziv tijela ili pravne osobe, odnosno prezime i ime osobe na koju se upis odnosi ili u čijem se interesu postupak vodi, njegovo sjedište odnosno prebivalište, kao i broj predmeta u upisniku (obrazac br.2).
Član 64.
Zavođenje pismena u upisnik i pomoćne knjige vrše se hronološkim redom.
Član 65.
Prvi podnesci i druga pismena kojima se pokreće postupak i poduzimaju radnje u postupku zavode se u odgovarajuće upisnike i pomoćne knjige.
Pismeno koje se odnosi na već zavedeni predmet, a koje zbog važnosti treba biti vidljivo iz upisnika (žalba, prigovor, vanredni pravni lijek) upisivat će se u rubriku za primjedbe pod rednim brojem predmeta. Ostala pismena ulažu se u predmet bez posebnog upisivanja u upisnik.
Član 66.
Upis se ne može brisati.
Ako je neki predmet pogrešno zaveden precrtava se crvenom olovkom u vodoravnom redu cijeli spis kosom crtom od lijevog donjeg prema desnom gornjem uglu i u rubriku za primjedbe stavlja se oznaka "pogrešan upis".
Predmet koji se zavodi iza pogrešno zavedenog predmeta dobija novi sljedeći redni broj, a poništeni redni brojevi pri zaključivanju upisnika na kraju godine se odbijaju od posljednjeg rednog broja.
Ostali pogrešni upisi se popravljaju unošenjem tačnog upisa s tim što se pogrešan upis precrtava tako da ostane čitak.
2. Označavanje riješenih predmeta
Član 67.
Kad je predmet konačno riješen, ispred rednog broja stavlja se crvena oznaka konačnog rješenja.
Predmet se smatra konačno riješenim kad to pravobra- nilac u predmetu odredi.
Član 68.
Ako se u predmetu koji je u upisniku označen kao konačno riješen nastavi postupak, predmet se upisuje kao novi sa potrebnim ranijim upisima. U rubrici za primjedbe novog broja upisuje se ranija oznaka predmeta a kod ranijeg upisa upisuje se nova oznaka predmeta.
3. Spajanje i pripajanje predmeta u upisnicima
Član 69.
Kada se više predmeta spoji radi sprovođenja jedin- stvenog postupka, uz oznaku konačno riješenog predmeta u rubrici za primjedbe označava se redni broj predmeta sa kojim je spojen. U rubrici za primjedbe pod rednim brojem zajednič- kog predmeta stavlja se zabilješka.
Spojeni predmet se vodi dalje pod oznakom zajedničkog predmeta.
Član 70.
Kad se neki predmet prilaže drugom, prilaganje će se zabilježiti običnom olovkom u rubrici za primjedbe kod rednog broja predmeta koji se prilaže, sa datumom prilaganja.
Ovakva bilješka stavlja se i u rubriku za primjedbe upisnika pod rednim brojem predmeta kojem je drugi predmet priložen.
4. Zaključivanje upisnika, pomoćnih knjiga i drugih evidencija
Član 71.
Upisnici se zaključuju na kraju godine.
Zaključivanje upisnika vrši se tako što se iza posljednjeg upisanog rednog broja stavlja konstatacija koja sadrži sljedeće podatke: dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjeg upisa, broj riješenih predmeta i broj neriješenih predmeta. Ovu konstataciju potpisuje zaposlenik koji vodi upisnik i pravobranilac.
Imenici i ostale pomoćne knjige se ne zaključuju.
5. Upisnici
Član 72.
Pravobranilaštvo vodi slijedeće upisnike:
- -upisnik za parnične predmete "P"
- -upisnik za izvršne predmete "I"
- -upisnik za upravne predmete "U"
- -upisnik za predmete vansudske nagodbe "Pn"
- -upisnik za predmete pravnih mišljenja "M"
- -upisnik za predmete sa inostranim elementom "Ei"
- -upisnik za ostale predmete "R"
- -upisnik za predmete uprave u pravobranilaštvu "PBiH"
- -upisnik za adhezioni postupak "A"
- -upisnik za postupke pred Ustavnim sudom BiH i Domom za ljudska prava " Usd".
Član 73.
U upisnik "P" upisuju se svi predmeti u kojima Pravo- branilaštvo zastupa stranku u parničnom postupku u svojstvu tužitelja, tuženog ili umješača, u vanparničnom postupku u svojstvu predlagatelja ili protivnika (obrazac br.3).
Član 74.
U upisnik "I" zavode se predmeti u kojima Pravo- branilaštvo zastupa stranku u postupku ovrhe u svojstvu ovršenika,ovrhovoditelja ili sudionika kao i u postupku ovrhe konfiskacije imovine (obrazac br.4).
Član 75.
U upisnik "U" zavode se predmeti u upravnom postupku i upravnom sporu u kojima Pravobranilaštvo zastupa stranku (obrazac br.5).
Član 76.
U upisnik "Pn" zavode se predmeti prethodnog sporazumijevanja povodom zahtjeva stranaka za naknadu štete od pravnih osoba koje zastupa Pravobranilaštvo (obrazac br.6).
Član 77.
U upisnik "Ei" zavode se predmeti sa inostranim elementom (obrazac br.7).
Član 78.
U upisnik "M" zavode se zahtjevi pravnih osoba koje Pravobranilašvo zastupa radi davanja pravnog mišljenja i pružanja druge pravne pomoći u vezi sa zaključivanjem imovinsko-pravnih ugovora, kao i zahtjevi za davanje pravnih mišljenja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i općih akata.
U upisnik iz prethodnog stava zavode se i usmeni zahtjevi za davanje pravnog mišljenja i pružanja drugih vidova stručne pomoći, o kojima se sačinjava službena zabilješka (obrazac br.8).
Član 79.
U upisnik "R" zavode se pismena koja se ne upisuju ni u jedan drugi upisnik i pogrešno dostavljena pismena (obrazac br.9).
Član 80.
U upisnik "PBiH" zavode se pismena koja se odnose na poslove uprave Pravobranilaštva, a naročito na organizacione poslove, opća uputstva i raspise, statistiku i izvještaje, finansijsko-materijalno poslovanje i poslove u vezi sa radnim odnosima (obrazac br.10).
Član 81.
U upisnik adhezionih predmeta "A" zavode se pismena koja se odnose na kazneni postupak u kojem Pravobranilaštvo postavlja odštetni zahtjev u ime subjekata koje zastupa kao oštećene u kaznenom postupku (obrazac br.11).
Član 82.
U upisnik "Usd" zavode se pismena koja se odnose na zastupanje subjekata koje zastupa Pravobranilaštvo pred Ustavnim sudom BiH i Domom za ljudska prava (obrazac br.12).
6. Odlaganje predmeta u arhivu, čuvanje i izdavanje predmeta
Član 83.
Pravosnažno riješeni predmeti odlažu se u arhivu i čuvaju kao završeni.
Odlaganje predmeta u arhivu vrši se na osnovu pismene naredbe Pravobranioca Bosne i Hercegovine ili njegovog zamjenika.
Član 84.
Prije odlaganja u arhivu, iz predmeta se izdvajaju pismena koja treba vratiti strankama.
Na predmetu koji se odlaže u arhivu stavlja se oznaka roka čuvanja.
Član 85.
Predmeti odloženi u arhivu sređuju se po vrsti (parnični, upravni, ovršni i dr.) i po rednim brojevima u posebne fascikle. Na omote se stavljaju skraćene oznake, redni broj predmeta i godina (npr.P-I-1/03).
Član 86.
Predmetima odloženim u arhivu rukuje određeni zaposlenik pisarnice.
O izdatim predmetima iz arhive vodi se posebna evidencija sa naznačenjem kome je predmet izdat i kad predmet treba da bude vrećen arhivi.
Predmet iz arhiva izdaje se na osnovu pismenog zahtjeva, koji se stavlja na mjesto izdatog predmeta (obrazac br.13).
Član 87.
Obrasci prijemnog štambilja, imenika i upisnika predviđeni ovim pravilnikom štampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.
IV - ZAVRŠNA ODREDBA
Član 88.
Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u "Službenom glasniku BiH". Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti pravilnik o načinu rada i vođenju evidencije u Pravobranilaštvu BiH.
Zamjenik pravobranioca
Zikreta Ibrahimović, s. r.
Zamjenik pravobranioca
Monika Mijić, s. r.