Aktio

Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove

Pravilnik o primjeni satelitskih mjerenja u geodeziji

Na osnovu člana 210. Zakona o premjeru i katastru nekretnina ("Službeni list SR BiH", br. 22/84, 12/87, 26/90, 36/90 i "Službeni list RBiH", br. 4/93 i 13/94), koji se primjenjuje kao federalni propis na osnovu člana IX.5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove donosi

PRAVILNIK
O PRIMJENI SATELITSKIH MJERENJA U GEODEZIJI

Član 1.

Ovim pravilnikom uređuju se geodetski radovi u okviru premjera nekretnina koji se mogu realizovati metodama globalnog navigacionog satelitskog sistema (u daljem tekstu GNSS), kao i metodologija, tačnost i računski postupci koji se na taj način izvode.

GNSS metoda mjerenja omogućava određivanje 3D-koordinata tačaka.

Poštivajući tehničke specifikacije proizvođača mjerne opreme za GNSS metode mjerenja moguće je uz primjenu relativne statičke metode mjerenja postići visoku tačnost. GNSS metoda mjerenja je osnovna metoda za određivanje položaja stalnih tačaka geodetske osnove.

Član 2.

Geodetski radovi u okviru premjera nekretnina koji se mogu realizovati primjenom metoda GNSS su:

  • 1)
    određivanje stalnih tačaka geodetske osnove,
  • 2)
    određivanje geodetske osnove za snimanje detalja,
  • 3)
    određivanje parametara transformacije,
  • 4)
    određivanje tačaka detalja.

Član 3.

Instrumenti za GNSS mjerenja moraju biti geodetskog tipa, jednofrekventni ili dvofrekventni sa mogućnosti istovremenog prijema signala sa najmanje osam satelita. GNSS antene koje se koriste za određivanje stalnih tačaka geodetske osnove trebaju biti s zaštitnim tanjirom (groundplane).

Prijemnici moraju biti ispitani i rektifikovani i imati atest o ispravnosti mjera izdat od nadležne institucije za ateste.

Atest o ispravnosti mjera ne smije biti stariji od dvije godine.

Član 4.

Koordinate tačaka se određuju u WGS84/ETRS89 sistemu i državnom koordinatnom sistemu (u daljem tekstu DKS). U pripremi za uvođenje ETRS89 i elipsoida GRS80, na područjima gdje postoje tačke čije su koordinate određene u ETRS89 sisitemu, detaljne tačke treba dodatno određivati i u ETRS89 sistemu.

Do prelaska na novi horizontalni referentni sistem u DKS-u, horizontalni položaji tačaka i objekata izražavaju se dvodimenzionalnim koordinatama u odnosu na Bessel-ov elipsoid i ravan konformne Gauss Krűger-ove projekcije.

Numeričke vrijednosti elipsoida date su u Prilogu 3 – Vrijednosti elipsoida.

Član 5.

Prilozi od 1 do 4 odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Član 6.

Geodetska osnova predstavlja skup trajno stabilizovanih geodetskih tačaka, koje svojim prostornim rasporedom i kvalitetom položaja omogućuju neposredno izvođenje i održavanje državnog premjera i izradu katastra nekretnina i geodetske poslove za druge namjene na određenom prostoru.

Član 7.

Uspostavljanje geodetske osnove stalnih tačaka podrazumijeva skup svih radova kojima se geodetskim tačkama te osnove određuje položaj u WGS84/ETRS89, državnom ili lokalnom referentnom sistemu, prema prethodno izrađenom projektu odobrenom od Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove (u daljem tekstu FGU).

Održavanje geodetske osnove za snimanje detalja predstavlja skup svih radova kojima se kontinuirano održava kvalitet i funkcionalnost geodetske osnove za snimanje detalja.

Član 8.

Geodetska osnova stalnih GNSS tačaka uspostavlja se za teritoriju Federacije BiH, gradova i općina.

Geodetska osnova GNSS tačaka za snimanje detalja uspostavlja se za teritoriju grada, naseljenog mjesta, komasacionog područja i katastarskih općina.

Održavanje geodetske osnove vrši se za isto područje za koje je i uspostavljena.

Član 9.

Pod stalnim tačkama geodetske osnove koja se može određivati primjenom metode GNSS podrazumijeva se:

  • 1)
    trigonometrijska mreža 1., 2., 3. i 4. reda,
  • 2)
    gradske trigonometrijske mreže.

Pod geodetskom osnovom za snimanje detalja koja se može određivati primjenom metode GNSS podrazumijeva se:

  • 3)
    poligonska mreža 1. i 2. reda,
  • 4)
    mreža orijentacionih tačaka.

Član 10.

Prostorni, horizontalni i vertikalni položaji GNSS tačaka geodetske osnove izražavaju se:

  • 1)
    trodimenzionalnim pravouglim pravolinijskim koordinatama X, Y i Z,
  • 2)
    dvodimenzionalnim pravouglim pravolinijskim koordinatama u ravni projekcije državnog referentnog sistema y i x,
  • 3)
    jednodimenzionalnim koordinatama, odnosno ortometrijskim visinama H.

Član 11.

Tačnost GNSS tačaka izražava se ocjenom standardne devijacije horizontalnog i vertikalnog položaja tačaka, koji se računa u postupku izravnanja po metodi najmanjih kvadrata pri čemu su date tačke u izravnanju tačke referentne mreže u WGS84/ETRS89, ili tačke lokalnih referentnih mreža.

Standardna devijacija horizontalnog i vertikalnog položaja GNSS tačaka mora biti manja od graničnih vrijednosti datih u sljedećoj tabeli:

 

Standardna devijacijaX, Y

Standardna devijacijah

stalne GNSS tačke geodetske osnove

0,010m+1mm/km

0,015m+2mm/km

GNSS tačke geodetska osnove za snimanje detalja

0,015m+5mm/km

0,020m+5mm/km

mreža orijentacionih tačaka

0,025m+5mm/km

0,035m+5mm/km

Član 12.

Geodetske mreže (Trigonometrijske, gradske trigonometrijske, poligonske, itd.) koje se određuju metodom GNSS, na osnovu odobrenog projekta od FGU, projektuju se na osnovu važećih propisa.

Član 13.

Stabilizacija GNSS tačaka vrši se prema važećim propisima i u skladu sa članom 103. do 110. ovog pravilnika.

Član 14.

Položajni opis uzima se za svaku novostabilizovanu GNSS tačku sa direktnim odmjeranjima na terenu i upisuje u Prilog 4 – Trigonometrijski obrazac br. 27.

Član 15.

Numeracija tačaka GNSS mreže vrši se po važećim propisima s tim da se:

  • 1)
    za stalne GNSS tačke geodetske osnove ispred broja tačke dodaje oznaka "G" i
  • 2)
    za GNSS tačke geodetske osnove za snimanje detalja ispred broja tačke dodaje oznaka "P".

Član 16.

Na GNSS tačkama vrše se isključivo fazna GNSS mjerenja statičkom metodom na sljedeći način:

  • 1)
    zbog postizanja zadane tačnosti koordinata propisane u članu 11. ovog pravilnika, uraditi sistematično, praveći zatvorene geometrijske figure. Šema opažanja formira se na način da se opažaju uzastopno susjedne tačke u jednoj sesiji. Napraviti takvu šemu opažanja da se direktno poveže što više susjednih tačaka, te ostvari homogena tačnost opažanih vektora.
  • 2)
    za svaku novoodređenu GNSS tačku stalne geodetske osnove određuju se minimalno tri vektora sa različitih referentnih tačaka.
  • 3)
    za svaku novoodređenu GNSS tačku geodetske osnove za snimanje detalja određuju se minimalno dva vektora sa različitih referentnih tačaka.

Član 17.

Sve GNSS tačke opažaju se u dvije sesije s minimalnim periodom od jednog sata između sesija.

Sesije dobijaju naziv kombinacijom rednog broja julijanskog dana opažanja (redni broj dana računat od početka tekuće godine) i samog broja sesije.

Svakom GNSS mjerenju (datoteci) dati ime koje će biti sastavljeno od 8 znakova:

  • 1)
    oznake iz člana 15. ovog pravilnika,
  • 2)
    tri znaka definisana brojem tačke,
  • 3)
    brojem julijanskog dana i
  • 4)
    brojem sesije.

Primjer: za tačku G111 koja je mjerena 5. juna (105 dan) datoteka za drugu sesiju mjerenja imati će ime G1111052.

Član 18.

Za stalne GNSS tačke geodetske osnove bazu čine tri poznate tačke u WGS84/ETRS89 sistemu ili mreže referentnih stanica - BiHPOS. Za GNSS tačke geodetske osnove za snimanje detalja bazu čine dvije najbliže poznate tačke WGS84/ETRS89 sistemu ili mreže referentnih stanica - BiHPOS.

Maksimalna dužina vektora GNSS tačke geodetske osnove za snimanje detalja ne smije preći 10 km.

Član 19.

Određivanje koordinatnih razlika između GNSS tačaka vrši se sa minimalno dva GNSS prijemnika i odgovarajućim antenama.

Član 20.

GNSS mjerenja planiraju se, korištenjem specijalizovanih softvera za planiranje GNSS mjerenja, za vremenske periode koji su pogodni za mjerenje, odnosno treba:

  • 1)
    da je moguć prijem signala sa najmanje četiri satelita tokom cijelog mjerenja, čiji je elevacioni ugao veći od 10 lučnih stepeni,
  • 2)
    da je brojni pokazatelj kvaliteta geometrijskog rasporeda satelita GDOP manji od 6,
  • 3)
    da su zatvoreni poligoni ili drugi geometrijski oblici,
  • 4)
    da se ostvare veze s najmanje tri horizontalne kontrolne tačke, koje također moraju biti direktno opažane,
  • 5)
    da se ostvare veze s najmanje četiri vertikalne kontrolne tačke-repera na osnovu direktnih mjerenja-nivelanja po proceduri preciznog nivelmana, a u skladu s Pravilnikom za državni premer II A – deo - Osnovni radovi na gradskom premeru (Savezna geodetska uprava, Beograd, 1956. god.)

Član 21.

Prije početka mjerenja vrši se:

  • 1)
    centrisanje antene optičkim ili krutim viskom sa podupiračem, maksimalne visine do 2 m,
  • 2)
    orijentisanje antene prema sjeveru, busolom,
  • 3)
    mjerenje visine antene, od tačke na biljegi do tačke na anteni predviđene specifikacijom proizvođača. Visina antene mjeri se najmanje tri puta na različitim mjestima, do na milimetar i upisuje u Prilog 4 - Zapisnik GNSS mjerenja.

Član 22.

Interval registracije satelitskih signala prilikom mjerenja, postavlja se na najviše 15 vremenskih sekundi, a elevacija satelita na najviše 15 lučnih stepeni. Minimalno trajanje sesije, odnosno minimalno vrijeme istovremenog rada dva ili više prijemnika određuje se po formuli:

Vrsta prijemnika

GNSS tačke stalne geodetske osnove

GNSS tačke geodetske osnove za snimanje detalja

Jednofrekventni

-

25 min + 2 min/km

Dvofrekventni

30 min + 2 min/km

20 min + 2 min/km

Tokom GNSS mjerenja prate se sljedeće vrijednosti:

  • 1)
    broj satelita,
  • 2)
    GDOP,
  • 3)
    jačina signala,
  • 4)
    meteorološki podaci (temperature, pritisak i vlažnost).

Na kraju opažanja kompletira se Prilog 4 – Obrazac GNSS 1 – Zapisnik mjerenja koji treba da sadrži:

  • -
    naziv projekta i naziv opažane tačke,
  • -
    datum i broj sesije,
  • -
    vrijeme početka i završetka mjerenja,
  • -
    identifikaciju stajališta, prema kojoj se daje naziv datoteke opažanja,
  • -
    ime opažača i/ili firme,
  • -
    tip i serijski brojevi prijemnika i antene,
  • -
    visina antene i način mjerenja visine antene sa detaljnom skicom,
  • -
    eventualni podaci o ekscentricitetu opažane tačke,
  • -
    podaci o opažanim satelitima i GDOP,
  • -
    približne koordinate opažane tačke (iz prijemnika),
  • -
    meteorološki podaci i
  • -
    problemi koji su se eventualno pojavili.

Po završetku opažanja, treba provjeriti centriranje, horizontisanje i usmjerenje ka sjeveru antene. Potrebno je ponoviti mjerenje visine antene, i upisati nove podatke mjerenja u zapisnik mjerenja.

Član 23.

Podaci moraju biti organizovani u datotekama prema danima opažanja.

Ako su prilikom opažanja GNSS tačaka korišteni prijemnici jednog proizvođača, a softver drugog ili obrnuto, prije obrade GNSS mjerenja se moraju prevesti u RINEX format.

Podaci GNSS mjerenja upisuju se u Prilog 4 – Obrazac GNSS 1 – Zapisnik mjerenja.

Član 24.

Obradu podataka dobijenih primjenom GNSS-a treba obaviti u dva dijela:

  • 1)
    obrada vektora i
  • 2)
    izravnanje mreže.

Tokom obrade GNSS opažanja, procese matematičkog modeliranja, obezbjeđivanje i kontrolu kvaliteta raditi tako da se na osnovu dokumentovanih podataka može dokazati tražena tačnost koordinata tačaka mreže iz člana 11. ovog pravilnika.

Obrada GNSS mjerenja počinje poslije transfera podataka iz prijemnika u računar i poslije utvrđivanja:

  • 1)
    imena datoteka,
  • 2)
    mjerenja izvršena pod povoljnim uslovima,
  • 3)
    sa dovoljnim brojem satelita,
  • 4)
    dovoljnom jačinom signala u kojima nije dolazilo do prekida mjerenja.

Obrada podataka GNSS mjerenja može se obavljati naučnim i komercijalnim GNSS programima.

Član 25.

Tokom obrade GNSS mjerenja postupa se na sljedeći način:

  • 1)
    obezbjeđuje se da apsolutne koordinate početne tačke svakog vektora u sistemu WGS84 imaju tačnost veću od 20 m,
  • 2)
    interval registracije i elevacioni ugao opažanja postavljaju se na vrijednosti koje su imali tokom mjerenja,
  • 3)
    za obradu mjerenja GNSS tačaka stalne geodetske osnove koriste se precizne efemeride,
  • 4)
    za obradu mjerenja GNSS tačaka geodetske osnove za snimanje detalja i orijentacione tačke mogu se koristiti i komercijalne (broadcast) efemeride koje su u sastavu satelitskih navigacionih poruka,
  • 5)
    troposferska refrakcija obračunava se upotrebom koeficijenata iz sastava satelitskih navigacionih poruka kod upotrebe jednofrekventnih prijemnika, odnosno faznim kombinacijama kod upotrebe dvofrekventnih prijemnika.

Član 26.

Pri obradi vektora se koristi način računanja vektor po vektor, tako da greške jednog vektora ne opterećuju ostale vektore.

Prihvatiti samo "fiksna" rješenja, što podrazumijeva da su ambiguiteti uspješno zaokruženi na cijeli broj (solution type: fixed).

Član 27.

Izlazni podaci obrade GNSS mjerenja obavezno sadrže za svaki obrađeni vektor:

  • 1)
    naziv tačaka između kojih su određene koordinatne razlike,
  • 2)
    vrijednosti koordinatnih razlika u WGS84/ETRS89 koordinatnom sistemu,
  • 3)
    ocjenu standarda jedinice težine,
  • 4)
    kovarijacionu matricu određenih koordinatnih razlika,
  • 5)
    tip rješenja, odnosno informaciju o upotrijebljenom računarskom algoritmu.

Član 28.

Nakon analize kvaliteta vektora i provedene kontrole zatvaranja geometrijskih figura korištenjem pogodnog softvera vrši se izravnanje mreže kao slobodne. Pri izravnanju mreže izvršavaju se procesi:

  • 1)
    formiranja jedinstvene mreže od svih vektora,
  • 2)
    zatvaranja geometrijskih figura uz male korekcije na vektorima i
  • 3)
    računanja koordinata svih tačaka u mreži.

Mjerene veličine u izravnanju su nezavisni vektori.

Član 29.

Nakon izravnanja slobodne mreže i eliminisanja grubih grešaka, vrši se izravnanje u kojem će fiksne biti koordinate referentnih tačaka.

Nakon toga uradi se analiza postignute tačnosti koordinata tačaka GNSS mreže.

Član 30.

Izravnate globalne geocentrične pravougle koordinate transformišu se u DKS pomoću parametara transformacije kojima se definiše datum GNSS mreže prema odredbama člana 95. do102. ovog pravilnika (transformacija koordinata).

Član 31.

Rezultati određivanja koordinata GNSS tačaka obavezno sadrže:

  • 1)
    spisak tačaka sa poznatim i privremenim koordinatama, izravnatim koordinatama i standardnim devijacijama izravnatih koordinata,
  • 2)
    spisak rezultata mjerenja, popravaka, izravnatih rezultata mjerenja, standardne devijacije izravnatih rezultata mjerenja, standardizovanih popravaka i pokazatelja unutrašnje pouzdanosti,
  • 3)
    standardnu devijaciju jedinice težine i broj stepeni slobode,
  • 4)
    spisak tačaka sa koordinatama u oba sistema (WGS84/ETRS89, DKS),
  • 5)
    parametre transformacije i odstupanja na zajedničkim tačkama,
  • 6)
    transformisane koordinate GNSS tačaka.

Član 32.

Za GNSS tačke formira se baza podataka Prilog 4 - Trigonometrijski obrazac broj 25.

Član 33.

Za svaki GNSS projekt potrebno je izraditi Elaborat. Elaborat sadrži tehnički izvještaj i priloge. Svrha tehničkog izvještaja je da omogući analizu i kontrolu obavljenih radova.

Elaborat treba biti izrađen, ovjeren i potpisan od strane izvođača radova i diplomiranog inženjera geodezije odgovornog za izvođenje radova.

Elaborat treba predati u analognom i digitalnom obliku. Dostavljaju se originalni podaci mjerenja (format GNSS prijemnika) i RINEX format u elektronskoj formi na nekom od digitalnih medija (CD, DVD i sl.).

Član 34.

Tehnički izvještaj o izvedenim GNSS radovima treba da sadrži:

  • 1)
    kratak uvod, lokaciju, opis i obuhvat područja projekta,
  • 2)
    prikaz izvršenih geodetskih radova po fazama,
  • 3)
    spisak kontrolnih tačaka koje su korištene u projektu,
  • 4)
    popis korištenog instrumentarija, sa serijskim brojevima i atestima o ispravnosti izdatim od strane nadležne institucije u BiH,
  • 5)
    način ispitivanja instrumenata i ostale opreme (uređaja za prisilno centrisanje, horizontisanje, antena i sl.),
  • 6)
    način centrisanja, horizontisanja, te način postavljanja antena,
  • 7)
    prikaz opažanja sa eventualnim problemima koji su bili prisutni,
  • 8)
    prikaz obrade podataka, zatvaranje poligona položajno i visinski kod mjerenja vektora GNSS metodom, opis korištenih softvera, opis provedenog izravnanja,
  • 9)
    krajnje rezultate (koordinate tačaka) sa statističkim pokazateljima kvaliteta,
  • 10)
    diskusija problema koji su se javili tokom realizacije projekta kao što su neispravnosti i kvarovi opreme i sl. i
  • 11)
    zaključak.

Član 35.

Prilozi Elaborata iz člana 33. stav 1. ovog pravilnika treba da sadrže:

  • 1)
    skicu mreže GNSS tačaka,
  • 2)
    terenske zapisnike,
  • 3)
    podatke o GNSS tačkama,
  • 4)
    plan opažanja,
  • 5)
    računanje vektora,
  • 6)
    izravnanje GNSS tačaka,
  • 7)
    spisak koordinata WGS84/ETRS89,
  • 8)
    prikaz računanja transformacijskih parametara,
  • 9)
    spisak koordinata u DKS.

Član 36.

Projektovanje, stabilizacija i numerisanje orijentacionih GNSS tačaka vrši se prema važećim propisima i odredbama člana 12. do 15. ovog pravilnika.

Član 37.

GNSS mjerenja u mreži orijentacionih tačaka, kao i njihova obrada, vrše se prema propisanim odredbama člana 16. do 31. ovog pravilnika.

Član 38.

Sadržaj tehničke dokumentacije za mrežu orijentacionih GNSS tačaka dat je u članu 33. do 35. ovog pravilnika.

Član 39.

Održavanje geodetske osnove u cilju održavanja premjera, odnosno izrade i održavanja katastra nekretnina i geodetske poslove za druge svrhe može se vršiti GNSS metodom.

Član 40.

Umjesto uništenih tačaka, postavljaju se nove tačke određene metodom GNSS. Nove tačke stabiliziraju se biljegama prema važećim propisima i odredbama člana 103. do 110. ovog pravilnika.

Član 41.

Prije određivanja novih GNSS tačaka geodetske osnove vrši se kontrola postojeće geodetske osnove.

Kontrola iz stava 1. ovog člana je ispitivanje saglasnosti datih tačaka, odnosno tačaka na osnovu kojih se određuju parametri transformacije.

Ispitivanje iz stava 2. ovog člana vrši se na osnovu dva skupa koordinata zajedničkih tačaka, čiji je minimalan broj četiri.

Određivanje transformacionih parametara vrši se prema postupcima i odredbama člana 95. do 102. ovog pravilnika.

Tačke na osnovu kojih se vrši ispitivanje saglasnosti isključivo su tačke geodetske osnove određene za potrebe važećeg premjera.

Pokazatelji tačnosti su popravke po koordinatnim osama dobijene iz transformacije.

Dozvoljena odstupanja:

  • 1)
    u mrežama čiji datum definišu tačke državne trigonometrijske mreže popravke po osama moraju biti manje od 10 cm,
  • 2)
    u mrežama čiji datum definišu tačke gradske trigonometrijske mreže popravke po osama moraju biti manje od 8 cm,
  • 3)
    u mrežama čiji datum definišu tačke određene metodom GNSS popravke po osama moraju biti manje od 5 cm. Ako se na tački pojave odstupanja veća od dozvoljenih po jednoj osi, ta tačka se isključuje, a postupak određivanja transformacionih parametara se ponavlja.

Član 42.

Novoodređene GNSS tačke u postupku popunjavanja smatraju se tačkama geodetske osnove.

Mjerenja i određivanje pravouglih koordinata i visina novih tačaka vrši se u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

Član 43.

Za novostabilizovane tačke uzimaju se odmjeranja i izrađuje opis položaja u Trigonometrijskom obrascu br. 27 – Prilog 4.

Novostabilizovane tačke numerišu se novim brojevima prema važećim propisima i odredbama člana 15. ovog pravilnika.

Član 44.

Nove GNSS tačke geodetske osnove nanose se na odgovarajuću skicu i uvode u Registar geodetske osnove, koji će biti u analognom i elektronskom obliku.

Član 45.

Za novoodređene GNSS tačke geodetske osnove izrađuje se tehnička dokumentacija, a koja naročito sadrži:

  • 1)
    Tehnički izvještaj o realizaciji,
  • 2)
    Procesiranje vektora,
  • 3)
    Računanja,
  • 4)
    Opis položaja i spisak koordinata.

Član 46.

Stručni nadzor, odobravanje projekta i prijem radova na uspostavi i promjeni stalnih tačaka geodetske osnove i geodetske osnove za snimanje detalja provodi FGU.

Stručni nadzor na poslovima održavanja geodetske osnove za snimanje detalja - vrši nadležna služba za katastar u općini.

Član 47.

Određivanje tačaka detalja može se vršiti i GNSS metodom.

Metoda GNSS primjenjuje se za snimanje detalja na područjima gdje konfiguracija terena omogućava nesmetan prijem GNSS signala i to za:

  • 1)
    tačke koje materijalizuju granične linije,
  • 2)
    topografske objekte,
  • 3)
    visinsku predstavu terena,
  • 4)
    linijske objekte za potrebe katastra podzemnih instalacija.

Član 48.

Standardna devijacija 3D koordinata detaljnih tačaka snimljenih GNSS metodom u WGS84/ETRS89 koordinatnom sistemu treba da bude bolja od 0,02 metra.

Transformisane koordinate detaljnih tačaka u DKS treba da imaju tačnost kako je definisano u članu 49. ovog pravilnika.

Član 49.

Izbor GNSS metode snimanja detalja vrši se na osnovu definisane tačnosti koordinata detaljnih tačaka, sračunatih iz originalnih mjerenja za pojedine razmjere planova, i to:

Razmjera plana

1: 500

1:1 000

1:2 000

1: 2 500

1: 5 000

Standardna devijacija položaja graničnih tačaka parcela [m]

0.05

0.10

0.15

0.20

0.25

Standardna devijacija položaja ostalih detaljnih tačaka [m]

0.08

0.15

0.20

0.25

0.30

Standardna devijacija visina detaljnih tačaka [m]

0.05

0.10

0.15

0.18

0.30

Član 50.

Određivanje tačaka detalja metodom GNSS vrši se:

  • 1)
    kinematičkom metodom u realnom vremenu (u daljem tekstu: RTK),
  • 2)
    kinematičkom metodom sa naknadnom obradom podataka (u daljem tekstu: PPK),
  • 3)
    korištenjem BiHPOS servisa VPSP (umreženo rješenje faznih mjerenja u realnom vremenu).

Član 51.

Određivanje položaja detaljne tačke vrši se sa najmanje dva GNSS prijemnika i odgovarajućim antenama odnosno jednim GNSS prijemnikom korištenjem BiHPOS servisa VPSP.

GNSS prijemnici moraju biti geodetskog tipa, jednofrekventni ili dvofrekventni, sa mogućnošću istovremenog prijema signala sa najmanje osam satelita.

Član 52.

GNSS mjerenja planiraju se za vremenske periode koji su pogodni za mjerenja, odnosno koji ispunjavaju sljedeće uslove:

  • 1)
    da je moguć prijem signala sa najmanje četiri satelita čiji je elevacioni ugao veći od 15 lučnih stepeni,
  • 2)
    da je PDOP manji od 8.

Član 53.

Minimalno trajanje mjerenja, zavisi od zahtijevane tačnosti. Mjerenja se vrše sve dok se ne postigne tačnost propisana odredbama čl. 48. i čl. 49 ovog pravilnika.

Član 54.

RTK je kinematička metoda kod koje se koristi princip relativnog pozicioniranja. Ova metoda ne zahtijeva naknadnu obradu podataka dobivenih mjerenjem kako bi se odredile koordinate nepoznatih točaka, već se koordinate tačaka određuju u stvarnom vremenu na terenu za vrijeme samog mjerenja.

RTK metoda GNSS pozicioniranja je danas jedna od najčešće korištenih metoda za određivanje položaja tačaka detalja.

RTK sistem sastoji se od referentnog (baznog) prijemnika i jednog ili više pokretnih (rover) prijemnika.

Član 55.

RTK metodom mogu se određivati pravougle koordinate detaljnih tačaka ili vršiti obilježavanje na osnovu projektnih koordinata.

Član 56.

Određivanje 3D koordinata detaljnih tačaka RTK metodom obuhvata tri faze:

  • 1)
    lokalizacija (položajna i visinska),
  • 2)
    provjera,
  • 3)
    mjerenja.

Član 57.

Lokalizacija je skup radova kojim se određuju tačke za uklapanje u lokalno okruženje i parametri transformacije potrebni za prevođenje podataka iz sistema WGS84/ETRS89 u željeni koordinatni sistem. Lokalizacija se vrši na osnovu zvanično utvrđenih transformacionih parametara, a ako za područje premjeravanja ne postoje zvanično utvrđeni transformacioni parametri, vrši se uklapanje u lokalno okruženje.

Član 58.

Tačke lokalizacije moraju biti tačke geodetske osnove na osnovu kojih je izvršeno ili se vrši premjeravanje katastarske opštine.

Lokalizacija se vrši na osnovu skupa tačaka za koje imamo koordinate u oba sistema, u sistemu WGS84/ETRS89 i koordinatnom sistemu u kojem se vrši detaljno snimanje.

Minimalan broj tačaka potreban za uklapanje u lokalno okruženje je 3, od kojih je jedna kontrolna.

Područje premjeravanja mora biti u okviru tačaka lokalizacije.

Član 59.

Lokalizacija može da se izvede na dva načina:

  • 1)
    neposredno na terenu – za manja područja gdje se određivanje položaja tačaka detalja vrši samo sa jedne bazne tačke,
  • 2)
    u kancelariji, obradom podataka – za veća područja kada se određivanje položaja tačaka detalja vrši sa više baznih tačaka.

Član 60.

Transformacija koordinata iz WGS84/ETRS89 u željeni koordinatni sistem vrši se na osnovu 3D transformacije.

Dobijeni transformacioni parametri, kao i odstupanja na tačkama za lokalizaciju ocjenjuju se s obzirom na postojeći kvalitet premjeravanja.

Odstupanja na tačkama lokalizacije ne mogu prekoračiti vrijednosti zahtijevane tačnosti određivanja koordinata detaljnih tačaka, odnosno standardna odstupanja iz člana 49. ovog pravilnika.

Ako se na nekoj tački pojave odstupanja veća od dozvoljenih, ta se tačka isključuje, a postupak određivanja transformacionih parametara se ponavlja.

Član 61.

Tačke lokalizacije ujedno predstavljaju i bazne tačke sa kojih će se vršiti premjeravanje.

Član 62.

Lokalizacija u visinskom smislu može da se vrši na osnovu istih tačaka koje se koriste za položajnu lokalizaciju pod uslovom da su im visine određene sa tačnošću koja zadovoljava tačnost određivanja detalja.

Lokalizacija u visinskom smislu može da se vrši i na osnovu drugih tačaka sa poznatim visinama.

Član 63.

Ako na području premjeravanja ne postoji dovoljan broj tačaka sa poznatim visinama, vrši se pojedinačno ili grupno određivanje visina tačaka za lokalizaciju.

Član 64.

Za pojedinačno određivanje visina tačaka lokalizacije koriste se isključivo nivelmanska mjerenja.

Visine tačaka lokalizacije određuju se sa najmanje dvije poznate tačke državne nivelmanske mreže.

Visinske razlike određuju se metodom geometrijskog nivelmana, po postupku tehničkog nivelmana.

Član 65.

Postupak određivanja visina više baznih tačaka na osnovu nivelmanskih mjerenja isti je kao i postupak određivanja visina repera tehničkog nivelmana.

Član 66.

Podaci lokalizacije upisuju se u Prilogu 4 – obrazac GNSS 3 Zapisnik položajne i visinske lokalizacije.

Član 67.

Kontrolnim mjerenjima provjerava se:

  • 1)
    kvalitet izvršenog uklapanja,
  • 2)
    da li je zauzeta ispravna bazna tačka,
  • 3)
    da li je visina GNSS antene dobro izmjerena i unijeta u bazni i pokretni prijemnik,
  • 4)
    ispravnost centrisanja baznog i pokretnog prijemnika,
  • 5)
    da li funkcioniše radio – komunikaciona veza,
  • 6)
    da li su vrijednosti standardnih devijacija u granicama deklarisane tačnosti instrumenta.

Član 68.

Kontrolna mjerenja vrše se prije detaljnog snimanja.

Kontrola se sastoji iz mjerenja od bazne tačke do poznate tačke geodetske osnove.

Koordinate poznate tačke dobijene iz GNSS mjerenja upoređuju se sa datim koordinatama.

Dobijena odstupanja moraju zadovoljiti kriterije iz člana 49. ovog pravilnika.

Član 69.

Podaci provjere se upisuju u Prilog 4 - obrazac GNSS 2 Lista provjere.

Član 70.

Mjerenja detaljnih tačaka RTK metodom vrše se poslije izvršene lokalizacije i kontrolnih mjerenja.

Zahtjevi u pogledu tačnosti moraju se ispuniti bez obzira na vrijeme stajanja na tački, a dokaz o postignutoj tačnosti prilaže se u okviru dokumentacije.

Član 71.

Za primjenu RTK metode, osim opštih uslova, moraju biti ispunjeni i sljedeći uslovi:

  • 1)
    rastojanja između tačaka baze i tačaka čije se koordinate određuju ne mogu biti veća od 3 km,
  • 2)
    interval registracije mora biti u granicama 2 do 5 sek,
  • 3)
    dužina mjerenja na detaljnoj tački zavisi od rastojanja do bazne tačke snimanja, intervala registracije, broja satelita i njihovog geometrijskog rasporeda, ali ne može biti manja od vremena potrebnog da se izvrši najmanje 5 registracija.

Ako tokom mjerenja dođe do prekida prijema satelitskih signala, mjerenja se prekidaju i ponovo se vrši inicijalizacija.

Član 72.

Prilikom mjerenja mora se obezbijediti kontrola dobijenih vrijednosti, što se postiže jednom od sljedeće tri metode:

  • 1)
    prva metoda je određivanje nepoznate tačke dva puta pod istim imenom, pri čemu se mijenja visina antene i prijemnik se reinicijalizuje između mjerenja,
  • 2)
    druga metoda je određivanje nepoznate tačke sa dvije bazne tačke,
  • 3)
    treća metoda je mjerenje frontova između tačaka detalja.

Razlike između dvostruko određenih koordinata nepoznatih tačaka za prvu i drugu metodu moraju biti manje od 4 cm.

Razlika između vrijednosti mjerene dužine fronta i sračunate iz koordinata mora biti manja od 7 cm.

Član 73.

Elaborat snimanja detalja obavezno sadrži sljedeću dokumentaciju:

  • 1)
    tehnički izvještaj o realizaciji,
  • 2)
    mjerenja i računanja (koordinate u WGS84/ETRS89 i DKS),
  • 3)
    skice i planove.

Član 74.

Dio elaborata koji se odnosi na mjerenja i računanja sadrži:

  • 1)
    Prilog 4 – GNSS 3 - Zapisnik položajne i visinske lokalizacije,
  • 2)
    Prilog 4 – GNSS 2 – Lista provjere,
  • 3)
    Prilog 4 – Registar snimljenog detalja,
  • 4)
    Originalne podatke o lokalnom uklapanju, kao i prikaz postupka određivanja visina baznih tačaka,
  • 5)
    Originalne podatke snimanja detaljnih tačaka.

U okviru originalnih podataka snimanja detaljnih tačaka obavezno se nalaze i podaci o dvostrukom snimanju svake tačke, razlike između duplih koordinata, definitivne vrijednosti i ocjena postignute tačnosti.

Član 75.

Skice i planovi izrađuju se prema standardima koji se primjenjuju kod terestičkih mjerenja.

Član 76.

PPK metoda, za razliku od statičke metode, koristi značajno smanjeno vrijeme.

PPK metoda mjerenja detaljnih tačaka vrši se sa jednim ili više baznih i pokretnih prijemnika.

Mjerenja se vrše po istom postupku kao i kod RTK metode.

Obrada podataka mjerenja vrši se poslije obavljenih terenskih radova.

Član 77.

Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na snimanje detalja RTK metodom, primjenjuje se i kod snimanja PPK metodom.

U okviru tehničke dokumentacije prilaže se i dokumentacija obrade podataka.

Član 78.

Prijem radova i pregled Elaborata na uspostavi i promjeni stalnih GNSS tačaka geodetske osnove i GNSS geodetske osnove za snimanje detalja provodi FGU.

Prilikom preuzimanja završnog Elaborata i njegove ovjere kontrolira se da li su:

  • 1)
    elaborat i tehnički izvještaj potpuni,
  • 2)
    obavljena mjerenja i računanja potpuna,
  • 3)
    rezultati zadovoljavaju propisanu tačnost,
  • 4)
    radovi obavljeni u skladu s definiranim zadatkom i projektom,
  • 5)
    obavljen nadzor po pojedinim etapama izvođenja radova,
  • 6)
    obrada podataka mjerenja ispravno obavljena,
  • 7)
    koordinate oslonih tačaka ispravne,
  • 8)
    izvršena ispravno transformacija koordinata.

Član 79.

Nakon obavljenog pregleda Elaborata uspostavljanja stalnih GNSS tačaka geodetske osnove i geodetske osnove za snimanje detalja, izvođač radova dužan je ispraviti sve navedene primjedbe i predati Elaborat na ponovni pregled.

Član 80.

Pregled Elaborata projekta uspostavljanja GNSS tačaka geodetske osnove treba biti obavljen najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje elaborata na pregled.

Član 81.

BIHPOS (Bosanskohercegovački pozicijski sistem) je državna mreža referentnih GNSS stanica Bosne i Hercegovine. Jedna od svrha sistema BIHPOS je omogućiti određivanje položaja u realnom vremenu s tačnošću od 1-2 cm u horizontalnom i vertikalnom smislu na čitavom području države.

Član 82.

BIHPOS (FBiHPOS) sistem čini 33 (16) referentne GNSS stanice na prosječnoj međusobnoj udaljenosti od 50-70 km raspoređenih tako da prekrivaju cijelo područje Bosne i Hercegovine (Federacije BiH) u svrhu prikupljanja podataka satelitskih mjerenja i računanja korekcijskih parametara. Korekcijski parametri su dostupni korisnicima na terenu putem mobilnog Interneta (GPRS/GSM).

Koordinate referentnih stanica su u ETRF2000 (ETRS89) koordinatnom sistemu.

Član 83.

Korisnicima su na raspolaganju tri servisa BIHPOS sistema koji se međusobno razlikuju po metodi rješenja, načinu prijenosa podataka i vremenu dostupnosti te tačnosti određivanja položaja i formatu podataka:

DSP – diferencijalni servis pozicioniranja u realnom vremenu – tačnost 1-3 m

VPSP – visokoprecizni servis pozicioniranja u realnom vremenu – tačnost 1-2 cm

GPSP – geodetski precizni servis pozicioniranja – tačnost 1 cm

BIHPOSSERVISI

METODA RJEŠENJA

PRIJENOS PODATAKA

TAČNOST

FORMAT PODATAKA

DSP(DGNSS)

umreženo rješenje kodnih mjerenja u realnom vremenu

Wirless Internet (GPRS)NTRIP protokol GSM

1-3 m

RTCM

VPSP (PDGNSS)

umreženo rješenje faznih mjerenja u realnom vremenu

Wirless Internet (GPRS)NTRIP protokol GSM

1-2 cm (2D, 3D)

RTCM

GPSP

post-processing

Internet(FTP, e-mail)

1 cm (2D, 3D)

RINEX

Član 84.

BIHPOS sistem može se koristiti za obavljanje osnovnih geodetskih radova i rješavanje sljedećih zadataka: